ARHIVA
Slobodna Dalmacija, 14.3.2002.
Krah branitelja poduzetnika
Od 3133 razvojačena branitelja kojima je početkom 1997. odobreno po 92.500
kuna, čak njih 2452 nisu u stanju vraćati kredite. Oni bi, naime, morali
vratiti gotovo dvostruko u mjesečnim obrocima i do 2100 kuna
Od 3133 hrvatska razvojačena branitelja, korisnika kredita od 92.500 kuna,
koje je hrvatska Vlada preko HBOR-a krajem 1996. i početkom 1997.
dodjeljivala u okviru svog programa samozapošljavanja razvojačenih
branitelja, njih 2452 ne može vraćati svoj kredit, dok se njih 356, ili osam
posto, ipak uspjelo zaposliti zahvaljujući tom novčanom poticaju. Iako je
Vlada Zlatka Mateše, na sjednici održanoj 25. ožujka 1999., donijela odluku
da se korisnicima koji su namjenski iskoristili kredit odobri produženje
počeka za dodatne tri godine, poslovne banke nisu se pridržavale te Vladine
odluke, pa bi branitelji danas za dobivenih 25 tisuća maraka morali vraćati
40 tisuća maraka u mjesečnim obrocima od 450 do 550 maraka. Na taj način
izravno je ugrožena egzistencija 3133 hrvatska branitelja, odnosno 9339
njihovih jamaca ili 28 tisuća članova njihovih obitelji.
Do tih šokantnih i nepoznatih podataka došli su članovi Hrvatske udruge
razvojačenih branitelja Domovinskog rata iz Šibenika, koji su u proteklih
godinu i pol dana radili na analizi spomenutog Vladina programa
samozapošljavanja razvojačenih branitelja. Aktivisti HURBDR-a uspjeli su u
tom razdoblju ostvariti izravan kontakt sa 3002 branitelja, dok su zaključke
svoje analize izradili na temelju 2714 njihovih iskaza.
— Naša analiza nedvojbeno je potvrdila - kaže predsjednik HURBDR-a - da je
iznos od 92.500 kuna bio nedostatan za realizaciju bilo kakvog dugoročnog
poslovanja. Jedan od bitnih razloga što je program doživio potpuni krah jest
i taj što su branitelji u poslovne vode ušli izravno iz svojih vojnih
postrojbi, bez prethodne edukacije i bez potpore nadležnih državnih
institucija. U praksi se gotovo nitko i nigdje nije pridržavao zakonskih
odredaba da se pri natječajima prednost daje hrvatskim razvojačenim
braniteljima. Raspodjelu kredita nije pratila odgovarajuća investicijska
logistika, a na domaćem tržištu nisu izvršene čak ni minimalne pripreme za
prihvat ili prilagodbu tih novopečenih obrtnika i poduzetnika. Očito je,
dakle, da je program izveden nestručno, pa čak i nezakonito, što je pokazao
kasniji slijed događaja.
Prilikom potpisivanja ugovora o kreditiranju, razvojačeni branitelji nisu ni
znali da će tim potezom praktički biti skinuti s evidencije Hrvatskog zavoda
za zapošljavanje. Naime, tadašnja ravnateljica HZZ-a Dubravka Markt, nakon
sastanka u Ministarstvu rada i socijalne skrbi, 27. veljače 1997. šalje
područnim službama za zapošljavanje uputu o brisanju iz evidencije svih
branitelja koji su dobili HBOR-ov kredit. Mjera se morala provesti nakon
iskorištenja kredita, ali najduže 90 dana od njegova odobrenja.
— Tom uputom — ističe Gojanović — branitelji su postali nezaposlene osobe
bez ikakvih prihoda i bez prava obraćanja lokalnim ili državnim
institucijama za eventualno rješavanje svojih socijalnih problema. Samo zato
što su podigli sredstva iz ovoga programa, njima je naprasno oduzeto pravo
na zapošljavanje u državnim ustanovama i poduzećima, čime su prekršeni Zakon
o braniteljima, Zakon o radu i socijalnoj skrbi, Zakon o zapošljavanju i, na
kraju, prekršena su i njihova osnovna građanska prava zajamčena Ustavom RH.
Rezultate svoje analize HURBDR je već poslao svim političkim strankama,
zatim svim županijskim poglavarstvima, Ministarstvu hrvatskih branitelja i
Hrvatskom saboru. Od Vlade RH će se ovih dana zatražiti da ona na svojoj
prvoj sjednici analizira sve aspekte programa samozapošljavanja iz 1996. i
1997., te donese odluku o otpisu dugovanja svim hrvatskim braniteljima
obuhvaćenima ovim programom.
Isključeni
Korisnike kredita HBOR-a iz 1996. i 1997. zaobišle su i sve kasnije
prihvaćene državne mjere, iako su branitelji iz ovoga programa u 98 posto
slučajeva namjenski potrošili dobivena sredstva. Ova skupina sasvim je
isključena iz stručnih osposobljavanja. Ministarstvo danas pruža veliku
potporu poslodavcima za zapošljavanje branitelja, a za svako radno mjesto
osigurane su i subvencije. Određenom broju branitelja Vlada je besplatno
dodijelila i zemljišta. Daju se i nepovratna sredstva za samozapošljavanje,
ali bez striktnih zabrana kakve su imali korisnici kredita HBOR-a iz 1996. —
ističe Gojanović.
Anketa HURBDR-a
Analiza HURBDR-a, na kojoj je radilo tridesetak suradnika, sadržavala je
pitanja koja su dostavljena svim korisnicima kredita u svim županijama. Na
pitanje jeste li se uspjeli zaposliti korištenjem kredita HBOR-a, od 2714
anketiranih branitelja pozitivno je odgovorilo njih 356. Niječan odgovor
zaokružilo je njih 2174, dok je neodlučnih 184. Drugi izvor financiranja
koristilo je 1273 branitelja, njih 1168 nije raspolagalo takvom mogućnošću,
dok se 273 branitelja nisu mogla odlučiti za jedan od takvih odgovora.
Neugodnih iskustava zbog podizanja kredita imao je 841 branitelj, njih 1612
nije, dok je 261 branitelj u svom odgovoru ostao neodlučan.
Prema rezultatima ankete, 2375 branitelja složno je u ocjeni da Vlada mora
donijeti odluku o otpisu kredita, 150 je neodlučnih, dok takvu odluku ne
podržava 189 branitelja. Opterećenje obvezama jamaca osjeća 2042 korisnika
kredita, njih 495 ne, a neodlučnih je 177. Na upit jeste li dobili dovoljnu
potporu države, negativno su odgovorila 2294 branitelja, pozitivno 239, dok
je 181 ostao neodlučan. Reprogram kredita nije pomogao 1591 korisniku, njih
764 tvrdi da jest, a neodlučnih je 359. Samo 253 branitelja potvrdno su
odgovorila kako je iznos kredita HBOR-a dostatan za samozapošljavanje, njih
2303 tvrde da nije, dok je neodlučnih odgovora 158. Za odgovor da mogu
uredno otplaćivati svoje kreditne obveze opredijelilo se 103 branitelja, 153
je neodlučnih, dok ih 2452 tvrdi kako to nisu u mogućnosti.
Broj u arhivi: 623762745 |
 |