Radnici imaju pravo izabrati na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, jednog ili više svojih predstavnika (u daljnjem tekstu: radničko vijeće) koji će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa. Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata ili najmanje 10 posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca.

Broj članova radničkoga vijeća

Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca i to kako slijedi:

- do 75 radnika 1 predstavnik,

- od 76 do 250 radnika 3 predstavnika,

- od 251 do 500 radnika 5 predstavnika,

- od 501 do 750 radnika 7 predstavnika,

- od 751 do 1000 radnika 9 predstavnika.

Za svakih sljedećih započetih tisuću radnika, povećava se broj članova radničkoga vijeća za dva.

Pri izboru članova radničkog vijeća potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično).

Glavno radničko vijeće

Ako je poslovanje poslodavca organizirano u više organizacijskih jedinica, može se organizirati više radničkih vijeća koja omogućuju odgovarajuće sudjelovanje radnika u odlučivanju. U tom slučaju organizira se Glavno radničko vijeće sastavljeno od predstavnika radničkih vijeća organizacijskih jedinica. Sporazumom između poslodavca i radničkih vijeća uređuje se sastav, ovlaštenja i druga pitanja važna za rad Glavnog radničkog vijeća.

Izborno razdoblje

Radničko vijeće se bira na izborno razdoblje od tri godine. Izbori se redovito održavaju u ožujku.

Pravo da biraju i da budu birani imaju svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca. To pravo nemaju članovi upravnih i nadzornih tijela i članovi njihovih porodica te radnici ovlašteni da zastupaju poslodavca u odnosu na kod njega zaposlene radnike. Izborni odbor utvrđuje listu radnika koji imaju biračko pravo.

Liste kandidata

Liste kandidata za izbor predstavnika radnika mogu predložiti sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca ili skupina radnika koju podržava najmanje 10 posto radnika zaposlenih kod određenoga poslodavca. Ako se bira jedan predstavnik, mora se predložiti i najmanje jedan zamjenik, a ako se bira tri ili više predstavnika, mora se predložiti i najmanje tri zamjenika, da bi radničko vijeće, ako bi nekom od izabranih kandidata prestao mandat, uvijek bilo u punom broju. Svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata koliko se bira.

Izborni odbor

Za provođenje izbora utemeljuje se izborni odbor. Izborni odbor ima najmanje tri člana. Izborni odbor ima neparni broj članova. U izborni odbor svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je podnijela kandidatsku listu daje jednoga svojeg predstavnika. Član izbornog odbora ne može biti radnik koji je kandidat za člana radničkog vijeća. Radničko vijeće imenuje izborni odbor prilikom raspisivanja izbora, a najkasnije pet tjedana prije isteka mandata radničkog vijeća. Ako kod poslodavca nema radničkog vijeća, izborni odbor imenuje se na skupu radnika. Izborni odbor provodi i nadzire glasovanje. Izborni se odbor brine o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate izbora, a prije objave rezultata izbora može odlučiti da se zbog utvrđenih nepravilnosti dio ili cijeli izborni postupak ponovi. O radu izbornog odbora vodi se zapisnik koji se javno objavljuje nakon provedenih izbora. Izborni odbor odlučuje običnom većinom.

Provođenje izbora

Nitko ne smije ometati izbore, niti utjecati na slobodu izbora članova radničkog vijeća. Protivno postupanje može imati za posljedicu ništavost izbora. Radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikat koji je predložio kandidata ili kandidat, može od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teškog kršenja pravila o izborima, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore. Izbori su valjani ako je glasovala najmanje jedna trećina radnika s pravom glasa. Troškove provođenja izbora snosi poslodavac. Ministar nadležan za rad pravilnikom će pobliže urediti postupak izbora radničkih vijeća.

Utvrđivanje rezultata izbora

Ako se bira jedan predstavnik, izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova radnika koji su glasovali. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izabran je kandidat koji je duže neprekidno zaposlen kod poslodavca. U slučaju da se bira tri ili više predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrđuje se na sljedeći način:

Ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do, zaključno broja predstavnika koji se bira. Svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira, je zajednički djelitelj. Svaka lista dobit će onoliko mjesta koliko puta ukupni bcoj njezinih dobivenih glasova (biračka masa liste) sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila koje mjesto, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova.

Lista koja na izborima dobije manje od pet posto glasova radnika koji su glasovali, ne sudjeluje u diobi predstavničkih mjesta. Tada sa svake liste izabrani su kandidati od rednoga broja 1. pa do rednoga broja koliko je određena lista dobila mjesta. Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga, pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata. Podatke o provedenim izborima izborni odbor dostavlja poslodavcu i sinidkatima koji su podnijeli listu kandidata.