info
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
|
ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2005. GODINU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna
Republike Hrvatske za 2005. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo
izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te
financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu,
korištenje namjenskih prihoda i primitaka, odgoda primjene propisa, prava i
obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike
Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija
(u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna,
kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.
II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA
1. Upravljanje prihodima i rashodima
Članak 2.
Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu:
korisnici), koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava
raspoređenih po vrstama rashoda i izdataka.
Članak 3.
(1) Financijske planove korisnika utvrđuje Državna riznica – Sektor za pripremu
državnog proračuna i dostavlja ih Državnoj riznici – Sektoru za izvršavanje
državnog proračuna, koji utvrđuje mjesečnu dodjelu sredstava.
(2) Mjesečne dodjele utvrđuju se najkasnije deset radnih dana prije početka
razdoblja na koje se odnose.
(3) Na temelju mjesečne dodjele korisnik obavlja korekciju mjesečnoga
financijskog plana najkasnije do 20. u mjesecu za sljedeći mjesec, a Državna
riznica – Sektor za izvršavanje državnog proračuna dužan je plan odobriti do 25.
u mjesecu.
(4) Ako korisnik Državnoj riznici ne dostavi mjesečni financijski plan usklađen
s dodjelom, ne smije izvršavati obveze za sljedeći mjesec.
(5) Tijekom mjeseca može se izvršiti naknadna dodjela samo na temelju posebnog
zahtjeva koji odobrava Državna riznica.
(6) Manje dodijeljena sredstva u odnosu na financijski plan za tekući mjesec
korisnik raspoređuje u sredstva dodjele za sljedeće mjesece.
(7) Radi upravljanja likvidnošću Proračuna za rashode i izdatke za koje je
nastala obveza koja dospijeva u ovoj proračunskoj godini mora se izvršiti
rezervacija sredstava prema datumu dospijeća tih obveza.
2. Trošenje proračunskih sredstava
Članak 4.
(1) Korisnici su dužni izvijestiti Ministarstvo u kojoj su banci otvorili račun
iz članka 62. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 96/03.).
(2) Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu
se povlačiti sredstva s računa korisnika.
Članak 5.
(1) U Proračunu planirana su sredstva proračunske zalihe u svoti od
314.828.045,00 kuna.
(2) O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada.
(3) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do
pojedinačne svote od 500.000,00 kuna.
(4) Ministar financija može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do
pojedinačne svote od 100.000,00 kuna.
(5) Neutrošena sredstva iz ovoga članka korisnik je dužan vratiti u proračunsku
zalihu.
Članak 6.
(1) U skladu s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela
državne uprave (»Narodne novine«, br. 199/03., 30/04. i 136/04.), a u vezi s
člankom 48. Zakona o proračunu raspoređuju se sredstva na korisnike ili u tekuću
zalihu proračuna, a odluke o raspoređivanju objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.
Članak 7.
(1) Devizna sredstva koja ostvare korisnici obavljanjem usluga uplaćuju se na
poseban devizni račun Proračuna.
(2) Devizni račun iz stavka 1. ovoga članka koristi Ministarstvo, a ostali
korisnici mogu imati devizni račun jedino na temelju prethodne suglasnosti
Ministarstva.
(3) Sredstva na deviznom računu iz stavka 1. ovoga članka koriste se za plaćanje
planiranih proračunskih rashoda i izdataka.
Članak 8.
Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret
tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo.
Članak 9.
(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačivanja proračunskih sredstava u 2005.
godini za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna
obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku
radnog odnosa zaposlenika.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku
osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.
Članak 10.
Sredstva za ostala materijalna prava isplaćivat će se korisnicima prema
kolektivnim ugovorima i sporazumima u visini i opsegu utvrđenima između Vlade i
sindikata u dijelu za koji ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 11.
Ovlašćuje se Vlada da donosi odluke o visini dnevnice za službena putovanja u
zemlji i inozemstvu, o visini naknada za terenski dodatak i za korištenje
osobnog automobila u službene svrhe, te o visini naknade za odvojeni život od
obitelji, i to korisnika i drugih pravnih i fizičkih osoba kojima se ti izdaci
isplaćuju iz proračunskih sredstava ili sredstava dobivenih kredita.
Članak 12.
(1) Ovlašćuje se Vlada da može izdati suglasnosti za zaduživanje jedinici
lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je u financijskom izvještaju o
prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31.
prosinca 2004. (Obrazac: PR-RAS) iskazala prihode poslovanja u koloni 7 pod
oznakom AOP 001 veće od iznosa rashoda poslovanja iskazanih u koloni 7 pod
oznakom AOP 113.
(2) Ovlašćuje se Vlada da može izdati suglasnosti za zaduživanje jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do 2% ukupno ostvarenih
prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i
izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2004. (Obrazac: PR-RAS u
koloni 7 pod oznakom AOP 001).
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na:
1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada izdala
suglasnosti do 31. prosinca 2004., a nisu korištene u 2004. godini,
2. jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi,
3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ostvaruju kreditna
sredstva za nabavu nefinancijske imovine iz sredstava Fonda za regionalni razvoj
Republike Hrvatske i Fonda za razvoj i zapošljavanje.
(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 3. točke 1.
ovoga članka ne mogu povećavati visinu planiranih primitaka od zaduživanja
(račun 84 iz Računskog plana proračuna) već objavljenu u planu proračuna za
2005. godinu u skladu s člankom 32. Zakona o proračunu.
Članak 13.
(1) Doprinosi za mirovinsko i osnovno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za
osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne
novine«, br. 44/01.), vratit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s
prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret
tih doprinosa.
(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose
Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno
osiguranje (u daljnjem tekstu: zavodi).
(3) Sredstva za povrat posebnog doprinosa za ozljede na radu i profesionalne
bolesti iz članka 71. stavka 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne
novine«, br. 94/01., 88/02., 14/02., 117/03. i 30/04.), vratit će se obveznicima
uplate doprinosa na osnovi rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Članak 14.
(1) Korisnicima su osigurana sredstva za obvezno osiguranje iz članka 75. točke
2., 3. i 4. Zakona o osiguranju (»Narodne novine«, br. 90/94., 20/97. i 46/97. –
pročišćeni tekst, 116/99. i 111/02.).
(2) U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i
dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.
(3) Sredstva za nadoknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade,
uređaji, instalacije, oprema i dr.) osigurana su u Proračunu prema stavku 1.
ovoga članka, a doznačivat će se korisnicima na njihov zahtjev.
Članak 15.
(1) U Proračunu su osigurana sredstva za ostvarivanje prava iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja iz članka 68. stavka 1. Zakona o zdravstvenom
osiguranju, a koja obuhvaćaju:
1. naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta do jedne godine života
djeteta, rodiljnog dopusta do navršene treće godine djetetova života za
blizance, treće i svako sljedeće dijete, rodiljnog dopusta iz članka 58. stavka
9. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95., 54/95., 64/95., 17/01., 82/01.,
114/03., 142/03. i 30/04.), posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom
radnom vremenu do jedne, odnosno tri godine života djeteta iz članka 59. stavka
1. Zakona o radu te prava na rad u skraćenom radnom vremenu do treće godine
života djeteta iz članka 59. stavka 3. Zakona o radu,
2. naknadu plaće za vrijeme korištenja dopusta iz članka 57. Zakona o radu,
3. naknadu plaće za korištenje stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o
radu,
4. naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad iz članka 23. točke
12. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
5. mjere povećane zdravstvene skrbi osoba starijih od 65 godina života kao i
djece do navršene 18. godine života,
6. zdravstveno prosvjećivanje,
7. liječenje po posebnim propisima,
8. hitnu pomoć na državnim cestama,
9. razliku u troškovima zdravstvene zaštite izazvane većim odstupanjem u
organiziranju zdravstvene zaštite od propisanih normativa zbog demografskih
karakteristika (otoci, gustoća naseljenosti),
10. osobe čije je prebivalište nepoznato,
11. osigurane osobe iz članka 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
12. osigurane osobe iz članka 58. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
13. međunarodne obveze u oblasti zdravstvenog osiguranja,
14. osiguranike iz članka 5. točke 13. – 22. Zakona o zdravstvenom osiguranju,
15. osigurane osobe iz članka 12. i 13. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
(2) U Proračunu se osiguravaju sredstva za obveze iz članka 68. stavka 2. Zakona
o zdravstvenom osiguranju za razliku do pune vrijednosti opsega prava na
zdravstvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja iz članka 17. Zakona o
zdravstvenom osiguranju, za osigurane osobe iz članka 5. točke 13. – 22., članka
12., za osigurane osobe iz članka 10. i 58. Zakona o zdravstvenom osiguranju i
za osigurane osobe kojima je priznat status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida
prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova
njihovih obitelji kao i za osigurane osobe kojima je priznato svojstvo ratnoga
vojnog invalida, mirnodopskoga vojnog invalida i civilnog invalida rata prema
Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
Članak 16.
U Proračunu su osigurana sredstva za obveze iz članka 3. i 7. Zakona o
zdravstvenoj zaštiti stranaca (»Narodne novine«, br. 114/97.) i iz članka 129.
Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji (»Narodne novine«, br. 94/01., 122/02., 17/04. i 48/04.).
Članak 17.
(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju
posebnih propisa.
(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka
iznosi 3.326,00 kuna.
Članak 18.
(1) Naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta od šest mjeseci do
jedne godine djetetova života, posvojiteljskog dopusta i skraćenoga radnog
vremena do jedne godine djetetova života iznosi od 1.600,00 kuna do najviše
2.500,00 kuna, za rad u punom radnom vremenu, ovisno o visini naknade plaće koja
je korisniku u skladu s člankom 37. Zakona o zdravstvenom osiguranju utvrđena za
vrijeme korištenja obveznoga rodiljnog dopusta.
(2) Naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta od jedne do tri godine
djetetova života, rodiljnog dopusta iz članka 58. stavka 9. Zakona o radu,
posvojiteljskog dopusta, skraćenoga radnog vremena od jedne do tri godine
djetetova života iz članka 59. stavka 1. i 3. Zakona o radu, dopusta iz članka
57. Zakona o radu, za rad u punom radnom vremenu te novčana naknada za vrijeme
korištenja rodiljnog dopusta majke poljoprivrednice, nezaposlene majke, majke na
redovnom školovanju, majke korisnice mirovine, odnosno majke korisnice
invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, iznosi 1.600,00
kuna.
(3) Svota iz stavka 2. ovoga članka je osnovica za obračun naknade plaće za
vrijeme stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu.
(4) Naknada za opremu novorođenog djeteta iznosi 1.360,00 kuna.
Članak 19.
Sredstva koja su Proračunom osigurana za pomoć udrugama čija je djelatnost od
interesa za Republiku Hrvatsku raspoređivat će se u skladu s Odlukom o mjerilima
za određivanje udruga čija je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i
financijskoj potpori udrugama iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«,
br. 86/98.).
III. UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM I DUGOVIMA
1. Upravljanje državnom imovinom
Članak 20.
(1) Korisnik koji stekne nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina
stjecanja podnijeti zahtjev Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (u daljnjem
tekstu: Državno odvjetništvo) da podnese prijedlog za upis nekretnine u
zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.
(2) Državno odvjetništvo sastavit će zemljišnoknjižni prijedlog, koji će
podnijeti nadležnom sudu radi upisa nekretnine u zemljišne knjige.
Članak 21.
Državno odvjetništvo podnosi zemljišnoknjižni prijedlog za upis nekretnine iz
članka 72. stavka 2. Zakona o proračunu ako je Vlada dala suglasnost u skladu sa
člankom 72. stavkom 2. Zakona o proračunu.
Članak 22.
Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima s računa Proračuna prihod
su Proračuna.
Članak 23.
(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao
udio u sredstvima pravne osobe, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim
pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.
(2) Imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka upisuje
njezin korisnik u svoju evidenciju, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku
kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.
(3) Evidenciju o imovini i vlasničkim dijelovima iz stavka 1. i 2. ovoga članka
vode korisnici Proračuna i Središnji državni ured za upravljanje državnom
imovinom, a podatke o tome dostavljaju Ministarstvu radi upisa imovine u
vlasništvu Republike Hrvatske u Glavnu knjigu Državne riznice.
2. Zaduživanje i tekuće otplate
Članak 24.
(1) Ovlašćuje se Vlada da može uzeti zajam na inozemnom i domaćem tržištu novca
i kapitala do ukupne svote 12.189.616.099,00 kuna, koja je iskazana u računu
financiranja Proračuna.
(2) Ovlašćuje se Vlada da može u svoje ime i za svoj račun uzeti zajam na
inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupne svote 3.200.000.000,00
kuna, iskazane u financijskom planu Hrvatskih autocesta d.o.o., Zagreb i
Hrvatskih cesta d.o.o., Zagreb.
(3) Zaduženje iz stavka 2. Vladi predlaže Ministarstvo ako procijeni da je njime
moguće ostvariti povoljnije uvjete zaduživanja od onih koje bi kao dužnik
ostvarile Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb i Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb.
(4) Ministarstvo će ugovorom s Hrvatskim autocestama d.o.o., Zagreb i Hrvatskim
cestama d.o.o., Zagreb utvrditi korištenje sredstava zajma i međusobna prava i
obveze iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja
Proračuna za 2005. godinu u svoti 12.050.011.490,00 kuna, te pripadajuće kamate
imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim izdacima.
3. Upravljanje državnim dugom
Članak 25.
U 2005. godini ukupan državni dug može iznositi najviše 51% od ukupnog bruto
domaćeg proizvoda u 2005. godini.
Članak 26.
Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar
financija.
4. Državna jamstva
Članak 27.
(1) Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske iznimno može davati
financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva.
(2) Godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2005. godinu iznosi
4.000.000.000,00 kuna.
(3) Pri ocjeni zahtjeva za davanjem državnog jamstva uzimat će se u obzir:
– potpora kapitalnim ulaganjima u razvitak kojima se poboljšavaju opći uvjeti
gospodarskog djelovanja i koji utječu na izvozni učinak,
– poslovanje bez gubitaka,
– gospodarska stabilnost i važnost u regionalnom razvitku,
– jamstvo se može dati isključivo pravnoj osobi.
(4) Davanje jamstva uvjetovat će se osiguranjem naplate na temelju zaloga
imovine tražitelja kredita koje će u ime Republike Hrvatske izvršiti Državno
odvjetništvo Republike Hrvatske, odnosno drugim instrumentima osiguranja.
(5) Jamstvo koje, sukladno Zakonu, odobrava Vlada može biti u obliku posebnog
dokumenta ili ugovora o jamstvu.
(6) Jamstvo se može mijenjati ili dopunjavati samo uz suglasnost Vlade.
(7) Činidbena državna jamstva iz stavka 1. ovoga članka, koja su u pravilu
vezana za okončanje posla, mogu se davati na temelju primljenih predujmova u
novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na
temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte (promet i
veze, energetika, zaštita okoliša) koji se izvode na osnovi koncesija ili
zajedničkih ulaganja.
(8) Tražitelj jamstva i kreditor, putem pisma namjere, dužni su dobiti prethodnu
suglasnost od Ministarstva.
(9) Na temelju suglasnosti tražitelj će dokumentirani zahtjev uputiti matičnom
ministarstvu, koje je dužno ocijeniti:
– razvojni program,
– bonitet tražitelja,
– ocjenu stanja zaduženosti,
– efekte novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti,
– dati svoje mišljenje i opredjeljenje o jamstvu.
(10) Ministarstva koja su nadležna za tražitelja jamstva dužna su u roku od
trideset dana od dana podnošenja zahtjeva uputiti prijedlog i svoje mišljenje
Ministarstvu.
(11) Ministarstvo, uz procjenu kreditnih uvjeta banaka davatelja kredita,
obvezno je Vladi uputiti svoje mišljenje najkasnije u roku od četrdeset dana od
prijedloga matičnog ministarstva.
(12) Za dana financijska jamstva zaračunava se provizija od 0,5 posto njegove
vrijednosti.
(13) Provizija se naplaćuje prije uručenja jamstva naslovniku. Provizija je
prihod Proračuna.
(14) Za državna jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može banci ili drugoj
financijskoj organizaciji ovlaštenoj za platni promet dati nalog za blokadu
računa dužnika radi izmirenja duga.
(15) Potraživanja Ministarstva, na temelju utvrđenih obveza dužnika, imaju isti
prioritet u izvršavanju kao i nalozi za druge oblike javnih davanja u odnosu na
sve ostale naloge po obvezama dužnika, njegova pravnog sljednika ili solidarnog
jamca.
(16) Radi naplate duga s osnove jamstava, Ministarstvo može uz suglasnost Vlade
s dužnikom sklopiti ugovor o obročnoj otplati duga.
(17) Vlada može iznimno odobriti jamstvo za zaduženje određenog korisnika vezano
za provedbu prioritetnog programa/projekta koji ima značenje za regionalnu
gospodarsku stabilnost, uz ublažavanje gospodarske nerazvijenosti određenog
područja, uklanjanje ratnih šteta, obnovu ili hitnu obnovu od posljedica
elementarnih nepogoda.
(18) Jamčevna zaliha za financijska državna jamstva u Proračunu iznosi
400.000.000,00 kuna.
(19) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne samouprave i
jedinice područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo,
odnosna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo
neophodne rashode (minimalne plaće za zaposlene, doprinose, minimalne rashode za
materijal i usluge).
Članak 28.
Pravna osoba u većinskom ili neizravnom državnom vlasništvu sklapa kreditne
poslove s inozemstvom ili daje jamstva na osnovi suglasnosti Vlade, ako
vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7.500.000,00 kuna.
IV. POTICAJNE MJERE U GOSPODARSTVU
Članak 29.
Za temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za
obnovu i razvitak u 2005. godini osigurava se 600.000.000,00 kuna.
Članak 30.
(1) Nadležna ministarstva utvrdit će godišnji Akcijski plan korištenja državnih
potpora. Planom se usklađuju planirana sredstva s pravima korisnika na temelju
važećih propisa i ugovora. Plan se utvrđuje najkasnije 30. dan po donošenju
Proračuna, a provodi ga nadležno ministarstvo. Primjerak se dostavlja
Ministarstvu i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.
(2) Planom se utvrđuju sredstva, mjere i kriteriji namjene, kao i mjere za
nenamjensko korištenje, odnosno neispunjavanje obveza i ugovora, koje se
podupiru potporama.
(3) Akcijski plan razrađuje se i prema proračunskoj dinamici povlačenja
sredstava. U slučaju značajnijih promjena uvjeta poslovanja, akcijski plan može
se promijeniti, te u roku od osam dana dostaviti Ministarstvu.
(4) Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima za koje
utvrdi da nisu ispunjavali obveze za proteklu godinu prema državi, ili su
nenamjenski koristili sredstva potpore.
Članak 31.
(1) Plaćeni porez na dodanu vrijednost po računima za nabavu opreme u 2005.
godini za obavljanje vatrogasne djelatnosti, vratit će se na teret prihoda
poreza na dodanu vrijednost, javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim
vatrogasnim društvima i vatrogasnim zajednicama.
(2) Sredstva ostvarena od povrata poreza na dodanu vrijednost mogu se koristiti
samo za investicijsku izgradnju i nabavu opreme za obavljanje vatrogasne
djelatnosti.
(3) Ministarstvo financija će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona donijeti naputak o uvjetima i načinu ostvarenja prava na povrat poreza na
dodanu vrijednost iz ovoga članka.
Članak 32.
(1) Plaćeni porez na dodanu vrijednost na uvoznu i u tuzemstvu nabavljenu opremu
za tehnologijskoistraživačke i znanstvenoistraživačke projekte u 2005. godini,
vratit će se na teret prihoda od poreza na dodanu vrijednost, ovlaštenim
znanstvenim ustanovama registriranima po posebnim propisima koje nisu upisane u
registar obveznika poreza na dodanu vrijednost.
(2) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa verificirat će projekte i izdati
suglasnost za nabavu opreme koja služi za realizaciju projekata iz stavka 1.
ovoga članka.
(3) Znanstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka, na temelju suglasnosti iz
stavka 2. ovoga članka i računa o uvezenoj i nabavljenoj opremi, mogu za uvezenu
opremu, odnosno opremu nabavljenu u tuzemstvu ostvariti pravo na povrat plaćenog
poreza na dodanu vrijednost.
(4) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dužno je Vladi tromjesečno
dostavljati izvješće o nabavi opreme i visini utrošenih sredstava iz stavka 1.
ovoga članka.
(5) Ministarstvo financija će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona, u suglasnosti s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, donijeti
naputak o uvjetima i načinu ostvarenja prava na povrat poreza na dodanu
vrijednost iz ovoga članka.
Članak 33.
Povrat poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja
posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih
područja vratit će se na teret prihoda poreza na dohodak koji pripada državnom
proračunu.
Članak 34.
(1) Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u razdjelu 025
– MINISTARSTVO FINANCIJA odnose se na pomoći županijama te na pomoći općinama i
gradovima prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi. Pomoći se
osiguravaju u iznosu koji odgovara razlici između procijenjenog povrata poreza
na dohodak po godišnjoj prijavi za 2004. godinu iz članka 33. ovoga Zakona koji
preuzima državni proračun i sredstava na temelju kriterija iz ovoga članka.
(2) Pomoći županijama iz stavka 1. ovoga članka odnose se na ulaganja u razvojne
programe županija, općina i gradova na njihovu području.
(3) Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći županijama jesu: broj stanovnika
prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda županijskog proračuna za 2003.
godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i prihodi županijskog
proračuna za 2003. godinu po stanovniku županije, broj stanovnika Republike
Hrvatske (bez Grada Zagreba) po 1 km2 površine Republike Hrvatske (državni
prosjek) i broj stanovnika pojedine županije po 1 km2 površine županije.
(4) Najmanje 75% pomoći iz stavka 2. ovoga članka županije raspodjeljuju na
općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz ovoga
članka.
(5) Županijska skupština propisuje kriterije za raspodjelu dijela pomoći iz
stavka 4. ovoga članka za namjene iz stavka 10. ovoga članka.
(6) Županijsko poglavarstvo dužno je do 30. ožujka 2005. donijeti raspored
sredstava na općine i gradove iz stavka 4. ovoga članka te ga u roku 15 dana
nakon donošenja dostaviti Ministarstvu.
(7) Pomoći općinama i gradovima iz stavka 1. ovoga članka odnose se na poticanje
ulaganja u razvojne programe i racionalnost izvršenja funkcija općina i gradova.
(8) Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći općinama i gradovima iz stavka 1.
ovoga članka jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda
po stanovniku za 2003. godinu općina i gradova na razini države (državni
prosjek), prosjek prihoda po stanovniku skupine (članak 4. i 5. Zakona o
područjima posebne državne skrbi), odnosno pojedine općine i grada, broj
stanovnika po 1 km2 na razini I. i II. skupine područja posebne državne skrbi
(skupinski prosjek) i broj stanovnika po 1 km2 pojedine općine i grada, udio
kapitalnih rashoda za kapitalne programe za 2003. godinu u ukupnim rashodima,
racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom)
i rashodi za funkcije grada (ispod 30.000 stanovnika) u 2003. godini.
(9) Županije iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći samo za ulaganja u
kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4
Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun
42311 Osobni automobili).
(10) Općine i gradovi, iz stavka 1. ovoga članka, mogu koristiti pomoći samo za
financiranje Rashoda za materijal i energiju (podskupinu 322 Računskog plana
proračuna) i za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske
imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila
– osnovni račun 42311 Osobni automobili).
(11) Na korisnike pomoći iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i odredbe o
rashodima za zaposlene i o ostalim rashodima i naknadi troškova zaposlenima koje
se odnose na korisnike Proračuna, a u skladu s člankom 96. Zakona o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, br. 33/01., 60/01. i
106/03.).
(12) Županije, općine i gradovi koji su izravni korisnici pomoći ovoga članka
dužni su tromjesečno izvještavati Ministarstvo o korištenju pomoći na propisanim
obrascima.
(13) Općine i gradovi koji su korisnici pomoći iz stavka 4. ovoga članka dužni
su tromjesečno izvještavati županiju o korištenju pomoći.
(14) Ako županija ne donese raspored sredstava iz stavka 4. ovoga članka,
Ministarstvo će obustaviti doznaku pomoći na način i u roku koji propiše
županija.
(15) Ako županije, općine i gradovi namjenski ne koriste odobrena sredstva
pomoći i ne obavještavaju na način i u propisanom roku, Ministarstvo će im
obustaviti doznaku pomoći.
(16) Županijama, općinama i gradovima koji kupuju dionice ili udjele u
trgovačkom društvu suprotno članku 67. Zakona o proračunu (»Narodne novine«,
96/03.) Ministarstvo će obustaviti doznaku pomoći.
V. KORIŠTENJE NAMJENSKIH PRIHODA, PRIMITAKA I DONACIJA
Članak 35.
(1) Obveze uplate namjenskih prihoda, primitaka, prava (dionica) i donacija ne
odnose se na znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuđe,
sustav izvršenja sankcija, na ustanove socijalne skrbi, ustanove kulture, na
diplomatsko-konzularna predstavništva, robne zalihe i Ministarstvo pravosuđa.
(2) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1.
ovoga članka.
(3) Uplaćene, a manje planirane ili neplanirane donacije mogu se izvršavati po
aktivnostima i/ili projektima za koje su namijenjene, iznad iznosa utvrđenih u
Proračunu.
(4) Neplanirane, a uplaćene pomoći i donacije mogu se koristiti prema naknadno
utvrđenim aktivnostima i/ili projektima uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 36.
(1) Prihodi od igara na sreću su namjenski prihodi Proračuna.
(2) Aktivnosti iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu
raspodjele dijela prihoda od igara na sreću (»Narodne novine«, br. 68/03. – u
daljnjem tekstu: Uredba) mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih Proračunom za
2005. godinu, do iznosa ostvarenih prihoda od igara na sreću utvrđenih Uredbom.
Članak 37.
Sredstva ostvarena od spomeničke rente uplaćena u Proračun koriste se za
programe i aktivnosti za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara kod Ministarstva
kulture.
VI. ODGODA PRIMJENE ODREĐENIH ODREDABA ZAKONA O PRORAČUNU
Članak 38.
(1) Kod planiranja Proračuna nisu se primijenile odredbe Zakona o proračunu
(»Narodne novine«, br. 96/03.), i to:
– članka 10. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na posebni dio financijskog plana
izvanproračunskih korisnika i plana razvojnih programa, te
– članci 26., 28. i 29.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka mogu se primijeniti i kod planiranja
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2005. godinu.
VII. ODGODA NAPLATE POREZA I DOPRINOSA
Članak 39.
(1) Uz suglasnost Vlade ministar financija može na zahtjev obveznika javnih
davanja odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu dospjelih nenaplaćenih
javnih davanja.
(2) Rok plaćanja može se odgoditi za jedan mjesec, a plaćanje u jednakim
mjesečnim obrocima može se odobriti na rok od najduže deset mjeseci.
(3) Dužnik je obvezan redovito podmirivati tekuće obveze i za vrijeme odobrene
odgode roka plaćanja ili plaćanja u obrocima.
(4) Ako se dužnik ne pridržava utvrđenih obveza, pokrenut će se ovršni postupak.
(5) Vlada će uz polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju Proračuna
izvijestiti Hrvatski sabor o radnjama iz ovoga članka.
Članak 40.
(1) Ako se u tijeku izvršavanja Proračuna utvrdi da su sredstva Proračuna
nepravilno korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog
korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava na
stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena.
(2) Odluku o umanjenju i obustavi doznake sredstava donijet će ministar
financija.
VIII. KAZNENE ODREDBE
Članak 41.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
odgovorna osoba korisnika Proračuna:
1) ako u propisanom roku ne dostavi Državnoj riznici financijski plan, s
razrađenim mjesečnim planom (članak 3.),
2) ako ne izvijesti Ministarstvo o otvaranju računa (članak 4. stavak 1.),
3) ako devizna sredstva ne uplati na poseban račun banke koju odredi
Ministarstvo (članak 7.),
4) ako u roku ne dostavi rješenje o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa
zaposlenika (članak 9.),
5) ako sredstva isplati suprotno članku 10. ovoga Zakona,
6) ako invalidnine, naknade, socijalna davanja i druga osobna primanja poveća
suprotno osnovici iz članka 17. ovoga Zakona,
7) ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u
Proračun (članak 22.),
8) ako neophodne rashode isplaćuje iznad razine utvrđene člankom 27. stavkom 19.
ovoga Zakona,
9) ako isplaćuje plaće i ostala materijalna prava suprotno članku 34. stavku 11.
ovoga Zakona.
10) ako prihode od obavljanja vlastite djelatnosti ne uplati u jedinstveni račun
Državne riznice, osim proračunskih korisnika iz članka 35. stavak 1. ovoga
Zakona.
Članak 42.
(1) Uz novčanu kaznu iz članka 41. ovoga Zakona izreći će se i zaštitna mjera
obustave daljnjih mjesečnih dodjela u slučajevima korištenja sredstava Proračuna
protivno zakonu.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka će trajati dok korisnik ne uskladi svoje
poslovanje sa zakonom.
Članak 43.
(1) Ako ovlaštena osoba proračunskog nadzora u postupku provjere utvrdi radnje
koje imaju obilježje prekršaja, podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog
postupka nadležnom područnom uredu Porezne uprave.
(2) Ovlašteni službenik Porezne uprave vodi prvostupanjski postupak i donosi
rješenje o prekršaju.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Visokom
prekršajnom sudu.
Članak 44.
Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, plaćanja i prisilne naplate
novčane kazne, primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.
Članak 45.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će
se od 1. siječnja 2005.
Klasa: 400-06/04-01/10 Zagreb, 24. studenoga 2004.
|
Admin; adresar imenik
|
POSLOVNI FORUM pored centralne baze podataka, poduzetnicima pruža i druge usluge i djelatnosti:
- trgovačko posredovanje na domačem i inozemnom tržištu
- konzalting u području investicija, izrada investicijskih studija i njihova ocjena (Poslovni planovi / Investicijski projekti)
- izrada web stranica (internet stranica); pisanje programa prema uputama i potrebama korisnika
- obradu podataka uz uporabu programa korisnika ili vlastitog programa i usluge unosa podataka
- razvoj baze podataka: povezivanje podataka iz različitih izvora, pohranjivanje podataka
- ispitivanje mogućnosti tržišta prodaje za proizvode i ispitivanje javnoga mnijenja o političkim, ekonomskim i sl. pitanjima
- kreiranje i provođenje promidžbenih djelatnosti; organiziranje sajmova, izložaba i kongresa
- agencijsko posredovanje u korist pojedinaca za dobivanje angažmana (zaposlenja) u filmskoj i drugim djelatnostima
Ukoliko Vam je potrebna neka od navedenih usluga, kontaktirajte nas!
Kontakt podaci za Poslovni forum d.o.o. -
POSEBNA PONUDA: IZRADA WEB STRANCA
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
|
|
|
IZRADA WEB STRANICA
Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi tvrtka trebala imati web stranice:
Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.
Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.
Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.
Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, obrazaca za kontakt, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.
Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.
Branding: Web stranice su važan alat za branding tvrtke, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.
Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.
Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.
Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
|
|
|
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
|
|
