Posebne odredbe zakona o radu (radna knjižica, vojna služba, posebne odredbe o zastupnicima i dužnosnicima)

RADNA KNJIŽICA

Radnik ima radnu knjižicu, koja je javna isprava.

Ministar nadležan za rad pravilnikom će urediti sadržaj, postupak izdavanja, način upisivanja podataka, postupak zamjene i izdavanja novih radnih knjižica, način vođenja registra izdatih radnih knjižica, oblik i način izrade te prodaje radnih knjižica.

Postupanje poslodavca s radnom knjižicom

Na dan otpočinjanja rada, radnik predaje radnu knjižicu poslodavcu. O preuzimanju radne knjižice poslodavac izdaje radniku pisanu potvrdu. Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku vratiti radnu knjižicu. Na pisani zahtjev radnika, poslodavac je dužan i prije prestanka ugovora o radu predati radniku radnu knjižicu. Poslodavac koji nakon prestanka ugovora o radu nije u mogućnosti radniku vratiti radnu knjižicu, dužan je dostaviti radnu knjižicu županijskom uredu nadležnom za poslove rada, prema mjestu prebivališta radnika, a ako je prebivalište radnika nepoznato, onda županijskom uredu nadležnom za poslove rada prema mjestu izdavanja radne knjižice.

POSEBNE ODREDBE U SVEZI S VOJNOM SLUŽBOM

Utjecaj vojne službe na radni odnos

Za vrijeme služenja vojnog roka i služenja u pričuvnom sastavu (vojna služba) prava i obveze iz radnog odnosa miruju. Radnik koji nakon završetka vojne službe želi nastaviti rad kod istoga poslodavca, dužan je, čim sazna dan kada će mu prestati vojna služba, a najkasnije u roku mjesec dana od dana prestanka vojne službe, priopćiti svoju namjeru poslodavcu. Radnika koji je rekao svoju namjeru poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja u vojnu službu ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, a ne može ga zaposliti na nekim drugim odgovarajućim poslovima.

Ako poslodavac ne može vratiti radnika na rad, dužan mu je isplatiti naknadu plaće za razdoblje propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, te ako su za to ispunjeni uvjeti, pripadajuću otpremninu. Poslodavac je dužan primiti radnika na rad u roku mjesec dana od dana dostave izjave o namjeri nastavljanja rada kod istoga poslodavca. Radnik kojega nije moguće vratiti na rad u smislu prethodnih stavaka ovoga članka, ima tijekom godine dana od dana prestanka vojne službe prednost pri zapošljavanju kod istoga poslodavca.

Vojna služba nije dopušteni razlog za otkaz ugovora o radu. Za vrijeme vojne službe poslodavac ne može redovito otkazati radni odnos. Ako poslodavac otkaže radni odnos protivno odredbama Zakona o radu, radnik ima sva prava koja su mu Zakonom predviđena za slučaj nedopuštenog otkaza. Prava utvrđena Zakonom o radu u svezi s vojnom službom imaju i osobe na službi u pričuvnom sastavu policije.

3. POSEBNE ODREDBE O ZASTUPNICIMA I DUŽNOSNICIMA

Kandidat za zastupnika u Saboru Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor) ima, za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše petnaest radnih dana. Kandidat za člana skupštine županije ili kotara sa posebnim samoupravnim položajem, ima za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše deset radnih dana. Kandidat za člana gradskog ili općinskog vijeća ima, za vrijeme predizborne promidžbe, pravo na neplaćeni dopust u trajanju do najviše pet radnih dana. O korištenju takvog dopusta, radnik mora obavijestiti poslodavca najmanje 24 sata ranije. Dopust radnik ne može koristiti u razdobljima kraćim od polovice radnoga dana. Na zahtjev radnika, umjesto navedenog dopusta, radnik može pod istim uvjetima koristiti godišnji odmor, u trajanju na koje ima pravo do prvoga dana glasovanja. Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja neplaćenoga dopusta izjednačuju se s vremenom provedenim na radu i ubrajaju u staž potreban za ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

Prava zastupnika i dužnosnika

Ugovor o radu radnika koji je izabran u Sabor, dužnosnika kojeg je na dužnost imenovao Sabor, Predsjednik Republike, Vlada ili Ustavni sud, te župana, podžupana, gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba, a koji je kod istoga poslodavca prethodno radio najmanje godinu dana neprekidno, na njegov će zahtjev mirovati najdulje do prestanka mandata. Ako se radnik i poslodavac drukčije ne sporazumiju, mirovanje će otpočeti petnaest dana nakon dostave rad nikova zahtjeva poslodavcu. Radnik se tada ima pravo vratit na rad kod poslodavca kod kojeg je prethodno radio, ako o svojoj namjeri povratka obavijesti poslodavca najkasnije u roki mjesec dana od dana prestanka mandata. Radnik ima i pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge odgovarajuće poslove u roku mjesec dana od dana dostave obavijesti. Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, radniku, nakon povratka na rad razdoblje mirovanja radnog odnosa ubraja se u neprekinuto trajanje radnog od nosa. Ako je potrebno, radnik ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada. Bude li ponovno izabran ili imenovan na neku od dužnosti, radnik nema prava iz prethodnih stavaka ovoga članka, osim ako ukupno razdoblje mirovanja ugovora o radu nije bilo duže od pet godina. Radnik kojem je zbog izbora ili imenovanja, na razdoblje duže od pet godina radni odnos prestao, ima tijekom razdoblja od godine dana, od dana prestanka mandata, prednost pri zapošljavanju kod poslodavca kod kojeg je prije radio te ako bude ponovno radio, ima sva prava koja je imao u vrijeme prvog izbora ili imenovanja.