info
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
|
Načela i organizacija zdravstvene zaštite
Temeljni ciljevi zdravstvene politike su ne samo produživanje očekivanog
trajanja života, već nastojanje da se unaprijedi kvaliteta življenja. Osim
daljnjeg unaprjeđenja i razvoja zdravstvene službe, to uključuje napore ka
promicanju zdravijih načina življenja, smanjenje ili eliminaciju zdravstvenih
rizika koji se mogu spriječiti te unaprjeđenje kvalitete življenja kroničnih
bolesnika i invalida.
Ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost su zdravstvene ustanove u
državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu županija te zdravstvene ustanove u
privatnom vlasništvu. U državnom vlasništvu su klinike, klinički bolnički centri
i državni zdravstveni zavodi. U vlasništvu županija su domovi zdravlja,
poliklinike, opće i specijalne bolnice, ljekarne, ustanove za hitnu medicinsku
pomoć, za zdravstvenu njegu u kući te županijski zavodi za javno zdravstvo.
U 2000. godini u Hrvatskoj je bilo 120 domova zdravlja, 23 opće bolnice, 12
kliničkih bolnica i klinika, 2 klinička bolnička centra, 30 specijalnih bolnica,
5 lječilišta, 4 ustanove za hitnu medicinsku pomoć, 154 poliklinike, 102
ustanove za zdravstvenu njegu u kući, 121 ljekarnička ustanova i 6.137 jedinica
privatne prakse (ordinacija, laboratorija, ljekarni). U sustavu je osim toga
djelovao 21 zavod za javno zdravstvo te 6 ostalih državnih zdravstvenih zavoda.
U 2000. godini, od 72 bolničke ustanova i lječilišta, dvije specijalne bolnice i
dva lječilište bila su u privatnom vlasništvu. Od 154 polikliničke ustanova u
privatnom vlasništvu je 144, od 102 ustanova za njegu 101 je privatno, a od 121
ljekarničkih ustanova u privatnom vlasništvu je 88. Krajem 2000. godine
registrirano je ukupno 6.137 jedinica privatne prakse (ordinacija, laboratorija,
ljekarni). Od toga je bilo 2.674 liječničkih ordinacija privatne prakse
(1999-2.405), od kojih je 1.940 ordinacija u zakupu (1999-1.636). Ugovor s HZZO
imalo je 2.125 ordinacija. Ljekarni privatne prakse bilo je 327 (1999-309), od
kojih su 121 ljekarne u zakupu od domova zdravlja (1999-100).
Krajem 2000. godine u zdravstvu Hrvatske bilo je stalno zaposleno 66.674
djelatnika, (453 uposlena više nego 1999. godine). Od toga su 47.244 zdravstveni
djelatnici i suradnici (71%), a 19.430 administrativni i tehnički djelatnici
(29%). U radnom odnosu na određeno vrijeme bilo je još 5.440 zdravstvenih
djelatnika i suradnika, tako da je krajem godine ukupno bilo zaposleno 52.684
zdravstvenih djelatnika i suradnika.
Broj stalno zaposlenih zdravstvenih djelatnika i suradnika povećao se u odnosu
na 1999. godinu za 1,4% a broj administrativno-tehničkih djelatnika smanjio se
za 1,0%.
Prema mjestu primarnog zaposlenja od 10.439 (1999-10.436) stalno zaposlenih
doktora medicine u 2000. godini, 7.563 ih je radilo u državnim zdravstvenim
ustanovama, u privatnim zdravstvenim ustanovama 188, a u ordinacijama privatne
prakse 2.688, od kojih 1.940 radi u ordinacijama u zakupu.
Među stalno zaposlenim doktorima medicine udio žena je ukupno 55,5%, a
specijalista je 7.156 (68,6%).
Broj stalno zaposlenih doktora stomatologije povećao se za 2,0% u odnosu na
1999. godinu. Od 2.891 stomatologa u državnim zdravstvenim ustanovama radilo je
623, u privatnim zdravstvenim ustanovama 18, u ordinacijama privatne prakse
2.250 stomatologa, od kojih 1.052 radi u ordinacijama u zakupu.
Od stalno zaposlenih stomatologa udio žena je ukupno 62,8%, a specijalista je
574 (19,9%).
U djelatnostima primarne zdravstvene zaštite u najužem smislu, koju čine
djelatnost za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece i djelatnost
opće/obiteljske medicine, u Republici Hrvatskoj, u 2000. godini ukupno je radilo
2.674 doktora medicine. Od toga, bilo je 1.302 specijalista različitih
specijalnosti (od njih, 749 su specijalisti opće/obiteljske medicine, 264
specijalisti pedijatrije, 156 specijalisti medicine rada, 112 specijalisti
školske medicine i 21 specijalist ostalih specijalnosti). Ostalih zdravstvenih
djelatnika bilo je: VŠS 116, SSS 2.577. U odnosu na 1995., u 2000. godini broj
timova te broj liječnika specijalista nije se znatno promijenio, broj liječnika
specijalista opće medicine veći je za 4%, zdravstvenih djelatnika VŠS manji za
69%, te SSS manji za 6%.
U skrbi timova primarne zdravstvene zaštite, u 2000. godini zabilježeno je
4,066.764 osiguranika. Od njih je 3,242.648 koristilo u bilo kojem obliku
zdravstvenu zaštitu ili zdravstvene usluge pedijatrijskih ili timova
opće/obiteljske medicine. U odnosu na 1995. godinu, iskazani broj i osiguranika
i korisnika manji je za 12%.
U 2000. godini zabilježeni broj posjeta u liječničkim ordinacijama bio je
24,608.589 ili za 13% više u odnosu na 1995. godinu. Broj posjeta u ordinaciji
ostalim zdravstvenim djelatnicima, zabilježen tijekom 2000. godine, iznosi
6,616.836 ili za 4% veći nego u 1995. godini. Broj pregleda u kući u
djelatnostima primarne zdravstvene zaštite tijekom 2000. godine iznosi 323.540,
ili za 57% više u odnosu na 1995.godinu. U 2000. godini zabilježeno je 5,716.692
upućivanja od strane timova primarne zdravstvene zaštite. U odnosu na 1995.
godinu, broj upućivanja na specijalističke preglede povećan je za 14%.
U 2000. godini, broj utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnostima
opće/obiteljske medicine i djelatnosti za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male
djece iznosi 7,651.059, ili za 8% manje u odnosu na 1995. godinu.
Na prvom mjestu su bolesti dišnog sustava, a među njima prednjače akutne
respiratorne infekcije (1,781.992). Bolesti srca i krvnih žila i dalje su na
drugom mjestu. Od toga, u više od 50% zabilježena je hipertenzivna bolest
(384.526). Na trećem mjestu su bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog
tkiva, a slijede bolesti mokraćnih i spolnih organa.
Tijekom 2000. godine, u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite u Republici
Hrvatskoj, zabilježeno je ukupno samo 75.306 sistematskih, periodičnih i
kontrolnih pregleda odraslih. Iako je smanjenje u odnosu na 1995. godinu
minimalno, u odnosu na 1990. godinu, ovih pregleda je za 79% manje
U 2000. godini je u zdravstvenoj zaštiti male i predškolske djece bilo 413.156
posjeta zbog preventivne skrbi. Zabilježeno je 201.553 preventivnih posjeta
dojenčadi (prosječno 4,6 posjeta po dojenčetu) od kojih se 195.681 odnosi na
sistematske preglede i preglede prije cijepljenja (4,5 po dojenčetu), a 5.872 na
savjetovanja. Od 211.603 preventivna posjeta male djece (0,7 posjeta po djetetu)
je 198.677 sistematskih pregleda i cijepljenja (0,66 po djetetu), a 12.926
savjetovanja. U djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece i
ordinacijama opće/obiteljske medicine koje u skrbi imaju malu djecu provedeno je
ukupno 315.540 sistematskih pregleda. U sistematski pregledane dojenčadi
utvrđena je pothranjenost u 1,6% slučajeva, a preuhranjenost u 2,1% slučajeva.
Za 55,3% dojenčadi u dobi 0-2 mjeseca je zabilježeno da su hranjena isključivo
majčinim mlijekom, 23% je dojeno uz nadomjestke za majčino mlijeko (umjetna
prehrana),17,9% je na umjetnoj prehrani i za 3.8% nije poznat podatak o načinu
prehrane. U 67% sistematski pregledane dojenčadi zabilježeno je provođenje
profilakse rahitisa, u 12% profilaksa anemije, a znakovi rahitisa utvrđeni su u
0,5% dojenčadi. Među utvrđenim poremećajima razvoja pri sistematskim pregledima
dojenčadi najčešće je registriran usporen psihomotorni razvoj u 1,9%
pregledanih, ostali poremećaji su zabilježeni u udjelu ispod 1%. U sistematskim
pregledima male djece zabilježena je pothranjenost u 1,6% pregleda,
preuhranjenost u 2,2% pregledanih, a od patoloških stanja utvrđenih u
sistematskim pregledima najčešći su kariozni zubi (12,3%), zatim dislalija
(2,7%), mišićno-koštane deformacije udova (2,4%) i strabizam (1,7%).
Prema izvješću o pobolu u dobi do 7. godine, najzastupljenije su bolesti dišnog
sustava (54%), slijede zarazne i parazitarne (8%), te bolesti uha (5,9%), a
redoslijed vodećih uzroka pobola je isti i u školskoj dobi.
U djelatnosti medicine rada u 2000. godini je radilo 137 timova puno i 14 timova
djelomično radno vrijeme u kojima je bilo zaposleno 150 specijalista medicine
rada, 9 specijalista drugih specijalnosti i 1 doktor opće medicine. U odnosu na
1999. godinu to je smanjenje za 8 timova puno radno vrijeme i 1 tim djelomično
radno vrijeme. U 2001. godini došlo je do daljnjeg smanjenja broja i timova
medicine rada i specijalista medicine rada tako da je na dan 21. lipnja 2001.
godine u djelatnosti radilo svega 145 specijalista medicine rada. Djelatnost
medicine rada je organizirana u svim županijama osim Ličko-senjske.
U Hrvatskoj je u 2000. godini bilo prema podacima HZZO 1,296.824 aktivnih
osiguranika što je najmanji broj u proteklih deset godina, a za 0,3% manje nego
1999. godine. Praćenjem stope preventivnih pregleda u djelatnosti medicine rada
zapaženo je da je u 2000. godini stopa iznosila 101,4/1.000 što znači da je
jednim od preventivnih pregleda bio obuhvaćen svaki deseti zaposlenik.
Prema mjesečnim izvješćima područnih ureda i ispostava Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj je u 2000. godini zabilježeno ukupno 22.054
ozljeda na radu od kojih je 40 imalo smrtni ishod na samom mjestu nesreće
odnosno na putu do zdravstvene ustanove. Od ukupnog broja ozljeda na radu 18.661
ili 84,6% dogodilo se na samom radnom mjestu, a 3.392 odnosno 15,4% na putu do
posla ili s posla. Ozljeđeni na poslu su u 75,5% slučajeva muškarci, a 24,5%
žene.
U Hrvatskoj se u 2000. godini ukupno ozlijedilo 1.700,62 zaposlenika na 100.000
aktivnih osiguranika. Specifične stope na 100.000 zaposlenih u djelatnosti (samo
ozljede na radnom mjestu) su najviše u djelatnosti rudarstva i vađenja
(3.862,4), poljoprivrede, lova i šumarstva (3.081,9), građevinarstvu (2.912,1),
prerađivačkoj djelatnosti (2.613,2), opskrbi električnom energijom, plinom i
vodom (2.302,5) itd.
U 2000. godini prijavljena je 81 profesionalna bolest što je za jednu više nego
1999. godine. Najveći broj profesionalnih bolesti zabilježen je u prerađivačkoj
djelatnosti (50,6%), u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva (22,2%) i
zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (17,3%). Najčešće dijagnosticirane
bolesti u 2000. godini su pneumokonioze (28 slučajeva ili 34,6%), bolesti
izazvane štetnim djelovanjem vibracija (18 slučajeva ili 22,2%), zarazne bolesti
(13 slučaja ili 16,0%), oštećenje sluha uzrokovano štetnim djelovanjem buke (6
slučajeva ili 7,4%), kožne bolesti (5 slučajeva ili 6,1%).
U djelatnosti zdravstvene zaštite žena u 2000. godini ukupno je ugovorno s
Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) radilo 189 timova puno i 36
timova djelomično radno vrijeme. Još 66 timova puno i 9 timova djelomično radno
vrijeme radilo je u ordinacijama privatne prakse bez ugovora s HZZO.
Prema podacima iz primarne zdravstvene zaštite žena od 1985. do 1991. godine
prosječno je tijekom trudnoće kod izabranog ginekologa svaka trudnica pregledana
6 puta. Od 1992. do 1994. godine prosjek iznosi 5,9-5,7 pregleda po trudnici da
bi od 1995. do 1999. broj pregleda ponovo bio iznad šest. U 1999. godini u
Hrvatskoj je svaka trudnica bila prosječno pregledana 6,9 puta, a u 2000. godini
7,2 puta bilo da se radi o pregledima u ugovornim ili čistim privatnim
ordinacijama primarne zdravstvene zaštite žena.
Ukupan broj preventivnih pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena je nakon
drastičnog pada 1991. i 1992. godine u stalnom porastu te je već 1995. prestigao
prijeratni broj iz 1990. godine. Dok je 1990. stopa preventivnih pregleda
iznosila 163,6/1.000 žena fertilne dobi, 2000. godine zabilježena je stopa od
255,7/1000, što je povećanje za 12,2% u odnosu na 1999. godinu (227,9/1.000).
Ukupan broj PAPA testova prati se od 1995. godine. Te godine je u primarnoj
zaštiti žena uzeto 248.172 testova odnosno 211,9/1.000 žena fertilne dobi. Od
ukupnog broja uzetih PAPA testova 1999. godine je bilo 7,2%, a 2000. godine 7,7%
patoloških nalaza.
Najčešće bolesti zbog kojih su žene dolazile u ginekološku ambulantu primarne
zdravstvene zaštite u 2000. godini su menopauzalni i perimenopauzalni poremećaji
(9,65%) te poremećaji menstruacije (7,96%). Zatim slijede posjeti zbog
sprječavanja neželjene trudnoće (7,91%) i posjeti zbog nadzora nad normalnom
trudnoćom (5,81%). Na petom i šestom mjestu se nalaze zarazne bolesti
kandidijaza (6,57%) i trihomonijaza (3,73%).
U 2000. godini je ukupno 372 liječnika stalno radilo u djelatnosti hitne
medicinske pomoći. Od toga bilo je 40 liječnika specijalista svih specijalnosti.
U 2000. godini zabilježeni broj intervencija u ordinacijama HMP bio je 932.093.
Broj intervencija u kući pacijenata bio je 159.307 a na terenu 59.313.
Sanitetskih prijevoza bilo je 327.354. U odnosu na 1995. godinu bilježi se
ukupan broj intervencija u ambulanti veći za 24%, u kući pacijenta za 29% i na
terenu također za 29%. Sanitetskih prijevoza bilo je za 32% više nego 1995.
godine.
U djelatnosti stomatološke zdravstvene zaštite u 2000. godini radilo je 1.653
ugovornih timova puno i 62 tima djelomično radno vrijeme. Ovi timovi su skrbili
o 3,439.333 osiguranika od kojih je 1,878.232 i koristilo zdravstvenu zaštitu.
Uz ove timove usluge su pružali i timovi bez ugovora s Hrvatskim zavodom za
zdravstveno osiguranje i to njih 473 puno i 81 djelomično radno vrijeme. U
djelatnosti je bilo ukupno zaposleno 4.534 zdravstvenih djelatnika od toga
najviše doktora stomatologije (1.912) i zubnih asistenata (1.829), zatim doktora
stomatologije specijalista (430), zubnih tehničara (304) i zubara (59).
Tijekom 2000. godine zabilježeno je 4,418.718 posjeta u ugovornim i 445.757 u
ordinacijama bez ugovora s HZZO. Obavljeno je i 581.550 sistematskih pregleda
što je za 7,3% više nego 1999. godine. Plombirano je 1,997.337, a izvađeno
746.033 zubi. Odnos izvađeni-plombirani zubi u 1998. godini je bio 1:2,4, 1999.
godine 1:2,8, a 2000. godine 1:2,7. U 2000. godini je izrađeno i 225.087
protetskih radova te je obavljeno i 485.125 liječenja mekih tkiva.
Preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu školske djece od 1998. godine
provode liječnici školske medicine kao dio djelatnosti zavoda za javno
zdravstvo. U službama je u školskoj godini 2000/2001. bilo zaposleno 133
liječnika, od toga 84 specijalista školske medicine, 25 liječnika na
specijalizaciji i 24 liječnika opće medicine. U školskoj godini 2000/2001.
obavljeno je 50.994 sistematskih pregleda prije upisa u prvi razred osnovne
škole, 41.164 pregleda u petom (obuhvat 81%) te 48.864 u osmom razredu osnovne
škole (obuhvat 91%). Broj djece koja su obuhvaćena sistematskim pregledom u
prvom razredu srednje škole je 32.154 ili 57% generacije.
Sva su djeca u trećem razredu osnovne škole obuhvaćena skriningom na poremećaje
vida, a 68% djece u šestom razredu skriningom na razvojne i strukturalne
deformacije lokomotornog sustava. Ukupno je u školskoj godini 2000/2001.
obavljeno 419.157 namjenskih pregleda.
Broj posjeta savjetovalištu se u osnovnoj školi povećao od 59.647 posjeta
savjetovalištu u 1998. godini, do 95.411 u školskoj godini 2000/2001, a u
srednjoj školi je povećanje posjeta savjetovalištu u istom razdoblju od 18.196,
do 29.925.
Nekim od oblika zdravstvenog odgoja obuhvaćeno je u istoj školskoj godini
295.158 učenika osnovnih i 73.449 srednjih škola. Osim toga je oko 60.000
roditelja i profesora u osnovnim te oko 15.000 u srednjim školama sudjelovalo na
predavanju, tribini ili radionici u vezi sa zdravljem.
U Hrvatskoj je tijekom 2000. godine, ukupno bilo 6,598.913
specijalističko-konzilijarnih pregleda što je znatno više nego u 1995. godini
(142%), ali još uvijek puno manje nego u 1990. godini (9.014.443). U odnosu na
1995. godinu, kada je jedan specijalistički pregled obavljen na svakih 3,3
pregleda, u 2000. godini jedan je specijalistički pregled obavljen na svakih 2,7
pregleda u djelatnosti opće/obiteljske medicine. Udio
specijalističko-konzilijarnih pregleda u odnosu na ukupan broj pregleda u
primarnoj zdravstvenoj zaštiti s 30% u 1995. porastao je na 37%. u 2000. godini.
|
Admin; adresar imenik Načela i organizacija zdravstvene zaštite
|
POSLOVNI FORUM pored centralne baze podataka, poduzetnicima pruža i druge usluge i djelatnosti:
- trgovačko posredovanje na domačem i inozemnom tržištu
- konzalting u području investicija, izrada investicijskih studija i njihova ocjena (Poslovni planovi / Investicijski projekti)
- izrada web stranica (internet stranica); pisanje programa prema uputama i potrebama korisnika
- obradu podataka uz uporabu programa korisnika ili vlastitog programa i usluge unosa podataka
- razvoj baze podataka: povezivanje podataka iz različitih izvora, pohranjivanje podataka
- ispitivanje mogućnosti tržišta prodaje za proizvode i ispitivanje javnoga mnijenja o političkim, ekonomskim i sl. pitanjima
- kreiranje i provođenje promidžbenih djelatnosti; organiziranje sajmova, izložaba i kongresa
- agencijsko posredovanje u korist pojedinaca za dobivanje angažmana (zaposlenja) u filmskoj i drugim djelatnostima
Ukoliko Vam je potrebna neka od navedenih usluga, kontaktirajte nas!
Kontakt podaci za Poslovni forum d.o.o. -
POSEBNA PONUDA: IZRADA WEB STRANCA
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
|
|
|
IZRADA WEB STRANICA
Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi tvrtka trebala imati web stranice:
Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.
Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.
Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.
Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, obrazaca za kontakt, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.
Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.
Branding: Web stranice su važan alat za branding tvrtke, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.
Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.
Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.
Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
|
|
|
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
|
|
