|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
RADIMIR ČAČIĆ, PREDSJEDNIK SREDIŠNJEG ODBORA HNS-a O KOLAPSU GOSPODARSTVA I DRŽAVNOG PRORAČUNA Sanader nije sposoban voditi državu Reforme su zaustavljene. Dok privatni sektor grca, javna poduzeća troše i zapošljavaju nove ljude bez dovoljno kontrole. Bivša vlada je to držala pod kontrolom, a sada su se izgubili svi kriteriji Država se danas zadužuje još brže nego za Račanove vlade. Predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić kaže da je Sanaderova vlada lani povećala dug središnje države za novih 12 milijarda kuna, dok je prethodna vlada tijekom 2003. povećala dug za 9,7 milijarda. Vi tvrdite suprotno od Vlade koja kaže da je vanjski dug obuzdan i da se počeo smanjivati njegov udio u društvenom proizvodu. O čemu je riječ? – Točno, vanjski dug je obuzdan, kad je riječ o dugu središnje države. Vlada se manje zadužuje u inozemstvu, ali sve više kod kuće, kod banaka u Hrvatskoj. Ne uzima više zajmove iz lijevog džepa, nego iz desnog. Što će reći Međunarodni monetarni fond? Pod njegovim pritiskom, naime, Vlada i usporava vanjsko zaduživanje? – Upravo zato Vlada i vodi malu statističku igru s MMF-om. Fond je zadužen za rizičnost međunarodnog monetarnog sustava, pa mu je važno da se hrvatska Vlada manje zadužuje u svijetu. To što se više zadužuje na domaćem tržištu, MMF-u je u drugom planu jer to je rizik banaka u Hrvatskoj. Isplati li se Vladi uzimati zajmove od banaka u Hrvatskoj? – Ne. To nam je na štetu. To koristi samo bankama u Hrvatskoj, koje su uglavnom u stranom vlasništvu. One kredite daju s većim kamatama i s kraćim rokom otplate. U svijetu su krediti jeftiniji nego kod nas. Zapravo, većim zaduživanjem na domaćem tržištu, Vlada opet uzima strani novac, ali posredno i pod težim uvjetima. Stvaranje uvjeta za korupciju To je teško razumjeti. Bivša vlada je tvrdila da se zadužuje zato da bi ubrzala razvoj gospodarstva, što joj je i polazilo za rukom. No, sada se zaduživanje države ubrzava, a gospodarski se razvoj usporava. Kako to? – Vlada prodaje maglu. Kad je riječ o gospodarstvu, ona radi od danas do sutra. Da bi netko mogao voditi državu, mora znati što hoće i kamo ide, barem u srednjoročnom razdoblju. Ova Vlada nema razvojnog programa i nema viziju. To nije čudno jer Vlada je politički dosta slaba. Na izborima HDZ nije dobio većinu, nego 66 mjesta u Saboru. Da bi dobio većinu od 77 zastupnika, trebao je privući podršku manjih stranaka. To bi u startu ubilo svaki razvojni program i kod Vlade sposobne da ga osmisli. Zato je Vlada davala neostvariva obećanja o smanjenju PDV-a i slično. Sadašnja Vlada je, uz ostalo, bila prisiljena usporiti vanjsko zaduživanje koje je ubrzala bivša? – Da, ali je pritom zaustavila razvojne projekte bivše vlade i odrekla se suvereniteta u upravljanju zaduživanjem zemlje. Sanaderova je vlada sama sebi stavila okove i smanjila si slobodu djelovanja na gospodarskom polju. Gospodarski rast je usporen. Šest mjeseci nakon njezina dolaska, opet se javila nelikvidnost tvrtki. To automatski stvara uvjete za korupciju i dovodi do povećanja cijena te inflacije. Ipak, Andrija Hebrang kao bivši potpredsjednik Vlade, kaže da je na kraju prve godine njihova mandata broj nezaposlenih bio manji 0,8 posto? – Čak ni to nije točno, iako bi predstavljalo potpuno beznačajan pad nezaposlenosti. Stvarni broj je 0,3 posto, što znači potpunu stagnaciju u rješavanju tog ključnog problema ove zemlje. Hebrang upozorava da su lani porasle barem prosječne plaće, i to za 3,6 posto? – To je istina. Ali, samo od kraja prošle godine neto plaće su već pale za 4 posto, s 576 na 557 eura, što znači da je u dva mjeseca poništen cijeli prošlogodišnji rast. HDZ će vlast održati koalicijom s HSP-om Mislite li da će Vlada moći zaustaviti negativne trendove u gospodarstvu, ili će doći do prijevremenih izbora i promjene vlasti? – To nije realno očekivati. U krajnjem slučaju, stara neformalna koalicija HDZ-a i HSP-a prerast će u formalnu. Dobit ćemo, ako je to uopće moguće, još nesposobniju vladu od današnje. Padaju plaće i mirovine Kako je to moguće? – Nelikvidnost raste. Gospodarstvo to više ne može izdržati, pa smanjuje plaće zaposlenima. Istodobno, prosječne mirovine su se nominalno povećale, ali i one su realno pale. Za prošle vlade iznosile su 42 posto od plaće, a sada 41 posto. Vlada potiho najavljuje da će prije ljeta morati rebalansirati državni proračun i skresati rashode? – To je logično. Ako dolazi do kolapsa gospodarstva, u kolaps dolazi i proračun. Brzo raste nezaposlenost, padaju plaće, realno padaju mirovine, pa zato pada i potrošnja, a tako se smanjuje i punjenje proračuna. Samo u prosincu, kada ljudi najviše troše, u proračun je stiglo 700 milijuna kuna manje od PDV-a, nego u prosincu 2003. Kotač gospodarstva se zaustavlja i dolazimo u kritičnu situaciju kada treba poduzeti neke ozbiljne mjere. Nešto ipak nije jasno. Ako se Vlada sve više zadužuje, zašto se ne ubrzava ekonomski rast? Kamo odlazi taj silan posuđeni novac? – U javnu potrošnju. Jedino što u ovoj zemlji raste jest birokracija. Reforme su zaustavljene. Dok privatni sektor grca, javna poduzeća troše i zapošljavaju nove ljude bez dovoljno kontrole. Bivša vlada je to držala pod kontrolom, a sada su se izgubili svi kriteriji. Državu kao da nitko ne vodi. Jednostavno, država nema dobroga gospodara, nema dobroga domaćina. Nevolja je što ni predsjednik Vlade nema ni obrazovanja, niti iskustva koje bi ga osposobilo za vođenje velikih sustava, a njegov je tim, nažalost, i ispod njegove razine. Znate li tko je danas šef Državne riznice u Ministarstvu financija? Tko? – Za bivše vlade bila je to profesorica s Ekonomskog fakulteta. Danas riznicu vodi nekadašnja šefica računovodstva HNK u Splitu, s kojom je i premijer nekad radio. 05.04.2005. Izvor: Novi list PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
7. 4. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
