POSLOVNI FORUM
PRETRAŽIVANJE OBJAVLJENOG NA POSLOVNOM FORUMU
Vrste računa Krediti za male
poduzetnike Kratkoročni krediti Projektno financiranja Za kupnju automobila
Posebni krediti Poticanje poduzetničkih djelatnosti Krediti po poslovnom računu
Corporate MasterCard Zabafon e-zaba poslovno Brokerske usluge Garancije i
Akreditivi Druge usluge 1. KORISNIK KREDITA: Vlasnik poslovog računa, obrtnik
ili slobodno zanimanje koji ima otvoren žiroračun u Banci, najmanje 6 mjeseci.
2. STATUS ŠTEDIŠE: Nije potreban. 3. NAMJENA KREDITA: Za premošćivanje nesklada
u priljevu i odljevu sredstava po poslovnom računu 4. VISINA KREDITA: Do visine
prosječnog mjesečnog priljeva na žiroračunu u zadnja 3 (tri) mjeseca, a najviše
do iznosa u kunskoj protuvrijednosti EUR 25.000,00. Visina kredita vodi se u
kunama. 5. KAMATNA STOPA: Prema Odluci o kamatnim stopama Banke. 6. ROK OTPLATE:
Do 6 mjeseci od dana potpisivanja Ugovora. 7. OTPLATA KREDITA: Po isteku roka
povrata kredita Korisnik kredita može odmah koristiti novi kredit. Nakon isteka
roka otplate drugog kredita, Korisnik kredita mora u cijelosti vratiti kredit, a
novi kredit može koristiti po isteku roka, koji u pravilu mora iznositi barem 10
dana. 8. INSTRUMENTI OSIGURANJA POVRATA KREDITA 1) Za kredite do EUR 5.000,00, u
kunskoj protuvrijednosti moguć je sljedeći izbor instrumenata osiguranja: a)
Najmanje 1 (jedan), a najviše 2 (dva) jamca odgovarajućeg boniteta, od kojih
jedan posluje putem žiroračuna obrtnika i slobodnih zanimanja u Zagrebačkoj
banci dd, a čiji je zajednički prosječni mjesečni priljev najmanje u visini
traženog kredita. Kao drugi jamac može se pojaviti jedna kreditno sposobna
pravna osoba ili obrtnik odnosno slobodno zanimanje koji ima poslovni račun
otvoren u ZAP-u, uz dostavu bianco mjenica i zadužnica. ILI: b) Uknjižba
založnog na nekretninu u omjeru kredit : vrijednost nekretnine 1 : 1,2 c)
garantni kunski ili devizni depozit (novi ili već postojeći) u visini 110% od
iznosa traženog kredita 2) Za kredite iznad EUR 5.000,00, do EUR 25.000,00, u
kunskoj protuvrijednosti moguć je sljedeći izbor instrumenata osiguranja: a)
Kreditna sposobnost tražitelja kredita i najmanje 2 (dva), a najviše 3 (tri)
jamca odgovarajućeg boniteta, od kojih najmanje jedan posluje putem žiroračuna
obrtnika obrtnika i slobodnih zanimanja u Zagrebačkoj banci, a čiji je
zajednički prosječni mjesečni priljev najmanje u visini traženog kredita. Kao
drugi i treći jamac mogu se pojaviti kreditno sposobne pravne osobe ili
obrtnici/slobodna zanimanja koji ima poslovni račun otvoren u ZAP-u, uz dostavu
bianco mjenica i zadužnica. ILI: b) Uknjižba založnog na nekretninu u omjeru
kredit: vrijednost nekretnine 1 : 1,2. c) garantni kunski ili devizni depozit
(novi ili već postojeći) u visini 110% od iznosa traženog kredita Kratkoročni
krediti se odobravaju poslovnim subjektima za financiranje različitih potreba
tijekom trajanja proizvodnog ili prometnog ciklusa, odnosno do isporuke ili
naplate robe po trgovačkom poslu, ili pak za premošćivanje kratkoročnih
neusklađenosti u prilivu i odlivu. Banka može odobriti kratkoročni kredit za
financiranje neke od slijedećih namjena: povremene potrebe u obrtnim sredstvima:
klasični ili revolving kredit za financiranje povremenih potreba u obrtnim
sredstvima, okvirni kredit po žiro-računu (otvorenom kod ZAP-a) po principu
tekućeg računa - za pravne osobe (s razdobljem korištenja do 20 radnih dana u
tijeku svakog mjeseca, te s krajnjim rokom povrata od 3 mjeseca) okvirni kredit
po žiro-računu (otvorenom u nekoj od poslovnica Banke) po principu tekućeg
računa - za obrtnike (s rokom povrata do 6 mjeseci) nabava repromaterijala i
opreme u zemlji i inozemstvu (mogućnost korištenja deviznog kredita, uz
povoljniju kamatnu stopu) podmirenje troškova po Corporate MasterCard kartici -
kratkoročni revolving kredit s razdobljem korištenja do 15 dana sezonske namjene
(sezonska proizvodnja, sezonske zalihe, priprema turističke sezone i sl.)
financiranje posebno ugovorene proizvodnje (npr. za izvoz ili posebno ugovorene
proizvodnje za domaće tržište), izgradnje stambeno-poslovnih objekata po modelu
unapređenja stambene izgradnje - u pripremi financiranje prodaje robe trajne
vrijednosti na domaćem tržištu (klasičan kredit ili kreditiranje krajnjih kupaca
putem MasterCard kartice - u pripremi) Valuta kredita: Kratkoročni kredit može
biti u kunama (kunski ili uz valutnu klauzulu) ili devizni (isključivo za
plaćanje uvoza opreme ili repromaterijala). Rok povrata: ovisi o dužini trajanja
ciklusa proizvodnje i naplate proizvoda, odnosno do isporuke ili naplate robe po
trgovačkom poslu, a najviše do 12 mjeseci. Način vraćanja glavnice može biti:
odjednom na fiksni rok, sukcesivno do ugovorenog krajnjeg roka, revolving u
određenoj dinamici ili samonaplatom do kraja ugovorenog roka - kod kredita po
principu tekućeg računa. Kamata se obračunava i naplaćuje kvartalno. Način
korištenja: na zahtjev klijenta može biti odjednom, sukcesivno ili revolving
(ako je riječ o višekratnoj istovjetnoj trgovačkoj transakciji), nenamjenski ili
namjenski temeljem specifične dokumentacije za pojedine namjene, putem doznaka
Banke ili pak putem žiro-računa klijenta po principu tekućeg računa. Mjesečnu
naknadu za korištenje kredita Banka obračunava na kredite po žiro-računu po
principu tekućeg računa jednokratno unaprijed. Za ostale kratkoročne kredite
Zagrebačka banka ne naplaćuje naknadu. Za dodatne informacije Krediti u suradnji
s hrvatskim Caritasom za poticanje poduzetničke djelatnosti u područjima od
posebne državne skrbi (tj. u ratom pogođenim područjima). Maksimalni iznos
kredita je 35.000 DEM, rok povrata 3 do 5 godina, uz mogućnost počeka 6 do 12
mjeseci. Uvjeti [home] [o nama] [poslovanje s građanima] [poslovanje s malim
poduzetnicima] [poslovanje s tvrtkama] [investicijsko poslovanje] Uvjeti po
kojima se poslovnim subjektima odobravaju dugoročni krediti za kupnju automobila
KORISNIK KREDITA trgovačko društvo, obrtnik ili slobodno zanimanje - klijent
Banke najmanje 6 mjeseci VISINA KREDITA prodajna cijena vozila bez PDV-a
najmanje DEM 5000 a najviše DEM 100 000 u kunskoj protuvrijednosti ROK OTPLATE
do 4 godine neovisno o iznosu kredita KAMATNA STOPA 12.90% godišnja promjenjiva
NAKNADA ZA OBRADU ZAHTJEVA 1.5% od iznosa odobrenog kredita NAČIN OTPLATE u
polugodišnjim ratama, uz kvartalni obračun i naplatu kamate INSTRUMENTI
OSIGURANJA kod svih tražitelja kredita obavezno je: 1) Uknjižba založnog prava
na kupljeno vozilo ili izuzetno, uknjižba založnog prava na imovinu 2) Polica
kasko osiguranja vozila vinkularna u korist Banke 3) Zadužnice i bianco mjenice
korisnika kredita. Po provedenoj ocjeni boniteta i kreditne sposobnosti
tražitelja kredita Banka može zatražiti i dodatne instrumente osiguranja (
jamci, sudužnici..) PRIMJERGrađani Zajednički uvjeti i obilježja Korisnici
građani RH, zaposleni na neodređeno vrijeme ili s mirovinom Sudionici tražitelj
kredita, dužnik obvezni sudužnik je suprug(supruga) ako je dužnik prenio pravo
vlasništva nad nekretninom u korist Banke do dva sudužnika ako dužnik nije
kreditno sposoban, samo jedan umirovljenik jamci, broj prema vrsti kredita i
drugim instrumentima osiguranja: bez jamaca uz prijenos prava vlasništva
osigurane nekretnine, procjenjene vrijednosti barem 2 puta veće od iznosa
kredita - studentski polica životnog osiguranja i osiguranja od nesretnog
slučaja - hipotekarni, stambeni riziko polica - hipotekarni, stambeni,
turistički klijenti s primanjima većim od 6.000 kn (1. određene vrste zanimanja
– nije nuždan račun u banci) (2. neovisno o zanimanju – korisnik paketa PREMIUM)
riziko polica - gotovinski, stambeni polica životnog osiguranja i osiguranja od
nesretnog slučaja - stambeni ako je kredit vezan uz drugi bančin proizvod
(potrošački) ili proizvod bančinog partnera (gotovinski) uz depozit jednak
iznosu kredita i oročen na rok otplate - lombardni do 2 za gotovinske,
potrošačke do 3 za stambene kod kredita za kupnju vozila i plovila broj jamaca
određen je Ugovorom o osiguranju kredita s pojedinim osiguravajućim društvom
zbroj godina života i roka otplate mora biti najviše 70, za sudionike
pojedinačno mjesečna primanja moraju biti najmanje 2.000 kn, svakog sudionika
ako je zajmotražitelj stariji od 60 godina, zbroj godina sudužnika i roka
dospijeća kredita treba biti najviše 60 Pomorci kao posebna grupa klijenata
Ugovori o radu - domaća ili inozemna brodska kompanija najmanje 3 godine
iskustva (dokaz knjižica pomorca – matrikula) najmanje 12 mjeseci provedenih na
brodu u zadnje dvije godine posljednji boravak kod kuće ne smije biti duži od 6
mjeseci (dokazuje se Ugovorom o radu i potvrdom o boravku kod kuće ) mjesečna
primanja moraju biti preko SB za cijelo vrijeme trajanja otplate kredita za
obračun kreditne sposobnosti uzima se plaća iz Ugovora o radu , odnosno sva
primanja u zadnjih 12 mjeseci (uključivo i period boravka kod kuće) i dijele sa
12 zadužnica na sva primanja za dužnika ili kreditno sposoban jamac Kreditna
sposobnost sudionika (min. faktor = neopterečeni dio mjesečnih neto primanja /
rata) 2,5 za dužnika, tražitelja gotovinskog ili potrošačkog kredita 2 za
dužnika s primanjima većim od 6.000 kn za dužnika, tražitelja kredita uz uvjet
fiducije ili hipoteke na nekretnini 3 za dužnika, tražitelja kredita za kupnju
motornih vozila i plovila 3 za dužnika zajedno s sudužnicima 3 za jamce zajedno
ili jamce pojedinačno Instrumenti osiguranja ovjerene Izjave o zapljeni plaće,
za sve sudionike otplata putem ovjerene Izjave o zapljeni na plaći koju Banka
doznačuje poslodavcu mjenične izjave svakog sudionika i 2 zajedničke mjenice
potpisane od svih sudionika Dokumentacija Bančini obrasci: "Zahtjev" za kredit
"Osnovni podaci", za unos osnovnih podataka o sudionicima "Popunjava
Poslodavac", za ovjeru od Poslodavca ili od HZMO-a (za umirovljenike ili ako je
poslodavac obrtnik - prosječne plaće u zadnja tri mjeseca) preslika službene
isprave sa slikom (iskaznica,putovnica,...), za sve sudionike Ako je sudionik u
kreditu: zaposlen kod Poslodavca: PK-1 obrazac za tekuću godinu ovjeren pečatom
i potpisan od Poslodavca zaposlen u obrtu ili u za Banku nepoznatom trgovačkom
društvu: PK-1 obrazac za prethodne dvije godine i za tekuću godinu (ako je
poslodavac obrtnik PK-1 obrazac treba ovjeriti HZMO) U slučaju da HZMO ne može
napraviti ovjeru, prihvatljiva je ovjera od Porezne Uprave ili Potvrda Regosa
(iz koje je vidljivo da se plaćaju porezi i doprinosi, te osnovica plaće)
Original BON ili SOL (podaci o bonitetu / solventnosti) trgovačkog društva ili
obrta Registracija trgovačkog društva ili obrta umirovljenik: Rješenje o
mirovini i odresci od zadnje tri mirovine vlasnik za Banku nepoznatog trgovačkog
društva (samo u slučaju ako je sudužnik ili jamac u kreditu) Original BON ili
SOL Registracija trgovačkog društva Bilanca stanja i račun dobiti i gubitka za
prethodnu i tekuću godinu vlasnik obrta ili osoba koja ostvaruje dohodak iz
samostalne djelatnosti (samo u slučaju ako je sudužnik ili jamac u kreditu)
Original BON ili SOL Registracija obrta ili Rješenje nadležnog ministarstva za
obavljanje djelatnosti Rješenje o visini poreza za prethodnu Uvjerenje o
poreznom zaduženju za tekuću godinu Ostalo procjena vrijednosti nekretnine
izrađena od ovlaštenog bančinog vještaka, ako je uvjet za kredit fiducija ili
hipoteka police traženih oblika osiguranja trebaju biti kod osiguravajućih
društava prihvatljivih za Banku i vinkulirane u korist Banke polica životnog
osiguranja (min. osigurana svota je 30% od iznosa kredita) polica osiguranja od
nesretnog slučaja u visini iznosa kredita kasko polica riziko polica u visini
iznosa kredita polica osiguranja nekretnine od požara i drugih opasnosti
(osigurana svota ovisi o vrijednosti nekretnine) mora se obnavljati godišnje do
isteka roka otplate kredita isplata ( otplata ) namjenskih kredita za kupnju: u
kunama na račun prodavatelja po prodajnom tečaju Banke na dan isplate (na dan
plaćanja kredita) za ostale namjene koje nisu kupnja: kredit se isplaćuje u
gotovini do 70% i min. 30% na temelju predračuna ili računa za građane koji
ostvaruju dohodak iz samostalne djelatnosti (obrtnici, vlasnici privatnih
poduzeća) Banka odobrava kredite po posebnim uvjetima zatezna kamata na kredit
18% Kredit od 1 do 5 godina, bez udjela, bez obaveznog kasko osiguranja uz
mogućnost hipotekarnog kredita preko PBZ-LEASING-a Privredne banke Zagreb d.d.
Maksimalni iznos kredita za: građane po ponudi do iznosa 100.000 DEM (uključeni
svi elementi cijene vozila) obrtnike i poduzeća do iznosa 25.000 DEM (uključeni
svi elementi cijene vozila) uz hipoteku i do iznosa 100.000 DEM uz garanciju
banke ili devizni depozit (uključeni svi elementi cijene vozila) Kamatna stopa:
12,45 % godišnje uz dekurzivni proporcionalni obračun - promjenjiva stopa (uz
valutnu klauzulu) Rokovi i način otplate: Rokovi otplate po izboru do 60 mjeseci
Otplata u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti za DEM
obračunato po srednjem tečaju Privredne banke Zagreb d.d. na dan plaćanja Vrste
i visina kredita prema instrumentima osiguranja naplate: jamstvo - hipoteka na
nekretninu (do 25.000,00 DEM) - korisnici svi jamstvo - hipoteka na nekretninu i
mjesečna primanja (od 25.001,00 DEM do 100.000,00 DEM) - korisnici građani
jamstvo - mjesečna primanja (do 25.000,00 DEM) - korisnici građani jamstvo -
bankovna garancija (do 100.000,00 DEM) - korisnici svi jamstvo - devizni depozit
(do 100.000,00 DEM) - korisnici svi INFORMATIVNA TABELA KREDITA: Lista glavnica
i odgovarajućih rata na iznose od 5.000 do 50.000 DEM na svakih 1000 DEM na rok
otplate KREDIT DO 25.000,00 DEM UZ JAMSTVO HIPOTEKE NA NEKRETNINI Korisnici
kredita: Građani državljani Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: građani) s
prebivalištem u Republici Hrvatskoj Obrtnici i poduzeća registrirani u Republici
Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: poduzetnici) Obvezni instrumenti osiguranja
naplate kredita: Upis prava zaloga (hipoteke) na nekretnini * Opća ovršna
klauzula * Nekretninom se smatra stan, kuća, aprtman ili poslovni prostor.
Nekretnina na kojoj se zasniva založno pravo ili prenosi vlasništvo, ne smije
biti opterećena od neke druge pravne ili fizičke osobe, izuzev nekretnina u
otkupu (ex društveni stanovi). Nekretnina na kojoj se zasniva založno pravo mora
biti uknjižena u zemljišnim knjigama temeljem važeće građevinske i uporabne
dozvole. Ukoliko je nekretnina uknjižena uz zabilježbu da za istu nije priložena
građevinska dozvola, takvu nekretninu Banka ne prihvaća za zasnivanje založnog
prava(hipoteke). Vrijednost nekretnine mora biti dvostruko viša od iznosa
kredita. Korisnik kredita i vlasnik nekretnine ne moraju biti ista osoba.
Potrebna dokumentacija: Ponuda za automobil Zahtjev za kredit Izvadak iz
zemljišne knjige (gruntovnica) - ne stariji od 15 dana Izvadak iz posjedovnog
lista (katastar) Kopija katastarskog plana Rješenje (uvjerenje) o adresi i
kućnom broju (za nekretninu) Preslike osobnih iskaznica dužnika i založnog(-ih)
dužnika Dodatno za poduzetnike Fotokopija Rješenja Trgovačkog suda o osnivanju
tvrtke ili obrtnice Fotokopija Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta
prema NKD-u (statistika) Fotokopija potpisnog kartona Naknada za usluge obrade
kreditnog zahtjeva: Jednokratna naknada, u kunskoj protuvrijednosti 2% iznosa
odobrenog kredita uvećano za PDV po srednjem tečaju PBZ d.d. Naknadu plaća kupac
vozila PBZ LEASING-u KREDIT OD 25.000,00 DO 100.000,00 DEM UZ JAMSTVO HIPOTEKE
NA NEKRETNINI I MJESEČNIH PRIMANJA Korisnici kredita: Građani Obvezni
instrumenti osiguranja naplate kredita: Upis prava zaloga (hipoteke) na
nekretnini * * Nekretninom se smatra stan, kuća, aprtman ili poslovni prostor.
Nekretnina na kojoj se zasniva založno pravo ili prenosi vlasništvo, ne smije
biti opterećena od neke druge pravne ili fizičke osobe, izuzev nekretnina u
otkupu (ex društveni stanovi). Nekretnina na kojoj se zasniva založno pravo mora
biti uknjižena u zemljišnim knjigama temeljem važeće građevinske i uporabne
dozvole. Ukoliko je nekretnina uknjižena uz zabilježbu da za istu nije priložena
građevinska dozvola, takvu nekretninu Banka ne prihvaća za zasnivanje založnog
prava(hipoteke). Vrijednost nekretnine mora biti dvostruko viša od iznosa
kredita. Korisnik kredita i vlasnik nekretnine ne moraju biti ista osoba.
Zapljena dijela plaće kreditno sposobnih dužnika i solidarnih jamaca ** Opća
ovršna klauzula ** Visina stalnih novčanih primanja tražitelja kredita mora u
trećinskom dijelu (1/3 primanja) pokrivati mjesečni anuitet kredita. Ukoliko
primanja tražitelja kredita (dužnika) u njenom trećinskom dijelu nisu dostatna
za pokriće mjesečnog anuiteta, tražitelj kredita (dužnik) obezan je pribaviti
sudužnika. Dodatno je potrebno pribaviti najmanje 2, a najviše 4 solidarna jamca
koji svojim stalnim mjesečnim primanjima moraju u trećinskom dijelu (1/3
primanja) pokrivati 1,5 puta veći iznos od iznosa mjesečnog anuiteta kredita.
Samo jedan od učesnika kredita smije biti stariji od 65 godina. Samo dva
učesnika kredita smiju biti umirovljenici (starosna i indvalidska mirovina).
Samo dva učesnika kredita smiju biti u istoj tvrtki ili biti istog statusa
(umirovljenici). Potrebna dokumentacija: Ponuda za automobil Zahtjev za kredit
Izvadak iz zemljišne knjige (gruntovnica) - ne stariji od 15 dana Izvadak iz
posjedovnog lista (katastar) Kopija katastarskog plana Rješenje (uvjerenje) o
adresi i kućnom broju (za nekretninu) Obrazac s podacima o zaposlenju i visini
primanja za dužnika, (sudužnika), solidarnih jamaca Preslike osobnih iskaznica
dužnika, (sudužnika), solidarnih jamaca i založnog(-ih) dužnika Porezna kartica
dužnika, (sudužnika), solidarnih jamaca - PK-1 za 1999. i 2000. godinu Preslike
izračuna plaće za prethodna tri mjeseca BON-1 i BON-2 - za zaposlene u tvrtkama
koji ne smije biti stariji od 15 dana Odrezak mirovine - za umirovljenike (za
predhodna tri mjeseca) Naknada za usluge obrade kreditnog zahtjeva: Jednokratna
naknada, u kunskoj protuvrijednosti 2% iznosa odobrenog kredita uvećano za PDV
po srednjem tečaju PBZ d.d. Naknadu plaća kupac vozila PBZ LEASING-u. C) KREDIT
DO 25.000,00 DEM UZ JAMSTVO STALNIH MJESEČNIH PRIMANJA Korisnici kredita:
Građani djelatnici u stalnom radnom odnosu umirovljenici Obvezni instrumenti
osiguranja naplate kredita: Zapljena dijela plaće kreditno sposobnih dužnika i
solidarnih jamaca ** Opća ovršna klauzula ** Visina stalnih novčanih primanja
tražitelja kredita mora u trećinskom dijelu (1/3 primanja) pokrivati mjesečni
anuitet kredita. Ukoliko primanja tražitelja kredita (dužnika) u njenom
trećinskom dijelu nisu dostatna za pokriće mjesečnog anuiteta, tražitelj kredita
(dužnik) obezan je pribaviti sudužnika. Dodatno je potrebno pribaviti najmanje
2, a najviše 4 solidarna jamca koji svojim stalnim mjesečnim primanjima moraju u
trećinskom dijelu (1/3 primanja) pokrivati 1,5 puta veći iznos od iznosa
mjesečnog anuiteta kredita. Samo jedan od učesnika kredita smije biti stariji od
65 godina. Samo dva učesnika kredita smiju biti umirovljenici (starosna i
indvalidska mirovina). Samo dva učesnika kredita smiju biti u istoj tvrtki ili
biti istog statusa (umirovljenici). državljani Republike Hrvatske s
prebivalištem u Republici Hrvatskoj i sa stalnim mjesečnim redovnim primanjima,
državljani Republike Hrvatske zaposleni u inozemstvu uz obvezu da imaju kreditno
sposobnog solidarnog dužnika državljana Republike Hrvatske s prebivalištem u
Republici Hrvatskoj sa stalnim redovnim mjesečnim primanjima u Republici
Hrvatskoj. Tražitelj kredita, solidarni dužnici i solidarni jamci na dan
podnošenja Zahtjeva ne smiju imati prema Banci dospjelih, a nepodmirenih obveza
po bilo kojim osnovama. Sudionici u kreditu na dan podnošenja zahtjeva ne smiju
biti stariji od 65 godina.OSNOVNI UVJETI ANALIZA KREDITNE POLITIKE HRVATSKIH
BANAKA Autori Sadržaj Uvod 1. Stvarni rast kreditiranja u 1997. godini 2.
Pismeno formulirana kreditna politika banaka 3. Poslovni ciljevi i
diverzifikacija rizika 4. Organizacija postupka odobravanja kredita 5.
Dokumentacija 6. Razmatranje kreditnih zahtjeva 7. Tipovi instrumenata
osiguranja naplate prihvatljivi za banke 8. Postupci u slučaju neplaćanja
kreditnih obveza 9. Funkcioniranje sudova 10. Mala i novoosnovana poduzeća 11.
Konkurencija 12. Ponuda i potražnja na području bankovnih usluga 13. Izvori
financiranja i pasivne kamatne stope 14. Utvrđivanje kamatnih stopa 15. Suradnja
između banaka 16. Transparentnost cijena 17. Tipovi potrošačkih kredita DODATAK
I: Lista intervjuiranih banaka i njihov regionalni raspored DODATAK II:
Ponderacijska shema za konstrukciju sintetičkog indeksa pismeno formulirane
kreditne politike Uvod: motivi i ciljevi projekta Hrvatski bankovni sustav je u
1997. godini zakoračio u novu fazu razvoja. Početkom te godine Hrvatska je
dobila prvi kreditni rejting koji su joj dodijelile tri značajne agencije
specijalizirane za procjenu kreditne sposobnosti, čime je označen kraj razdoblja
iznimno visokog političkog rizika te početak razdoblja mira i obnove. Također su
neposredno pred kraj 1996. godine pokrenuti procesi sanacije u četiri banke, što
je bilo vrlo značajno stoga što su u razdoblju od 1994. do 1996. godine teškoće
s kojima su se suočavale spomenute banke uzrokovale poremećaje na bankovnom
tržištu. Još jedno bitno obilježje 1997. godine odnosi se na brz ulaz u tržište
stranih banaka. Dok je u vremenu do 1996. g. na hrvatskom tržištu bila prisutna
samo jedna strana banka, krajem 1996. i u 1997. g. 6 stranih banaka osnovalo je
svoje banke-kćeri ili podružnice u Hrvatskoj. I dok je udio stranih banaka u
ukupnoj aktivi i dalje mali, njihova nazočnost doprinijela je atmosferi jačanja
konkurencije. Dakle, 1997. godine hrvatski bankovni sustav prvi put je imao
priliku funkcionirati u "normalnim" uvjetima. Unatoč tome, u bankama se još
uvijek osjeća naslijeđe prošlosti, kako u smislu naslijeđenih poslovnih običaja
i prakse, tako i u vidu loše aktive (velike obveznice i loši krediti, premda se
njihova razina znatno smanjila u odnosu na razine s početka devedestih). Uz to,
mnoge banke su relativno nove i nikad prije nisu bile suočene s izazovom
poslovanja u okruženju kojeg karakterizira izraženo tržišno natjecanje. Ovaj
projekt imao je za cilj pružiti uvid u način na koji hrvatski bankovni sustav
odgovara na te nove izazove. U okviru projekta, težište pozornosti stavljeno je
na kreditnu politiku i praksu banaka, iz dva razloga: (1) već u lipnju 1997.,
kada je projekt prvi put predložen, bilo je jasno da je u tijeku brz rast
kredita. Zapravo, ukupni krediti nedržavnim sektorima narasli su za 44 % u
razdoblju od kraja prosinca 1996. do kraja prosinca 1997. godine. Od posebnog je
značaja činjenica da su krediti građanima narasli za otprilike 93 % u istom
razdoblju. (2) Kreditna politika predstavljala je ključnu slabost bankovnog
sustava u prethodnim godinama, zbog toga što se banke pri dodjeli kredita nisu
rukovodile opravdanim kriterijima već često političkim pritiscima. U okviru
projekta obavljeno je detaljno intervjuiranje poslovnih banaka. Tim od četiri
istraživača iz Hrvatske narodne banke pripremio je upitnike na temelju kojih su
bili vođeni intervjui. U prosincu i siječnju posjećeno je 55 banaka. Intervjui
su općenito trajali između 2 i 3 sata, ponekad i dulje, i pokrivali su sljedeća
područja: poslovni ciljevi i diversifikacija rizika; pismeno formulirana
kreditna politika; stvarna praksa povezana s odobravanjem kredita, prihvatom i
verificiranjem kolaterala, te praćenjem otplate kredita; iskustvo s naplatom
nepodmirenih potraživanja, uključujući iskustvo s obzirom na pokretanje sudskog
postupka i stjecanje vlasništva nad zalogom; konkurencija, ponuda i potražnja na
tržištu kredita i marketinški planovi banaka. 1. Stvarni rast kreditiranja u
1997. godini Dodatak 1 sadrži popis intervjuiranih banaka kao i regionalnu
klasifikaciju banaka. Radi lakše analize Hrvatska je podijeljena na četiri
regije. Iz tablice 1 može se vidjeti da je u čitavoj Hrvatskoj tijekom 1997. g.
zabilježena snažna kreditna ekspanzija. Osobito snažan rast kredita zabilježen
je u južnom dijelu zemlje, a zatim slijede zapadni, istočni i sjeverni
krajevi1.Visoka stopa rasta u južnim krajevima Hrvatske vjerojatno se može
objasniti s jedne strane niskom polaznom razinom kredita, zbog posljedica rata i
sanacije Splitske banke, a s druge strane rastom prihoda zbog znatno uspješnije
turističke sezone. Tablica 1: Regionalni aspekti kreditne ekspanzije Stope rasta
u postotcima za 1997. g. UKUPNI KREDITI KR. PODUZEĆIMA KR. GRAĐANIMA
Razlika u odnosu na službene podatke iz monetarnih bilanci odnosi se na to što
ovdje nisu uključeni efekti preknjižavanja refinanciranih kredita po sređivanju
unutarnjih dužničko-vjerovničkih odnosa nakon sklapanja sporazuma s Pariškim i
Londonskim klubom. Distribucija kredita prema veličini banke prikazana je u
tablici 2. Na temelju tablice moguće je uočiti dvije stvari: prvo, kreditni
portfelji većih banaka, gledano u cjelini, rasli su brže nego portfelji ostalih
banaka. Drugo, krediti građanima najbrže su rasli u srednje velikim bankama, pri
čemu se ponovo kao najvjerojatnije značajno objašnjenje takve pojave može uzeti
niska početna osnovica. Tablica 2: Stope rasta kredita (kraj 1997./ kraj 1996. ,
%) VELIČINA , KRAJ-1996 UKUPNO PODUZEĆIMA GRAĐANIMA BROJ ZAPOSLENIH DO 50
ZAPOSLENIH 63 75 109 50 DO 200 81 55 253 IZNAD 200 89 69 249 UKUPNA AKTIVA DO
200 MIL HRK 62 74 82 200 DO 500 MIL HRK 72 42 272 IZNAD 500 MIL HRK 94 83 129
Napomena: ove brojke predstavljaju prosječne stope rasta pojedinih banaka,
drugim riječima, one predstavljaju neponderirane prosječne vrijednosti. Ukratko,
jasno je da su u 1997. godini krediti brzo rasli, a njihov rast bio je osobito
snažan u južnim dijelovima Hrvatske i kod većih banaka. Imajući to na umu, sada
možemo preći na analizu poslovne politike koja je dovela do ovakve kreditne
ekspanzije. 1Ovakva široka područja stvorena su u cilju pojednostavljenja
analize. Autori izvješća nemaju namjeru ulaziti u dalju raspravu o pitanju
optimalnosti prostornih jedinica analize. 2. Pismeno formulirana kreditna
politika banaka Najbolja praksa u stranim zemljama obuhvaća postojanje detaljnih
pismenih uputa koje specificiraju vrste kredita što ih banke nude, te proceduru
prihvaćanja i ocjenjivanja molbi za odobrenje kredita. U najvećim bankama takva
kreditna politika manifestira se u obliku opširnih dokumenta od nekoliko
stotina, pa čak i tisuća, stranica. Ključni razlog za pismeno formuliranje
kreditne politike jest namjera da se uspostave procedure koje će predstavljati
standard za banku u cjelini, tako da se procjena rizika može obaviti na isti
način i da klijenti banke imaju jednak tretman u svakoj podružnici i od strane
svakog službenika banke. Pismeno formulirana kreditna politika stoga predstavlja
ključni instrument putem kojeg poslovodstvo kontrolira poslovnu politiku banke.
U većini banaka u Hrvatskoj postoji određeni vid pismeno uobličene kreditne
politike, ili pak postoje napuci za kreditne referente banke. Od 55 banaka
koliko ih je intervjuirano, 44 banke (80 % svih intervjuiranih banaka, što
obuhvaća 89 % ukupne aktive banaka uzete kao uzorak) imale su definiranu
kreditnu politiku. Pet banaka (9% svih intervjuiranih banaka na koje otpada 7 %
ukupne bankovne aktive uzete kao projektni uzorak) imalo je nešto rudimentarnije
dokumente (odluke, smjernice), dok 6 banaka (11 % svih intervjuiranih banaka na
koje otpada 4 % ukupne bankovne aktive uzete kao projektni uzorak) nije imalo
nikakvu pismeno formuliranu kreditnu politiku. U većini slučajeva ovakve pismene
formulacije kreditne politike stvarane su unutar banaka. 38 banaka (71 % svih
intervjuiranih banaka na koje otpada 36 % ukupne bankovne aktive uzete kao
projektni uzorak) pismeno je formuliralo svoju kreditnu politiku bez oslanjanja
na pomoć izvana. Neke banke su uložile velik trud u izradu nacrta svoje kreditne
politike oslanjajući se pri tom na pomoć revizora ili vanjskih konzultanata.
Vjerujemo da bi bilo korisno da HNB objavi određene smjernice na području
kreditne politike, u kojima bi možda bile razmatrane najčešće greške u politici
kreditiranja ili bi pak bili izloženi minimalni elementi kreditne politike. U
procesu intervjuiranja prikupili smo pisane materijale o kreditnoj politici od
banaka koje smo posjetili. Nekoliko banaka je odbilo da nam ustupi svoje
materijale uz objašnjenje da takvi dokumenti predstavljaju poslovnu tajnu. U
nekoliko slučajeva nismo bili sigurni da materijali koji su nam dostavljeni
doista predstavljaju sve relevantne dokumente, pa smo takve banke isključili iz
našeg uzorka. Naposljetku su 42 banke od prvobitnih 55 ostale uključene u
analizu pismeno formulirane kreditne politike. U tablici 3 je sažeta naša
analiza ključnih elemenata pismeno formulirane kreditne politike banaka.
Odgovori su rangirani u rasponu od 0 do 2, pri čemu je ocjena 0 dodijeljena u
slučaju kada određeni element uopće nije obuhvaćen kreditnom politikom banke,
ocjena 1 odnosi se na situaciju kada je element obuhvaćen kreditnom politikom
ali nepotpuno, dok ocjena 2 znači da je navedeni element u potpunosti reguliran
pismeno formuliranom kreditnom politikom. Tablica 3: Prosječni rezultati za
određene komponente kreditne politike 1. Ciljevi povezani s diverzifikacijom
rizika 0.3 2. Ponuđene vrste kredita 1.3 3. Kamatne stope i naknade za bankovne
usluge 0.9 4. Ograničenja visine kredita 1.0 5. Potrebna dokumentacija 1.4 6.
Zalog 1.3 7. Kriteriji i ovlaštenje za donošenje odluka 1.3 8. Sadržaj ugovora i
uvjeti njegova okončanja 0.6 9. Procedure koje se odnose na održavanje kontakta
s dužnikom nakon potpisivanja ugovora 0.3 10. Otplata i procedure za produljenje
roka otplate 0.6 11. Izuzeci, povezane osobe 0.3 0=ne spominje se, 1= površno
definirano, 2=detaljno definirano; N=42 Napomena: tablica sadrži neponderirane
prosječne vrijednosti 1. Ciljevi povezani s diverzifikacijom rizika: navedeni
ciljevi s obzirom na diversificiranje aktive po ekonomskim sektorima ili
geografskom području. 2. Ponuđene vrste kredita: eksplicitna objašnjenja oblika
kredita, na primjer, kratkoročni krediti, krediti za obrtna sredstva,
investicijski krediti, potrošački krediti, itd. 3. Kamatne stope i naknade za
bankovne usluge: objašnjenje kamatnih troškova i dodatnih naknada koje banka
zaračunava za svaku kategoriju kredita posebno. 4. Ograničenja visine: navođenje
ograničenja s obzirom na visinu pojedinog kredita ili ograničenja s obzirom na
rizik koncentracije plasmana pojedinim dužnicima. 5. Potrebna dokumentacija:
jasan opis dokumentacije koja je potrebna da bi se dobio kredit 6. Zalog:
specifikacija tipova zaloga prihvatljivih za pojedine kredite; utvrđivanje
odnosa vrijednosti zaloga i vrijednosti kredita; utvrđivanje drugih uvjeta kao
što su osiguranje zaloga, sudska registracija zaloga. 7. Kriteriji i ovlaštenje
za donošenje odluka: osnova na kojoj se donosi odluka o odobrenju kredita;
utvrđivanje osobe koja odobrava kreditne poslove. 8. Sadržaj ugovora i uvjeti
njegova okončanja: jasna elaboracija elemenata u kreditnom ugovoru te uvjeta pod
kojima ugovor može biti razvrgnut Procedure koje se odnose na održavanje
kontakta s dužnikom nakon potpisivanja ugovora: opis načina na koji se
dokumentiraju kontakti s klijentom te utvrđivanje osobe koja je zadužena za
praćenje otplate kredita predstavlja projektni uzorak kreditni referenti zaprimaju zahtjeve za odobrenje
kredita i daju preporuke kreditnom odboru ili sličnom tijelu. Rad kreditnog
referenta obično kontrolira direktor kreditnog odjela banke. Kreditni odbor tada
je znak izrazitog nastojanja banaka
da na adekvatan način osiguraju svoja potraživanja. Većina banaka uzima kao
zalog različite tipove dugotrajne imovine, na primjer, poslovne zgrade,
zemljišta i stambene objekte. Međutim, tu postoje značajne razlike između banaka
u pogledu njihovih stavova i prakse. Gotovo sve banke prihvaćaju kao zalog
poslovne prostore mnoge od njih izjavljuju da preferiraju ovaj tip imovine.
Argument kojim se banke pri tom služe jest taj da su poslovni prostori lako
utrživa imovina. Mnoge banke također uzimaju kao zalog privatni stambeni prostor
u vlasništvu poduzetnika. U svezi s tim, međutim to je slučaj sa privatnim
stambenim objektima općenito neki bankari izražavaju sumnju da bi se takve
hipoteke moge iskoristiti za bilo što drugo osim za psihološki pritisak. Dvije
banke su eksplicitno izjavile da ne prihvaćaju privatne kuće poduzetnika kao
kreditno jamstvo dok neke banke ne prihvaćaju privatne stambene objekte
nepoduzetnika budući da smatraju da neće moći iseliti stanare iz tih objekata u
slučaju sudske presude. Druge banke pak prihvaćaju privatne stambene prostore
kao kreditno jamstvo djelomice i zbog toga što smatraju da se time stavlja
dodatni pritisak na osobu koja je korisnik kredita banke
prihvaćaju pokretnu imovinu na ime kreditnog jamstva, uključujući automobile i
strojeve. Najveći broj ovih banaka izjavljuje da su takvi slučajevi rijetki.
Problem s ovakvom imovinom odnosi se na njenu brzu amortizaciju, ograničeno
tržište za preprodaju specifične imovine kao što su strojevi, pa čak i mogućnost
da takva imovina naprosto praksa da se depoziti uzimaju kao sredstvo
osiguranja kredita vrlo je raširena. Nekoliko banaka protivi se takvoj praksi.
Jedna banka je izjavila da joj se takva praksa ne sviđa napominjući da pri tom
dolazi do umjetnog napuhivanja bilance. Druga je pak ustvrdila da su depoziti
zapravo skupi zbog izdvajanja obvezne rezerve odnosno obveze držanja određenog
postotka deviznih depozita u inozemstvu. Važno je napomenuti da praksa prema
kojoj banke traže depozite kao instrument kreditnog osiguranja čini kredit
skupljim za razliku od prakse korištenja fizičke imovine, pri čemu je trošak
kredita veći samo za iznos koji odgovara trošku procjenjivanja vrijednosti
imovine i ispisivanja hipoteke. Jedanaest banaka (20 % svih intervjuiranih
banaka na koje otpada 10 % ukupne bankovne aktive koja predstavlja projektni
uzorak) prihvaća cesije kao kreditno osiguranje. Dvanaest banaka (22 % svih
intervjuiranih banaka na koje otpada 20 % ukupne bankovne aktive koja
predstavlja projektni uzorak) spremno je prihvatiti na ime kreditnog jamstva
robu, što je - u međunarodnim razmjerama gledano - uistinu neuobičajena bankovna
praksa. Neke banke, međutim, poglavito one koje imaju strukturu holding
kompanija, drže da je to koristan način da realiziraju svoja potraživanja prema
klijentima. 22 banke (40 % svih intervjuiranih banaka na koje otpada 32 % ukupne
bankovne aktive koja predstavlja projektni uzorak) spremne su uzeti dionice tj.
vlasničke udjele u poduzećima na ime kreditnog osiguranja, premda visina
diskonta u odnosu na aktualnu tržišnu vrijednost u velikoj mjeri varira. Banke
koje prihvaćaju vrijednosnice kao instrument kreditnog osiguranja općenito
uzimaju dionice poduzeća kojima se trguje na burzi. 9 banaka (16 % svih
intervjuiranih banaka na koje otpada 49 % ukupne bankovne aktive koja
predstavlja projektni uzorak) je također spremno prihvatiti vlastite dionice kao
kreditno osiguranje. Neke od njih imaju brokerske kuće u sastavu bankovne grupe
holdinga kojem pripadaju. Ipak, ovakva praksa pokazuje se upitnom ovisno o
likvidnosti banke i fluktuiranju cijene dionica. Takve dionice prestavljaju
zapravo potraživanja banke od nje same, koja dospijevaju na naplatu u slučaju
likvidacije banke. Stoga banke ne bi trebale prihvaćati vlastite dionice kao
instrument putem kojeg će osigurati potraživanja od komitenata. Nije teško
razumjeti zbog čega banke više vole uzimati dionice nego depozite na ime
kreditnog osiguranja; na dionički kapital ne moraju izdvajati obveznu rezervu.
Ipak, takva praksa u cjelini daje razloga za sumnjičavost. Za kredite građanima,
naravno, koriste se nešto drugačiji mehanizmi osiguranja. Postojeća praksa
obuhvaća imenovanje sudužnika i nekoliko jamaca kada je riječ o manjim iznosima.
Kao što smo ranije spomenuli, nemoguće je znati jesu li ovi sudužnici ili jamci
na isti način obavezani i drugim kreditnim ugovorima. 4 banke su našle način da
izbjegnu rizik koj nužno prati njihovo kreditno poslovanje tako što zahtijevaju
od klijenata da se osiguraju kod Croatia osiguranja, a 3 druge banke su također
napomenule da razmišljaju o uvođenju ovakve mjere. Spomenuto osiguranje u
potpunosti pokriva kredit: banka, barem teoretski, nije izložena nikakvom
riziku. Međutim, neki bankari su napomenuli da bi zbog klauzula u ugovoru s
Croatia osiguranjem banke mogle imati određene teškoće pri naplati svojih
potraživanja na temelju police osiguranja. Bilo to točno ili ne, ovakva praksa
je vrlo zabrinjavajuća. Ona u najmanju ruku ukazuje na nužnost čvrstog
reguliranja aktivnosti osiguravajućih društava, jer se čini da su osiguravatelji
izloženi velikim rizicima. Sa skepsom primamo tvrdnje banaka da krediti
građanima predstavljaju izvrstan posao u smislu rizika koji ih prate. Inozemno
iskustvo ni izdaleka nije tako ružičasto. Možda su građani doista bili izvrsni
dužnici u 1997. godini, ali to ne mora značiti da će tako biti i u budućnosti.
Podaci Hrvatske narodne banke zapravo pokazuju da su krediti građanima narasli
za 93 % u 1997.g., ali su istodobno za 181,6% narasla sumnjiva potraživanja od
tog sektora, povećavši se od 10,5 milijuna HRK na 29,5 milijuna HRK. Ovaj
podatak pokazuje da se pogoršava situacija na polju otplate kredita od strane
građana (premda se tu radi o pogoršanju u odnosu na jako dobru početnu razinu),
i da bi otplata ovih kredita u budućnosti mogla postati problematična. 8.
Postupci u slučaju neplaćanja kreditnih obveza U gotovo svim bankama prvi korak
koji se poduzme kada dođe do kašnjenja s otplatom kredita jest taj da kreditni
referent pošalje pismenu opomenu dužniku ili mu telefonira. Nakon toga, ako
klijent ne ispuni obvezu ili ako se ne postigne nikakav dogovor između klijenta
i banke, aktiviraju se drugi instrumenti plaćanja, prije svega akceptni nalozi
ili mjenice. Rok u kojem je banka spremna pričekati prije nego aktivira te druge
instrumente naplate varira od banke do banke i od slučaja do slučaja. Neke banke
aktiviraju druga sredstva naplate ako se s plaćanjem obveza kasni svega 3 dana,
dok ostale banke uobičajeno čekaju 30 dana. Međutim, sve se banke slažu u ocjeni
da rok čekanja primarno ovisi o reagiranju klijenta. Ako klijent ima valjan
razlog zbog kojeg kasni s plaćanjem obveza, možda postoji mogućnost da se
postigne dogovor o tome kada će plaćanje biti obavljeno, ili se mogu dogovoriti
druge primjerene mjere. Banke potvrđuju da su takvi oblici plaćanja, odnosno,
naplate, vrlo učinkoviti. Oni koji su spremni to izraziti brojkama procjenjuju
da je 75 do 90 % slučajeva kašnjenja riješeno putem akceptnih naloga. Međutim,
kao što je jedan bankar napomenuo, nelikvidan klijent ili klijent koji je u
stanju poslovati a da ne obavlja plaćanja preko svog računa u ZAP-u vjerojatno
je imun na sve ove mjere naplate (akceptni nalozi, mjenice, blokada računa).
Neki neskrupulozni klijenti otvorili su nove žiro-račune kako bi izbjegli takve
mjere, dok su drugi pronašli različite "kreativne" načine kako bi spriječili
naplatu, poput promjene imena na potpisnoj kartici u ZAP-u. U situacijama kada
ni akceptni nalozi ni slični mehanizmi ne bi dali nikakve rezultate, banke su
postajale vrlo domišljate. Neke banke - naročito one koje imaju strukturu
holdinga - spremne su prihvatiti robu na ime otplate kreditnih obveza, a onda bi
možda nekom drugom klijentu odobrile kredit za kupnju te robe. Mnoge banke
potvrđuju da čine sve što mogu kako bi našle kupce za dužnikovu robu,
uključujući ugovaranje kredita za potencijalne kupce. Banke također pribjegavaju
i drugim inventivnim rješenjima, ali je u nekim slučajevima pokretanje sudskog
postupka neminovno. 9. Funkcioniranje sudova Naši intervjui iznijeli su na
vidjelo zanimljive informacije o funkcioniranju sudova. Kao što je svima
poznato, sudski sustav je iznimno spor, osobito u Zagrebu i Splitu. Međutim, u
nekoliko manjih gradova sudski procesi mogu biti vrlo brzo dovršeni - čak za 6
mjeseci. Određen broj banaka izrazio je mišljenje da su uvjereni da će dobiti
parnicu i da će im naposljetku biti isplaćena sredstva. Pitanje je samo da li si
banka može priuštiti takvo čekanje na naplatu. Kod manjih banaka s vrlo napetom
situacijom na polju likvidnosti takvo čekanje ne dolazi u obzir. To znači da su
veće, likvidnije banke u prednosti nad ostalima: one se mogu učinkovitije
služiti instrumentom hipoteke i na taj način reducirati rizik. Međutim, otkrili
smo dva slučaja u kojima su banke sudskim putem dobile pravo na preuzimanje
vlasništva nad zalogom ali su se tada morale suočiti sa činjenicom da su
potraživanja države na ime zaostalog poreza usprkos tome što je banka imala
razlučno pravo, bila postavjlena u rang ispred potraživanja banaka. Ako se
osvrnemo na prikupljene ukupne podatke o funkcioniranju sudova, 36 banaka (65 %
intervjuiranih banaka na koje otpada 69 % ukupne bankovne aktive koja
predstavlja projektni uzorak) je izjavilo ili da su sudovi spori ili da su
krajnje nedjelotvorni. Banke su izjavile da su dobile sudske sporove ali da nisu
mogle naplatiti potraživanja od dužnika još dugo nakon izricanja presude, pri
čemu je razdoblje od donošenja presude do ostvarenja naplate variralo od godinu
dana do čak sedam godina. Neke banke su govorile o dugom razdoblju čekanja da
presuda uopće bude donešena, a jedna banka je spomenula neriješene slučajeve
koji se vuku još od 1990. godine. Samo su 2 banke imale općenito pozitivno
mišljenje o pravnom sustavu. 4 banke su spomenule sudsku naklonost prema
dužnicima, a jedna banka je iznijela komentar da je takva naklonost još
izrazitija izvan Zagreba. Unatoč svemu, 15 banaka je navelo da su barem jedanput
dobile sudski spor. 10. Mala i novoosnovana poduzeća Ugodno smo se iznenadili
kada smo vidjeli koliko se banaka posvetilo suradnji s malim poduzećima. To je,
naravno, djelomice nužna posljedica ograničenog kapitala malih banka i
ograničenja glede maksimalnog iznosa kredita koje propisuje HNB. Međutim, ukupni
pristup poslu kojeg zastupaju male banke, pri čemu je naglasak na
personaliziranoj usluzi, spremnosti na davanje savjeta, i brzom donošenju
odluka, trebao bi povoljno utjecati na razvoj malih poduzeća. Većina banaka igra
značajnu ulogu u smislu davanja savjeta svojim klijentima. Ti savjeti su u prvom
redu financijske prirode. Banke su nam priopćile da im klijenti često dolaze s
nerealnim projektima i nerealno visokim zahtjevima za kredite, i da one onda
moraju iznalaziti načine za smanjenje visinu tih zahtjeva ili čak moraju tražiti
način da se izbjegne uzimanje kredita. Poslovni ljudi, naročito vlasnici novih
malih poduzeća, često nemaju poslovnog iskustva i potrebna im je pomoć koju im
mogu pružiti bankari. Naravno, nisu svi spremni prihvatiti savjet. Banke su ipak
vrlo oprezne kada je riječ o novoosnovanim poduzećima. Jedno sasvim novo
poduzeće može zatražiti novac od banke samo ako je uspjelo pokriti najveći dio
financija i nedostaje mu samo još malo sredstava da bi moglo pokrenuti
poslovanje, reći će najveći broj bankara. Svega nekoliko velikih banaka spremno
je riskirati novac na kreditiranje novorformiranih poduzeća. Dvije banke su
izrazile spremnost za ulaganja u vlasničke udjele u novim poduzećima. Jedna
banka ima vlastiti program za novoosnovana poduzeća. 34 banke su uključene u
različite programe HBOR-a. Komentari na programe HBOR-a su prilično šaroliki. 4
banke su istaknule da takve programe drže značajnim zbog toga što im im daju
priliku da dođu do dugoročnih izvora sredstava, a 5 banaka je izjavilo da te
programe drže značajnim zbog novih klijenata koje su putem njih stekli. Međutim,
HBOR-u se prigovara zbog sporosti (11 banaka), birokratskog pristupa (3 banke),
nedovoljne zarade za banke (12 banaka; kamatna marža od 1% smatra se preniskom s
obzirom na rizičnost ovih kredita), pretjerane politizacije (1 banka), pa čak i
sporosti u isplati naknada za pružene usluge (1 banka). Neke banke su izjavile
da sudjeluju u programima HBOR-a ali ne razglašavaju tu činjenicu; druge su u
fazi preispitivanja svog sudjelovanja u tim programima; a neke su jednostavno
odbile sudjelovati u njima. Neke banke općenito tvrde da u HBOR-ovim programima
na područjima koja su bila izravno pogođena ratom sudjeluju iz socijalnih
razloga. 11. Konkurencija Bankari se općenito slažu u ocjeni da njihovi klijenti
obavljaju usporedbu kamatnih stopa i uvjeta koje nude različite banke prije nego
što im zakucaju na vrata. Najčešće se spominjala brojka 3 - klijenti obično
uspoređuju kamatne stope i uvjete u tri banke prije nego što donesu odluku; no
mnogi bankari nisu mogli reći ništa više doli to da im se čini da ljudi
uspoređuju nekoliko banaka. Dvije banke su smatrale da velika poduzeća međusobno
uspoređuju veći broj banaka, dok je jedna banka iznijela komentar da ljudi
uzimaju kredit tamo gdje ga uspiju dobiti. Jasno je da postoji konkurencija,
osobito u gradovima s velikim brojem banaka kao što su Zagreb, Split, ili čak
Poreč, i to naročito s obzirom na kvalitetnije klijente. Banke u manjim
gradovima koji se nalaze u blizini većih gradskih središta često moraju računati
s tim da će njihovi klijenti ako ništa drugo onda barem vršiti usporedbe imajući
na umu kreditne uvjete banaka iz tih velikih središta. Tržišta na kojima je
konkurencija ograničena i dalje postoje, osobito u naseljima udaljenijim od
gradskih središta. Samo je u jednom slučaju jedan bankar eksplicitno izjavio da
je lokal-patriotizam to što veže ljude uz konkretnu lokalnu banku; međutim,
jasno je da bi se iz mnogo drugih razloga, tj. u mnogo drugih slučajeva ljudi
radije opredijelili da svoje poslove obavljaju putem lokalne banke nego putem
bilo koje druge banke. Ipak, u situacijama kada ustanove da banka koja im nudi
kredit nije iz njihovog rodnog grada ili kraja, ljudi se nađu razapeti između
patriotizma i pragmatizna. Banke su vrlo svijesne kamatnih stopa na tržištu. 20
banaka (36 % intervjuiranih banaka na koje otpada 37 % ukupne bankovne aktive
koja predstavlja projektni uzorak) izjavljuje da su izložene pritisku da
mijenjaju svoje kamatne stope sukladno tržišnim kretanjima; 13 banaka (24 %
intervjuiranih banaka na koje otpada 13 % ukupne bankovne aktive koja
predstavlja projektni uzorak) izjavljuje da osjeća stanovit pritisak, ali i da
imaju prostora za manevriranje i odabir načina na koji će reagirati; dok 15
banaka (27 % intervjuiranih banaka na koje otpada 40 % ukupne bankovne aktive
koja predstavlja projektni uzorak) tvrdi da ne osjećaju potrebu za reagiranjem
na promjene na tržištu. Među bankama koje izjavljuju da ne osjećaju potrebu za
reagiranjem na promjene kamatnih stopa na tržištu nalaze se banke koje za sebe
drže da su u poziciji da određuju cijene na tržištu, banke koje drže lokalni
monopol, te banke koje jasno primjenjuju strategiju tržišne niše. Necjenovna
konkurencija također je vrlo bitna. To je drugi razlog zbog kojeg mnoge banke ne
osjećaju potrebu za reagiranjem na svaku promjenu kamatnih stopa na tržištu.
Dominacija necjenovnih elemenata može se uočiti na temelju odgovora na
postavljena pitanja o marketinškim strategijama. Samo je 20 banaka (36 %
intervjuiranih banaka na koje otpada 71 % ukupne bankovne aktive koja
predstavlja projektni uzorak) planiralo staviti akcent na na niske kamatne stope
u svom marketinškom nastupu. Mnogo češće se naglašavala brzina usluga (u 32
banke koje čine 58 % ukupnog broja banaka i pokrivaju 87 % ukupne aktive unutar
promatranog uzorka), i fleksibilnost pri zadovoljavanju potreba klijenata (u 23
banke koje čine 42 % ukupnog broja banaka i pokrivaju 34 % ukupne aktive unutar
promatranog uzorka). Novi proizvodi (u 18 banaka koje čine 33 % ukupnog broja
intervjuiranih banaka i pokrivaju 23 % ukupne aktive unutar promatranog uzorka)
i nove kombinacije postojećih usluga (u 12 banaka koje čine 22 % ukupnog broja
intervjuiranih banaka i pokrivaju 44 % ukupne aktive unutar promatranog uzorka)
također su zauzimali značajno mjesto u spomenutim odgovorima. Ipak, imajući u
vidu relativno usku lepezu bankovnih proizvoda koji se danas nude, broj banaka
koje stavljaju naglasak na nove proizvode ili nove kombinacije proizvoda čini se
premalim. Također se može reći da izgleda da su banke sklonije tome da izravno
kontaktiraju željene klijente nego da se koriste široko osmišljenim reklamnim
kampanjama, ili, kako je to formulirao jedan od bankara, "radije bismo mi sami
birali klijente koje želimo, nego da klijenti biraju nas". 15 banaka (27 %
ukupnog broja intervjuiranih banaka na koje otpada 25 % ukupne aktive unutar
promatranog uzorka) planira ostvariti izravne kontakte s klijentima u narednim
godinama. Premda je necjenovna konkurencija vrlo značajna, postoje male banke
koje drže da moraju pratiti kretanja kamatnih stopa unutar grupe banaka kojoj
pripadaju ili pak drže da moraju pratiti kamatne stope velikih, vodećih banaka
na tržištu. U skupini većih banaka, nekoliko ih je ukazalo na potrebu za
reagiranjem na poteze cjenovno vodeće banke ili na tržišna kretanja. Stoga
možemo zaključiti da premda je situacija na bankovnom tržištu daleko od uvjeta
savršene konkurencije, postoji velika konkurencija u pogledu kamatnih stopa. U
cjelini gledano, necjenovna konkurencija vjerojatno je od većeg značaja nego
cjenovna konkurencija. Brzina donošenja odluka, kvaliteta pruženih savjeta,
sposobnost ponude široke lepeze usluga, sve to predstavlja vidove na temelju
kojih se banke međusobno natječu. A neke banke ulažu iznimne napore u tom
pravcu. Domaće banke su prilično uznemirene pojavom inozemne konkurencije. Banke
u vlasništvu stranaca općenito imaju jeftinije izvore financiranja. Međutim, one
općenito nisu imale velikog utjecaja na snižavanje kamatnih stopa. Zapravo se
pokazalo da se pristup nekih banaka u vlasništvu stranaca značajno ne razlikuje
od pristupa lokalnih banaka. Teško je davati općenite konstatacije o bankama u
vlasništvu stranaca u Hrvatskoj: one se međusobno uveliko razlikuju po svojim
ciljevima, po odnosu prema matičnim bankama izvan Hrvatske, po orijentaciji i
brzini razvoja. Najviše što možemo u ovom trenutku reći jest to da ako strane
banke prisile domaće banke da počnu nuditi kvalitetnije usluge i jeftinije
kredite, to će koristiti svima. Sanacija četiri problematične banke dovela je do
određenog seljenja klijenata. 19 banaka (35 % ukupnog broja intervjuiranih
banaka na koje otpada 28 % ukupne aktive bankovnog sektora unutar promatranog
uzorka) izjavilo je da su dobili klijente iz banaka koje su išle u sanaciju.
Općenito se može ustvrditi da su samo one banke koje posluju na istim osnovnim
poslovnim područjima na kojima su poslovale i banke u sanaciji preuzele klijente
od tih banaka. Ove prve banke nisu izrazile nikakvu zabrinutost da bi se njihovi
novi klijenti mogli vratiti svojim starim bankama. Bankari su također ukazali na
činjenicu da se klijenti danas češće sele od banke do banke nego u prethodnim
godinama, neovisno o sanaciji. To je znak jačanja konkurencije. Necjenovni
elementi na koje smo ovdje ukazali svakako su vrlo bitni. Sljedeći bitan element
su izgleda pasivne kamatne stope koje ćemo analizirati nešto kasnije. 12. Ponuda
i potražnja na području bankovnih usluga Jedno od naših pitanja imalo je za cilj
doći do informacija o odnosu između ponude i potražnje na bankovnom tržištu.
Pitanje da li ponuda odgovara potražnji zapravo je vrlo komplicirano. Uzmimo na
primjer tržište kruha. Količina ponude jest količina kruha koju su pekari voljni
ispeći i prodati po određenoj cijeni; količina potražnje jest količina kruha
koju su potrošači voljni kupiti po određenoj cijeni. Pogledajmo sada bankovno
tržište. Ponuda predstavlja količinu novca koju su bankari spremni posuditi po
određenoj cijeni (kamata). Ali količina novca koju su bankari voljni posuditi
ovisi o broju kvalitetnih kupaca. Banke, recimo, mogu imati na raspolaganju 1
milijun HRK ali su spremne posuditi samo 100.000 HRK dužnicima koje mogu naći.
Istodobno je potražnja za bankovnim uslugama također mnogo kompliciranija od
potražnje za kruhom. Oni koji kupuju kruh su oni koji ga mogu platiti. Oni koji
primaju kredite možda realno nisu u mogućnosti otplatiti te kredite. Naše
pitanje o ponudi kredita i potražnji za kreditima nastojalo je uzeti u obzir
spomenutu problematičnu komponentu. Većina banaka (njih 38, što predstavlja 69 %
intervjuiranih banaka na koje otpada 82 % ukupne aktive bankovnog sektora unutar
promatranog uzorka) je izjavila da potražnja, shvaćena u smislu prisutnih želja
za kreditima, uvelike nadmašuje ponudu. Ali postoje li doista kreditno sposobni
dužnici koji žele, a ne mogu dobiti kredite? To nije sasvim jasno. 26 banaka (47
% od ukupnog broja intervjuiranih banaka na koje otpada 37 % ukupne aktive
bankovnog sektora unutar promatranog uzorka) ustvrdilo je da nema dovoljno
kreditno sposobnih dužnika, ili da se za određene vrste kredita kao što su
kratkoročni krediti ne mogu naći kreditno sposobni dužnici. Neke od ovih banaka
pri tom su dodale da je teže naći kreditno sposobna poduzeća nego kreditno
sposobne fizičke osobe. Nekoliko drugih bankara je istaknulo da bi s padom
kamatnih stopa došlo do rasta potražnje za kreditima. To je nesumnjivo točno.
Pitanje glasi: postoje li na strani potražnje takve snage koje bi izokrenule
krivulju potražnje tako da bi novac postao dostupnim po nižim kamatnim stopama?
To ostaje nejasno. Nekoliko je banaka izrazilo skepsu o tome mogu li kamatne
stope doživjeti dalji pad ako se uzmu u obzir troškovi sredstava, regulatorna
ograničenja i struktura nekamatnih troškova bankovnog sustava. Također smo
stekli dojam da priličan broj banaka posluje s razmjerno dobro definiranim i u
stanovitoj mjeri zatvorenim krugovima klijenata. Kreditiranje se zasniva na
osobnom poznanstvu i vezama, i poslovanje izvan takve poznate grupe vrlo je
ograničeno. Istodobno se mogu susresti banke koje imaju vrlo agresivan pristup.
Njih ima manje, i one teže biti što inovativnije na polju bankovnih usluga.
Važna pitanja koja se mogu postaviti u svezi s ovim bankama su sljedeća: imaju
li one valjanu procjenu rizika, i koji su njihovi izvori financiranja? 13.
Izvori financiranja i pasivne kamatne stope Kao što je napomenuto u odjeljku o
ponudi i potražnji, većina banaka govori o akutnom nedostatku dugoročnih izvora
financiranja. To je ključni uzrok jake konkurencije na području depozita koja u
ovom trenutku postoji u Hrvatskoj. Banka koja želi povećati svoju bilancu ima na
raspolaganju malo alternativnih izvora financiranja: tržište novca je vrlo
ograničeno, banke su već prikupile znatne iznose na ime kapitala, pa jedini
izvor koji još uvijek nije u potpunosti iscrpljen predstavljaju inozemni
krediti. Nijedan od spomenutih izvora, prema mišljenju bankara, nije adekvatan.
Stoga je potrebno povećati depozite. Međutim, ustanovili smo da banke imaju
nerealna očekivanja u smislu dobivanja pristupa depozitima oročenim na dulje
rokove. Mnogi bankari se tuže nedostatak stabilne dugoročne depozitna osnovice.
Ali stabilna dugoročna depozitna osnovica ne mora imati oblik depozota oročenih
na vrlo duge rokove; ona se pojavljuje u vidu banci vjernih i zadovoljnih
deponenata. Inozemni krediti mogu predstavljati visokokvalitetan izvor
financiranja koji se odlikuje niskim troškovima i koji je relativno
dugoročan.Također smo naišli na slučajeve gdje su strane banke željele
financirati kreditno sposobne hrvatske firme ali su se radije odlučile da to
učine u suradnji s nekom hrvatskom bankom koja je "bolje poznavala teren".
Naposljetku, bilo je slučajeva u kojima su hrvatske banke potaknule iznimno
kreditno sposobne hrvatske firme da uzmu strane kredite, pri čemu su one
osigurale garancije za takav posao. Ovakvo zaduživanje kod inozemnih subjekata
općenito je opravdano, ali ga HNB mora pozorno pratiti iz makroekonomskih
razloga. U jednom broju slučajeva smo ustanovili da su hrvatske banke u
inozemnim bankama deponirale devizna sredstva a zatim su od istih banaka primale
kredite. Dojam tipa "oni nam posuđuju naš vlastiti novac" prilično je
rasprostranjen, međutim, nemamo precizne podatke o tome kako često se javlja
takva situacija. Sljedeća bitna implikacija bankovnog natjecanja za depozite
jest ta da visoke pasivne kamatne stope prisiljavaju banke da zaračunavaju
visoke aktivne kamatne stope kako bi osigurale primjerenu kamatnu maržu. Time se
zaoštravaju problemi negativne selekcije, pošto je u uvjetima visokih kamatnih
stopa veća vjerojatnost da će se na tržištu, umjesto kvalitetnih dužnika,
pojavljivati loši dužnici koji plasiraju u visokorizične projekte. Stoga bi
jedno opće snižavanje i pasivnih i aktivnih kamatnih stopa, pri čemu bi kamatna
marža ostala ista, imalo pozitivan ekonomski efekt reduciranja negativne
selekcije. Time bi se smanjile standardne kamatne stope, povećao bonitet banaka,
i ostvario izravan utjecaj na ekonomski rast putem odabiranja kvalitetnijih
projekata. Uz to, time bi se stimuliralo dugoročno kreditiranje koje vjerojatno
pokazuje veću kamatnu elastičnost od kratkoročnog kreditiranja. 14. Utvrđivanje
kamatnih stopa Zamolili smo banke da nam navedu dva ili tri najznačajnija
faktora koji ulaze u određivanje aktivnih kamatnih stopa. Donja tablica
prikazuje njihove odgovore. Tablica 6: Osnovni faktori koji utječu na aktivne
kamatne stope banaka FAKTOR ODGOVORI Pasivne kamatne stope 40 Stope ostalih
banaka 26 Karakteristike klijenta 20 Stope na tržištu novca 13 Očekivanja koja
se odnose na buduća kretanja na tržištu 8 Stope obvezne rezerve 6 Tečaj 2
Uvjerljivo najveći broj banaka naveo je pasivne kamatne stope kao jedan od
ključnih faktora. To je samo još jedan argument koji ide u prilog mjerama za
smanjenje pasivnih kamatnih stopa. Drugi najčešće spominjan faktor bile su
kamatne stope ostalih banaka. Ovdje ponovo nalazimo dokaz da tržišno natjecanje
utječe na ponašanje hrvatskih banaka. Većina banaka je navela da na određen
način vrše rangiranje klijenata i da nude bolje uvjete najboljim klijentima. 11
banaka (20 % od ukupnog broja intervjuiranih banaka na koje otpada 17 % ukupne
aktive bankovnog sektora unutar promatranog uzorka) je izjavilo da često
pregovaraju o visini kamatne stope, dok je 29 banaka (53 % od ukupnog broja
intervjuiranih banaka na koje otpada 75 % ukupne aktive bankovnog sektora unutar
promatranog uzorka) izjavilo da pregovaraju samo u manjem broju slučajeva,
uglavnom kada žele privući ili zadržati najpoželjnije klijente. Obično ti
najpoželjniji klijenti obavljaju velik broj poslova preko banke, uključujući
inozemna plaćanja i depozite, i uredno izvršavaju svoje kreditne obveze. Većina
banaka je ustvrdila da bi se kamatne stope mogle smanjiti za jedan ili dva poena
u slučaju najpoželjnijih klijenata, osobito onda kada se čini da bi takvi
klijenti mogli preći u drugu banku ako ne bi bili zadovoljni. Nekih 13 banaka
(24 % od ukupnog broja intervjuiranih banaka na koje otpada 12 % ukupne aktive
bankovnog sektora unutar promatranog uzorka) navodi da se uopće ne žele
pregovarati o kamatnim stopama. U nekim bankama također postoji velik raspon
kamatnih stopa; tako nekolicina njih zasebno navodi kamatne stope prema
pojedinim rizičnim grupama (npr. 10% za A, 12% za B, itd). Četvrti najčešće
spominjan faktor jesu kamatne stope na tržištu novca. Jasno je da to predstavlja
značajan element troška sredstava, ili pak oportunitetni trošak za banke s
viškovima likvidnosti. Ostale navedene faktore spomenuo je manji broj banaka. To
ne znači da su oni beznačajni (nedvojbeno je da su stope obvezne rezerve vrlo
bitne). 15. Suradnja između banaka Mnogi bankari drže da je suradnja među njima
neadekvatna. Male banke smatraju da velike banke s njima ne žele razgovarati.
Male banke opet ne razgovaraju među sobom, možda i zbog oštre konkurencije. Vrlo
malo banaka zna kako ugovoriti sindicirani kredit, koji predstavlja ključni
oblik bankovne suradnje. (Zapravo je na ovom području napravljen ključan pomak:
Dalmatinska banka je već sindicirala kredit s 5 drugih hrvatskih banaka).
Sugeriramo da bi bilo vrlo korisno održati jedan seminar o osnovama sindiciranih
kredita, koji bi možda mogao organizirati HIBO. Mnogi bankari su bili vrlo
sretni što smo ih došli posjetiti i s zadovoljstvom su dočekali priliku da
"ispričaju svoju priču" ljudima iz HNB. Jedan broj njih je rekao da bi se rado
odazvali daljim anketama i intervjuima, osobito ako bi mogli dobiti uvid u
konačne rezultate. 16. Transparentnost cijena U jednom broju slučajeva uočili
smo nedostatnu transparentnost cijena bankovnih usluga. U slučaju depozita, na
primjer, otkrili smo da priličan broj banaka nudi komplicirane "bonuse" ili
jednostavno navodi da se stope utvrđuju dogovorom između banke i klijenta za
depozite iznad određenog iznosa. Slično vrijedi i za kredite - teško je znati
koliki je točno trošak kredita. Različiti uvjeti za odobrenje kredita, osobito
uvjet davanja depozita, čini kredite skupljim. Također nije jasno računaju li se
kamate uvijek na isti način. Za oba područja bilo bi korisno razmotriti mjere
zaštite potrošača. Uvođenjem obvezne primjene standardne metode za izračunavanje
dobiti od depozita ili troškova kredita postigla bi se zaštita potrošača i
osnažila konkurencija. 17. Tipovi potrošačkih kredita Sljedeći podaci o
potrošačkim kreditima mogu biti zanimljivi: Tablica 7: Tipovi potrošačkih
kredita Broj banaka koje nude Kredite za automobile 26 Stambene kredite 30
Kredite po kreditnim karticama 9 Prekoračenja po računima/kreditne linije 26
Kredite općeg tipa (uključujući kredite za namještaj, bijelu tehniku) 43 DODATAK
I: LISTA INTERVJUIRANIH BANAKA I NJIHOV REGIONALNI RASPORED Sektor JUG Credo
banka Trg-turistička banka Zaba-pomorska banka Jadranska banka Imex banka
Razvojna banka Dalmacija Dubrovačka banka Dalmatinska banka Alpe Jadran banka
Neretvanska gospodarska banka Splitska banka Sektor ZAPAD Riječka banka Laguna
banka Kvarner banka Istarska kreditna banka Riadria banka Istarska banka Sektor
ISTOK Bjelovarska banka Požeška banka Cibalae banka Slavonska banka Brodsko
Posavska banka Županjska banka Gradska banka Osijek Slatinska banka Sektor
SJEVER Trgovačka banka Ilirija banka Sisačka banka Kreditna banka Zagreb Glumina
banka Privredna banka Promdei banka Croatia banka Čakovečka banka *Hrv.
poštanska banka Podravska banka Samoborska banka Međimurska banka Karlovačka
banka Štedbanka Raiffeisenbank Austria Krapinsko Zagorska banka Nava banka
Convest banka Kaptol banka *Hypo banka Croatia Tršćanska štedionica-banka Bank
Austria Croatia Varaždinska banka Agro-obrtnička banka Zagrebačka banka
Komercijalna banka *Centar banka Gospodarsko kreditna banka Hypo banka Hrvatska
gosp. banka *Hrvatska kreditna banka za obnovu Volksbank (opened in 1997)
*Societe Generale (opened in 1997) BNP-Dresdner bank (opened in 1997)