info
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
|
![PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE](../images/hot_line.gif)
![PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE](../images/hot_line.gif)
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
Na temelju članka 35. stavka 2. Zakona o hrani (»Narodne novine« broj 117/03,
130/03, 48/04) ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, donosi
PRAVILNIK O JAKIM ALKOHOLNIM I ALKOHOLNIM PIĆIMA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom uređuju opći zahtjevi kakvoće za jaka alkoholna i alkoholna
pića (u daljnjem tekstu: proizvodi) koja se stavljaju na tržište, a odnose se
na:
– kategorizaciju i nazivlje;
– senzorska svojstva i sastav;
– vrstu i količinu sirovina, dodataka i drugih tvari koji se koriste u
proizvodnji i preradi,
– tehnološke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi,
– dodatne ili specifične zahtjeve deklariranja ili označavanja.
Članak 2.
(1) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na piva, vina, voćna vina i druge
proizvode od grožđa, vina i voćnih vina i njihovih proizvoda koji su uređeni
posebnim propisima.
(2) Proizvodi iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti kao sastojci u
proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pića uz uvjete i na način propisan
ovim Pravilnikom.
Članak 3.
(1) Jaka alkoholna pića u smislu ovoga Pravilnika su sva pića koja sadrže
minimalno 15% vol. alkohola ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano, a
proizvode se:
– ili direktno destilacijom prevrelih sirovina poljoprivrednog podrijetla koja
sadrže šećer ili su prethodno ošećerene sa ili bez dodavanja arome, i/ili
maceracijom aromatskog bilja i plodova i/ili dodavanjem aroma, šećera i drugih
sladila etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili proizvodima
definiranim ovim Pravilnikom;
– ili miješanjem jakog alkoholnog pića s:
– jednim ili više jakih alkoholnih pića,
– etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla, destilatom poljoprivrednog
podrijetla ili jakim alkoholnim pićem,
– jednim ili više alkoholnih pića,
– jednim ili više pića.
(2) Alkoholna pića u smislu ovog Pravilnika su sva pića koja sadrže više od 2%,
a najviše do 15% vol. alkohola osim u slučaju pića koja su regulirana posebnim
propisima.
Članak 4.
U smislu ovoga Pravilnika značenje pojmova je sljedeće:
1. »etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla« – alkohol dobiven rafinacijom
prevrelih sirovina poljoprivrednog podrijetla, a koji udovoljava temeljnim
zahtjevima kakvoće etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla propisanih
Prilogom 1. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio;
2. »destilat poljoprivrednog podrijetla« (voćni destilat, žitni destilat i dr.)
– alkoholna tekućina proizvedena destilacijom na više od 55% vol. alkohola od
prevrelih poljoprivrednih sirovina navedenih u ovom Pravilniku koje izvorno
sadrže šećer ili su prethodno ošećerene, a koja zadržava miris i okus
upotrebljene sirovine. Tamo gdje se navodi sirovina korištena u proizvodnji
destilat mora biti proizveden samo od te sirovine;
3. »voda za proizvodnju alkoholnih pića« – destilirana ili omekšana ili
demineralizirana voda za piće koja udovoljava zahtjevima koji su propisani
posebnim propisom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće;
4. »maceriranje« – tehnološki postupak ekstrahiranja sastojaka aromatskog bilja,
voća ili plodova u destilatu ili etilnom alkoholu kod sobne temperature;
5. »aromatiziranje« – korištenje aroma u proizvodnji jakih alkoholnih i
alkoholnih pića, sukladno pravilniku kojim se propisuju prehrambeni aditivi koji
se mogu nalaziti u hrani;
6. »bojanje« – korištenje bojila u proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih
pića sukladno pravilniku kojim se propisuju prehrambeni aditivi koji se mogu
nalaziti u hrani;
7. »zaslađivanje« – korištenje jednog ili više sljedećih proizvoda u pripremi
jakih alkoholnih i alkoholnih pića: polu-bijeli šećer, bijeli šećer, rafinirani
bijeli šećer, dekstrozu, fruktozu, glukozni sirup, tekući šećer, invertni tekući
šećer, invertni šećerni sirup, rektificirani koncentrirani mošt od grožđa,
koncentrirani mošt od grožđa, svjež mošt od grožđa, prženi šećer, med, sirup
rogača ili korištenjem drugih prirodnih ugljikohidratnih tvari koje imaju isti
učinak kao gornji proizvodi;
8. »prženi šećer« – proizvod dobiven isključivo kontroliranim grijanjem saharoze
bez dodavanja baza, mineralnih soli, aditiva ili drugih tvari;
9. »miješanje« – spajanje dvaju ili više jakih alkoholnih ili alkoholnih pića,
međusobno ili s drugim pićima radi dobivanja novog pića;
10. »dodavanje alkohola« – dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla
alkoholnom i jakom alkoholnom piću;
11. »slaganje (ili rezanje)« – spajanje dvaju ili više jakih alkoholnih ili
alkoholnih pića koja pripadaju istoj kategoriji i koja se samo manje razlikuju u
sastavu zbog jednog ili više sljedećih faktora:
– načina na koji su pripremljena,
– korištenja destilacijskih kotlova,
– razdoblja odležavanja i starenja,
– zemljopisnog područja proizvodnje.
Jako alkoholno ili alkoholno piće proizvedeno na takav način pripada istoj
kategoriji kao i izvorno jako alkoholno ili alkoholno piće prije slaganja.
12. »odležavanje ili dozrijevanje ili starenje« – provođenje prirodnog procesa
oplemenjivanja u destilatu odnosno jakom alkoholnom ili alkoholnom piću u
odgovarajućim posudama, kako bi se poboljšala organoleptička svojstva gotovog
proizvoda;
13. »alkoholna jakost (ili količina alkohola izražena u % vol.)« – omjer
volumena alkohola prisutnog u proizvodu i ukupnog volumena proizvoda na 20o C,
izražen u postotku;
14. »količina hlapljivih tvari« – količina svih hlapljivih tvari osim etilnog i
metilnog alkohola sadržana u alkoholnom piću i jakom alkoholnom piću dobivenom
isključivo destilacijom, kao rezultat isključivo destilacije i redestilacije
korištenih sirovina;
15. »voćni alkohol« – proizvod dobiven destilacijom prevrelog masulja ili soka
od voća destiliran na manje od 94,8% vol. akohola kod kojega se ne smije
osjetiti miris i okus drugačiji od onoga koji potječe od upotrijebljenih
sirovina;
16. »mjesto proizvodnje« – mjesto ili područje ili zemlja u kojoj je obavljena
ona faza proizvodnje koja jakom alkoholnom ili alkoholnom piću daje karakter i
bitna konačna svojstva;
17. »kategorije jakih alkoholnih i alkoholnih pića« – sva alkoholna pića
obuhvaćena istom definicijom.
18. »masulj« – svježe izgnječeno voće s peteljkom ili bez nje.
19. »vinski talog« – ostatak koji se taloži u posudama koje sadrže vino nakon
vrenja, za vrijeme odležavanja i nakon dopuštenih postupaka i ostatak dobiven
nakon filtriranja ili centrifugiranja vina.
Vinskim talogom se smatra i ostatak koji se taloži u posudama s moštom od grožđa
za vrijeme skladištenja ili nakon dopuštenog postupka kao i ostatak dobiven
filtriranjem ili centrifugiranjem tog proizvoda.
20. »komina« – ostatak od prešanja svježeg grožđa, neprevrela i prevrela.
21. »proizvođačka dokumentacija« – dokument koji sadrži:
– podatke iz deklaracije sukladno posebnom propisu o općem deklariranju ili
označavanju, uključujući popis sastojaka i količinu određenih sastojaka ili
kategorije sastojaka;
– kratak opis tehnološkog postupka proizvodnje;
– izvještaj o laboratorijskoj analizi izvršenoj u ovlaštenom laboratoriju.
Proizvođačka dokumentacija, u slučaju zahtjeva, mora se dati na uvid nadležnom
inspektoru. Podaci iz deklaracije navedeni u proizvođačkoj dokumentaciji moraju
se dati na uvid potrošaču u slučaju njegovog zahtjeva.
Članak 5.
(1) U proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pića, ako ovim Pravilnikom nije
drugačije određeno, mogu se dodavati radi poboljšanja kakvoće proizvoda:
– biljni ekstrakti na bazi prirodnih destilata za rakije;
– biljni ekstrakti na bazi etilnog alkohola za alkoholna pića i likere, te šećer
i med;
– u proizvodnji specijalnih rakija osim biljnih ekstrakta smiju se
upotrebljavati i macerati dobiveni iz plodova voća i dijelova voća koji sadrže
šećer, aromatske tvari iz tih plodova.
(2) Biljni ekstrakti osim eteričnih ulja, mogu sadržavati i druge njima
svojstvene sastojke kao što su: biljne tvari, mineralne tvari, organske
kiseline.
(3) Biljnim ekstraktima u proizvodima smatraju se i tvari ekstrahirane iz
drvenih posuda u kojima proizvodi odležavaju.
(4) Ukupna količina ekstrakta odnosno macerata ne smije biti veća od granice
određene za ekstrakt kod određenih jakih alkoholnih ili alkoholnih pića.
Članak 6.
U proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pića, ako nije drugačije određeno
ovim Pravilnikom, nije dozvoljena uporaba:
– sredstava za pojačavanje dojma o alkoholnoj jačini proizvoda;
– nerafiniranog alkohola;
– denaturiranog alkohola i metilnog alkohola;
– narkotika i psihotropnih tvari;
– ionizirajućih i ultraljubičastih zraka.
Članak 7.
U proizvodnji jakih alkoholnih i alkoholnih pića ako nije drugačije određeno
ovim Pravilnikom dopuštena je uporaba aditiva i pomoćnih sredstava sukladno
odredbama propisa o prehrambenim aditivima koji se mogu nalaziti u hrani.
II. UTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI
Članak 8.
Za utvrđivanje sukladnosti pojedinih kategorija proizvoda s propisanim općim
zahtjevima kakvoće u svrhu službene kontrole koriste se metode propisane
posebnim propisom te druge validirane i međunarodno priznate metode.
III. DEKLARIRANJE ILI OZNAČAVANJE
Članak 9.
(1) Nazivi jakih alkoholnih i alkoholnih pića propisani ovim Pravilnikom mogu se
koristiti samo za označavanje jakih alkoholnih i alkoholnih pića koja
ispunjavaju uvjete za tu kategoriju.
(2) Ako jako alkoholno piće ne odgovara stavku 1. ovoga članka može se označiti
samo kao »jako alkoholno piće« bez navođenja kategorije.
(3) Deklariranje ili označavanje jakih alkoholnih i alkoholnih pića mora
udovoljavati sljedećim uvjetima:
– ako je proizvod bio podvrgnut miješanju, naziv pod kojim se proizvod stavlja
na tržište može se dopuniti oznakom »mješavina«;
– ako alkohol ne proizlazi iz jakog alkoholnog pića navedenog na deklaraciji
njegovo podrijetlo mora biti navedeno u istom vidnom polju kao i naziv jakog
alkoholnog pića, s navedenom vrstom alkohola poljoprivrednog podrijetla ili samo
s navodom »alkohol poljoprivrednog podrijetla«, a u oba slučaja iza riječi
»proizvedeno od« ili »proizvedeno uporabom«.
(4) Kada je na deklaraciji navedena sirovina iz koje je proizveden etilni
alkohol poljoprivrednog podrijetla, svaki pojedini upotrijebljeni alkohol mora
biti naveden redoslijedom prema upotrijebljenoj količini.
(5) Jaka alkoholna i alkoholna pića ne mogu se označavati izrazima kao što su
»poput«, »vrsta«, »proizvedeno«, »aroma« ili drugim sličnim oznakama.
(6) Kada:
– rum,
– whisky odnosno whiskey,
– žitna rakija/žitni brandy,
– vinska rakija i brandy,
– rakija od voćne komine,
– rakija od grožđica,
– voćna rakija osim jakog alkoholnog pića od bobičastog voća,
– rakija od jabukovače, brandy od jabukovače, rakija od kruškovače,
sadrže dodani etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, kod stavljanja na
tržište ne smiju se označavati ovim nazivima.
(7) Nazivi jakih alkoholnih i alkoholnih pića mogu se dopuniti oznakama
zemljopisnog podrijetla sukladno posebnim propisima.
(8) Na deklariranje ili označavanje alkoholnih pića primjenjuju se i odredbe
pravilnika kojima se propisuje opće deklariranje ili označavanje hrane.
(9) Na deklariranje ili označavanje jakih alkoholnih pića primjenjuju se odredbe
pravilnika kojima se propisuje opće deklariranje ili označavanje hrane, osim u
pogledu navođenja popisa sastojaka i količine određenih sastojaka ili kategorije
sastojaka, ako ovim pravilnikom nije drugačije propisano.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka deklaracija jakih alkoholnih pića, ako su
obojena ili aromatizirana, mora sadržavati navod da je proizvod obojen ili
aromatiziran prirodnim ili umjetnim bojama ili aromama sukladno posebnim
propisima kojima se uređuje opće deklariranje ili označavanje hrane i
prehrambeni aditivi koji se mogu nalaziti u hrani.
IV. POSEBNE ODREDBE
I. JAKA ALKOHOLNA PIĆA
Članak 10.
Jaka alkoholna pića definirana u članku 3. stavak 1. ovoga Pravilnika, ovisno o
uvjetima proizvodnje, tehnološkom postupku i vrsti sirovina, svrstavaju se u
sljedeće skupine:
A. Rakije;
B. Rakije po posebnim postupcima;
C. Jaka alkoholna pića po posebnim postupcima;
D. Likeri;
E. Miješana jaka alkoholna pića (kokteli).
A. RAKIJE
Članak 11.
(1) Rakije su proizvodi dobiveni destilacijom prevrelog soka, masulja ili komine
grožđa ili drugog voća, na manje od 86% vol. alkohola, ako ovim Pravilnikom nije
drugačije propisano.
(2) Rakije moraju imati senzorna (organoleptička) svojstva karakteristična za
pojedine vrste rakije, koja potječu od upotrijebljenih sirovina.
Članak 12.
(1) Sirovini za destilaciju ne smiju se dodavati arome, niti etilni alkohol
poljoprivrednog podrijetla, šećer i drugi ugljikohidrati radi umnožavanja.
(2) Rakije se ne smiju aromatizirati, osim specijalnih rakija, ni zaslađivati.
(3) Rakije se mogu podvrgnuti svrsishodnom odležavanju radi postizanja boljih
(organoleptičkih) senzornih svojstava.
(4) Rakije proizvedene od destilata koji je odležavao u drvenim spremnicima
najmanje godinu dana dozvoljeno je označavati pridjevom »stara« ako ovim
Pravilnikom nije drugačije propisano.
(5) Na etiketi je dozvoljeno ilustriranje voća od kojeg je rakija proizvedena,
osim ako je rakija proizvedena od koma i/ili taloga voća i vina.
Članak 13.
Rakije su:
1. Rakije od grožđa;
2. Voćne rakije;
3. Rakije od voćne komine;
4. Specijalne rakije.
1. Rakije od grožđa
Članak 14.
Rakije od grožđa su: vinjak, brandy, lozovača (loza), komovica, drožđenka i
vinovica.
Vinski destilat
Članak 15.
(1) Vinski destilat je proizvod dobiven destilacijom vina koja nemaju više od 2
g/l hlapivih kiselina izraženih kao octena kiselina sa ili bez svog taloga ili
vina pojačanog destilacijom ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86%
vol. alkohola.
(2) Vinskom destilatu nije dozvoljeno dodavati etilni alkohol poljoprivrednog
podrijetla niti destilate drugog podrijetla.
(3) Kada se stavlja na tržište vinski destilat mora udovoljavati ovim
zahtjevima:
– količina hlapivih tvari najmanje 125 grama na hektolitar preračunato na 100%
vol. alkohola;
– količina metilnog alkohola najviše 200 grama na hektolitar preračunato na 100%
vol. alkohola.
Vinjak
Članak 16.
(1) Vinjak je proizvod dobiven od vinskog destilata ili redestilacijom vinskog
destilata na manje od 86% vol.
(2) Kada se stavlja na tržište vinjak mora udovoljavati ovim zahtjevima:
– alkoholnu jakost gotovog proizvoda: najmanje 37,5% vol.;
– količina hlapivih tvari najmanje 125 grama na hektolitar preračunato na 100%
vol. alkohola;
– količina metilnog alkohola najviše 200 grama na hektolitar preračunato na 100%
vol. alkohola;
– da je vinski destilat odležao ili stario najmanje godinu dana u hrastovim
spremnicima ili najmanje 6 mjeseci u hrastovim bačvama sa zapreminom manjom od
1000 litara.
(3) Vinjak se može označavati zvjezdicama tako da svaka zvjezdica označava jednu
godinu odležavanja vinskog destilata, te oznakom »stari vinjak« ako je destilat
odležao najmanje 3 godine u hrastovim bačvama.
Brandy
Članak 17.
(1) Brandy je proizvod dobiven od vinskog destilata destiliranog na manje od 86%
vol. alkohola, a može biti miješan s vinskim destilatom destiliranim na manje od
94,8% vol. alkohola, pod uvjetom da vinski destilat ne prelazi više od 50% od
ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu.
(2) Kada se stavlja na tržište brandy mora udovoljavati ovim zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda: najmanje 36% vol.;
– količina hlapivih tvari najmanje 125 grama na hektolitar, preračunato na 100%
vol. alkohola (koja mora proizlaziti isključivo iz destilacije ili redestilacije
upotrijebljenih sirovina);
– količina metilnog alkohola najviše 200 grama na hektolitar, preračunato na
100% vol. alkohola;
– da je vinski destilat odležao ili stario najmanje 1 godinu u hrastovim
spremnicima ili najmanje 6 mjeseci u hrastovim bačvama sa zapreminom manjom od
1000 litara.
(3) Brandy se može označavati zvjezdicama tako da svaka zvjezdica označava jednu
godinu odležavanja vinskog destilata, te oznakom »stari brandy« ako je destilat
odležao najmanje 3 godine u hrastovim bačvama.
Lozovača (Loza)
Članak 18.
(1) Lozovača je proizvod dobiven destilacijom prevrelog grožđanog masulja na
manje od 86% vol. alkohola.
(2) Kada se stavlja na tržište lozovača mora udovoljavati ovim zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda: najmanje 37,5% vol.;
– količina hlapivih tvari najmanje 140 grama na hektolitar, preračunato na 100%
vol. alkohola;
– količina metilnog alkohola najviše 400 grama na hektolitar, preračunato na
100% vol. alkohola.
Komovica
Članak 19.
(1) Komovica je proizvod proizveden iz fermentirane grožđane komine i destiliran
neposredno s vodenom parom ili destiliran nakon dodavanja vode grožđanoj komini.
(2) Komini se može dodati vinski talog. Količina taloga koji se može dodati
komini za proizvodnju komovice ne smije biti veća od 25 kg taloga na 100 kg
korištenog grožđanog koma. Količina alkohola koja potječe od taloga ne smije
prijeći 35% ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu.
(3) Destilacija se izvodi u prisustvu same grožđane komine na manje od 86% vol.
alkohola. Redestilacija je dopuštena na istu alkoholnu jakost.
Članak 20.
Kada se stavlja na tržište komovica mora udovoljavati ovim zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda: najmanje 37,5% vol.;
– količina hlapivih tvari najmanje 140 grama na hektolitar, preračunato na 100%
vol. alkohola;
– količina metilnog alkohola najviše 1000 grama na 1 hektolitar, preračunato na
100% vol. alkohola.
Drožđenka
Članak 21.
(1) Drožđenka je proizvod dobiven destilacijom vinskog taloga na manje od 86%
vol. alkohola. Redestilacija je dopuštena na istu alkoholnu jakost.
(2) Kada se stavlja na tržište drožđenka mora udovoljavati ovim zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda: najmanje 37,5% vol.;
– količina hlapivih tvari najmanje 140 grama na hektolitar, preračunato na 100%
vol. alkohola;
– količina metilnog alkohola najviše 400 grama na hektolitar, preračunato na
100% vol. alkohola.
Vinovica
Članak 22.
(1) Vinovica je proizvod dobiven destilacijom vina sa ili bez vinskog taloga ili
vina sa ili bez taloga kojem je dodano 30% vina od komine na manje od 86% vol.
alkohola. Redestilacija je dopuštena na istu alkoholnu jakost.
(2) Kada se stavlja na tržište vinovica mora udovoljavati ovim zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda: najmanje 37,5% vol.;
– količina hlapivih tvari najmanje 140 grama na hektolitar, preračunato na 100%
vol. alkohola;
– količina metilnog alkohola najviše 400 grama na hektolitar, preračunato na
100% vol. alkohola.
2. Voćne rakije
Članak 23.
(1) Voćna rakija je proizvod dobiven isključivo destilacijom prevrelog masulja
voća (sa ili bez koštica) ili mošta od voća ili soka od voća, destiliranog na
manje od 86% vol. alkohola tako da ima miris i okus destiliranog voća i:
– sadrži količinu hlapivih tvari najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na
100% vol. alkohola;
– sadrži količinu metilnog alkohola najviše 1500 g po hektolitru preračunato na
100% vol. alkohola osim u slučaju rakija dobivenih od šljiva, mirabel, trešanja,
jabuka i krušaka (izuzimajući sortu viljamovka Pyrus communis Williams) koje
mogu sadržavati najviše 1200 grama na hektolitar metilnog alkohola preračunato
na 100% vol. alkohola;
– u slučaju koštuničavog voća može imati najviše 10 grama na hektolitar
cijanovodične kiseline, preračunato na 100% vol. alkohola;
– ima alkoholnu jakost gotovog proizvoda najmanje 37,5% vol. alkohola.
(2) Voćna rakija može sadržavati i plod voća od kojeg je proizvedena (npr.
kruška sorte Williams u rakiji viljamovki).
Članak 24.
Voćne rakije se proizvode od:
– koštuničavog voća – šljiva (Prunus domestica), trešnja (Prunus avium), višnja
(Prunus ceracus), trnina (Prunus spinosus), liči (Litchi chinensis), drenjina
(Cornus mas), marelica (Prunus armeniaca), breskva (Prunus persica), rogač
(Ceratonia siliqua) i dr.;
– jezgričavog voća – jabuka (Malus domestica), dunja (Cydonia oblonga), kruška
(Pyrus communis), oskoruša (Sorbus domestica), mušmula (Mespilus germanica),
jarebika (Sorbus aucuparia), nar (Punica granatum), gloginja (Crataegus
oxyacantha), smokva (Ficus carica) i dr.;
– bobičastog voća – borovnica (Vaccinium myrtillus), ogrozd (Ribes grossularia),
ribiz (Ribes spp.), jagoda (Fragaria spp.), kupina (Rubus fruticosus), ostrušica
(Rubus caesius), malina (Rubus idaeus), dud (Morus spp.), brusnica (Vaccinium
vitis-idaea), planika (Arbutus unedo), bazga (Sambucus nigra) i dr.
Članak 25.
Ako se voćne rakije proizvode od više vrsta voća označavaju se kao voćne rakije
od miješanog voća. Taj naziv proizvoda mora biti dopunjen nazivima
upotrijebljenih vrsta voća, navedenim po opadajućem redoslijedu obzirom na
količinu.
Članak 26.
Proizvodi iz članka 23. ovoga Pravilnika moraju se označavati tako da ispred
riječi »rakija« stoji ime voća od kojeg je proizvedena kao npr.:
– trešnjeva rakija ili trešnjevača;
– šljivova rakija ili šljivovica;
– kruškova rakija ili kruškovača i sl.
3. Rakije od voćne komine
Članak 27.
(1) Rakija od voćne komine je proizvod dobiven fermentacijom i destilacijom
voćne komine, osim grožđane komine, na manje od 86% vol. alkohola.
(2) Redestilacija je dopuštena na istu alkoholnu jakost.
Članak 28.
Kada se rakija od voćne komine stavlja na tržište mora u nazivu nositi ime
»Rakija od komine« npr. šljive.
Članak 29.
Kada se stavljaju na tržište rakije od voćne komine moraju udovoljavati ovim
zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda: najmanje 37,5% vol. alkohola;
– količina hlapivih tvari najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100%
vol. alkohola;
– količina metilnog alkohola najviše 1500 grama po hektolitru preračunato na
100% vol. alkohola;
– u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, količina cijanovodične kiseline
najviše 10 grama po hektolitru preračunato na 100% vol. alkohola.
4. Specijalne rakije
Članak 30.
(1) Specijalne rakije su proizvodi dobiveni aromatiziranjem vinskog destilata i
rakija raznim plodovima, voćem, aromatskim biljem, njihovim maceratima i
eteričnim uljima (npr. travarica, orahovica, klekovača i dr.)
(2) Specijalne rakije se mogu proizvoditi i na način da se voćnom ili grožđanom
masulju ili soku dodaju izgnječeni svježi plodovi ili mljeveno aromatsko bilje
prije fermentacije.
(3) Proizvodi iz stavka 1. ovog članka mogu sadržavati dijelove biljaka od kojih
su napravljeni.
Članak 31.
(1) Na deklaraciji specijalne rakije mora se navesti koja je rakija uzeta za
osnovu, ako se to ne vidi iz imena rakije. Ako se za osnovu uzima miješana
rakija, moraju se navesti sve upotrijebljene rakije po opadajućem redoslijedu
zastupljenosti.
(2) Na deklaraciji specijalne rakije mogu se navoditi svi sastojci (aromatsko
bilje, voće ili drugi plodovi) upotrijebljeni za aromatiziranje, sukladno
odredbama pravilnika kojim se propisuje opće deklariranje ili označavanje hrane.
(3) Ukoliko na deklaraciji specijalne rakije nisu navedeni sastojci sukladno
odredbama stavka 2. ovoga članka, proizvod mora pratiti proizvođačka
dokumentacija.
Članak 32.
(1) Kada se stavlja na tržište kao gotov proizvod, specijalna rakija mora imati
alkoholnu jakost najmanje 37,5% vol.
(2) Sva ostala svojstva moraju udovoljavati zahtjevima za rakiju koja je uzeta
kao osnova.
B. RAKIJE PO POSEBNIM POSTUPCIMA
Članak 33.
Rakije dobivene po posebnim postupcima su proizvodi dobiveni destilacijom:
– prevrele žitne komine;
– prevrelih proizvoda šećerne trske;
– prevrelih sirovina siromašnih šećerom, sa ili bez dodatka etilnog alkohola;
– macerata neprevrelih sirovina u etilnom alkoholu.
Članak 34.
Rakije dobivene po posebnim postupcima su:
1. Whisky (Whiskey);
2. Žitna rakija;
3. Rum;
4. Gin;
5. Rakije od aromatskog bilja;
6. Rakije od voćnih macerata.
1. Whisky (Whiskey)
Članak 35.
Whisky je proizvod dobiven destilacijom žitne komine ošećerene diastazom iz
slada sa ili bez drugih prirodnih enzima, prevrele uz dodatak kvasca, destiliran
na manje od 94,8% vol. alkohola tako da destilat zadržava miris i okus po
upotrebljenoj sirovini i pod uvjetom da je odležao najmanje 3 godine u drvenim
bačvama koje ne prelaze zapreminu od 700 litara.
Članak 36.
(1) Whisky se može proizvoditi miješanjem whiskyja od ječmenog slada i žitnog
alkohola koji je destiliran na manje od 94,8% vol. alkohola tako da zadržava
miris i okus koji proizlazi iz upotrebljene sirovine.
(2) Udio whiskyja od ječmenog slada u proizvodu mora biti najmanje 30% od ukupne
količine alkohola u gotovom proizvodu.
(3) Alkoholna jakost whiskyja koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod je
najmanje 40% vol.
2. Žitna rakija
Članak 37.
(1) Žitna rakija je proizvod dobiven destilacijom fermentirane žitne komine koji
zadržava organoleptička svojstva upotrijebljene sirovine.
(2) Žitne rakije se ne smiju aromatizirati, bojati ni zaslađivati.
(3) Žitna rakija može biti označena kao žitni brandy, ako je destilirana na
manje od 95% vol. alkohola iz fermentirane žitne komine s organoleptičkim
svojstvima iz upotrebljene sirovine.
(4) Alkoholna jakost žitnih rakija koje se stavljaju na tržište kao gotov
proizvod je najmanje 35% vol.
3. Rum
Članak 38.
(1) Rum je proizvod dobiven isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom
soka šećerne trske, melase, sirupa i drugih nusproizvoda kod prerade šećerne
trske, na manje od 96% vol. tako da destilat zadržava specifična organoleptička
svojstva ruma.
(2) Alkoholna jakost ruma koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod je
najmanje 37,5% vol.
4. Gin
Članak 39.
Gin je proizvod dobiven miješanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i
destilata macerata borovice (Juniperus communis) i drugoga aromatskog bilja, uz
dodatak drugih aroma, isključivši ulje borovice, pod uvjetom da okus borovice
prevladava.
Članak 40.
(1) Ako se gin proizvodi redestilacijom etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla, s početnim sadržajem alkohola najmanje 96% vol., u kotlovima koji se
tradicionalno koriste za gin, uz prisustvo ploda borovice i drugoga aromatskog
bilja, smije se nazvati »destilirani gin«.
(2) Destiliranim ginom može se nazvati i mješavina proizvoda takve destilacije i
etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla istog sastava, čistoće i jakosti.
(3) Destiliranom ginu se smiju dodavati arome, isključivši ulje borovice.
(4) Alkoholna jakost gina koji se stavlja na tržište kao gotov proizvod je
najmanje 37,5% vol.
5. Rakije od aromatskog bilja
Članak 41.
(1) Rakije od aromatskog bilja su:
– Rakija od encijana (Lincura);
– Kimova rakija (Aquavit);
– Rakija od anisa (Anisonka, Aniseta);
– Rakija od borovice (Brinjevac).
(2) Alkoholna jakost rakija od aromatskog bilja koje se stavljaju na tržište kao
gotov proizvod je najmanje 37,5% vol.
Rakija od encijana
Članak 42.
Rakija od encijana je proizvod dobiven od destilata encijana koji je dobiven
fermentacijom korijena encijana sa ili bez dodatka etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla.
Kimova rakija
Članak 43.
(1) Kimova rakija je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla koji je aromatiziran kimom (Carum carvi) ili drugim prirodnim ili
prirodno-identičnim aromatičnim tvarima ili aromatičnim pripravcima, pod uvjetom
da prevladava okus kima.
(2) Sadržaj ekstrakta ne smije biti veći od 1,5 grama na 100 mililitara.
(3) Kimova rakija se može označiti kao aquavit ili akvavit ako je aromatizirana
destilatom bilja ili začina, pod uvjetom da okus proizlazi prvenstveno iz
destilata sjemenki kima i/ili kopra (Anethum graveolens), pri čemu je zabranjena
upotreba eteričnih ulja.
Rakija od anisa
Članak 44.
(1) Rakija od anisa je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla aromatiziranog prirodnim ekstraktima zvjezdolikog anisa (Illicium
verum), anisa (Pimpinella anisum), komorača (Foeniculum vulgare), ili drugog
bilja koje sadržava jednake glavne aromatične sastojke, korištenjem jednog od
sljedećih postupaka:
– maceracijom ili destilacijom;
– redestilacijom alkohola uz prisutnost sjemenki ili drugih biljnih dijelova
biljaka navedenih u stavku 1. ovog članka;
– dodavanjem prirodnih destiliranih ekstrakata biljaka s aromom anisa;
– kombinacijom navedenih postupaka.
(2) Dopuštena je uporaba i drugih prirodnih biljnih ekstrakata ili aromatičnih
sjemenki, pod uvjetom da prevladava okus anisa.
(3) Rakija od anisa se može označiti na deklaraciji kao »anis« ako njena
karakteristična aroma proizlazi isključivo iz anisa (Pimpinella anisum),
zvjezdolikog anisa (Illicium verum), odnosno komorača (Foeniculum vulgare).
(4) Rakija od anisa se može označiti kao »destilirani anis« ako sadržava alkohol
destiliran u prisutnosti sjemenki anisa (Pimpinella anisum), zvjezdolikog anisa
(Illicium verum), odnosno komorača (Foeniculum vulgare), pod uvjetom da taj
alkohol predstavlja najmanje 20% od sadržaja alkohola u jakom alkoholnom piću.
Rakija od borovice
Članak 45.
(1) Rakija od borovice je proizvod dobiven od etilnog alkohola poljoprivrednog
podrijetla i/ili žitne rakije i/ili žitnog destilata aromatiziranog s bobicama
borovice (Juniperus communis).
(2) U proizvodnji rakija od borovice mogu se upotrebljavati i prirodne
aromatične tvari, aromatični pripravci i/ili aromatično bilje ili dijelovi
aromatičnog bilja, pod uvjetom da ostanu prepoznatljive organoleptičke
karakteristike borovice.
6. Rakije od voćnog macerata
Članak 46.
(1) Rakije od voćnog macerata su proizvodi dobiveni maceracijom voća s najmanjim
udjelom od 100 kilograma voća na 20 litara 100%-tnog alkohola djelomično
prevrelog ili neprevrelog u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili
jakom alkoholnom piću i/ili u destilatu iza čega je obavezna destilacija.
(2) Alkoholna jakost rakija od voćnog macerata koje se stavljaju na tržište kao
gotov proizvod je najmanje 37,5% vol.
Članak 47.
Rakije od voćnog macerata mogu se označavati riječju »rakija« iza koje slijedi
naziv voća ukoliko deklaracija također sadrži riječi »proizvedeno maceracijom i
destilacijom« i to za alkoholna pića dobivena iz sljedećih plodova: kupina
(Rubus fruticosus), jagoda (Fragaria ssp.), borovnica (Vaccinium myrtillus),
malina (Rubus idaeus), crveni ribiz (Ribes vulgare), trnina (Prunus spinosa),
oskoruša (Sorbus domestica), jarebika (Sorbus aucuparia), božikovina (Ilex
cassine), brekinja (Sorbus turminalis), bazga (Sambucus nigra), šipak (Rosa
canina), crni ribiz (Ribes nigrum).
C. JAKA ALKOHOLNA PIĆA PO POSEBNOM POSTUPKU
Članak 48.
Jaka alkoholna pića po posebnom postupku su proizvodi koji se dobivaju
razrjeđivanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata ili
njihovih smjesa i mogu se aromatizirati ili posebnim postupcima samo
pročišćavati.
Članak 49.
Jaka alkoholna pića su:
1. Vodka;
2. Domaći brandy;
3. Domaći rum;
4. Jaka alkoholna pića od voća.
1. Vodka
Članak 50.
(1) Vodka je proizvod dobiven bilo rektifikacijom etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla ili njegovim filtriranjem kroz aktivni ugljen, nakon
čega može slijediti destilacija ili odgovarajuća obrada tako da su
organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina selektivno smanjena.
(2) Vodki se mogu dodavati arome za dobivanje specifičnih organoleptičkih
svojstava (npr. okus dinja). Naziv arome mora biti istaknut u imenu vodke (npr.
Limun vodka).
(3) Da bi se vodka mogla deklarirati kao »žitna vodka« mora biti proizvedena
isključivo iz etilnog alkohola dobivenog od žitarica.
(4) Kada se stavlja na tržište kao gotov proizvod, vodka mora imati najmanje
37,5% vol. alkohola.
2. Domaći brandy
Članak 51.
Domaći brandy je proizvod koji se dobiva miješanjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla i vinskog destilata s time da udio alkohola iz
vinskog destilata čini najmanje 30% od ukupne količine alkohola u gotovom
proizvodu.
Članak 52.
U proizvodnji domaćeg brandyja radi organoleptičkih svojstava i tipizacije
proizvoda dozvoljena je uporaba biljnih ekstrakata, a za njihovu pripremu može
se koristiti i etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.
Članak 53.
(1) Deklaracija za domaći brandy mora sadržavati i podatke o postotnoj
zastupljenosti etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i alkohola iz vinskog
destilata.
(2) Na deklaraciji za domaći brandy može se navesti popis sastojaka, sukladno
odredbama propisa kojim se propisuje opće deklariranje ili označavanje hrane.
(3) Ukoliko na deklaraciji za domaći brandy nisu navedeni sastojci sukladno
odredbama stavka 2. ovoga članka, proizvod mora pratiti proizvođačka
dokumentacija.
Članak 54.
Kada se stavlja na tržište, domaći brandy mora udovoljavati ovim zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda: najmanje 35% vol.;
– količina ukupnog ekstrakta: najviše 20 g/l;
– ostali sastojci moraju biti najmanje proporcionalni udjelu vinskog destilata u
proizvodu.
3. Domaći rum
Članak 55.
(1) Domaći rum je proizvod koji se dobiva aromatiziranjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla.
(2) Domaći rum se može bojati prirodnim i umjetnim bojama.
(3) Kada se stavlja na tržište kao gotov proizvod domaći rum mora imati
alkoholnu jakost proizvoda najmanje 35% vol.
(4) Na deklaraciji za domaći rum može se navesti popis sastojaka, sukladno
odredbama propisa kojim se propisuje opće deklariranje ili označavanje hrane.
(5) Ukoliko na deklaraciji za domaći rum nisu navedeni sastojci sukladno
odredbama stavka 4. ovoga članka, proizvod mora pratiti proizvođačka
dokumentacija.
4. Jaka alkoholna pića od voća
Članak 56.
Jaka alkoholna pića od voća su proizvodi koji se dobiju maceriranjem voća u
etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla ili u destilatu poljoprivrednog
podrijetla ili u jakom alkoholnom piću koji sadržava najmanje 5 kilograma voća u
20 litara 100%-tnog alkohola.
Članak 57.
(1) U proizvodnji jakih alkoholnih pića od voća mogu se dodati aromatične tvari
i/ili aromatični pripravci koji ne proizlaze iz upotrijebljenog voća, međutim
karakterističan okus i boja pića moraju biti isključivo od upotrijebljenog voća.
(2) Jaka alkoholna pića od voća označavaju se tako da se iza riječi »jako
alkoholno piće« doda naziv voća od kojeg je proizveden (npr. jako alkoholno piće
od breskve).
Članak 58.
Deklaracija za jaka alkoholna pića od voća mora sadržavati i podatke o postotnoj
zastupljenosti etilnog alkohola poljoprivrednog porijekla i alkohola iz
destilata voća.
Članak 59.
Kada se stavljaju na tržišta, jaka alkoholna pića od voća moraju udovoljiti ovim
zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda: najmanje 25% vol.;
– ostali sastojci moraju biti najmanje proporcionalni udjelu destilata voća u
proizvodu;
– količina metilnog alkohola najviše 1500 grama na hektolitar, preračunato na
100% vol. alkohola.
D. LIKERI
Članak 60.
(1) Likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla ili jednog
ili više jakih alkoholnih pića ili njihove mješavine te:
– su zaslađeni;
– mogu im biti dodani proizvodi poljoprivrednog podrijetla npr. vrhnja, mlijeka
i drugih mliječnih proizvoda, voća, voćnih prerađevina, vina i aromatiziranog
vina, voćnog vina, biljnih macerata, biljnih ekstrakata, jaja, kakaa, čokolade,
kave, čaja, prehrambene kiseline i drugo.
(2) Liker mora sadržavati najmanje 100 grama šećera na litru, izraženog kao
invertni šećer osim u slučaju:
– likera od encijana, koji mora sadržavati najmanje 80 grama šećera na litru,
izraženog kao invertni šećer;
– likera od trešanja, koji mora sadržavati najmanje 70 grama šećera na litru,
izraženog kao invertni šećer.
Članak 61.
(1) Kod proizvodnje likera dozvoljeno je:
– aromatiziranje prirodnim, prirodno-identičnim i umjetnim aromama i aromatskim
pripravcima sukladno posebnom propisu o prehrambenim aditivima koji se mogu
nalaziti u hrani, ako za pojedinu grupu proizvoda nije drugačije propisano;
– zaslađivanje ako za pojedine proizvode ovim Pravilnikom nije drugačije
propisano;
– bojanje prirodnim i umjetnim bojama sukladno posebnom propisu o prehrambenim
aditivima koji se mogu nalaziti u hrani, ako za pojedine proizvode ovim
Pravilnikom nije drugačije propisano.
Članak 62.
Likeri od voćnog soka i voćni likeri mogu se označiti kao »brandy« tako da se
ispred riječi navede ime voća. Samo sljedeće navedene složenice mogu se
koristiti u predstavljanju likera:
– šljivov brandy;
– narančin brandy;
– breskvin brandy;
– trešnjev brandy.
Članak 63.
(1) Na deklaraciji likera može se navesti popis sastojaka, sukladno odredbama
pravilnika kojim se propisuje opće deklariranje ili označavanje hrane.
(2) Ukoliko na deklaraciji likera nisu navedeni sastojci sukladno odredbama
stavka 2. ovoga članka, proizvod mora pratiti proizvođačka dokumentacija.
(3) Kada se stavljaju na tržište kao gotov proizvod likeri moraju imati
alkoholnu jakost najmanje 15% vol. ako za pojedine proizvode ovim Pravilnikom
nije drugačije propisano.
Članak 64.
Likeri se, ovisno o tehnološkom postupku i vrsti sirovine, stavljaju na tržište
kao:
1. Likeri od voćnog soka;
2. Voćni likeri;
3. Likeri od rakija;
4. Biljni likeri;
5. Likeri od kave, čaja, kakaa, čokolade, cole;
6. Emulzijski likeri;
7. Likeri s vinom;
8. Aromatizirani likeri;
9. Ostali likeri.
1. Likeri od voćnog soka
Članak 65.
(1) Likeri od voćnog soka su proizvodi dobiveni miješanjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla s jednim ili više voćnih sokova.
(2) Likeri od voćnog soka u jednoj litri sadrže najmanje 200 mililitara matičnog
voćnog soka po kojem se liker zove ili ekvivalentnu količinu koncentrata toga
voćnog soka.
(3) U proizvodnji likera od voćnog soka dozvoljeno je korištenje prirodnih aroma
izuzev arome voća po kojem proizvod nosi ime.
(4) Nije dozvoljeno bojenje likera od voćnog soka.
2. Voćni likeri
Članak 66.
(1) Voćni likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla s maceratima voća ili voćnih dijelova (kore,
grančice, voćke) u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili iz njih
dobivenim destilatima.
(2) Voćni likeri u jednoj litri sadrže najmanje 200 mililitara macerata voća,
odnosno udio destilata je najmanje 33%.
(3) U proizvodnji voćnih likera dozvoljeno je korištenje prirodnih aroma izuzev
arome voća po kojem proizvod nosi ime.
(4) Voćne likere je dozvoljeno bojati prirodnim bojama.
(5) Voćnim likerima dozvoljeno je dodati vanilin.
3. Likeri od rakija
Članak 67.
(1) Likeri od rakija su proizvodi dobiveni zaslađivanjem rakija.
(2) U proizvodnji likera od rakija dozvoljeno je korištenje prirodnih aroma
izuzev arome voća po kojem proizvod nosi ime.
(3) Likeri od rakija se mogu bojati prirodnim bojama.
(4) Kada se stavljaju na tržište likeri od rakija moraju udovoljavati ovim
zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda najmanje 15% vol;
– količina šećera najmanje 100 g/l izražena kao invertni šećer;
– ostali sastojci moraju udovoljavati odredbama propisanim ovim Pravilnikom za
upotrijebljenu rakiju.
4. Biljni likeri
Članak 68.
(1) Biljni likeri su proizvodi dobiveni aromatiziranjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla maceratima aromatskog bilja i/ili plodova u etilnom
alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili iz njih dobivenim destilatima.
(2) U proizvodnji biljnih likera dozvoljava se korištenje drugih prirodnih
aroma.
(3) Biljne likere dozvoljeno je bojati prirodnim i umjetnim bojama.
Članak 69.
(1) Biljni likeri mogu se nazivati »gorki biljni liker« ili »bitter-liker« ako
po svojim senzorskim karakteristikama ima neznatno gorak do gorak okus.
(2) Biljni likeri pod nazivom »gorki biljni liker« ili »bitter–liker« mogu
sadržavati manje od 100 g/l šećera.
5. Likeri od kave, čaja, kakaa, čokolade, cole
Članak 70.
(1) Likeri od kave, čaja, kakaa, čokolade i cole su proizvodi dobiveni
miješanjem destilata i/ili ekstrakta onih sirovina po kojima su nazvani s
etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla.
(2) U proizvodnji likera od kave, čaja, kakaa, čokolade i cole dozvoljeno je
korištenje drugih prirodnih aroma, uključujući vanilin, izuzev aroma po kojima
proizvod nosi ime.
(3) Boju proizvoda dozvoljeno je pojačati prirodnim bojama.
6. Emulzijski likeri
Članak 71.
(1) Emulzijski likeri su proizvodi koji se dobivaju miješanjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla sa sirovinama kao što su: jaja, kava, kakao,
čokolada, lješnjak, voćne paste koje su prethodno emulgirane s vodom, mlijekom
ili vrhnjem.
(2) U proizvodnji emulzijskih likera dozvoljeno je korištenje prirodnih aroma.
(3) U proizvodnji emulzijskih likera dozvoljeno je dodavati vanilin, rum i
domaći rum.
(4) U proizvodnji emulzijskih likera nije dozvoljena uporaba nadomjestaka za
jaja, šećer i mlijeko.
(5) Nije dozvoljeno bojanje emulzijskih likera.
Članak 72.
Liker od jaja se proizvodi od žumanjaka kokošjeg jaja, svježih ili konzerviranih
etilnim alkoholom ili smrzavanjem. U jednoj litri likera od jaja mora biti
sadržano najmanje 140 grama žumanjka.
Članak 73.
Ako se emulzijski liker označava kao krem liker (creme, cream), mora u jednoj
litri sadržavati najmanje 400 mililitara punomasnog mlijeka ili 40 grama
mliječne masti iz vrhnja.
Članak 74.
(1) Emulzijski likeri se mogu kod duljeg čuvanja u bocama razdvajati, ali se
moraju kraćim mućkanjem ponovno vratiti u emulziju.
(2) Rok upotrebe za emulzijske likere ne smije biti duži od jedne godine od dana
proizvodnje te mora biti označen na deklaraciji sukladno posebnom propisu o
općem deklariranju ili označavanju hrane.
Članak 75.
Ako se u proizvodnji emulzijskih likera koriste prirodno-identične i umjetne
arome, izuzev vanilina i domaćeg ruma proizvod mora na deklaraciji biti označen
kao »aromatizirani emulzijski liker«.
Članak 76.
(1) Kada se stavljaju na tržište, emulzijski likeri moraju udovoljavati ovim
zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda: najmanje 15% vol., osim kod likera od jaja
gdje ona iznosi najmanje 14% vol.;
– sadržaj šećera najmanje 150 g/l izražen kao invertni šećer.
(2) Krem likeri moraju sadržavati najmanje 250 g/l šećera izraženog kao ukupni
invertni šećer.
7. Likeri s vinom
Članak 77.
(1) Likeri s vinom su proizvodi dobiveni miješanjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla s vinom.
(2) U jednoj litri moraju sadržavati najmanje 200 mililitara vina.
(3) Dozvoljeno je u liker s vinom dodati vinski destilat i/ili vinjak.
(4) U proizvodnji likera s vinom dozvoljava se korištenje prirodnih aroma.
Članak 78.
(1) Naziv »kordijalni liker« nose proizvodi u kojima je udio destilata ili
vinjaka 20%, a vina 10%, te uz to sadrže voćne i/ili biljne macerate.
(2) Alkoholna jakost kordijalnih likera kao gotovih proizvoda je najmanje 35%
vol.
8. Aromatizirani likeri
Članak 79.
Aromatizirani likeri su proizvodi koji se dobivaju aromatiziranjem etilnog
alkohola poljoprivrednog podrijetla, aromama dozvoljenim Pravilnikom o aditivima
koji se mogu nalaziti u namirnicama.
9. Ostali likeri
Članak 80.
Ostali likeri su punč te likeri od meda i drugih prirodnih sirovina pogodnih za
proizvodnju likera.
Članak 81.
(1) Liker od meda sadrži u jednoj litri najmanje 250 grama prirodnog meda.
(2) U proizvodnji likera od meda mogu se koristiti prirodne arome i prirodne
boje, osim aroma koje pojačavaju dojam meda.
Članak 82.
Punč je liker koji se dobiva aromatiziranjem mješavine etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla i ruma ili domaćeg ruma s destilatima i/ili
maceratima plodova agruma ili njihovih dijelova, njihovim eteričnim uljima i
drugim aromama svojstvenim ovoj vrsti likera.
E. MIJEŠANA JAKA ALKOHOLNA PIĆA (KOKTELI)
Članak 83.
(1) Miješana jaka alkoholna pića (koktel, cocktail) su međusobne mješavine dvaju
ili više jakih alkoholnih pića, definiranih ovim Pravilnikom ili jaka alkoholna
pića s etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla i/ili voćnim sokom i/ili
drugim sokom i/ili aromom i/ili vinom i dr., sa ili bez dodatka šećera.
(2) Alkoholna jakost koktela (cocktaila) kao gotovog proizvoda je najmanje 15%
vol.
(3) Deklaracija proizvoda iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatak o
vrstama pića koja su upotrijebljena za proizvodnju miješanoga jakoga alkoholnog
pića i popis sastojaka.
II. ALKOHOLNA PIĆA
Članak 84.
Alkoholna pića definirana u članku 3., stavak 2. ovoga Pravilnika, ovisno o
uvjetima proizvodnje, tehnološkom postupku i vrsti sirovina, stavljaju se na
tržište kao:
A. Gazirana likerska pića;
B. Desertna likerska pića;
C. Miješana alkoholna pića;
D. Alkoholna pića od meda;
E. Aromatizirana pića na bazi vina;
F. Aromatizirani kokteli na bazi vina.
A. Gazirana likerska pića
Članak 85.
(1) Gazirana likerska pića su proizvodi dobiveni miješanjem likera sa soda
vodom, s tim da ne sadrže manje od 5% vol. ni više od 15% vol. alkohola.
(2) Gazirana likerska pića sadrže najmanje 2 grama ugljičnog dioksida u jednoj
litri pića.
B. Desertna likerska pića
Članak 86.
(1) Desertna likerska pića su proizvodi dobiveni miješanjem etilnog alkohola
poljoprivrednog podrijetla i šećera s fermentiranim ili alkoholiziranim matičnim
sokom voća, grožđa ili povrća uz dodatak macerata aromatskog bilja ili njihovih
destilata.
(2) Desertna likerska pića moraju u jednoj litri sadržavati najmanje 400
mililitara matičnog soka voća, grožđa ili povrća.
(3) Kada se stavljaju na tržište desertna likerska pića moraju imati najviše 250
g/l ukupnog ekstrakta.
C. Miješana alkoholna pića
Članak 87.
(1) Miješana alkoholna pića su proizvodi dobiveni miješanjem vina i/ili piva
i/ili voćnih sokova i/ili osvježavajućih pića i/ili mineralnih voda i/ili voda i
dr. s etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla i/ili jakim alkoholnim pićima
i/ili alkoholnim pićima definiranim ovim Pravilnikom.
(2) U miješanim alkoholnim pićima dozvoljeno je zaslađivanje te dodavanje boja i
aroma sukladno posebnim propisima.
(3) U miješanim alkoholnim pića dozvoljeno je dodavanje ugljičnog dioksida.
(4) Alkoholna jakost miješanih alkoholnih pića je od 2 – 10% vol.
D. Alkoholna pića od meda (medovine, medice)
Članak 88.
(1) Alkoholna pića od meda su proizvodi dobiveni alkoholnom fermentacijom
otopine prirodnog meda.
(2) Za poticanje alkoholne fermentacije dopušteno je dodavanje mineralnih soli.
(3) Kada se stavljaju na tržište, alkoholna pića od meda moraju udovoljavati
ovim zahtjevima:
– alkoholna jakost gotovog proizvoda: od 9 do 15% vol.;
– količinu ukupnih kiselina (preračunate na vinsku kiselinu) najviše 3 g/l;
– količinu hlapivih kiselina (preračunate na octenu kiselinu) najviše 1,2 g/l;
– ekstrakt bez šećera najmanje 15 g/l;
– ukupni sumporni dioksid najviše 200 mg/l;
– slobodni sumporni dioksid najviše 30 mg/l.
(4) Dopušteno je dodavanje prirodnih ekstrakta i prirodnih aromatičnih tvari.
5. AROMATIZIRANA PIĆA NA BAZI VINA
Članak 89.
(1) Aromatizirana pića na bazi vina su alkoholna pića dobivena od vina, s
iznimkom vina koja su proizvedena s dodatkom alkohola kao i vina dobivenih
fermentacijom grožđica te im je moguće dodati mošt od grožđa i/ili djelomično
fermentirani mošt od grožđa.
(2) Proizvodi iz stavka 1. ovog članka aromatizirani su prirodnim aromatskim
tvarima i/ili prirodnim aromatskim pripravcima i/ili tvarima ili pripravcima
definiranima u posebnom propisu.
(3) Dopušteno je korištenje aroma sukladno posebnom propisu o prehrambenim
aditivima.
(4) Mogu se dodavati aromatično bilje i/ili začini.
(5) Mogu biti zaslađeni, ali im se ne smije dodavati alkohol.
(6) Aromatizirana pića na bazi vina imaju alkoholnu jakost najmanje 7% vol. i
najviše 14,5% vol.
(7) Vina koja su korištena u proizvodnji aromatiziranih pića na bazi vina moraju
biti prisutna u gotovom proizvodu s udjelom ne manjim od 50%.
6. AROMATIZIRANI KOKTELI NA BAZI VINA
Članak 90.
(1) Aromatizirani kokteli na bazi vina su alkoholna pića dobivena od vina i/ili
mošta od grožđa.
(2) Proizvodi iz stavka 1. ovog članka aromatizirani su prirodnim aromatskim
tvarima i/ili prirodnim aromatskim pripravcima i/ili tvarima ili pripravcima
definiranima u posebnom propisu.
(3) Dopušteno je korištenje aroma sukladno posebnom propisu o prehrambenim
aditivima.
(4) Mogu se dodavati aromatično bilje i/ili začini.
(5) Mogu biti zaslađeni i obojani, ali im se ne smije dodavati alkohol.
(6) Alkoholna jakost kod stavljanja na tržište je 7% vol.
(7) Vina ili mošt od grožđa koji su korišteni u proizvodnji moraju biti prisutni
u gotovom proizvodu s udjelom ne manjim od 50%.
Kokteli na bazi vina
Članak 91.
(1) Kokteli na bazi vina su aromatizirana alkoholna pića kod kojih količina
koncentriranog mošta od grožđa ne prelazi 10% ukupnog volumena gotovog
proizvoda.
(2) Količina šećera, izraženog kao invertni šećer, manja je od 80 g/l.
Aromatizirani pjenušavi kokteli na bazi grožđa
Članak 92.
(1) Aromatizirani pjenušavi kokteli na bazi grožđa su alkoholna pića proizvedena
isključivo od mošta od grožđa čija je alkoholna jakost manja od 4% vol.
(2) Proizvodi iz stavka 1. ovog članka sadrže ugljični dioksid koji potječe
isključivo iz fermentacije korištenih proizvoda.
V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 93.
(1) Proizvodi iz članka 3. ovog Pravilnika koji se stavljaju na tržište
Republike Hrvatske moraju biti označeni posebnim markicama Ministarstva
financija, na način i pod uvjetima propisanim posebnim propisom kojim se uređuje
posebni porez na alkohol.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na tržište se mogu stavljati proizvodi
označeni markicama izdanima od strane Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i
vinarstvo do isteka zaliha, odnosno do 31. prosinca 2006. godine.
Članak 94.
Danom početka primjene ovoga pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o
kakvoći alkoholnih pića (»Narodne novine« 53/91, 102/03 158/03) i odredbe članka
83., 84., 85., 86. i 87. Pravilnika o vinu (»Narodne novine« 96/96,7/97, 117/97,
57/00).
Članak 95.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama« i
primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine.
Klasa: 011-02/04-01/102 Urbroj: 525-1-04-1
(N.N. 178/04)
Zagreb, 3. prosinca 2004.
![PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE](../images/hot_line.gif)
![PREGLED USLUGA ZA PODUZETNIKE](../images/hot_line.gif)
|
![Istraživanje tržišta](../usluge/grafika/ikona014.jpg)
![Poslovni imenici i adresari](../usluge/grafika/ikona066.gif)
![INVESTICIJSKI PROJEKTI - POSLOVNI PLANOVI](../usluge/grafika/ikona019.jpeg)
![Istraživanje tržišta](../usluge/grafika/ikona014.jpg)
![Poslovni imenici i adresari](../usluge/grafika/ikona066.gif)
![INVESTICIJSKI PROJEKTI - POSLOVNI PLANOVI](../usluge/grafika/ikona019.jpeg)
![Istraživanje tržišta](../usluge/grafika/ikona014.jpg)
![Poslovni imenici i adresari](../usluge/grafika/ikona066.gif)
![INVESTICIJSKI PROJEKTI - POSLOVNI PLANOVI](../usluge/grafika/ikona019.jpeg)
![Istraživanje tržišta](../usluge/grafika/ikona014.jpg)
![Poslovni imenici i adresari](../usluge/grafika/ikona066.gif)
![INVESTICIJSKI PROJEKTI - POSLOVNI PLANOVI](../usluge/grafika/ikona019.jpeg)
![Istraživanje tržišta](../usluge/grafika/ikona014.jpg)
![Poslovni imenici i adresari](../usluge/grafika/ikona066.gif)
![INVESTICIJSKI PROJEKTI - POSLOVNI PLANOVI](../usluge/grafika/ikona019.jpeg)
Admin; adresar imenik - PRAVILNIK O JAKIM ALKOHOLNIM I ALKOHOLNIM PIĆIMA
|
POSLOVNI FORUM pored centralne baze podataka, poduzetnicima pruža i druge usluge i djelatnosti:
- trgovačko posredovanje na domačem i inozemnom tržištu
- konzalting u području investicija, izrada investicijskih studija i njihova ocjena (Poslovni planovi / Investicijski projekti)
- izrada web stranica (internet stranica); pisanje programa prema uputama i potrebama korisnika
- obradu podataka uz uporabu programa korisnika ili vlastitog programa i usluge unosa podataka
- razvoj baze podataka: povezivanje podataka iz različitih izvora, pohranjivanje podataka
- ispitivanje mogućnosti tržišta prodaje za proizvode i ispitivanje javnoga mnijenja o političkim, ekonomskim i sl. pitanjima
- kreiranje i provođenje promidžbenih djelatnosti; organiziranje sajmova, izložaba i kongresa
- agencijsko posredovanje u korist pojedinaca za dobivanje angažmana (zaposlenja) u filmskoj i drugim djelatnostima
Ukoliko Vam je potrebna neka od navedenih usluga, kontaktirajte nas!
Kontakt podaci za Poslovni forum d.o.o. -
POSEBNA PONUDA: IZRADA WEB STRANCA
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
|
|
|
IZRADA WEB STRANICA
Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi tvrtka trebala imati web stranice:
Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.
Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.
Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.
Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, obrazaca za kontakt, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.
Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.
Branding: Web stranice su važan alat za branding tvrtke, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.
Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.
Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.
Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
|
|
|
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
|
|