Naslovna
O nama
Tema 1
Tema 2
Tema 3
Tema 4
Tema 5
Tema 6
Linkovi
Kontakt
      

 Naručite izradu CMS-a!


POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga
  Prostor za dodatni tekst ispod linkova što se može iskoristiti za neku važniju objavu...  


 

 Upiši traženi pojam
 
 

 Google Yahoo MSN

 
 
Prije i u tijekom izrade web stranica posebnu pozornost posvjećujemo optimiziranosti tekstova i sadržaja za web tražilice, analizirajući kompletan sadržaj Vaših stranica i vodeći računa o desecima "sitnica" koje mogu utjecati na poziciju Vaših stranicama na web pretraživačima. Prva mjesta na rezultatima pretraživanja garantiraju dobru posjećenost Vaših web stranica. Nakon izrade i postavljanja web stranica, promovirat ćemo ih našim razrađenim metodama kao što promoviramo i vlastite stranice. Da smo u tome dobri, najbolji je dokaz što na našim stranicama niste sada po prvi puta. Internet tražilice ili pretraživači npr. Google i katalozi su najkorisniji izvori dovođenja posjetitelja na Vaše web stranice. Nakon izrade Vaših web stranica, prijavljujemo ih na bitne pretraživače i kataloge. Web stranice prijavljujemo osobno i ručno i takav postupak iziskuje ulaganje vremena i truda, ali Vam jamči znatno bolje rezultate od raznih programa za automatsko prijavljivanje. Prijavom na najpopularnije domaće i strane tražilice i kataloge pružamo Vam jamstvo da će Vaše web stranice doći do Vaše ciljane publike. Prijavit ćemo Vaše web stranice na Google, Altavistu, MSN, Dmoz, Lycos, Iskon, Poslovni web katalog, Www.hr i druge relevantne pretraživače. Na internetu izraz domena (engl. domain) znači područje označeno nekim zajedničkim imenom, odnosno skup dostupnih informacija istoga tipa i vrste. Vaše ime domene je vaša adresa na internetu. Kao što ljudi koriste Vaš telefonski broj da bi Vas nazvali, ime domene pruža drugima mogućnost da pristupe Vašim web stranicama na internetu. Poželjno je imati efektno, jednostavno i lako pamtljivo ime domene jer ono može igrati veliku ulogu u privlačenju posjetitelja na Vaše web stranice. Unutar Hrvatske domena je besplatna a dodjeljuje ih CARnet - Hrvatska akademska i istraživačka mreža, prema pravilima za registraciju domena. Ime domene određuje njezin vlasnik. Poslovni forum odabrao je i registrirao domenu poslovniforum.hr po kojoj smo prepoznatljivi i to je ujedno naša web adresa. Kratica hr na kraju ime je vrhovne ili tzv. top-level domene. Ona označava zemlju (hr. za Hrvatsku, de za Njemačku itd.) ili, kao što je to slučaj u SAD, djelatnost dotične tvrtke ili organizacije (.com za komercijalne stranice, .edu za obrazovne ustanove i slično). Internet domena se može shvatiti i kao dobar položaj trgovine u nekoj ulici u gradu. Što je Internet domena kraća i jednostavnija za pamtiti, to je isto kao da je lokacija trgovine na vrlo prometnom i lako dustupnom mjestu. Zbog toga ne čudi što je u vrijeme zlatnog doba Interneta, krajem devedesetih, došlo do prave borbe za domenskim imenima, koju su dodatno potaknuli još neki faktori. Jedan od njih je činjenica da je iz povijesnih razloga najpopularnija vršna domena bila .com, unutar koje se uglavnom vodila cijela bitka za dostupna imena. Drugi faktor bio je i način registriranja domena. Domene su se onda, kao i danas, registrirale na principu "prvi došao, prvi dobio". Registrira li netko prije Vas domenski naziv koji želite, teško ćete ga dobiti nakon toga, osim ako ne uspijete dokazati da je dotični vlasnik uzurpirao Vaše zaštićeno ime (trgovačku marku), ili ga ne uspijete nagovoriti da Vam ustupi domenu za odgovarajući dolarski iznos. Nudimo Vam besplatno registraciju hrvatske domene. Kad ste odredili naziv domene i dobili pravo korištenja trebate odabrati gdje će te postaviti svoje internet stranice. Internet stranice se moraju postaviti na posebna računala koja su dostupna 24 sata na dan (neprekidno, non-stop) i takva računala zovu se web serveri. Prostor koji Vi želite imati na tom serveru određuje cijenu koju će te trebati plačati da bi mogli postaviti svoje stranice. Web Hosting je usluga iznajmljivanja diskovnog prostora i pripadajućih serverskih resursa za smještaj web stranica na web poslužitelju i za korištenje e-maila. Internet domena nije web site (web stranice). Internet domena je samo naziv, odnosno adresa putem kojeg Internet korisnici dolaze do Vaših web stranica ili adresa na koju Vam pišu i šalju e-mailove. Za web stranice potrebno je da kontaktirate web dizajnere Poslovnog foruma koji će za Vas napraviti Vaše web stranice, web shopove, forume, ankete, on line agencije i drugo. Jednom kad se .hr domena registrira ona ostaje u vlasništvu registranta sve dok registrant ne napravi zahtjev za odjavom .hr domene u CARNet-u. Što se tiče .com, .net, .org, .biz i .info domena registraciju domene možete produžiti po uobičajenoj cijeni i do 30 dana od datuma isteka registracije. Nakon 30 dana od isteka domena ulazi u tzv. Redemption period kad je registraciju domene moguće produžiti, ali po cijeni od 200 USD + uobičajena cijena produženja. Ova mogućnost uvedena je na registru kako bi se vlasniku domene pružila zadnja šansa za produženje registracije prije nego što domena postane slobodna. Ako registraciju za domenu ne produžite niti u tom periodu domena postaje slobodna nakon čega ju može registrirati bilo tko. - Tema 1 - Tema 2 - Tema 3 - Tema 4 - Tema 5 - Tema 6 - POKRETNI TEKST TAKOĐER MOŽETE SAMI DODATI PREKO VAŠEG ADMINISTRATORSKOG CONTROL PANELA

Tema 6
UGOVOR O OSTAVI
Pojam
Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je čuva i da je vrati kad je ovaj bude zatražio.
Predmet ostave mogu biti samo pokretne stvari.

Ostava tuđe stvari
Ugovor o ostavi može pravovaljano sklopiti u svoje ime i osoba koja nije nosilac prava raspolaganja odnosno vlasnik stvari, i ostavoprimac je dužan vratiti stvar njoj, izuzev ako bi doznao da je stvar ukradena.
Ako treća osoba tužbom zahtijeva stvar od ostavoprimca kao nosilac prava raspolaganja odnosno kao vlasnik, ostavoprimac je dužan saopćiti sudu od koje osobe je stvar primila, istodobno obavijestiti ostavodavca o podignutoj tužbi.

Obveze čuvanja i obavještavanja
Ostavoprimac je dužan čuvati stvar kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu, kao dobar privrednik odnosno dobar domaćin.
Ako su ugovoreni mjesto ili način čuvanja stvari, ostavoprimac ih može promijeniti samo ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, inače odgovara i za slučajnu propast ili slučajno oštećenje stvari.
O svim promjenama koje bi primijetio na stvari i o opasnostima da budu oštećene bilo na koji način, ostavoprimac je dužan obavijestiti ostavodavca.

Predaja stvari drugom na čuvanje
Ostavoprimac ne može bez pristanka ostavodavca ili bez nužde predati povjerenu mu stvar drugome da je čuva, inače odgovara i za njezinu slučajnu propast ili oštećenje.

Upotrebljavanje stvari
Ostavoprimac nema pravo upotrebljavati stvar povjerenu mu na čuvanje.
U slučaju nedopuštene upotrebe stvari ostavoprimac duguje ostavodavcu odgovarajuću naknadu i odgovara za slučajnu propast ili oštećenje stvari koji bi se dogodili tom prilikom.
Kad je u ostavu dana neka nepotrošna stvar i ostavoprimcu dopušteno da je upotrebljava, onda se na odnose ugovaratelja primjenjuju pravila o ugovoru o posluzi; a samo o pitanjima vremena i mjesta vraćanja stvari sudi se po pravilima o ugovoru o ostavi, ako ugovaratelji nisu što drugo odredili u tom pogledu.

Upotrebljavanje i predaja stvari drugome
Kada ostavoprimac bez pristanka ostavodavca i bez nužde suprotno ugovoru upotrebljava stvar, mijenja mjesto ili način njezina čuvanja ili kad stvar preda na čuvanje drugoj osobi, on ne odgovara za slučajnu propast ili oštećenje stvari do kojih bi došlo i da je. postupao u skladu s ugovorom.

Vraćanje stvari
Ostavoprimac je dužan vratiti stvar čim je ostavodavac zatraži i to sa svim plodovima i drugim koristima od stvari.
Ako je određen rok za vraćanje stvari, ostavodavac može tražiti da mu se stvar vrati i prije isteka roka, izuzev kad rok nije ugovoren isključivo u interesu ostavodavca.
Vraćanje se obavlja u mjestu predaje stvari ostavoprimcu, ako ugovorom nije određeno neko drugo mjesto, u kom slučaju ostavoprimac ima pravo na naknadu troškova prijenosa stvari.

Naknada troškova i štete
Ostavoprimac ima pravo zahtijevati od ostavodavca da mu naknadi troškove opravdana učinjene radi očuvanja stvari te štetu koju je imao zbog ostave.

Pravo na naknadu
Ostavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, izuzev ako je naknada ugovorena, ako se ostavoprimac bavi primanjem stvari na čuvanje ili ako se naknada mogla očekivati s obzirom na okolnosti posla.

Vraćanje stvari u slučaju besplatne ostave
Ostavoprimac koji se obvezao da besplatno čuva stvar određena vrijeme može je vratiti ostavodavcu prije isteka ugovorenog, roka ako bi samoj stvari prijetila opasnost propasti ili oštećenja ili ako bi mu njezino daljnje čuvanje moglo uzrokovati štetu.
Ako rok nije ugovoren, ostavoprimac iz prethodnog stava može u svako doba odustati od ugovora, ali je dužan ostavodavcu odrediti primjeren rok za preuzimanje stvari.

Posebni slučajevi ostave

Neprava ostava
Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavoprimca da ih potroši i obvezom da vrati istu količinu stvari iste vrste, onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu samo će u pogledu vremena i mjesta vračanja važiti pravila ugovora a ostavi, ako ugovaratelji nisu što drugo odredili u tom pogledu.

Ostava u nuždi
Kome je stvar povjerena u slučaju kakve nevolje, na primjer u slučaju požara, potresa, poplave, dužan ju je čuvati s povećanom pažnjom.


Ugostiteljska ostava

Pojam

Ugostiteljska poduzeća i drugi ugostitelji smatraju se ostavoprimcima u pogledu stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili oštećenje najviše do iznosa određenog zakonom.
Ova je odgovornost isključena ako su stvari propale ili oštećene uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbjeći ili otkloniti, uslijed nekog uzroka u samoj stvari, ako su nestale ili oštećene ponašanjem samog gosta, ili ponašanjem osoba koje je on doveo ili koje su mu došle u posjet.
Ugostitelj duguje potpunu naknadu ako mu je gost predao stvar na čuvanje te ako je šteta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara.

Obveze ugostitelja da primi stvari na čuvanje
Ugostitelj je dužan primiti na čuvanje stvari koje gosti donesu i hoće da mu predaju na čuvanje, izuzev ako ne raspolaže prikladnim prostorijama za njihovo smještanje ili ako njihovo čuvanje prelazi njegove mogućnosti iz kakva drugog uzroka.
Ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvar na čuvanje, duguje potpunu naknadu štete koju gost uslijed toga pretrpi.

Dužnost gosta da prijavi štetu
Gost je dužan prijaviti nestanak ili oštećenje stvari čim dozna za njih, inače ima pravo na naknadu samo ako dokaže da je šteta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara.

Objave o isključenju odgovornosti
Nemaju nikakav pravni učinak objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se isključuje, ograničava ili uvjetuje njihova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli.

Prava zadržanja
Ugostiteljska poduzeća, radnje i pojedinci koji primaju goste na noćenje imaju pravo zadržati stvari koje su gosti donijeli, do potpune naplate potraživanja za smještaj i ostale usluge.

Proširenje primjene odredaba o ugostiteljskoj ostavi
Odredbe o ugostiteljskoj ostavi na odgovarajući se način primjenjuju i na bolnice, garaže, hola za spavanje, organizirane kampove i sl.

(25.05.2006.)

Tekst ispod svih vijesti za neku važniju najavu ili obavijest


 
 
 
Pretraži stranice


 

 
Upiši se u Mailing listu
Ime:
E-mail:

 

 
Pošalji preporuku
E-mail primatelja

Vaše ime i prezime

Vaša dodatna poruka


 
Anketa
Koliko je oglašavanje na internetu potrebno?
Neophodno
Služi svrsi
Nije potrebno
Rezultati

 
Online korisnika: 330
Ažurirano: 23. 2. 2025.
Design & Hosting
Poslovni forum d.o.o.
 

 
 
Poslovni forum d.o.o.
Dodatni prostor za važniju informaciju ili naznake kontakta