POSLOVNI FORUM
PRETRAŽIVANJE OBJAVLJENOG NA POSLOVNOM FORUMU
ooooooooooooooPotrebna
dokumentacija: Ponuda za automobil Zahtjev za kredit Obrazac s podacima o
zaposlenju i visini primanja za dužnika, (sudužnika), solidarnih jamaca Preslike
osobnih iskaznica dužnika, (sudužnika), solidarnih jamaca Porezna kartica
dužnika, (sudužnika), solidarnih jamaca - PK-1 za 1999. i 2000. godinu Preslike
izračuna plaće za prethodna tri mjeseca BON-1 i BON-2 - za zaposlene u tvrtkama
koji ne smije biti stariji od 15 dana Odrezak mirovine - za umirovljenike (za
predhodna tri mjeseca) Naknada za usluge obrade kreditnog zahtjeva: Jednokratna
naknada, u kunskoj protuvrijednosti 2% iznosa odobrenog kredita uvećano za PDV
po srednjem tečaju PBZ d.d. Naknadu plaća kupac vozila PBZ LEASING-u. [Vrh
stranice] D) KREDIT UZ BANKOVNU GARANCIJU Korisnici kredita: Građani Poduzetnici
Obvezni instrumenti osiguranja naplate kredita: Garancija poslovno prihvatljive
banke Opća ovršna klauzula Potrebna dokumentacija: Ponuda za automobil Zahtjev
za kredit Preslike osobnih iskaznica svih sudionika kreditnog posla Dodatno za
poduzetnike Fotokopija Rješenja Trgovačkog suda o osnivanju tvrtke ili obrtnice
Fotokopija Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u
(statistika) Fotokopija potpisnog kartona Naknada za usluge obrade kreditnog
zahtjeva: Jednokratna naknada, u kunskoj protuvrijednosti RAČUNI - tekući računi - žiroračuni - devizni račun -
kamatne stope - limiti - KREDITI - gotovinski - stambeni - lombardni -
hipotekarni - izračun kredita - KARTIČNO POSLOVANJE - kartice - naknade -
BANKOMATI - lokacije - ŠTEDNJA - oročena kunska štednja - oročena devizna
štednja - dječja štednja - kamatne stope - SEFOVI - sefovi - naknade za
korištenje POSLOVANJE S PRAVNIM OS. - kratkoročni krediti - dugoročni krediti -
krediti preko HBOR-a - krediti Min. znan. i teh. - garancije - mjenično
poslovanje RIZNICA - depoziti - dužnički vrijednosni papiri - customer desk -
tečajna lista PLATNI PROMET MEĐUNARODNO BANKARSTVO - vođenje deviznih računa -
čiste platne transakcije - dokumentarne transakcije - međunarodne garancije -
forfaiting & factoring - devizni krediti - usluga korensp. bankarstva - customer
desk potpora - posebne pogodnosti SKRBNIŠTVO INFORMACIJSKI CENTAR NAKNADE MAPA
WEBA LOGIN | ENGLISH | FAQ | KONTAKT | PRODAJNA MESTA pretraga HOME | MAGAZIN |
EM94 29. januar 2004 EKONOMIST MAGAZIN STARI BROJEVI PERSPEKTIVE EBIT SPECIJALNE
PUBLIKACIJE PRETPLATA MARKETING Krediti i razvoj Prepreka umesto podrške
Nelogicno je da banke daju dugorocne kredite uz kamatu od 9 odsto godišnje i
izlažu se riziku, ako im blagajnicki zapisi NBJ donose 1,7 odsto mesecno, a
obveznice stare devizne štednje 15-20 posto godišnje - Strucnjaci za, NBJ protiv
deviznih kredita - Domace banke nisu iskoristile ni dinarski kreditni potencijal
- Ogromna razlika izmedu pasivnih i aktivnih kamatnih stopa Ovdašnje banke
nikada nisu bile likvidnije, naglašava viceguverner NBJ Radovan Jelašic. Iako je
nova devizna štednja premašila 600 miliona evra, prema najnovijem "Konjunkturnom
barometru" Ekonomskog instituta, 27,7 odsto firmi tvrdi da im nedostatak kredita
predstavlja najvece ogranicenje za rast proizvodnje. Mnoge ovdašnje banke hvale
se jednocifrenim godišnjim kamatnim stopama, ali kod njih još uvek nema kredita
po uslovima iole slicnim na svetskom tržištu. S tim u vezi Jelašic kaže da
postoji prava lepeza kamatnih stopa, kojima pojedine banke pokušavaju da privuku
komitente, a na kraju, ono što se efektivno plati za korišcenje kredita ispadne
mnogo više od inicijalne kamatne stope, jer se u nju ukljucuju i razni "fiksni
troškovi" - pri odobravanju kredita, za procenu boniteta, ili sve vreme racunaju
kamatu na originalnu sumu, iako se dug smanjuje posle svake placene rate. Kod
nas, za razliku od Nemacke, ne postoji obaveza banaka da na vidno mesto istaknu
uslove pod kojima odobravaju krediti i uzimaju depozite i da naznace prosecnu
kamatnu stopu na godišnjem nivou, ukljucujuci i sve "pratece" troškove, kaže on
i naglašava da je u poslednjih godinu dana prosecna ponderisana kamatna stopa na
sve kredite odobrene privredi smanjena sa pet na tri odsto, dok Nebojša Savic
navodi da je ona na finansijskom tržištu još veca i trenutno je 3,7 odsto
mesecno. U razvijenim zemljama to je cena novca - na godišnjem nivou.
Istovremeno, to je i godišnja kamata koju domace banke gradanima odobravaju na
deviznu štednju orocenu na 12 meseci. Komentarišuci tvrdnje privrednika da nema
tog posla, osim šverca, koji može doneti profit dovoljan da se plati kamata od
tri odsto mesecno, Jelašic istice da je NBJ ucinila sve što je bilo u njenoj
moci i da bi sada i drugi trebalo da se pogledaju u ogledalo i vide šta su oni
uradili, da li funkcioniše pravna država, šta je sa registrima pokretne i
nepokretne imovine, sa katastarskim knjigama... "NBJ je stvorila stabilnu
valutu, poverenje u dinar se vraca, ljudi su masovno položili svoj novac u
bankarski sistem, inflacija ima tendenciju pada. Na žalost, NBJ nije u poziciji
da poput FED-a, pukim smanjenjem eskontne stope može pokrenuti nove kreditne
aranžmane i privredu. U roku od dva-tri meseca ustanovicemo centralni kreditni
registar i svaka banka ce moci da dobije informacije o tome koliko se neka firma
zadužila kod svih banaka u našoj zemlji. Ne pada nam na pamet da veštacki
zamrzavamo kamate, vec nastojimo da bankama obezbedimo što više informacija kako
bi povecali ponudu kredita, ali se istovremeno mnogo toga mora uraditi i na
strani tražnje", naglašava Jelašic, po cijim recima je upravo zbog toga važno da
se održi planirani tempo restrukturiranja realnog sektora. U suprotnom ce zbog
rizika, upozorava on, i našim bankama Simens biti bliži srcu od Zastave. U
nedostatku sopstvenih sredstava, logicna posledica "paprenih" kamata je da cak
52 odsto firmi, obuhvacenih anketom Instituta za tržišna istraživanja, nemaju
nikakve investicione planove za ovu godinu, dok medu onima koji imaju namere da
nešto ulože u modernizaciju tek svaka peta racuna na sredstva domacih partnera i
banaka, a svega 1,2 odsto na kredite stranih banaka!? Imajuci sve to u vidu,
Boško Živkovic porucuje da se problem ne može rešiti samo povecanom ponudom
kredita, vec i poboljšanjem njihovog kvaliteta - smanjenjem kamatnih stopa i
produžavanjem rokova dospeca. Kratkorocnim kreditima na nekoliko meseci ne može
se finansirati obrtna aktiva u vecini firmi iz industrije ili bazne
poljoprivrede, a kratke i skupe kredite, kakve po pravilu odobravaju naše banke,
mogu izdržati samo trgovinska preduzeca, istice Živkovic. Oskudica investicionih
kredita, ako se zanemari "propaganda" pojedinih banaka, koje navodno odobravaju
kredite na 5 i 10 godina, rezultat je rocne strukture depozita, objašnjava
Jelašic i upozorava da bi bilo jako neodgovorno ukoliko bi banke na osnovu
kratkorocnih depozita davale dugorocne kredite. "Uz to, banke danas imaju
alternativu, jer na blagajnicke zapise NBJ mesecno dobijaju kamatu od 1,5 do 1,7
posto, a na obveznice stare devizne štednje godišnji prihod je od 15 do 20
odsto. Da banke zaista odobravaju višegodišnje kredite uz kamatu od 7-8 odsto,
svako bi ih uzeo, odmah kupio obveznice stare štednje, prvoklasnu hartiju za
koju garantuje država, i eto prihoda od 8-9 posto godišnje, a da ni prstom ne
moraš da mrdneš. Nelogicno je, dakle, da banke daju ikome kredit i izlažu se
riziku, ako vec same mogu da kupe državne hartije bez ikakvog rizika i uz višu
kamatu", kategorican je Jelašic. "Privrednici tvrde da imaju super projekte i da
im je jedina prepreka skup bankarski novac, dok banke isticu da imaju para, a da
projekti firmi ne vrede ništa, jer na osnovu keš-floa ne bi mogle da servisiraju
kredite. Istina je verovatno negde izmedu. Banke jesu prikupile veliku štednju,
ali njena rocna struktura ne dozvoljava srednjorocne i dugorocne kredite. Uslovi
za to stvorice se za nekoliko meseci kada se gradani uvere da su im pare na
sigurnom mestu i kada ih polože na duži rok", istice Jelašic. Šta ce biti s
kursom? Sadašnje stanje na tržištu kredita posledica je dugogodišnje bankarske
krize, ali i niske dinarske novcane mase, koja je uprkos povecanju sa 750
miliona na 2,2 milijarde maraka još uvek ispod 10 procenata GDP-a. Zbog toga su
izuzetno mali i depoziti, pa samim tim i kreditni potencijali domacih banaka,
naglašava Milan Kovacevic. "Istovremeno, nije iskorišcen ogromni potencijal od 3
do 4,5 milijardi evra kod stanovništva i taj novac cirkuliše na paralelnom
tržištu. To što je devizna štednja 20 puta veca od dinarske dokaz je da gradani
još nemaju poverenje u dinar, ali i da ne postoji mehanizam da se ona iskoristi,
jer banke ne smeju domacim rezidentima odobravati kredite u stranoj valuti",
objašnjava on. "Najveci problem sa kamatama je što niko nije siguran da ce dinar
zadržati sadašnju vrednost prema evru. Taj osecaj sigurnosti postoji samo u NBJ,
dok stanovništvo tipuje da se kurs mora drugacije podesiti. Zato i postoji
nakaradan odnos izmedu visokih kreditnih kamata na devize i bezobrazno ogromnih
kamata na dinarska sredstva". Kovacevic zato smatra da bi bankama trebalo
dozvoliti da odobravaju devizne kredite i omoguciti korišcenje deviza za
placanja u zemlji. Boško Živkovic takode smatra da bi pod odredenim uslovima
trebalo dozvoliti odobravanje deviznih kredita, bez obzira na doktrinarni spor o
monetarnom suverenitetu. "Problem je, medutim, u tome što banke nisu iskoristile
cak ni postojeci potencijal dinarske novcane mase. Nivo makro-kreditne
multiplikacije je nizak zato što banke veliki deo svojih plasmana usmeravaju
preko tržišta novca, u kratkorocne hartije od vrednosti, a ne kroz klasicne
bankarske aranžmane, jer je naplativost tih papira ipak veca nego naplativost
kratkorocnih kredita", objašnjava on, uz napomenu da su niska kreditna
sposobnost naših preduzeca i visoka nesigurnost kreditnih plasmana osnovni
razlog i za slabu ponudu kredita i za visoke kamate. Na jednoj strani su firme
koje objektivno imaju nisku kreditnu sposobnost, jer su devastirane u poslednjih
10 godina, a na drugoj one koje mogu da budu solidni zajmoprimci, ali su banke i
prema njima rezervisane zbog slabog obezbedenja kredita. Potrebno je vreme da se
izade iz tog zacaranog kruga, jer se za rešenje prvog problema moraju
restrukturirati, pa i privatizovati devastirane firme, dok je za drugi deo
problema izlaz u novoj regulativi i formiranju institucija, koje bi generisale
informacije dovoljne za ocenu kreditnog rizika kod svakog pojedinacnog
preduzeca. Dok se to ne desi ne bi trebalo ocekivati ni oporavak domace
privrede, jer je pokretanje aktivnosti u velikom broju firmi uslovljeno
finansiranjem obrtnog kapitala, kaže on. Uz ocenu da bi to bilo "super", Oliver
Regl, clan Izvršnog odbora Rajfajzen banke Jugoslavija (RBJ) zadužen za
privredu, istice da je u skoro svim zemljama centralne i istocne Evrope bankama
omoguceno da odobravaju kredite u valuti u kojoj su i njeni depoziti. "Mi smo
prikupili preko 130 miliona evra devizne štednje, a vrlo malo dinarske. I za
klijente bi bilo neuporedivo bolje da im umesto dinarskih kredita sa deviznom
klauzulom odobravamo kredite direktno u evrima i dolarima, jer oni sada moraju
da plate i trošak konverzije i proviziju ZOP-a od 0,6 odsto u oba pravca. Ako se
u toku godine dva puta obnovi šestomesecni kredit - samo za proviziju ZOP-a
trošak je cak 2,4 posto. Znam da ovde vlada uverenje da banke sa vecinskim
stranim kapitalom novac iznose napolje, ali to nama nije u interesu, jer tada na
njega ne možemo da dobijemo više od 3,25 odsto godišnje, a u SRJ ga možemo
plasirati po devet ili 12 posto. Sve naše banke-sestre u centralnoj i istocnoj
Evropi maksimalno saraduju sa lokalnom privredom, a i mi nastojimo da što više
razvijemo kreditni portfolio ovde. Zato smo se i odlucili da u SRJ vec ovog
meseca krenemo u kreditiranje stanovništva, dok smo u drugim zemljama cekali po
nekoliko godina", kaže Regl, po cijim je recima RBJ do sada odobrila domacoj
privredi 8 miliona evra dinarskih kredita sa deviznom klauzulom, a do kraja
godine planira da plasira 40 miliona preduzecima i 20-30 miliona evra
stanovništvu. Komentarišuci slabu ponudu, Jelašic ukazuje na nekoliko fondova za
finansiranje realnog sektora po mnogo povoljnijim uslovima. Do 50.000 evra
odobravaju se krediti za mala i srednja preduzeca na rok od pet godina, uz grejs
period od godinu dana i kamatu od 6 do 10 odsto godišnje preko Novosadske i
Eksim banke iz fonda Evropske agencije za rekonstrukciju, koji trenutno
raspolaže sa 10 miliona, a ove godine ce se popuniti sa još 12 miliona evra. Uz
jednocifrenu godišnju kamatu, preko Komercijalne, Kulske i Cepter banke, daju se
krediti od 50.000 do 200.000 evra iz Evropskog fonda za Srbiju, kojim upravlja
nemacka KFW banka za obnovu i razvoj. U tom Fondu vec ima 7 miliona, a do kraja
godine bice novih 5 miliona evra. Trenutno privodimo kraju pregovore i sa
Evropskom investicionom bankom, koja bi sa 20 miliona evra trebalo da obezbedi
kredite vece od 200.000 evra. Kada se sve sabere dobija se suma od 50-60 miliona
evra, bez potencijala sa kojim raspolažu domace banke i sada se postavlja
pitanje gde su projekti. Na žalost, u proseku od 10 do sada dostavljanih
Novosadskoj ili Eksim banci 8 ne ispunjava osnovne kriterijume. Nema više "onih"
kredita, koji se ne moraju vratiti i fokus je sada na keš-flou, da bi banke bile
sigurne da ce moci da se naplate, kaže Jelašic. Protiveci se ideji deviznih
kredita, on istice da NBJ nastoji da poveca poverenje u dinar kao jedino
zakonito sredstvo placanja u zemlji i ne želi da se odrekne monetarnih
instrumenata, koji joj, kao emisionoj ustanovi, stoje na raspolaganju. "NBJ je,
medutim, spremna da sve dinarske kredite sa deviznom klauzulom tretira kao
devizne kredite. Ako to ne dozvolimo, banke bi na jednoj strani imale devizne
depozite, devize bi konvertovale i odobravale dinarske kredite, pa bi na kraju
njihova potraživanja bila u domacoj, a obaveze u stranoj valuti. Trenutno
tražimo mehanizam koji bi bankama garantovao da ce nakon naplate kredita ponovo
moci da kupe devize, po kursu koji tada bude važio, ako su pozajmicu odobrile
posle prodaje deviza NBJ. Na taj nacin eliminisao bi se rizik obezbedenja
deviza, dok se rizik od promene kursa prevaljuje na zajmoprimca deviznom
klauzulom. Vec sada banke mogu da odobravaju kredite sa deviznom klauzulom i cim
se novim zakonom o deviznom poslovanju, krajem ovog ili pocetkom narednog
meseca, uspostavi i ovaj drugi mehanizam nece moci to da koriste kao izgovor",
kaže Jelašic. Sistem podiže kamate "Kamate su visoke i zbog toga što deo novca
iz emisije ide za kreditiranje budžeta. To ne bi smelo da se radi, jer je u
svetu uobicajeno da se budžeti zadužuju na finansijskom tržištu", kategorican je
Kovacevic. "Država bi morala da se drugacije ponaša, da ne bude tako halapljiva,
da smanji javnu potrošnju ispod neizdrživih 60 odsto GDP-a, jer je zbog
preteranog zahvatanja države sužen manevarski prostor za finansiranje dobrih
projekata u privredi. Nekim firmama potrebno je malo obrtnih sredstava da
zapocnu proizvodnju ili otklone uska grla, a raspoloživih sredstava za to nema.
Izmedu ostalog i zato što je naša zemlja još uvek potpuno zatvorena prema svetu
kada je rec o mikro-finansiranju. Najkriticniji problem za privredni rast je što
danas ni jedno preduzece iz SRJ ne može da dobije kredit na Zapadu i naši
politicari ne bi trebalo da se hvale otvaranjem prema svetu sve dok domacim
preduzecima ne bude omoguceno da novac za investicije ili obrtna sredstva
nabavljaju na svetskom tržištu, emisijom evro-obveznica, uz godišnju kamatu od
cetiri do šest odsto". Istovremeno, Kovacevic pokazuje razumevanje i za
ponašanje bankara. "Probajte izracunati kolike moraju biti aktivne kamate da bi
se platila iole pristojna pasivna kamata, ako banke polovinu prikupljene devizne
štednje moraju položiti kod NBJ. Citav sistem je loše postavljen i zapravo on
gura kamatu naviše. Problem kamata moguce je rešiti samo radikalnim izmenama
sistema, ali se naš bankarski sistem nije ni za dlaku promenio. On je u dubokom
zimskom snu, jer su još uvek na snazi stari zakoni o NBJ, poslovnim bankama,
stecaju i likvidaciji i deviznom poslovanju, a odlaže se ukidanje i
transformacija ZOP-a". On tvrdi da nece biti dovoljna ni najavljena
liberalizacija deviznog poslovanja, koja ce omoguciti slobodnu trgovinu deviza
izmedu banaka, po kursu koje same dogovore. "Medubankarsko devizno tržište
zapravo ne postoji i zato formalno imamo fluktuirajuci kurs, a u stvarnosti ga
diktira NBJ. Pravo rešenje je maksimalna liberalizacija i slobodna upotreba
deviza. Ne stoji primedba da bi paralelno funkcionisanje domaceg i stranog novca
potisnulo dinar iz upotrebe. Ako dinar bude dobar novac - moci ce da se nosi sa
evrom", kaže Kovacevic. Uz napomenu da RBJ za sada uglavnom odobrava kredite za
obrtna sredstva sa rokom do godinu dana, Regl kaže da je u nekoliko slucajeva
novac plasiran na dve, pa i tri godine, ali priznaje da su investicioni,
dugorocni krediti još uvek izuzeci. "Mi idemo korak po korak i za sada sve tece
po planu, ali postoje i neka ogranicenja. Jedno od osnovnih je što u poslednjoj
deceniji firme iz Srbije nisu bile zainteresovane da u bilansima iskazuju realne
rezultate poslovanja, vec su cesto prikrivale ostvareni promet kako bi smanjile
svoje poreske obaveze. To im ranije nije bila smetnja za dobijanje kredita, jer
su se oni cesto delili politickim odlukama, a sada ih pokazatelji cine kreditno
nesposobnim, jer sve zapadne banke, ukljucujuci i EBRD i IFC, novac plasiraju
samo firmama sa dobrim finansijskim rezultatima.To je vecina ovdašnjih preduzeca
shvatila i situacija je sada mnogo bolja nego sredinom prošle godine. Problem je
i netransparentna struktura, jer neka preduzeca imaju firme-kcerke ili
firme-sestre, tako da veoma cesto nije moguce kontrolisati novcane tokove.
Preduzeca ce morati da se naviknu da više nema "mekih" kredita, na osnovu
politickog poziva i bez adekvatnog obezbedenja, jer sada svaka pozajmica mora
biti pokrivena hipotekom ili zalogom na opremu", porucuje Regl, a i Jelašic
istice da ce od sada privrednici morati da prikazuju pravu "krvnu sliku", a ne
da jedan izveštaj podnose Aleksandru Radovicu i RUJP-u, drugi banci od koje
traže kredit, treci supruzi, a cetvrti prijateljici, u zavisnosti od željenog
efekta. Uz napomenu da je RBJ startovala sa kamatama od 13-14 odsto i da ih je
do sada smanjila na 9 do 11 posto godišnje, u nekim slucajevima i ispod tog
nivoa, Regl tvrdi da one nisu previsoke. "Kamata je ovde vec niža nego što je
bila u drugim zemljama na pocetku tranzicije. One ce se na sadašnjem nivou
zadržati još izvestan period, cija dužina zavisi od politickih i ekonomskih
promena. Za zemlju koja je ipak na pocetku reformi, kamate su prihvatljive i
zapravo je problem u drugim troškovima, kao što su provizije ZOP-a i razne
takse", kaže Regl. "Jedna od prepreka ka daljem obaranju cene novca su nesredene
zemljišne knjige, bez cega se ni hipoteke ne mogu koristiti kao instrument
obezbedenja kredita. Uz to, od skoro je maksimalna taksa za registraciju
hipoteke ili zaloga povecana na cak 200.000 dinara, što bi trebalo preispitati,
pogotovo što ce u narednom periodu hipoteka i zalog kao instrumenti obezbedenja
kredita tek dobiti na znacaju. Ni situacija u pravosudu nije kakva bi trebalo da
bude, ali nije gora nego što je bila u ostalim zemljama na pocetku tranzicije".
Uz opasku da banke u kreditiranje novih klijenata krecu opreznije, dakle sa
nižim sumama, Jelašic istice da ova taksa od 200.000 dinara predstavlja jako
visok trošak, koji ce destimulisati banke da kreditiraju preduzeca na osnovu
hipoteka, koje bi tek trebalo upisati u zemljišne knjige. A, kaže on, ni jedna
banka nece pristati da odobri kredit dok se to ne uradi, jer su do sada mnoge
banke otišle u stecaj zato što nisu mogle da naplate hipoteku. Milan Ćulibrk vrh
strane Srpski paradoks Bratstvo i jedinstvo Generalni strah PANORAMA Krediti i
razvoj: Prepreka umesto podrške MAP: Rano za zaključke Indija: Pod teretom
istorije PROGRAM KREDITIRANJA ZA POTICANJE UTEMELJENJA MALOG PODUZETNIŠTVA -
POČETNICI (putem poslovnih banaka) 1. Cilj Programa kreditiranja S ciljem
poticanja utemeljenja malog poduzetništva, u suradnji s Deutsche
Investitions-und Entwicklungsgesellschaft m.b.H. iz Kölna, izrađen je Program
kreditiranja za poticanje utemeljenja malog poduzetništva. Cilj Kreditnog
programa je stvaranje početnih uvjeta za osnivanje novih trgovačkih društava i
obrta u svrhu otvaranja novih radnih mjesta. Kreditni program pridonosi
gospodarskom rastu i nastanku strukture malog poduzetništva u Hrvatskoj. 2. Tko
može zatražiti kredit Hrvatski državljani koji žele osnovati vlastiti obrt,
odnosno trgovačko društvo, na području Republike Hrvatske uz sljedeće uvjete:
registrirana djelatnost (izvod iz sudskog registra, izvod iz obrtnog registra,
članstvo u odnosnim komorama i Rješenje nadležnog organa o odobrenju rada),
stručna i poduzetnička sposobnost za upravljanje trgovačkim društvom ili obrtom,
aktivno i stalno zaposlenje na odgovornom radnom mjestu u osnovanom trgovačkom
društvu ili obrtu nakon realizacije ulaganja, dobna granica poduzetnika do 55
godina, da nije vlasnik drugog trgovačkog društva ili obrta da nije suvlasnik u
drugom trgovačkom društvu ili obrtu s udjelom više od 30% planirani rezultati
poslovanja novoosnovanog trgovačkog društva/obrta koji osiguravaju dovoljno
sredstava za otplatu kredita. Zakonsko pravo na kredit ne postoji. 3. Namjena
kredita Namjena Programa kreditiranja u prvom redu je financiranje novoosnovanih
trgovačkih društava ili obrta, a mogu se financirati i investicije kod
poduzetnika koji posluju kraće od dvije godine, te poduzetnika čiji je obrt ili
trgovačko društvo u mirovanju. Također se može financirati preuzimanje dijela
postojećeg trgovačkog društva uz uvjet da tražitelj kredita postaje članom
rukovodećeg tima te da ima najmanje 35% udjela u vlasništvu. Kreditirat će se
prvenstveno izvozni i proizvodni projekti, ulaganja u nove tehnologije, te
zajednička ulaganja sa stranim partnerima. Financirati se mogu: Osnovna
sredstva: nabavka strojeva i opreme, preuređenje i dogradnja već postojećih
građevinskih objekata, ulaganja u dugogodišnje nasade, kupnja osnovnog stada ili
jata, kupnja ili izgradnja poslovnog prostora. Obrtna sredstva za početak
poslovanja najviše do 30% visine ulaganja Ne financira se: trgovačka djelatnost,
ugostiteljska djelatnost koja se bavi isključivo ili pretežito točenjem pića,
isključivo obrtna sredstva, dijelovi investicije koji služe u osobne svrhe,
vrijednosni papiri ili neka druga financijska ulaganja Visina kredita HBOR
može financirati najviše 70% iznosa prihvatljive predračunske vrijednosti
investicije, s tim da najniži iznos kredita može biti 10.000 EUR a najviši
150.000 EUR. Preostali iznos investicije može se osigurati vlastitim udjelom
investitora (u novcu i/ili stvarima), drugim financijskim ili robnim kreditom
ili drugim izvorom. Zakono o otocima Naknada za obradu
kreditnog zahtjeva Korištenje kredita Najdulji rok za korištenje kredita je 12 mjeseci. Korištenje
kredita slijedi po iskorištenju vlastitih sredstava ili drugih izvora
predviđenih za investiciju. Korištenje kredita obavlja se temeljem pravovaljane
isplatne dokumentacije (ugovori, računi, predračuni). HBOR po potrebi obavlja
kontrolu utrošenih sredstava i na terenu. U slučaju nenamjenskog korištenja
kredita ili davanja neistinite dokumentacije u svrhu odobrenja i korištenja
kredita, HBOR će zatražiti povrat cjelokupnog iznosa kredita sa svim zavisnim
troškovima. g) Način otplate kredita i kamata Krediti se odobravaju u kunama uz
valutnu klauzulu. Obračun kamata vrši se proporcionalnom metodom. Kamate se
obračunavaju na iskorišteni iznos kredita i u pravilu se naplaćuju tromjesečno.
Kamata za vrijeme korištenja i počeka se naplaćuje. Kamata na dospjela
potraživanja (zatezna kamata) obračunava se u visini redovne uvećane za 50%.
Otplata kredita u pravilu se vrši u tromjesečnim ratama. 6. Osiguranje Za
osiguranje urednog izvršenja obveza po kreditima HBOR će prihvaćati osiguranja u
skladu s odredbama Odluke o općim uvjetima kreditnog poslovanja HBOR-a (mjenice,
hipoteka najmanje u visini dvostrukog iznosa odobrenog kredita, garancija
Hrvatske garancijske agencije ili drugi uobičajeni bankarski instrumenti
osiguranja). O instrumentima osiguranja odlučivat će poslovna banka i HBOR. 7.
Kako podnijeti zahtjev za kredit HBOR ne dodjeljuje kredite neposredno
investitoru, već putem poslovnih banaka koje preuzimaju odgovornost za kredite
koje odobravaju. Zbog toga zahtjev za kredit, uz drugu odgovarajuću
investicijsku dokumentaciju, treba dostaviti poslovnim bankama koje surađuju s
HBOR-om na ovom Programu kreditiranja. Obrazac za kreditni zahtjev moguće je
dobiti u sljedećim poslovnim bankama: CENTAR BANKA d.d. ZAGREB PODRAVSKA BANKA
d.d. KOPRIVNICA CROATIA BANKA d.d. ZAGREB PRIVREDNA BANKA – LAGUNA BANKA d.d.
POREČ DALMATINSKA BANKA d.d. ZADAR PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. ZAGREB DUBROVAČKA
BANKA d.d. DUBROVNIK RIJEČKA BANKA d.d. RIJEKA ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.
ZAGREB SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. UMAG
SISAČKA BANKA d.d. SISAK KARLOVAČKA BANKA d.d. KARLOVAC SLATINSKA BANKA d.d.
SLATINA KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. ZAGREB SPLITSKA BANKA d.d. SPLIT PARTNER
BANKA d.d. ZAGREB VARAŽDINSKA BANKA d.d. VARAŽDIN 8. Dokumentacija potrebna za
obradu zahtjeva Za obradu kreditnog zahtjeva kod HBOR-a poslovne banke trebaju
predati sljedeće dokumente primljene od krajnjeg korisnika: popunjen i potpisan
kreditni zahtjev s opisom ulaganja preslik osobne iskaznice domovnica životopis
s prikazom profesionalnog razvitka dokaz o stručnoj osposobljenosti (kopija
radne knjižice) potvrda da nije kažnjavan ili pod sudskom istragom poslovni
plan, predračuni, ponude za opremu odnosno specifikacija tehničkih ulaganja i
građevinskih radova, kod građevinskih projekata: lokacijska, odnosno građevinska
dozvola ako je zakonom propisana) rješenje o upisu obrta u obrtni registar
(obrtnica) ili registracija trgovačkog društva najkasnije do odobrenja kredita
potpisni kartoni za sve račune zemljišno knjižni izvadak za nekretninu koja se
daje kao osiguranje ne stariji od 30 dana procjena nekretnina izrađena od strane
ovlaštenog sudskog vještaka ostala financijska i investicijska dokumentacija na
zahtjev HBOR-a Nakon realizacije ulaganja, korisnik kredita dužan je dostaviti
dokaz o stalnom zaposlenju u novoosnovanom trgovačkom društvu ili obrtu (kopija
radne knjižice). Kreditni zahtjevi koji nisu u skladu s kriterijima Kreditnog
programa neće se razmatrati. 9. Ostalo U okviru ovog kreditnog programa na
odgovarajući način primjenjuje se Odluka o općim uvjetima kreditnog poslovanja
HBOR-a, Odluka o kamatnim stopama HBOR-a i Pravilnik o načinu obračuna kamata,
Odluka o naknadama za usluge koje obavlja HBOR i Pravilnika o obračunu naknada,
te odredbe ostalih akata HBOR-a i odluke nadležnih tijela HBOR-a. Za sve
detaljne informacije, molimo, obratite se HBOR-u Direkciji za malo i srednje
poduzetništvo na adresi Strossmayerov trg 9, ZAGREB, ili ih možete pročitati na
Internet stranici HBOR Poslovni Forum Izaberite link > BAZA PODATAKA > ADRESAR >
UPUTE ZA KORISNIKE > WEB PREZENTACIJA > PREGLED ZAKONA I PROPISA > BESPLATNA
IZRADA I POSTAVLJANJE OSNOVIH WEB STRANICA > POLJOPRIVREDA > IZRADA POSLOVNIH
PLANOVA I INVESTICIJSKIH PROGRAMA > POSLOVNE INFORMACIJE Za ulazak na stranice
Poslovnog Foruma, odaberite jedan od ponuđenih linkova. POSLOVNI FORUM Potrebna
dokumentacija: Ponuda za automobil Zahtjev za kredit Obrazac s podacima o
zaposlenju i visini primanja za dužnika, (sudužnika), solidarnih jamaca Preslike
osobnih iskaznica dužnika, (sudužnika), solidarnih jamaca Porezna kartica
dužnika, (sudužnika), solidarnih jamaca godinu Preslike
izračuna plaće za prethodna tri mjeseca BON-1 i BON-2 - za zaposlene u tvrtkama
koji ne smije biti stariji od 15 dana Odrezak mirovine - za umirovljenike (za
predhodna tri mjeseca) Naknada za usluge obrade kreditnog zahtjeva: Jednokratna
naknada, u kunskoj protuvrijednosti iznosa odobrenog kredita uvećano za PDV
po srednjem tečaju PBZ d.d. Naknadu plaća kupac vozila PBZ LEASING-u. [Vrh
stranice] D) KREDIT UZ BANKOVNU GARANCIJU Korisnici kredita: Građani Poduzetnici
Obvezni instrumenti osiguranja naplate kredita: Garancija poslovno prihvatljive
banke Opća ovršna klauzula Potrebna dokumentacija: Ponuda za automobil Zahtjev
za kredit Preslike osobnih iskaznica svih sudionika kreditnog posla Dodatno za
poduzetnike Fotokopija Rješenja Trgovačkog suda o osnivanju tvrtke ili obrtnice
Fotokopija Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u
(statistika) Fotokopija potpisnog kartona Naknada za usluge obrade kreditnog
zahtjeva: Jednokratna naknada, u kunskoj protuvrijednosti 2% iznosa odobrenog
kredita uvećano za PDV po srednjem tečaju PBZ d.d. Naknadu plaća kupac vozila
PBZ LEASING-u.
KREDIT UZ DEVIZNI DEPOZIT Korisnici kredita: Građani
Poduzetnici Obvezni instrumenti osiguranja naplate kredita: Devizni depozi u
visini kredita oročen na rok otplate kredita Opća ovršna klauzula Potrebna
dokumentacija: Ponuda za automobil Zahtjev za kredit Preslike osobnih iskaznica
svih sudionika kreditnog posla Dodatno za poduzetnike Fotokopija Rješenja
Trgovačkog suda o osnivanju tvrtke ili obrtnice Fotokopija Obavijesti o
razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u (statistika) Fotokopija potpisnog
kartona Naknada za usluge obrade kreditnog zahtjeva: Jednokratna naknada, u
kunskoj protuvrijednosti 2% iznosa odobrenog kredita uvećano za PDV po srednjem
tečaju PBZ d.d. Naknadu plaća kupac vozila PBZ LEASING-u. BANKA - dobrodošli -
vizija - misija - povijest - profil - organizacija - financijski pokazatelji
POSLOVANJE S GRAĐANIMA - RAČUNI - tekući računi - žiroračuni - devizni račun -
kamatne stope - limiti - KREDITI - gotovinski - stambeni - lombardni -
hipotekarni - izračun kredita - KARTIČNO POSLOVANJE - kartice - naknade -
BANKOMATI - lokacije - ŠTEDNJA - oročena kunska štednja - oročena devizna
štednja - dječja štednja - kamatne stope - SEFOVI - sefovi - naknade za
korištenje POSLOVANJE S PRAVNIM OS. - kratkoročni krediti - dugoročni krediti -
krediti preko HBOR-a - krediti Min. znan. i teh. - garancije - mjenično
poslovanje RIZNICA - depoziti - dužnički vrijednosni papiri - customer desk -
tečajna lista PLATNI PROMET MEĐUNARODNO BANKARSTVO - vođenje deviznih računa -
čiste platne transakcije - dokumentarne transakcije - međunarodne garancije -
forfaiting & factoring - devizni krediti - usluga korensp. bankarstva - customer
desk potpora - posebne pogodnosti SKRBNIŠTVO INFORMACIJSKI CENTAR NAKNADE MAPA
EKONOMIST MAGAZIN STARI BROJEVI PERSPEKTIVE EBIT SPECIJALNE
PUBLIKACIJE PRETPLATA MARKETING Krediti i razvoj Prepreka umesto podrške
Nelogicno je da banke daju dugorocne kredite uz kamatu od 9 odsto godišnje i
izlažu se riziku, ako im blagajnicki zapisi NBJ donose 1,7 odsto mesecno, a
obveznice stare devizne štednje 15-20 posto godišnje - Strucnjaci za, NBJ protiv
deviznih kredita - Domace banke nisu iskoristile ni dinarski kreditni potencijal
- Ogromna razlika izmedu pasivnih i aktivnih kamatnih stopa Ovdašnje banke
nikada nisu bile likvidnije, naglašava viceguverner NBJ Iako je
nova devizna štednja premašila 600 miliona evra, prema najnovijem Ekonomskog instituta, 27,7 odsto firmi tvrdi da im nedostatak kredita
predstavlja najvece ogranicenje za rast proizvodnje. Mnoge ovdašnje banke hvale
se jednocifrenim godišnjim kamatnim stopama, ali kod njih još uvek nema kredita
po uslovima iole slicnim na svetskom tržištu. S tim u vezi Jelašic kaže da
postoji prava lepeza kamatnih stopa, kojima pojedine banke pokušavaju da privuku
komitente, a na kraju, ono što se efektivno plati za korišcenje kredita ispadne
mnogo više od inicijalne kamatne stope, jer se u nju ukljucuju i razni "fiksni
troškovi" - pri odobravanju kredita, za procenu boniteta, ili sve vreme racunaju
kamatu na originalnu sumu, iako se dug smanjuje posle svake placene rate. Kod
nas, za razliku od Nemacke, ne postoji obaveza banaka da na vidno mesto istaknu
uslove pod kojima odobravaju krediti i uzimaju depozite i da naznace prosecnu
kamatnu stopu na godišnjem nivou, ukljucujuci i sve "pratece" troškove, kaže on
i naglašava da je u poslednjih godinu dana prosecna ponderisana kamatna stopa na
sve kredite odobrene privredi smanjena sa pet na tri odsto, dok Nebojša Savic
navodi da je ona na finansijskom tržištu još veca i trenutno je 3,7 odsto
mesecno. U razvijenim zemljama to je cena novca - na godišnjem nivou.
Istovremeno, to je i godišnja kamata koju domace banke gradanima odobravaju na
deviznu štednju orocenu na 12 meseci. Komentarišuci tvrdnje privrednika da nema
tog posla, osim šverca, koji može doneti profit dovoljan da se plati kamata od
tri odsto mesecno, Jelašic istice da je NBJ ucinila sve što je bilo u njenoj
moci i da bi sada i drugi trebalo da se pogledaju u ogledalo i vide šta su oni
uradili, da li funkcioniše pravna država, šta je sa registrima pokretne i
nepokretne imovine, sa katastarskim knjigama NBJ je stvorila stabilnu
valutu, poverenje u dinar se vraca, ljudi su masovno položili svoj novac u
bankarski sistem, inflacija ima tendenciju pada. Na žalost, NBJ nije u poziciji
da poput FED-a, pukim smanjenjem eskontne stope može pokrenuti nove kreditne
aranžmane i privredu. U roku od dva-tri meseca ustanovicemo centralni kreditni
registar i svaka banka ce moci da dobije informacije o tome koliko se neka firma
zadužila kod svih banaka u našoj zemlji. Ne pada nam na pamet da veštacki
zamrzavamo kamate, vec nastojimo da bankama obezbedimo što više informacija kako
bi povecali ponudu kredita, ali se istovremeno mnogo toga mora uraditi i na
strani tražnje po cijim recima je upravo zbog toga važno da
se održi planirani tempo restrukturiranja realnog sektora. U suprotnom ce zbog
rizika, upozorava on, i našim bankama Simens biti bliži srcu od Zastave. U
nedostatku sopstvenih sredstava, logicna posledica "paprenih" kamata je da cak
52 odsto firmi, obuhvacenih anketom Instituta za tržišna istraživanja, nemaju
nikakve investicione planove za ovu godinu, dok medu onima koji imaju namere da
nešto ulože u modernizaciju tek svaka peta racuna na sredstva domacih partnera i
banaka, a svega 1,2 odsto na kredite stranih banaka!? Imajuci sve to u vidu,
Boško Živkovic porucuje da se problem ne može rešiti samo povecanom ponudom
kredita, vec i poboljšanjem njihovog kvaliteta - smanjenjem kamatnih stopa i
produžavanjem rokova dospeca. Kratkorocnim kreditima na nekoliko meseci ne može
se finansirati obrtna aktiva u vecini firmi iz industrije ili bazne
poljoprivrede, a kratke i skupe kredite, kakve po pravilu odobravaju naše banke,
mogu izdržati samo trgovinska preduzeca Oskudica investicionih
kredita, ako se zanemari pojedinih banaka, koje navodno odobravaju
kredite na 5 i 10 godina, rezultat je rocne strukture depozita, objašnjava
Jelašic i upozorava da bi bilo jako neodgovorno ukoliko bi banke na osnovu
kratkorocnih depozita davale dugorocne kredite. "Uz to, banke danas imaju
alternativu, jer na blagajnicke zapise NBJ mesecno dobijaju kamatu od 1,5 do 1,7
posto, a na obveznice stare devizne štednje godišnji prihod je od 15 do 20
odsto. Da banke zaista odobravaju višegodišnje kredite uz kamatu od 7-8 odsto,
svako bi ih uzeo, odmah kupio obveznice stare štednje, prvoklasnu hartiju za
koju garantuje država, i eto prihoda od 8-9 posto godišnje, a da ni prstom ne
moraš da mrdneš. Nelogicno je, dakle, da banke daju ikome kredit i izlažu se
riziku, ako vec same mogu da kupe državne hartije bez ikakvog rizika i uz višu
kamatu Privrednici tvrde da imaju super projekte i da
im je jedina prepreka skup bankarski novac, dok banke isticu da imaju para, a da
projekti firmi ne vrede ništa, jer na osnovu keš-floa ne bi mogle da servisiraju
kredite. Istina je verovatno negde izmedu. Banke jesu prikupile veliku štednju,
ali njena rocna struktura ne dozvoljava srednjorocne i dugorocne kredite. Uslovi
za to stvorice se za nekoliko meseci kada se gradani uvere da su im pare na
sigurnom mestu i kada ih polože na duži rok Šta ce biti s
kursom? Sadašnje stanje na tržištu kredita posledica je dugogodišnje bankarske
krize, ali i niske dinarske novcane mase, koja je uprkos povecanju sa 750
miliona na 2,2 milijarde maraka još uvek ispod 10 procenata GDP-a. Zbog toga su
izuzetno mali i depoziti, pa samim tim i kreditni potencijali domacih banaka,
naglašava Istovremeno, nije iskorišcen ogromni potencijal od 3
do 4,5 milijardi evra kod stanovništva i taj novac cirkuliše na paralelnom
tržištu. To što je devizna štednja 20 puta veca od dinarske dokaz je da gradani
još nemaju poverenje u dinar, ali i da ne postoji mehanizam da se ona iskoristi,
jer banke ne smeju domacim rezidentima odobravati kredite u stranoj valuti",
objašnjava on. "Najveci problem sa kamatama je što niko nije siguran da ce dinar
zadržati sadašnju vrednost prema evru. Taj osecaj sigurnosti postoji samo u NBJ,
dok stanovništvo tipuje da se kurs mora drugacije podesiti. Zato i postoji
nakaradan odnos izmedu visokih kreditnih kamata na devize i bezobrazno ogromnih
kamata na dinarska sredstva". Kovacevic zato smatra da bi bankama trebalo
dozvoliti da odobravaju devizne kredite i omoguciti korišcenje deviza za
placanja u zemlji. Boško Živkovic takode smatra da bi pod odredenim uslovima
trebalo dozvoliti odobravanje deviznih kredita, bez obzira na doktrinarni spor o
monetarnom suverenitetu. "Problem je, medutim, u tome što banke nisu iskoristile
cak ni postojeci potencijal dinarske novcane mase. Nivo makro-kreditne
multiplikacije je nizak zato što banke veliki deo svojih plasmana usmeravaju
preko tržišta novca, u kratkorocne hartije od vrednosti, a ne kroz klasicne
bankarske aranžmane, jer je naplativost tih papira ipak veca nego naplativost
kratkorocnih kredita", objašnjava on, uz napomenu da su niska kreditna
sposobnost naših preduzeca i visoka nesigurnost kreditnih plasmana osnovni
razlog i za slabu ponudu kredita i za visoke kamate. Na jednoj strani su firme
koje objektivno imaju nisku kreditnu sposobnost, jer su devastirane u poslednjih
10 godina, a na drugoj one koje mogu da budu solidni zajmoprimci, ali su banke i
prema njima rezervisane zbog slabog obezbedenja kredita. Potrebno je vreme da se
izade iz tog zacaranog kruga, jer se za rešenje prvog problema moraju
restrukturirati, pa i privatizovati devastirane firme, dok je za drugi deo
problema izlaz u novoj regulativi i formiranju institucija, koje bi generisale
informacije dovoljne za ocenu kreditnog rizika kod svakog pojedinacnog
preduzeca. Dok se to ne desi ne bi trebalo ocekivati ni oporavak domace
privrede, jer je pokretanje aktivnosti u velikom broju firmi uslovljeno
finansiranjem obrtnog kapitala, kaže on. Uz ocenu da bi to bilo "super", Oliver
Regl, clan Izvršnog odbora Rajfajzen banke Jugoslavija (RBJ) zadužen za
privredu, istice da je u skoro svim zemljama centralne i istocne Evrope bankama
omoguceno da odobravaju kredite u valuti u kojoj su i njeni depoziti. "Mi smo
prikupili preko 130 miliona evra devizne štednje, a vrlo malo dinarske. I za
klijente bi bilo neuporedivo bolje da im umesto dinarskih kredita sa deviznom
klauzulom odobravamo kredite direktno u evrima i dolarima, jer oni sada moraju
da plate i trošak konverzije i proviziju ZOP-a odsto u oba pravca. Ako se
u toku godine dva puta obnovi šestomesecni kredit - samo za proviziju ZOP-a
trošak je cak 2,4 posto. Znam da ovde vlada uverenje da banke sa vecinskim
stranim kapitalom novac iznose napolje, ali to nama nije u interesu, jer tada na
njega ne možemo da dobijemo više od 3,25 odsto godišnje, a u SRJ ga možemo
plasirati po devet ili 12 posto. Sve naše banke-sestre u centralnoj i istocnoj
Evropi maksimalno saraduju sa lokalnom privredom, a i mi nastojimo da što više
razvijemo kreditni portfolio ovde. Zato smo se i odlucili da u SRJ vec ovog
meseca krenemo u kreditiranje stanovništva, dok smo u drugim zemljama cekali po
nekoliko godina", kaže Regl, po cijim je recima RBJ do sada odobrila domacoj
privredi 8 miliona evra dinarskih kredita sa deviznom klauzulom, a do kraja
godine planira da plasira 40 miliona preduzecima i 20-30 miliona evra
stanovništvu ukazuje na nekoliko fondova za
finansiranje realnog sektora po mnogo povoljnijim uslovima. Do 50.000 evra
odobravaju se krediti za mala i srednja preduzeca na rok od pet godina, uz grejs
period od godinu dana i kamatu od 6 do 10 odsto godišnje preko Novosadske i
Eksim banke iz fonda Evropske agencije za rekonstrukciju, koji trenutno
raspolaže sa 10 miliona, a ove godine ce se popuniti sa još 12 miliona evra. Uz
jednocifrenu godišnju kamatu, preko Komercijalne, Kulske i Cepter banke, daju se
krediti od 50.000 do 200.000 evra iz Evropskog fonda za Srbiju, kojim upravlja
nemacka KFW banka za obnovu i razvoj. U tom Fondu vec ima 7 miliona, a do kraja
godine bice novih 5 miliona evra. Trenutno privodimo kraju pregovore i sa
Evropskom investicionom bankom, koja bi sa 20 miliona evra trebalo da obezbedi
kredite vece od 200.000 evra. Kada se sve sabere dobija se suma od 50-60 miliona
evra, bez potencijala sa kojim raspolažu domace banke i sada se postavlja
pitanje gde su projekti. Na žalost, u proseku od 10 do sada dostavljanih
Novosadskoj ili Eksim banci 8 ne ispunjava osnovne kriterijume. Nema više "onih"
kredita, koji se ne moraju vratiti i fokus je sada na keš-flou, da bi banke bile
sigurne da ce moci da se naplate, kaže Jelašic. Protiveci se ideji deviznih
kredita, on istice da NBJ nastoji da poveca poverenje u dinar kao jedino
zakonito sredstvo placanja u zemlji i ne želi da se odrekne monetarnih
instrumenata, koji joj, kao emisionoj ustanovi, stoje na raspolaganju. "NBJ je,
medutim, spremna da sve dinarske kredite sa deviznom klauzulom tretira kao
devizne kredite. Ako to ne dozvolimo, banke bi na jednoj strani imale devizne
depozite, devize bi konvertovale i odobravale dinarske kredite, pa bi na kraju
njihova potraživanja bila u domacoj, a obaveze u stranoj valuti. Trenutno
tražimo mehanizam koji bi bankama garantovao da ce nakon naplate kredita ponovo
moci da kupe devize, po kursu koji tada bude važio, ako su pozajmicu odobrile
posle prodaje deviza NBJ. Na taj nacin eliminisao bi se rizik obezbedenja
deviza, dok se rizik od promene kursa prevaljuje na zajmoprimca deviznom
klauzulom. Vec sada banke mogu da odobravaju kredite sa deviznom klauzulom i cim
se novim zakonom o deviznom poslovanju, krajem ovog ili pocetkom narednog
meseca, uspostavi i ovaj drugi mehanizam nece moci to da koriste kao izgovor",
kaže Jelašic. Sistem podiže kamate "Kamate su visoke i zbog toga što deo novca
iz emisije ide za kreditiranje budžeta. To ne bi smelo da se radi, jer je u
svetu uobicajeno da se budžeti zadužuju na finansijskom tržištu", kategorican je
Kovacevic. "Država bi morala da se drugacije ponaša, da ne bude tako halapljiva,
da smanji javnu potrošnju ispod neizdrživih 60 odsto GDP-a, jer je zbog
preteranog zahvatanja države sužen manevarski prostor za finansiranje dobrih
projekata u privredi. Nekim firmama potrebno je malo obrtnih sredstava da
zapocnu proizvodnju ili otklone uska grla, a raspoloživih sredstava za to nema.
Izmedu ostalog i zato što je naša zemlja još uvek potpuno zatvorena prema svetu
kada je rec o mikro-finansiranju. Najkriticniji problem za privredni rast je što
danas ni jedno preduzece iz SRJ ne može da dobije kredit na Zapadu i naši
politicari ne bi trebalo da se hvale otvaranjem prema svetu sve dok domacim
preduzecima ne bude omoguceno da novac za investicije ili obrtna sredstva
nabavljaju na svetskom tržištu, emisijom evro-obveznica, uz godišnju kamatu od
cetiri do šest odsto". Istovremeno, Kovacevic pokazuje razumevanje i za
ponašanje bankara. "Probajte izracunati kolike moraju biti aktivne kamate da bi
se platila iole pristojna pasivna kamata, ako banke polovinu prikupljene devizne
štednje moraju položiti kod NBJ. Citav sistem je loše postavljen i zapravo on
gura kamatu naviše. Problem kamata moguce je rešiti samo radikalnim izmenama
sistema, ali se naš bankarski sistem nije ni za dlaku promenio. On je u dubokom
zimskom snu, jer su još uvek na snazi stari zakoni o NBJ, poslovnim bankama,
stecaju i likvidaciji i deviznom poslovanju, a odlaže se ukidanje i
transformacija ZOP-a". On tvrdi da nece biti dovoljna ni najavljena
liberalizacija deviznog poslovanja, koja ce omoguciti slobodnu trgovinu deviza
izmedu banaka, po kursu koje same dogovore. "Medubankarsko devizno tržište
zapravo ne postoji i zato formalno imamo fluktuirajuci kurs, a u stvarnosti ga
diktira NBJ. Pravo rešenje je maksimalna liberalizacija i slobodna upotreba
deviza. Ne stoji primedba da bi paralelno funkcionisanje domaceg i stranog novca
potisnulo dinar iz upotrebe. Ako dinar bude dobar novac - moci ce da se nosi sa
evrom", kaže Kovacevic. Uz napomenu da RBJ za sada uglavnom odobrava kredite za
obrtna sredstva sa rokom do godinu dana, Regl kaže da je u nekoliko slucajeva
novac plasiran na dve, pa i tri godine, ali priznaje da su investicioni,
dugorocni krediti još uvek izuzeci. "Mi idemo korak po korak i za sada sve tece
po planu, ali postoje i neka ogranicenja. Jedno od osnovnih je što u poslednjoj
deceniji firme iz Srbije nisu bile zainteresovane da u bilansima iskazuju realne
rezultate poslovanja, vec su cesto prikrivale ostvareni promet kako bi smanjile
svoje poreske obaveze. To im ranije nije bila smetnja za dobijanje kredita, jer
su se oni cesto delili politickim odlukama, a sada ih pokazatelji cine kreditno
nesposobnim, jer sve zapadne banke, ukljucujuci i EBRD i IFC, novac plasiraju
samo firmama sa dobrim finansijskim rezultatima.To je vecina ovdašnjih preduzeca
shvatila i situacija je sada mnogo bolja nego sredinom prošle godine. Problem je
i netransparentna struktura, jer neka preduzeca imaju firme-kcerke ili
firme-sestre, tako da veoma cesto nije moguce kontrolisati novcane tokove.
Preduzeca ce morati da se naviknu da više nema "mekih" kredita, na osnovu
politickog poziva i bez adekvatnog obezbedenja, jer sada svaka pozajmica mora
biti pokrivena hipotekom ili zalogom na opremu", porucuje Regl, a i Jelašic
istice da ce od sada privrednici morati da prikazuju pravu "krvnu sliku", a ne
da jedan izveštaj podnose Aleksandru Radovicu i RUJP-u, drugi banci od koje
traže kredit, treci supruzi, a cetvrti prijateljici, u zavisnosti od željenog
efekta. Uz napomenu da je RBJ startovala sa kamatama od 13-14 odsto i da ih je
do sada smanjila na 9 do 11 posto godišnje, u nekim slucajevima i ispod tog
nivoa, Regl tvrdi da one nisu previsoke. "Kamata je ovde vec niža nego što je
bila u drugim zemljama na pocetku tranzicije. One ce se na sadašnjem nivou
zadržati još izvestan period, cija dužina zavisi od politickih i ekonomskih
promena. Za zemlju koja je ipak na pocetku reformi, kamate su prihvatljive i
zapravo je problem u drugim troškovima, kao što su provizije ZOP-a i razne
takse", kaže Regl. "Jedna od prepreka ka daljem obaranju cene novca su nesredene
zemljišne knjige, bez cega se ni hipoteke ne mogu koristiti kao instrument
obezbedenja kredita. Uz to, od skoro je maksimalna taksa za registraciju
hipoteke ili zaloga povecana na što bi trebalo preispitati,
pogotovo što ce u narednom periodu hipoteka i zalog kao instrumenti obezbedenja
kredita tek dobiti na znacaju. Ni situacija u pravosudu nije kakva bi trebalo da
bude, ali nije gora nego što je bila u ostalim zemljama na pocetku tranzicije".
Uz opasku da banke u kreditiranje novih klijenata krecu opreznije, dakle sa
nižim sumama, Jelašic istice da ova taksa od 200.000 dinara predstavlja jako
visok trošak, koji ce destimulisati banke da kreditiraju preduzeca na osnovu
hipoteka, koje bi tek trebalo upisati u zemljišne knjige
banka nece pristati da odobri kredit dok se to ne uradi, jer su do sada mnoge
banke otišle u stecaj zato što nisu mogle da naplate hipoteku. Milan Ćulibrk vrh
strane Srpski paradoks Bratstvo i jedinstvo Generalni strah PANORAMA Krediti i
razvoj: Prepreka umesto podrške PROGRAM KREDITIRANJA ZA POTICANJE UTEMELJENJA MALOG PODUZETNIŠTVA -
POČETNICI (putem poslovnih banaka) Cilj Programa kreditiranja S ciljem
poticanja utemeljenja malog poduzetništva, u suradnji s Deutsche
Investitions-und Entwicklungsgesellschaft m.b.H. iz Kölna, izrađen je Program
kreditiranja za poticanje utemeljenja malog poduzetništva. Cilj Kreditnog
programa je stvaranje početnih uvjeta za osnivanje novih trgovačkih društava i
obrta u svrhu otvaranja novih radnih mjesta. Kreditni program pridonosi
gospodarskom rastu i nastanku strukture malog poduzetništva u Hrvatskoj. 2. Tko
može zatražiti kredit Hrvatski državljani koji žele osnovati vlastiti obrt,
odnosno trgovačko društvo, na području Republike Hrvatske uz sljedeće uvjete:
registrirana djelatnost (izvod iz sudskog registra, izvod iz obrtnog registra,
članstvo u odnosnim komorama i Rješenje nadležnog organa o odobrenju rada),
stručna i poduzetnička sposobnost za upravljanje trgovačkim društvom ili obrtom,
aktivno i stalno zaposlenje na odgovornom radnom mjestu u osnovanom trgovačkom
društvu ili obrtu nakon realizacije ulaganja, dobna granica poduzetnika do 55
godina, da nije vlasnik drugog trgovačkog društva ili obrta da nije suvlasnik u
drugom trgovačkom društvu ili obrtu s udjelom više od 30% planirani rezultati
poslovanja novoosnovanog trgovačkog društva/obrta koji osiguravaju dovoljno
sredstava za otplatu kredita. Zakonsko pravo na kredit ne postoji. 3. Namjena
kredita Namjena Programa kreditiranja u prvom redu je financiranje novoosnovanih
trgovačkih društava ili obrta, a mogu se financirati i investicije kod
poduzetnika koji posluju kraće od dvije godine, te poduzetnika čiji je obrt ili
trgovačko društvo u mirovanju. Također se može financirati preuzimanje dijela
postojećeg trgovačkog društva uz uvjet da tražitelj kredita postaje članom
rukovodećeg tima te da ima najmanje u vlasništvu. Kreditirat će se
prvenstveno izvozni i proizvodni projekti, ulaganja u nove tehnologije, te
zajednička ulaganja sa stranim partnerima. Financirati se mogu: Osnovna
sredstva: nabavka strojeva i opreme, preuređenje i dogradnja već postojećih
građevinskih objekata, ulaganja u dugogodišnje nasade, kupnja osnovnog stada ili
jata, kupnja ili izgradnja poslovnog prostora. Obrtna sredstva za početak
poslovanja najviše do 30% visine ulaganja Ne financira se: trgovačka djelatnost,
ugostiteljska djelatnost koja se bavi isključivo ili pretežito točenjem pića,
isključivo obrtna sredstva, dijelovi investicije koji služe u osobne svrhe,
vrijednosni papiri ili neka druga financijska ulaganja. 4. Visina kredita HBOR
može financirati najviše 70% iznosa prihvatljive predračunske vrijednosti
investicije, s tim da najniži iznos kredita može biti 10.000 EUR a najviši
150.000 EUR. Preostali iznos investicije može se osigurati vlastitim udjelom
investitora (u novcu i/ili stvarima), drugim financijskim ili robnim kreditom
ili drugim izvorom. 5. Uvjeti kreditiranja a) Rok otplate: do 12 godina
uključujući poček b) Poček: do 2 godine, iznimno 3 godine za dugogodišnje nasade
c) Kamatna stopa za krajnjeg korisnika: 7% godišnje 5% godišnje za projekte na
područjima posebne državne skrbi i na otocima. Ova područja utvrđena su Zakonom
o područjima posebne državne skrbi i Zakonom o otocima. d) Naknada za obradu
kreditnog zahtjeva: 1% od iznosa odobrenog kredita – jednokratno e) Naknada za
rezervaciju sredstava: 0,25% godišnje obračunava se i plaća kvartalno na
neiskorišteni iznos kredita, a naplaćuje se 15 dana od isteka kvartala f)
Korištenje kredita Najdulji rok za korištenje kredita je 12 mjeseci. Korištenje
kredita slijedi po iskorištenju vlastitih sredstava ili drugih izvora
predviđenih za investiciju. Korištenje kredita obavlja se temeljem pravovaljane
isplatne dokumentacije (ugovori, računi, predračuni). HBOR po potrebi obavlja
kontrolu utrošenih sredstava i na terenu. U slučaju nenamjenskog korištenja
kredita ili davanja neistinite dokumentacije u svrhu odobrenja i korištenja
kredita, HBOR će zatražiti povrat cjelokupnog iznosa kredita sa svim zavisnim
troškovima. g) Način otplate kredita i kamata Krediti se odobravaju u kunama uz
valutnu klauzulu. Obračun kamata vrši se proporcionalnom metodom. Kamate se
obračunavaju na iskorišteni iznos kredita i u pravilu se naplaćuju tromjesečno.
Kamata za vrijeme korištenja i počeka se naplaćuje. Kamata na dospjela
potraživanja (zatezna kamata) obračunava se u visini redovne uvećane za 50%.
Otplata kredita u pravilu se vrši u tromjesečnim ratama. 6. Osiguranje Za
osiguranje urednog izvršenja obveza po kreditima HBOR će prihvaćati osiguranja u
skladu s odredbama Odluke o općim uvjetima kreditnog poslovanja HBOR-a (mjenice,
hipoteka najmanje u visini dvostrukog iznosa odobrenog kredita, garancija
Hrvatske garancijske agencije ili drugi uobičajeni bankarski instrumenti
osiguranja). O instrumentima osiguranja odlučivat će poslovna banka i HBOR. 7.
Kako podnijeti zahtjev za kredit HBOR ne dodjeljuje kredite neposredno
investitoru, već putem poslovnih banaka koje preuzimaju odgovornost za kredite
koje odobravaju. Zbog toga zahtjev za kredit, uz drugu odgovarajuću
investicijsku dokumentaciju, treba dostaviti poslovnim bankama koje surađuju s
HBOR-om na ovom Programu kreditiranja. Obrazac za kreditni zahtjev moguće je
dobiti u sljedećim poslovnim bankama: CENTAR BANKA d.d. ZAGREB PODRAVSKA BANKA
d.d. KOPRIVNICA CROATIA BANKA d.d. ZAGREB PRIVREDNA BANKA – LAGUNA BANKA d.d.
POREČ DALMATINSKA BANKA d.d. ZADAR PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. ZAGREB DUBROVAČKA
BANKA d.d. DUBROVNIK RIJEČKA BANKA d.d. RIJEKA ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.
ZAGREB SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. UMAG
SISAČKA BANKA d.d. SISAK KARLOVAČKA BANKA d.d. KARLOVAC SLATINSKA BANKA d.d.
SLATINA KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. ZAGREB SPLITSKA BANKA d.d. SPLIT PARTNER
BANKA d.d. ZAGREB VARAŽDINSKA BANKA d.d. VARAŽDIN 8. Dokumentacija potrebna za
obradu zahtjeva Za obradu kreditnog zahtjeva kod HBOR-a poslovne banke trebaju
predati sljedeće dokumente primljene od krajnjeg korisnika: popunjen i potpisan
kreditni zahtjev s opisom ulaganja preslik osobne iskaznice domovnica životopis
s prikazom profesionalnog razvitka dokaz o stručnoj osposobljenosti (kopija
radne knjižice) potvrda da nije kažnjavan ili pod sudskom istragom poslovni
plan, predračuni, ponude za opremu odnosno specifikacija tehničkih ulaganja i
građevinskih radova, kod građevinskih projekata: lokacijska, odnosno građevinska
dozvola ako je zakonom propisana) rješenje o upisu obrta u obrtni registar
(obrtnica) ili registracija trgovačkog društva najkasnije do odobrenja kredita
potpisni kartoni za sve račune zemljišno knjižni izvadak za nekretninu koja se
daje kao osiguranje ne stariji od 30 dana procjena nekretnina izrađena od strane
ovlaštenog sudskog vještaka ostala financijska i investicijska dokumentacija na
zahtjev HBOR-a Nakon realizacije ulaganja, korisnik kredita dužan je dostaviti
dokaz o stalnom zaposlenju u novoosnovanom trgovačkom društvu ili obrtu (kopija
radne knjižice). Kreditni zahtjevi koji nisu u skladu s kriterijima Kreditnog
programa neće se razmatrati Ostalo U okviru ovog kreditnog programa na
odgovarajući način primjenjuje se Odluka o općim uvjetima kreditnog poslovanja
HBOR-a, Odluka o kamatnim stopama HBOR-a i Pravilnik o načinu obračuna kamata,
Odluka o naknadama za usluge koje obavlja HBOR i Pravilnika o obračunu naknada,
te odredbe ostalih akata HBOR-a i odluke nadležnih tijela HBOR-a. Za sve
detaljne informacije, molimo, obratite se HBOR-u Direkciji za malo i srednje
poduzetništvo na adresi Strossmayerov trg ZAGREB, ili ih možete pročitati na
Internet stranici HBOR Poslovni Forum Izaberite link > BAZA PODATAKA > ADRESAR >
UPUTE ZA KORISNIKE > WEB PREZENTACIJA > PREGLED ZAKONA I PROPISA > BESPLATNA
IZRADA I POSTAVLJANJE OSNOVIH WEB STRANICA > POLJOPRIVREDA > IZRADA POSLOVNIH
PLANOVA I INVESTICIJSKIH PROGRAMA > POSLOVNE INFORMACIJE Za ulazak na stranice
Poslovnog Foruma, odaberite jedan od ponuđenih linkova. POSLOVNI FORUM