|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju članka 35. točka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 122/2003), u svezi s člankom 35. Zakona o medijima (»Narodne novine«, broj 59/2004) u predmetu ocjene dopuštenosti koncentracije poduzetnika stjecanjem zajedničke kontrole nad poduzetnikom Distri-press d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Žitnjak bb, od strane Ivana Granića iz Zagreba, Vrandučka 2, Europapress holdinga d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Koranska ulica 2, Veltradea d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 4 i Adris grupe d.d., sa sjedištem u Rovinju, Obala Vladimira Nazora 1, po prijavi namjere koncentracije poduzetnika koju je podnio poduzetnik Distri-press d.o.o., zastupan po odvjetniku N. P. iz Zagreba, na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja donesenoj na 32. sjednici, održanoj 12. siječnja 2005., donosi sljedeće RJEŠENJE I. Koncentracija poduzetnika ocjenjuje se uvjetno dopuštenom. II. Utvrđuju se sljedeće mjere i uvjeti koje sudionici koncentracije poduzetnika moraju izvršiti odnosno ispuniti kako bi se uklonili učinci koncentracije na sprječavanje, ograničavanje odnosno narušavanje tržišnog natjecanja, te rokovi za njihovo izvršavanje odnosno ispunjavanje, kako slijedi: 1. Nalaže se sudionicima koncentracije poduzetnika da društveni ugovor društva Distri-press d.o.o. kojim članovi društva uređuju svoje odnose nakon provedbe koncentracije iz točke I. izreke ovog rješenja: a) ne smije sadržavati odredbe kojima se utvrđuje da skupština društva odluke donosi većinom glasova većom od tročetvrtinske, osim u slučajevima: aa) izmjene i dopune društvenog ugovora, bb) promjene oblika odnosno pripajanja ili spajanja društva cc) sklapanja, izmjene ili raskidanja poduzetničkih ugovora, dd) donošenja odluka o utvrđivanju godišnjega financijskog izvješća i upotrebi ostvarene dobiti i pokriću gubitaka društva, ee) donošenja odluka o davanju suglasnosti upravi društva za sklapanje poslova sa članovima društva ili članovima uprave ili njihovim srodnicima, supružnicima i/ili izvanbračnim drugovima ili s društvima u kojima neka od tih osoba posredno ili neposredno ima svoj interes osobito ako u njima drži udjele. b) mora sadržavati odredbe prema kojima: aa) člana društva – sudionika koncentracije na skupštini Distri-pressa d.o.o. ne može zamjenjivati (temeljem punomoći) član uprave ili nadzornog odbora nekog drugog člana društva – sudionika koncentracije ili član uprave ili nadzornog odbora s njime povezanog društva, kao niti član uprave ili nadzornog odbora Tiska d.d. ili Slobodne Dalmacije d.d. ili član uprave ili nadzornog odbora s njima povezanih društava; bb) članovi uprave Distri-pressa d.o.o. ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih odbora bilo kojeg od sudionika koncentracije ili članovi uprava ili nadzornih odbora s njima povezanih društava, kao niti članovi uprave ili nadzornih odbora Tiska d.d. i Slobodne Dalmacije d.d. ili članovi uprave ili nadzornih odbora s njima povezanih društava. c) ne smije sadržavati odredbe prema kojima je uprava društva Distri-pressa d.o.o. dužna podnositi i dostavljati članovima društva podatke o tjednoj prodaji i prometu svih proizvoda koje društvo distribuira strukturirano po kalendarskim danima, niti bilo kakve odredbe koje bi bilo kojem članu društva Distri-pressa d.o.o. omogućavale da prije završetka tekuće financijske godine ima uvid u podatke iz kojih bi mogao procijeniti, utvrditi, izračunati ili na bilo koji način razabrati pojedinačne tržišne udjele poduzetnika čije proizvode Distri-press distribuira ili prodaje, uključujući i proizvode drugih članova društva. 2. Nalaže se sudionicima koncentracije poduzetnika da Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja dostave sklopljeni društveni ugovor društva Distri-pressa d.o.o. kao dokaz o izvršavanju mjera iz točke I. stavka 1. izreke ovoga rješenja, u roku od dva (2) mjeseca računajući od dana dostave ovoga rješenja podnositelju prijave. 3. Nalaže se poduzetniku Distri-pressu d.o.o. da Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja obavještava o namjeri jednostranog raskida ugovora o distribuciji tiska sklopljenih s trgovcima na malo u svim slučajevima kad je raskid ugovora inicirao Distri-press d.o.o., a druga se ugovorna strana takvom raskidu protivi. Obavijest o namjeri raskida rečenih ugovora o distribuciji poduzetnik Distri-press d.o.o. mora dostaviti Agenciji u pisanom obliku, uz opširno obrazloženje svih gospodarskih, pravnih, činjeničnih i drugih okolnosti koje su razlog za raskid ugovora, i to najkasnije mjesec dana prije namjeravanog raskida. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja procijenit će je li mogući učinak raskida konkretnog ugovora o distribuciji, samostalno ili kumulativno s raskidom istovrsnih ugovora koje je Distri-press d.o.o. sklopio s drugim poduzetnicima koji djeluju na istom mjerodavnom tržištu, takav da postoje uvjeti za pokretanje postupka za ukidanje ili izmjenu ovoga rješenja u dijelu koji se odnosi na tu mjeru, u smislu članka 27. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Ta obveza poduzetnika Distri-pressa d.o.o. prestaje istekom dvije (2) godine računajući od dana provedbe koncentracije utvrđenom u smislu članka 26. stavka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. 4. Zabranjuje se poduzetniku Distri-pressu d.o.o. da jednostrano raskida ugovore s nakladnicima tiska u svim slučajevima kad je raskid ugovora inicirao Distri-press d.o.o., a druga se ugovorna strana takvom raskidu protivi. Iznimno, raskid ugovora moguć je isključivo iz osobito važnih razloga ili zbog bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti pod kojima je konkretan ugovor sklopljen ili ako zbog bitne promjene gospodarskih prilika postoji potreba za promjenom općih uvjeta za distribuciju tiska i temeljem toga za raskidom svih ugovora koji se odnose na distribuciju tiskovina određene skupine ili svih ugovora o distribuciji sa svim nakladnicima. Obavijest o namjeri raskida rečenih ugovora o distribuciji poduzetnik Distri-press d.o.o. mora dostaviti Agenciji u pisanom obliku, uz opširno obrazloženje svih gospodarskih, pravnih, činjeničnih i drugih okolnosti koje su razlog za raskid ugovora, i to najkasnije mjesec dana prije namjeravanog raskida. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja procijenit će je li mogući učinak raskida konkretnog ugovora o distribuciji, samostalno ili kumulativno s raskidom istovrsnih ugovora koje je Distri-press d.o.o. sklopio s drugim nakladnicima tiska takav da postoje uvjeti za pokretanje postupka za ukidanje ili izmjenu ovoga rješenja u dijelu koji se odnosi na ovu mjeru, u smislu članka 27. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Ta obveza poduzetnika Distri-pressa d.o.o. prestaje istekom dvije (2) godine računajući od dana provedbe koncentracije utvrđenom u smislu članka 26. stavka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. 5. Obvezuje se poduzetnik Distri-press d.o.o. da sve tiskovine iste skupine (odnosno dinamike izlaženja) distribuira odnosno prodaje pod jednakim uvjetima sukladno općim uvjetima za distribuciju tiska, bez obzira o kojem je nakladniku riječ. Zabranjuje se poduzetniku Distri-pressu d.o.o. da s poduzetnicima koji su njegovi članovi sklapa ugovore o distribuciji ili prodaji proizvoda koje ti udjelničari proizvode ili prodaju, pod uvjetima koji su povoljniji od onih pod kojima Distri-press d.o.o. sukladno općim uvjetima za distribuciju tiska sklapa ugovore o distribuciji ili prodaji istovrsne robe, tj. tiskovina iste skupine s poduzetnicima koji nisu njihovi članovi. Takve ugovore koji sadrže povoljnije uvjete Distri-press ne smije sklapati niti s povezanim društvima svojih članova. Nalaže se poduzetniku Distri-pressu d.o.o. da Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja obavještava o svakoj promjeni Općih uvjeta za distribuciju tiska. Ta obveza poduzetnika Distri-pressa d.o.o. prestaje istekom dvije (2) godine računajući od dana provedbe koncentracije utvrđenom u smislu članka 26. stavka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. III. Zabranjuje se provedba koncentracije dok sudionici koncentracije ne izvrše mjere odnosno ne ispune uvjete iz točke II. stavka 1. i stavka 2. izreke ovoga rješenja. IV. Poduzetnik Distri-press d.o.o. kao podnositelj prijave obveznik je plaćanja upravne pristojbe u iznosu od 255.000,00 kuna. V. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«. Obrazloženje 1. Prijava namjere provedbe koncentracije poduzetnika Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija) zaprimila je podnesak poduzetnika Distri-pressa d.o.o., zastupanog po odvjetniku N. P., iz Zagreba. Podnesak je zaprimljen 22. ožujka 2004. U podnesku je zatraženo stručno mišljenje Agencije o tome smatra li se prodaja i ustupanje udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika Distri-press d.o.o. poduzetnicima Veltradeu d.o.o. i Adris Grupi d.d., koncentracijom poduzetnika u smislu 19. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: ZZTN). Podnesak sadrži i alternativni zahtjev. Taj se zahtjev, u bitnome, sastoji u tome da podnesak treba smatrati prijavom namjere, ako Agencija ocijeni da je riječ o koncentraciji poduzetnika koja podliježe obvezi podnošenja prijave Agenciji u smislu članka 22. ZZTN. Podnesak Distri-pressa d.o.o. (u daljnjem tekstu: Distri-press) nije sadržavao sve elemente koji bi Agenciji omogućavali da odmah nedvojbeno utvrdi je li riječ o koncentraciji poduzetnika u smislu odredaba članka 19. ZZTN. Isto tako, podnesak nije sadržavao sve obvezne sastojke utvrđene člankom 7. Pravilnika o načinu vođenja Upisnika o koncentracijama (»Narodne novine«, broj: 30/97; dalje: Pravilnik o koncentracijama), koji je u to vrijeme bio na snazi. Stoga se taj podnesak, bez obzira na u njemu izražen prijedlog Distri-pressa, nikako nije mogao smatrati prijavom koncentracije. Slijedom toga, Agencija je zatražila da Distri-press podnesak dopuni svim onim elementima koji prema odredbama ZZTN i podzakonskih akata čine obvezne sastojke prijave. Tako dopunjeni podnesak dostavljen je Agenciji 30. travnja 2004. Međutim, budući da su i nadalje nedostajali temeljni godišnji financijski izvještaji za 2003. godinu (račun dobiti i gubitka, bilanca) za druge poduzetnike koji su sudjelovali u prodaji i prijenosu udjela Distri-pressa (Europapress holding d.o.o. i Adris Grupa d.d.), Agencija je ponovno, 27. svibnja 2004., zatražila dopunu. Posljednja dopuna zaprimljena je 21. lipnja 2004., te se taj dan smatra danom podnošenja potpune prijave koncentracije. O tome je Agencija podnositelju prijave izdala pisanu potvrdu, klasa: UP/I 030-02/04-01/17, urbroj: 580-02-04-12-6, od 12. srpnja 2004. (S obzirom da je prijava u nekoliko navrata bila dopunjavana, podnositelj prijave je, 5. srpnja 2004., radi lakšeg snalaženja, Agenciji dostavio pročišćeni tekst prijave.). Tek takva prijava, uz izvršene dopune, omogućila je Agenciji da započne s postupkom ocjene Koncentracije. Nakon toga, 2. studenoga 2004., Agencija je putem elektronske pošte zaprimila podnesak podnositelja prijave kojim je dostavljena izjava koji podaci dostavljeni u prijavi ili uz prijavu imaju značaj službene odnosno poslovne tajne. Nadalje, podnositelj prijave je dopisom zaprimljenim 9. prosinca 2004., Agenciji dostavio dodatne podatke koji se imaju smatrati službenom ili poslovnom tajnom, čime je konačno udovoljio obvezi iz članka 51. stavak 2. točka 2. i točka 3. ZZTN. 2. Pravni okvir ocjene koncentracije Konkretni postupak ocjene dopuštenosti koncentracije poduzetnika sadrži određene specifičnosti. Te specifičnosti proizlaze iz činjenice da je od trenutka kad je prijavitelj koncentracije Agenciji dostavio prvi podnesak u kojem je opisana namjeravana transakcija vezana uz prijenos i prodaju udjela u poduzetniku Distri-pressu (u daljnjem tekstu: Koncentracija Distri-press), pa do dana koji se smatra danom podnošenja prijave namjere koncentracije došlo do stupanja na snagu novih i prestanka važenja do tada važećih podzakonskih akata kojima je uređena materija ocjene koncentracija i s njim pojmovno povezana materija utvrđivanja mjerodavnog tržišta. 2.1. Zakonodavni okvir Agencija je na ocjenu koncentracije poduzetnika čija se dopuštenost ocjenjuje ovim rješenjem primijenila odredbe ZZTN i odgovarajućih podzakonskih akata koje se odnose na postupak, način i kriterije za ocjenu dopuštenosti koncentracija poduzetnika, uključujući i odredbe o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta, te odredbe Zakona o medijima vezanim uz distribuciju tiska. Specifičnost je ovog postupka u tome što su tijekom postupka doneseni novi podzakonski akti koji uređuju materiju utvrđivanja mjerodavnog tržišta i kriterija za ocjenu koncentracija. Tako je u tijeku trajanja postupka donesena Uredba o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta (»Narodne novine«, broj 51/2004; u daljnjem tekstu: Uredba o mjerodavnom tržištu). Uredba je stupila na snagu 29. travnja 2004. Tom se uredbom po prvi puta pobliže uređuju načini i kriteriji za utvrđivanje mjerodavnog tržišta. Istovremeno je donesena i Uredba o načinu prijave i kriterijima za ocjenu koncentracija poduzetnika (»Narodne novine«, broj 51/2004; u daljnjem tekstu: Uredba o koncentracijama). I ta je uredba stupila na snagu 29. travnja 2004. Člankom 20. Uredbe o koncentracijama utvrđeno je da danom njenog stupanja na snagu prestaje važiti Pravilnik o koncentracijama. Prijelazne i završne odredbe rečenih uredbi nemaju nikakvih odredaba o tome koji će se propisi primjenjivati na postupke pokrenute prije njihovog stupanja na snagu, odnosno na postupke pokrenute prije 29. travnja 2004. U konkretnom je slučaju Agencija prvi podnesak poduzetnika Distri-pressa koji se, iako nepotpun, mogao smatrati prijavom koncentracije zaprimila 30. travnja 2004. Kako je u to vrijeme još uvijek bio na snazi Pravilnik o načinu vođenja Upisnika o koncentracijama, prijava je popunjena na način koji je predviđao taj podzakonski akt. Posljednja dopuna prijave koncentracije zaprimljena je 21. lipnja 2004. Sukladno članku 45. stavku 3. ZZTN taj se dan smatra danom podnošenja potpune prijave koncentracije. Međutim, u to je vrijeme, počevši od 29. travnja 2004., na snazi već bila nova Uredba o koncentracijama, čijom je izričitom odredbom s tim danom Pravilnik o koncentracijama stavljen izvan snage. Stoga bi, budući da prijava u trenutku promjene propisa nije bila potpuna te se ne smatra niti podnesenom, strogim tumačenjem prijelaznih i završnih odredbi Upisnika o koncentracijama, podnositelj prijave trebao podnijeti prijavu usklađenu s novim podzakonskim aktom. Međutim, Agencija je, imajući na umu ekonomičnost postupka odlučila postupati po prijavi u onom obliku u kojem je podnesena, procjenjujući da će njen sadržaj, dopune i privici, te intenzivna suradnja sa sudionicima Koncentracije, omogućiti donošenje odluke. Stoga je Agencija izdala potvrdu o potpunosti prijave Koncentracije Distri-press. Što se pak tiče načina određivanja mjerodavnog tržišta i primjene kriterija za ocjenu dopuštenosti koncentracije, Agencija je primijenila odgovarajuće odredbe Uredbe o mjerodavnom tržištu i Uredbe o koncentracijama. Ovo iz razloga što su obje uredbe bile na snazi na dan koji se smatra danom podnošenja prijave (21. lipnja 2004.). 2.2. Primjena kriterija i standarda Europske unije Agencija je, sukladno odredbama ZZTN-a, pri ocjeni je li u konkretnom slučaju riječ o koncentraciji poduzetnika u smislu odredaba ZZTN, te u ocjeni učinaka koncentracije i odgovarajućih mjera za uklanjanje njenih protutržišnih učinaka, u dijelu u kojem to nije uređeno hrvatskim propisima, na odgovarajući način primjenjivala načine, kriterije i standarde poredbenog prava Europske zajednice (u daljnjem tekstu: EZ). Naime, člankom 35. stavkom 3. ZZTN utvrđeno je da Agencija u ocjeni svih oblika sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja koji mogu utjecati na trgovinu između Republike Hrvatske i Europskih zajednica, u skladu s člankom 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/01), na odgovarajući način primjenjuje kriterije koji proizlaze iz pravilne primjene pravila o tržišnom natjecanju u Europskim zajednicama. Člankom 70. stavkom 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država (u daljnjem tekstu: SSP), od 29. listopada 2001., odnosno Privremenog sporazuma koji je stupio na snagu 1. ožujka 2002., a primjenjivat će se do stupanja na snagu SSP-a, određuje se da će se svako ponašanje suprotno pravilima tržišnog natjecanja ocjenjivati na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Zajednici, posebice članka 81., članka 82. i članka 86. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i instrumenata za tumačenje koje su usvojile njezine institucije. Slijedom iznijetoga, Agencija je u predmetnom slučaju naročito koristila standarde i kriterije iz sljedećih akata: i) Uredba Vijeća broj 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika (EC Merger Regulation, OJ 2004/L 24/1), ii) Obavijest Komisije o konceptu koncentracije poduzetnika (Commission Notice on the Concept of Concentration; OJ C 66, od 2. ožujka 1998.), iii) Obavijest Komisije o konceptu sudionika koncentracije poduzetnika (Commission Notice on the Concept of Undertakings concerned; OJ C 66), iv) Smjernice za ocjenu horizontalnih koncentracija (Guidelines on the Assessment of Horizontal Mergers; OJ 2004/C 31/03), v) Obavijest o ograničenjima koja su neophodna i izravno se odnose na koncentracije (Notice on Restrictions Directly Related and Necessary to Concentrations; OJ 2001/C 188/03), vi) Obavijest Komisije o prihvatljivim mjerama za restrukturiranje koncentracija poduzetnika (Commission notice on remedies acceptable; OJ C 68). 3. Pravni temelj koncentracije Pravni temelj predmetne prijave namjere koncentracije predstavlja Ugovor o prodaji i ustupanju poslovnih udjela u društvu Distri-press d.o.o., sklopljen 10. ožujka 2004. Ugovor je sklopljen između Europapress holdinga d.o.o., Ivana Granića, Adris grupe d.d. i Veltradea d.o.o. Predmetnim su ugovorom Europapress holding d.o.o. (u daljnjem tekstu: EPH) i Ivan Granić, kao imatelji po 50 posto udjela u društvu Distri-press, čiji su jedini članovi, ugovorili prodaju i ustupanje dijela svojih poslovnih udjela društvima Adris Grupi d.d. (u daljnjem tekstu: Adris grupa) i Veltradeu d.o.o. (u daljnjem tekstu: Veltrade). Provedbom Ugovora o prodaji i ustupanju poslovnih udjela u društvu Distri-press d.o.o., članovi društva, dakle EPH, Ivan Granić, Veltrade i Adris Grupa imat će svaki po 25 posto udjela u poduzetniku Distri-pressu. 4. Pravni oblik koncentracije Pravni oblik Koncentracije Distri-press je ostvarivanje zajedničke kontrole nad poduzetnikom Distri-pressom od strane njegovih udjelničara EPH, Ivana Granića, Veltradea i Adris grupe, u smislu članka 19. stavka 1. točka 2. i stavka 3. istog članka ZZTN. 4.1. Kontrola nad Distri-pressom prije provedbe koncentracije Provedbom predmetne koncentracije došlo bi do promjene u kontroli nad poduzetnikom Distri-pressom. Riječ je o promjeni od kontrole jednog poduzetnika nad drugim poduzetnikom u zajedničku kontrolu više poduzetnika (osoba) nad jednim poduzetnikom. Naime, prema podacima kojima raspolaže Agencija (predmet Projekt praćenja tržišta distribucije tiska na području Republike Hrvatske, klasa 031-02/2002-01/16 i predmet Europapress holding d.o.o./Distri-press d.o.o., klasa UP/I-030-02/2003-01/4), poduzetnik EPH je Ugovorom o prijenosu poslovnih udjela u društvu Distri–press d.o.o., od 15. studenoga 2001., sklopljenog s Ivanom Granićem iz Zagreba, imateljem jednoga poslovnog udjela od 100 posto, stekao jedan poslovni udjel u visini 50 posto temeljnog kapitala poduzetnika Distri-pressa. Drugi poslovni udjel zadržao je Ivan Granić. Uzimajući u obzir sve konkretne pravne i činjenične okolnosti, Agencija je utvrdila, da je tim ugovorom EPH stekao prevladavajući utjecaj u poduzetniku Distri-pressu, te da Distri-press posluje kao društvo u sastavu grupe (koncerna) EPH. Ovo unatoč činjenici da EPH nije stekao većinski udjel niti većinsko pravo odlučivanja u poduzetniku Distri-pressu. Postojanje prevladavajućeg utjecaja EPH, proizlazi iz odredaba Poslovnika o radu uprave (Distri-pressa), od 4. travnja 2003. Prema tom aktu, EPH ima mogućnost imenovanja jednoga člana uprave. Kod društva s ograničenom odgovornošću koje nema nadzorni odbor (kao što je to Distri-press), to podrazumijeva pravo izravnog izbora članova uprave. Prema članku 2.3. Poslovnika o radu uprave (u daljnjem tekstu: Poslovnik), direktori se u pripremi odluke mogu savjetovati s članom društva na čiji su prijedlog imenovani. Takva formulacija ukazuje da EPH, kao član društva Distri-pressa, može imati izravan utjecaj na donošenje poslovnih odluka Distri-pressa. Pritom valja imati na umu da je za pretpostavku postojanja prevladavajućeg utjecaja dovoljno postojanje mogućnosti ostvarivanja prevladavajućeg utjecaja, tj. nije nužno da tu mogućnost u praksi i provodi. Stoga uopće nije bitno je li EPH stvarno imenovao svog člana uprave u Distri-pressu. Prevladavajući utjecaj ne mora se protezati na cjelokupno poslovanje ovisnog društva. Za njegovo je postojanje dovoljno da postoji mogućnost da vladajuće društvo utječe na odlučujuća pitanja poslovne politike. U tom je smislu posebno važna već mogućnost utjecaja na odluke koje se tiču financiranja. Člankom 2.6. Poslovnika utvrđuje se (citat): »Ako bi zajedničkim nastupom na tržištu s EPH-om Društvo ŠDistri-press; op. Agencijaš moglo ostvariti povoljnije uvjete rada i poslovanja, primjerice uvjete kreditiranja, cijene roba i usluga, smanjenje troškova i slično, Uprava će voditi poslove Društva kao dio grupe EPH. To znači da će se s odgovornim osobama u EPH-u razmatrati poslovne ponude i donositi odluke, vodeći računa prvenstveno o dobroti Društva, ali i grupe EPH kao cjeline.«. Nadalje, člankom 2.5. Poslovnika utvrđuje se da će Distri-press za praćenje poslovnih rezultata koristiti metodologiju kompatibilnu onoj koju koristi EPH. Sve navedene činjenične i pravne okolnosti nedvojbeno upućuju na to da je sklapanjem Ugovora o prijenosu poslovnih udjela u društvu Distri-press d.o.o., poduzetnik EPH stekao prevladavajući utjecaj u poduzetniku Distri-pressu, te da je Distri-press poslovao kao društvo u sastavu grupe (koncerna) EPH. 4.2. Kontrola nad Distri-pressom nakon provedbe koncentracije Provedbom koncentracije čija se dopuštenost ocjenjuje ovim rješenjem došlo bi do promjene u kontroli nad poduzetnikom Distri-pressom. Naime, dosadašnja kontrola jednog poduzetnika (EPH) nad drugim poduzetnikom (Distri-press), promijenila bi se u kontrolu više poduzetnika (EPH, Ivan Granić, Veltrade, Adris Grupa) nad jednim poduzetnikom (Distri-press). Navedeno odgovara pojmu promjene u kontroli (change from sole to joint control) iz stavka 41. Obavijesti Komisije o konceptu sudionika koncentracije poduzetnika (Commission Notice on the Concept of Undertakings concerned) i stavka 18., Obavijesti Komisije o konceptu koncentracije poduzetnika (Commission Notice on the Concept of Concentration), kao mjerodavnim izvorima poredbenog prava u smislu članka 35. stavka 3. ZZTN. Navedeno odgovara i pojmu promjene u strukturi kontrole (change in the structure of control) iz stavka 40. Obavijesti Komisije o konceptu koncentracije poduzetnika (Commission Notice on the Concept of Concentration), kao relevantnim izvorima komparativnog prava u smislu članka 35. stavka 3. ZZTN. 4.3. Zajednička kontrola nad Distri-pressom Kako je to gore navedeno, svaki imatelj udjela u Distri-pressu, kako raniji (EPH i Ivan Granić) i tako i novi (Veltrade i Adris grupa), provedbom Ugovora o prodaji i ustupanju poslovnih udjela u društvu Distri-press d.o.o., u tom bi poduzetniku držao udjel od 25 posto. Dakle, niti jedan od članova ne bi imao većinski udjel ili većinsko pravo odlučivanja. Međutim, uzimajući u obzir sve činjenične i pravne okolnosti, Agencija je utvrdila da navedeni udjelničari ostvaruju zajedničku kontrolu nad Distri-pressom, u smislu članka 19. stavka 1. točka 2. i stavka 3. istog članka ZZTN. Riječ je o situaciji kad manjinski udjelničari zajednički imaju većinu prava glasa i to pravo zajednički ostvaruju pri donošenju bitnih poslovnih odluka društva. To, naime, nedvojbeno proizlazi iz nacrta Društvenog ugovora društva Distri-press d.o.o., iz veljače 2004., koji je dostavljen Agenciji uz prijavu Koncentracije. Tako se npr. u članku 9. stavku 1. Društvenog ugovora (Poslovi za koje je potrebna suglasnost) utvrđuje da skupština društva odlučuje većinom od 76 posto danih glasova (između ostaloga) o osnivanju i prestanku društava kćeri, izmjenama poslovnog programa, utvrđivanju proračuna uključujući i investicijski plan, utvrđivanju i izmjenama općih i posebnih uvjeta poslovanja društva. Nadalje, člankom 11. stavkom 3. Društvenog ugovora utvrđuje se da je većina od 76 posto danih glasova potrebna za donošenje odluke o izmjeni i dopuni Društvenog ugovora, promjeni oblika odnosno pripajanju ili spajanju društva, o sklapanju, izmjeni ili raskidu poduzetničkih ugovora, te o upotrebi ostvarene dobiti i pokriću gubitaka. Dakle, prema izričitim odredbama nacrta Društvenog ugovora Distri-pressa, određene, ključne poslovne odnosno strateške odluke donose većinom od 76 posto danih glasova. Skupštinu društva Distri-pressa čine četiri udjelničara (EPH, Ivan Granić, Veltrade, Adris Grupa), od kojih ima po 25 posto prava glasa. Međutim, iako Društvenim ugovorom nije izričito predviđeno pojedinačno pravo veta, to pravo proizlazi iz faktične situacije da je za donošenje bitnih odluka potrebna suglasnost svih članova. Sve to je preduvjet za zaključak da četiri (manjinska) udjelničara zajednički ostvaruju kontrolu nad društvom Disti-pressom. Spomenuto navodi i sam podnositelj prijave koji u očitovanju od 19. listopada 2004. (zaprimljeno u Agenciji pod urbrojem 15-02-04-02-45), na stranici 4, prva rečenica, izričito kaže (citat:): »Za određene ključne odluke, za koje i Zakon o trgovačkim društvima predviđa kvalificirane većine, predviđeno je da se donose glasovima svih članova društva.«. Zaključak Agencije o zajedničkoj kontroli (joint control) u skladu je i sa standardima i kriterijima poredbenog prava EZ. Prema odredbama članka 3. (Definicija koncentracije), stavka 2. i stavka 3., Uredbe o kontroli koncentracija između poduzetnika, broj 139/2004 (EC Merger Regulation No 139/2004), između ostaloga se utvrđuje da se kontrola u društvu stječe mogućnošću vršenja prevladavajućeg (odlučujućeg) utjecaja (decisive influence) na društvo. Taj se utjecaj može vršiti putem prava ili ugovora koji daju odlučujući utjecaj na sastav, glasove ili odluke organa društva, odnosno da kontrolu stječe pojedinac ili društvo koje ima prava sukladno ugovoru ili je ovlašten koristiti se pravima koja proistječu iz ugovora. Te su odredbe razrađene u stavcima 18. do 30. Obavijesti Komisije o konceptu koncentracije poduzetnika. Tako se navodi da se postojanje prevladavajućeg (odlučujućeg) utjecaja utvrđuje prvenstveno ako se utjecaj može izvršiti u odnosu na bitne odnosno strateške poslovne odluke društva koje je predmet koncentracije. Takve su odluke npr. odluke o imenovanju uprave društva (društva koje se stječe), odluke o usvajanju financijskih planova društva, odluke o usvajanju poslovnih planova društva, investicijske odluke društva, odluke o izboru tehnologije društva, odluke o razvoju proizvoda društva i sl. Prema stavku 21. Obavijesti Komisije o konceptu koncentracije poduzetnika, u slučaju kad u društvu ima više od dva manjinska udjelničara, smatrat će se da oni ostvaruju prevladavajući (odlučujući) utjecaj u društvu prije svega ako je ugovorom utvrđeno da oni imaju pravo veta na bitne odluke društva. Međutim, prema stavku 30. Obavijesti, u slučaju da ugovorom nije predviđeno pojedinačno pravo veta, smatrat će se da više manjinskih dioničara ostvaruje zajedničku kontrolu nad društvom ako bitne poslovne odluke mogu donositi samo zajednički. Dakle, manjinski udjelničari zajednički imaju većinu prava glasa i to pravo zajednički ostvaruju pri donošenju bitnih poslovnih odluka društva. Pritom čak nije od značenja činjenica je li takav način odlučivanja utvrđen društvenim ugovorom ili je riječ o faktičnom stanju. Slijedom iznijetoga, s obzirom na način donošenja bitnih, ključnih poslovnih odnosno strateških odluka utvrđen nacrtom Društvenog ugovora Distri-pressa, nedvojbeno je utvrđeno da je u konkretnom slučaju riječ o koncentraciji poduzetnika nastaloj ostvarivanjem zajedničke kontrole EPH, Ivana Granića, Veltradea i Adris grupe nad poduzetnikom Distri-pressom, u obliku opisanom u članku 19. stavku 1. točki 2. i stavku 3. istog članka ZZTN. 5. O poduzetnicima – sudionicima koncentracije U konkretnom slučaju oba prodavatelja udjela u Distri-pressu (EPH i Ivan Granić) zadržavaju kontrolu nad tim poduzetnikom tako da sa stjecateljima udjela (Veltrade i Adris grupa) započinju ostvarivati zajedničku kontrolu nad Distri-pressom. Stoga se sudionicima Koncentracije smatraju Ivan Granić, EPH, Veltrade i Adris grupa. To je u skladu i s tumačenjima mjerodavnoga poredbenog prava EZ (članak 8. Obavijesti Komisije o konceptu sudionika koncentracije poduzetnika). Sudionicima koncentracije u pravilu se smatraju svi poduzetnici odnosno osobe koje stječu kontrolu nad nekim poduzetnikom (acquiring side), te poduzetnik nad kojim drugi poduzetnici stječu kontrolu (target). Kontrola se može steći nad cijelim poduzetnikom ili nad pojedinim njegovim dijelovima (npr. pogoni, podružnice, prodavaonice i sl.). Pritom je bitno da je riječ o dijelovima koji predstavljaju ekonomsku cjelinu, odnosno da mogu ostvarivati prihod koji se može posebno utvrditi i izraziti. Prodavatelj se u pravilu ne smatra sudionikom koncentracije, osim u slučaju kad on zadržava dio udjela te na temelju toga udjela, zajedno sa stjecateljima udjela, nastavi ili započne ostvarivati zajedničku kontrolu nad poduzetnikom koji je predmet koncentracije. 5.1. Distri-press d.o.o. Podnositelj prijave, poduzetnik Distri-press, upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu kao društvo za distribuciju tiska i duhanskih proizvoda. U strukturi poslovnih udjela u društvu prije provedbe koncentracije sudjeluje društvo EPH s 50 posto udjela u temeljnom kapitalu. Preostali udjel od 50 posto drži Ivan Granić. Kako je utvrđeno gore u točki 3.1. obrazloženja ovoga rješenja, poduzetnik EPH ostvarivao je prevladavajući utjecaj u Distri-pressu počevši najkasnije od 4. travnja 2003. (kada je donesen Poslovnik o radu uprave Distri-pressa,) te je Distri-press najkasnije od toga dana faktično poslovao kao društvo u sastavu koncerna EPH. Društvo nema udjele (10 posto ili više udjela ili prava glasa) u drugim društvima na mjerodavnom tržištu. 5.1.1. O imateljima udjela u Distri-pressu koji zadržavaju udjele i) Europapress holding d.o.o. Poduzetnik EPH upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu kao društvo za upravljanje društvima. EPH je društvo koncerna West Allgemeine Zeitungsverlag, sa sjedištem u Saveznoj Republici Njemačkoj (u daljnjem tekstu: WAZ). WAZ preko društva-kćeri K.u K. Medien Beteiligungsgesellschaft m.b.H., sa sjedištem u Republici Austriji, drži poslovni udjel od 50 posto u poduzetniku EPH. Poduzetnik EPH ima udjele u drugim poduzetnicima koji djeluju na tržištu naklade tiska, na tržištima prodaje tiska na veliko i malo, tržištu distribucije tiska i tržištu marketinga i oglašavanja, kako slijedi: – Udjeli EPH u poduzetnicima na tržištima prodajom tiska (na veliko i malo), te distribucije tiska: Distri-press d.o.o., Zagreb (50 posto) i Tisak d.d., Zagreb (27 posto); – Udjeli EPH u poduzetnicima na tržištu naklade tiska: Globus media d.o.o., Zagreb (100 posto), Dnevnik d.o.o., Zagreb (100 posto), Sportske novosti d.d., Zagreb (92 posto), Arena d.d., Zagreb (78 posto), Revije d.o.o., Zagreb (70 posto), Meridijan 16 d.o.o. (100 posto); – Udjeli EPH u poduzetnicima povezanim s djelatnošću nakladništva: Hand design d.o.o., Zagreb (50 posto), Dekaokto d.o.o., Zagreb (100 posto - društvo nije aktivno), Audiofon – EPH d.o.o., Zagreb (50 posto), Kiosk d.o.o., Zagreb (100 posto). ii) Ivan Granić Ivan Granić osnivač je društva Distri-press. Ugovorom o prijenosu poslovnih udjela u društvu Distri-press d.o.o., od 15. studenoga 2001., poduzetnik EPH je stekao jedan poslovni udjel u visini 50 posto temeljnog kapitala poduzetnika Distri-pressa. Drugi poslovni udjel zadržava Ivan Granić, ali EPH najkasnije od 4. travnja 2003. (kada je donesen Poslovnik o radu uprave Distri-pressa,) stječe prevladavajući (odlučujući) utjecaj u društvu. Ivan Granić nema udjele u drugim društvima na mjerodavnom tržištu. 5.2. Adris grupa d.d. Poduzetnik Adris grupa upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci kao društvo za upravljanje holding-društvima i investiranje. Adris grupa ima 10 posto ili više udjela u sljedećim društvima: TDR d.o.o., Rovinj (100 posto) Adria resorts d.o.o., Rovinj (100 posto), Ronhill d.o.o., Kanfanar (100 posto), Rovita d.o.o., Rovinj (100 posto), Rang d.o.o., Rovinj (100 posto), Dugraf d.o.o., Rovinj (100 posto), Tvornica duhana Zagreb d.d., Zagreb (90,21 posto), Duhan d.d., Rijeka (65,66 posto), Istragrafika d.d., Rovinj (62,88 posto), Hrvatski duhani d.d., Virovitica (61,59 posto), Tisak d.d., Zagreb (25,85 posto), Tvornica duhana Zadar d.d., Zadar (22 posto). Poslovanje Adris grupe podijeljeno je na dvije strateške poslovne jedinice: SPJ duhan i SPJ turizam. Unutar SPJ duhan posluju društva TDR d.o.o., TDZ d.d., Istragrafika d.d., Hrvatski duhani d.d., Rovita d.o.o., Sarajevo, Rovita d.o.o. Tuzla, Rovita d.o.o. Beograd i Rovita d.o.o. Ljubljana. U 2003. godini došlo je do organizacijskih promjena kojima su poslovne aktivnosti društava TDR d.d., Dugraf d.o.o. i Ronhill d.o.o. spojene u društvo TDR d.o.o. Ovom vertikalnom integracijom objedinjena je proizvodnja, otkup i prerada duhana. 5.3. Veltrade d.o.o. Poduzetnik Veltrade upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu kao društvo-kćer Večernjeg lista d.d., Zagreb. Večernji list d.d. je osnivač i jedini član (imatelj 100 posto udjela u temeljnom kapitalu) društva Veltrade d.o.o. Koncern Večernji list d.d., izravno ili preko Veltradea kao povezanog društva, ima 10 posto ili više udjela u sljedećim društvima: Veltrade d.o.o., Zagreb (100 posto), EPž64 d.d., Zagreb (Š..... – poslovna tajnaš posto), Vel-Media d.o.o. (Š..... – poslovna tajnaš posto, uz dodatnih Š..... – poslovna tajnaš posto koje drži Veltrade – nije aktivno), Fina-Mur d.o.o., Zagreb (Š..... – poslovna tajnaš posto – nije aktivno), Tisak d.d., Zagreb (25,75 posto koje drži Veltrade), Vjesnik usluge d.o.o., Zagreb (Š..... – poslovna tajnaš posto). 5.4. Posebno o Tisku d.d. (nije sudionik koncentracije) Poduzetnik Tisak d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonka avenija 2 (u daljnjem tekstu: Tisak), nije sudionik Koncentracije Distri-press. Međutim, riječ je o izravnom (glavnom) tržišnom takmacu Distri-pressa koji je izravno kapitalno povezan s većinom poduzetnika koji bi provedbom Koncentracije Distri-press imali zajedničku kontrolu nad Distri-pressom (EPH, Veltrade, Adris grupa). Istovremeno, Tisak je izravno kapitalno povezan sa Slobodnom Dalmacijom – Trgovinom d.o.o., četvrtim najvećim hrvatskim distributerom tiska. S obzirom na takvu povezanost triju tržišnih takmaca čiji je zajednički tržišni udjel na tržištu veleprodaje tiska u 2003. godini iznosio preko 85 posto, Agencija smatra potrebnim dati i osnovne podatke o tom poduzetniku. Poduzetnik Tisak bavi se prodajom tiska i duhanskih proizvoda na veliko i prodajom tiska i duhanskih proizvoda na malo na vlastitim specijaliziranim prodajnim mjestima. Čak tri od četiri poduzetnika koji bi provedbom Koncentracije Distri-press stekli zajedničku kontrolu nad Distri-pressom, kapitalno su povezana s Tiskom. Udjele u tom poduzetniku drže EPH (27 posto), Veltrade (25,75 posto) i Adris grupa (25,85 posto). Svi navedeni poduzetnici su udjele u Tisku d.d. stekli prihvaćanjem Stečajnog plana za Tisak d.d. (rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, broj i-St-56/2000, od 20. prosinca 2001.). Temeljem tog plana EPH, Veltrade i Adris grupa (tada Tvornica duhana Rovinj d.d.) svoja su potraživanja prema Tisku pretvorili u udjele u temeljnom kapitalu (swap). Visina udjela svih navedenih poduzetnika omogućava im, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93, 34/99, 121/99 i 118/2003; u daljnjem tekstu: ZTD) ostvarivanje određenih statusnih prava u tom poduzetniku. Poseban značaj ima činjenica da Tisak drži udjel od 50 posto u poduzetniku Slobodna Dalmacija – Trgovina d.o.o., sa sjedištem u Splitu, koji se također bavi trgovinom tiskom na veliko i malo (na vlastitim specijaliziranim prodajnim mjestima). Prema očitovanjima koja su Agenciji dostavili Tisak i Slobodna Dalmacija d.d., o udjelu Tiska u poduzetniku Slobodna Dalmacija – Trgovina d.o.o. vodi se sudski spor, u kojem i Tisak i Slobodna Dalmacija d.d. polažu pravo na udjel od 100 posto. Riječ je o podacima iz prijave koncentracije poduzetnika Europapress holdinga d.o.o./ Slobodna Dalmacija d.d., od 24. lipnja 2004., točka 11.2., stranica 14 i dopisa Slobodne Dalmacije – Trgovine d.o.o., od 24. ožujka 2004., u istom predmetu (klasa UP/I 030-02/2004-01/33). 6. Obveza prijave koncentracije Budući da je Agencija nedvojbeno utvrdila da je u konkretnom slučaju riječ o koncentraciji poduzetnika u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, bilo je potrebno utvrditi je li u konkrenom slučaju riječ o koncentraciji koja podliježe obvezi podnošenja prijave u smislu članka 22. stavka 4. ZZTN. Obveza podnošenja prijave namjere provedbe koncentracije Agenciji nastaje ako su sudionici koncentracije prodajom roba i/ili usluga u financijskoj godini koja prethodi godini u kojoj se koncentracija namjerava provesti ostvarili ukupni prihod utvrđen citiranim člankom ZZTN. Da bi postojala obveza prijave koncentracije prema citiranoj odredbi ZZTN-a, ukupni prihod svih poduzetnika sudionika koncentracije u financijskoj godini koja je prethodila koncentraciji, ostvaren prodajom robe i/ili usluga na svjetskom tržištu (konsolidirani ukupni prihod), mora iznositi najmanje jednu milijardu kuna, s time da ukupan prihod svakog od najmanje dva sudionika koncentracije, ostvaren u toj godini prodajom robe i/ili usluga u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 100.000.000 kuna. U konkretnom je slučaju financijska godina koja je prethodila Koncentraciji bila 2003. godina. Podaci o ukupnim prihodima poduzetnika sudionika Koncentracije Distri-press, analiziranima u svrhu utvrđivanja je li u konkretnom slučaju riječ o koncentraciji koja podliježe obvezi podnošenja prijave Agenciji, prikazani su u tablici 1. (prihodi na svjetskoj razini) i tablici 2. (prihodi na tržištu Republike Hrvatske). Tablica 1: Ukupni prihodi sudionika koncentracije u 2003. godini (konsolidirani prihodi na svjetskoj razini) poduzetnik ukupni prihod u 2003., u kunama 1. Europapress holding d.o.o., Zagreb – konsolidirano (EPH grupa) [....................] 2. Ivan Granić, Zagreb** ** 3. Adris grupa d.d., Rovinj – konsolidirano (koncern) [....................] 4. Koncern Večernji list, Zagreb – konsolidirano [....................] Ukupno: [više od 1.000.0000.0000,00] Obrada: AZTN – Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja. Izvor: Financijski izvještaji poduzetnika za 2003. godinu (priloženi uz prijavu) Tablica 2: Ukupni prihodi sudionika koncentracije u 2003. godini (na tržištu Republike Hrvatske) poduzetnik ukupni prihod u 2003., u kunama 1. Europapress holding d.o.o., [više od 100.000.000,00] Zagreb 2. Ivan Granić, Zagreb** ** 3. Adris grupa d.d., Rovinj [više od 100.000.000,00] 4. Veltrade d.o.o., Zagreb* [više od 100.000.000,00] Obrada: AZTN - Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja Izvor: Financijski izvještaji poduzetnika za 2003. godinu (priloženi uz prijavu) Napomena: * Poduzetnik Večernji list d.d. je jedini imatelj udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika Veltrade d.o.o., Zagreb (isti je u 2003. godini ostvario ukupan prihod od [............] kuna), ** Prihod Ivana Granića nije posebno utvrđivan, budući da su i bez toga podatka ispunjeni uvjeti za obveznu prijavu koncentracije Agenciji. Iz navedenoga proizlazi da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz članka 22. stavka 4. ZZTN-a, te da postoji obveza prijave namjere provedbe koncentracije poduzetnika Agenciji. 7. Mjerodavna trŽiŠta U daljnjem postupku Agencija je utvrdila mjerodavna tržišta na kojima bi provedba Koncentracije Distri-press mogla imati učinke na tržišno natjecanje. Agencija je, sukladno članku 7. ZZTN, mjerodavna tržišta u konkretnom slučaju utvrdila, na način i prema kriterijima utvrđenim Uredbom o mjerodavnom tržištu. Mjerodavna su tržišta, sukladno članku 5. i članku 6. citirane Uredbe, utvrđena u proizvodnom smislu i u zemljopisnom smislu. U skladu s člankom 5., te člancima 7. do 10. Uredbe o mjerodavnom tržištu, utvrđeno je da bi provedba Koncentracije mogla imati učinke na mjerodavnim tržištima koja su u proizvodnom smislu utvrđena kao tržište trgovine tiskom na veliko i tržište trgovine duhanskim proizvodima. Osim na navedenim mjerodavnim tržištima, provedba koncentracije imala bi učinke i na susjedno tržište, koje je utvrđeno kao tržište trgovine tiskom na malo. U skladu s člankom 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, sva su navedena mjerodavna i susjedna tržišta u zemljopisnoj dimenziji utvrđena kao područje Republike Hrvatske. 7.1. Mjerodavno tržište trgovine tiskom na veliko Zbog boljeg razumijevanja strukture i odnosa na mjerodavnom tržištu trgovine na veliko tiskom, potrebno je dati nekoliko dopunskih objašnjenja pojedinih pojmova. i) Pojam tiska Pojam tiska utvrđen je člankom 2. Zakona o medijima (»Narodne novine«, broj 59/2004; u daljnjem tekstu ZoM). Tako se tiskom smatraju novine i druga povremena izdanja koja izlaze u razmacima od najviše šest mjeseci, a u nakladi većoj od 500 primjeraka. Tiskom će se smatrati i tiskano djelo koje izlazi povremeno u nakladi manjoj od 500 primjeraka, pod uvjetom da je namijenjeno raspačavanju. ii) Pojam distribucije tiska Člankom 38. ZoM propisano je da su distributeri tiska obvezni utvrditi i na uobičajeni način objaviti opće uvjete za distribuciju tiska, te ne smiju odbiti distribuciju tiska drugog nakladnika koji to zatraži i izjavi da prihvaća objavljene opće uvjete. U tom kontekstu pojam distribucije tiska treba tumačiti u smislu trgovine na veliko tiskom (kupnju i prodaju), u smislu Zakona o trgovini (»Narodne novine«, br. 101/98., 75/99., 76/99., 61/01., 109/01., 49/03. – pročišćeni tekst i 103/03. i 170/03., u daljnjem tekstu: ZoT). Tako članak 9. ZoT utvrđuje da je trgovina na veliko kupnja robe radi daljnje prodaje trgovcima na malo, industrijskim, trgovačkim i profesionalnim korisnicima i ustanovama te drugim trgovcima na veliko kao i posredovanje u kupnji, odnosno prodaji robe za treće osobe. Pojam distribucije tiska definiran kao trgovina na veliko bitno se razlikuje od pojma distribucije tiska u užem smislu, pod kojim podrazumijevamo isključivo fizičko manipuliranje robom, kao što je npr. prijevoz tiskovina iz tiskare ili drugog mjesta prema lokalnim distribucijskim centrima ili maloprodajnim mjestima, odnosno proces preuzimanja, prijevoza, skladištenja i otpreme tiskovina. Pojam trgovine tiskom na veliko u Republici Hrvatskoj nije uređeno posebnim propisima. Prodaja tiska se, dakle, u načelu smatra kao i prodaja bilo koje druge robe, te se na nju primjenjuju opći propisi o trgovini. S obzirom na narav odnosa između nakladnika i distributera, odnosno prodavatelja tiska, na njih se primjenjuju i odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima. 7.1.1. Način utvrđivanja mjerodavnog tržišta trgovine tiskom na veliko Pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta trgovine tiskom na veliko primjenjivani su kriteriji iz članaka 7. do 10. Uredbe o mjerodavnom tržištu. Jedan od glavnih elemenata koje treba uzeti u obzir jest cijena proizvoda. Uobičajena ekonometrijska metoda razmotrit će homogenost proizvoda, njegove supstitute na tržištu te korelaciju cijena sa srodnim proizvodima (postotne promjene u potražnji za proizvodom X koje rezultiraju iz postotnog povećanja cijena nekog drugog srodnog proizvoda Y), kao i elastičnost na strani ponude i potražnje. Ovdje je, međutim, riječ o specifičnom tržištu, u razmatranju kojega je potrebno prilagoditi određene ekonometrijske metode. i) Zamjenjivost potražnje Agencija je najprije utvrdila imaju li proizvodi (tiskovine) koje prodaje Distri-press, supstitute u tiskovinama koje prodaju drugi distributeri – trgovci na veliko tiskovinama, koji s njima čine homogenu cjelinu proizvoda koji nazivamo »tisak«, a namijenjen je krajnjem potrošaču – čitatelju. Kretanje cijena tako definiranog proizvoda paralelno je (primjerice, sav informativni dnevni tisak krajnjem se potrošaču prodaje po cijeni od 6 kuna) i pokazuje stabilnost u posljednjih nekoliko godina. Riječ je o neelastičnom proizvodu kod kojeg ne bilježimo promjene u smislu pada ili rasta potražnje zbog postotnih promjena cijena. ii) Zapreke pristupu tržištu Agencija je pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta razmotrila prepreke pristupu tržištu. Prema odredbama ZoM, distributer ne smije odbiti distribuciju tiskovina nakladniku koji prihvaća njegove javno objavljene opće uvjete. Međutim, ne postoji recipročna odredba koja bi nakladnicima propisala obvezu poslovanja sa svim distributerima. Tako nakladnik može odbiti sklapanje ugovora s nekim distributerom, npr. iz razloga što procjenjuje da su mu već sklopljeni ugovori dovoljni za ostvarivanje njegovih poslovnih ciljeva, ili da bi mu sklapanje većeg broja ugovora nepotrebno kompliciralo i poskupljivalo poslovanje. Štoviše, iz upravnih postupaka koje je vodila Agencija poznato je da su nakladnici upravo tako postupali. Distribucija tiska obavlja se kao komisiona prodaja, a na takvu se prodaju u pravilu ne primjenjuju propisi o tržišnom natjecanju. Zato se u pravilu neće smatrati odbijanjem poslovanja (refusal to deal; refusal to sell) situacija kad nakladnik odbije nekom distributeru sklapanje ugovora o prodaji svojih tiskovina. Smatra se, naime, da su poduzetnici kod sklapanja takvih ugovora potpuno slobodni u izboru poduzetnika koji će za njih obavljati prodaju, u smislu da mogu odabrati onog poduzetnika za kojeg procjenjuju da će preko njega najbolje ostvariti svoje poslovne ciljeve. Sve to ukazuje na postojanje velike vjerojatnosti da, distributer de facto ne može pristupiti tržištu veleprodaje tiska, ukoliko nijedan nakladnik s njim ne želi sklopiti ugovor o distribuciji tiska. Imajući na umu i relativno velika investicijska ulaganja potrebna radi pokretanja poslovanja i uspostave vlastite mreže distribucije, kao i naknadne visoke troškove logistike, može se zaključiti da je riječ o specifičnom tržištu, na koje je pristup otežan, ukoliko se unaprijed ne dogovori (osigura) povezanost s jednim nakladnikom. Zaključak o zatvorenosti tog tržišta potkrjepljuje i činjenica da će, s obzirom na potrebu relativno velikih početnih ulaganja u pokretanje ove djelatnosti, i troškovi istupa s tržišta (potopljeni troškovi; sunk costs) biti relativno visoki. 7.1.2. Struktura tržišta trgovine tiskom na veliko Analiza tržišta trgovine tiskom na veliko temelji se na ukupnim prihodima poduzetnika koji djeluju na tom tržištu, kao i podacima o ukupno prodanom broju primjeraka tiskovina, prikupljenima od distributera. Struktura mjerodavnog tržišta tiskom na veliko u 2003. godini, odnosno u godini koja prethodi godini u kojoj se Koncentracija namjerava provesti, prikazana je u Tablici 3, usporedno s podacima za prethodne tri godine. Tablica 3: Struktura trŽiŠta trgovine tiskom na veliko na podruČju RH, na temelju ukupnih prihoda poduzetnika (2000., 2001., 2002. i 2003. godine) rasponi tržišnih rasponi tržišnih rasponi tržišnih rasponi tržišnih poduzetnik udjela, u % udjela, u % udjela, u % udjela, u % (2000.) (2001.) (2002.) (2003.) 1. 2. 3. 4. 5. 1. Tisak d.d., Zagreb 55 – 60 55 – 60 50 – 55 45 – 50 2. Distri-press d.o.o., Zagreb 20 – 25 20 – 25 20 – 25 25 – 30 3. Novi list – Novinsko nakladničko d.d., Rijeka 5 – 10 5 – 10 5 – 10 5 – 10 4. Slobodna Dalmacija – Trgovina d.o.o., Split 5 – 10 5 – 10 5 – 10 5 – 10 5. Glas Istre d.o.o., Pula < 5 < 5 < 5 < 5 6. Medijski centar Glas Slavonije d.d., Osijek < 5 < 5 < 5 < 5 Ukupno: 100,00 100,00 100,00 100,00 Obrada: AZTN – Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja Izvori.1. podaci iz predmeta EPH d.o.o./Slobodna Dalmacija d.d. (klasa UP/I–030–02//2004–01/33), 2. dopis Distri–pressa d.o.o., od 8. studenoga 2004. 3. dopis Tiska d.d., od 10. studenoga 2004. Hrvatsko tržište distribucije tiska na veliko obilježava nekoliko specifičnosti. Iz prikazane tablice možemo vidjeti da je na tom tržištu prisutno šest tržišnih takmaca, no četiri poduzetnika, distributera istovremeno su i nakladnici, odnosno nalaze se u sustavu s uzvodnim tržištem, a samo se dva mogu smatrati distributerima u pravom smislu: Tisak i Distri-press, koji zajedno drže tržišni udjel od gotovo 80 posto. Konkretno, pokazatelj koncentracije (concentration ratio) CR2 iznosi 76,3. Drugi pokazatelj koncentriranosti tržišta, Herfindahl-Hirschmannov indeks (HHI) ima također visoku vrijednost, te iznosi 3.250. U komparativnom pravu EU općenito se smatra da je tržište na kojem HHI prelazi 1.800 visoko koncentrirano tržište. Takve koncentracije poduzetnika mogu biti ocijenjene dopuštenima samo iznimno, ako je ekonomska argumentacija pozitivnih učinaka koncentracije koju daju sudionici koncentracije vrlo čvrsta i kvantificirana. Međutim, i u tim slučajevima koncentracije se u pravilu ocjenjuju uvjetno dopuštenima. U posljednjih nekoliko godina razvidan je trend preraspodjele udjela između dva vladajuća poduzetnika, odnosno distributera. Tržišni udjel Tiska, poduzetnika koji desetljećima djeluje na tom tržištu, smanjuje se. Istovremeno, neprekidno raste tržišni udjel Distri-pressa, koji se na tom tržištu pojavio tek krajem devedesetih godina prošlog stoljeća. Međutim, kao što je već rečeno, tržišna snaga Tiska, naslijeđena iz razdoblja prije devedesetih godina, postupno slabi na tržištu trgovine tiska na veliko, a posljedično i na tržištu trgovine tiska na malo, dok istovremeno udjel Distri-pressa raste. Također, situaciju Tiska treba sagledati i iz perspektive stečajnog plana, kojeg je poduzetnik obavezan provoditi. Na temelju takvog trenda moguće je zaključiti da postoji opasnost da poslovnom politikom distributera, koju bi diktirali vodeći nakladnici, smanjivanjem udjela Tiska s vremenom dođe i do potpunog gašenja njegovih aktivnosti koje bi preuzeo Distri-press. Na taj način došlo bi do narušavanja tržišnih odnosa veleprodaje i maloprodaje tiskovina odnosno stvaranja, uvjetno rečeno, ovisnosti trgovaca na malo o Distri-pressu. 7.2. Mjerodavno tržište trgovine tiskom na malo Poduzetnik Distri-press nema vlastitih maloprodajnih mjesta. Ovaj poduzetnik prodaje tiskovine maloprodajnim objektima trećih osoba, te izravno putem kolportaže i pretplate. Ako je riječ o prodajnom mjestu unutar postojećeg objekta kao što su primjerice samoposluživanja, odnosi između vlasnika objekta, odnosno trgovca i distributera tiska uređuju se ugovorom. Interes distributera i prodavatelja sastoji se u tome da prodaju što veći broj primjeraka tiskovina radi ostvarenja što veće dobiti, a remitenda pada izravno na teret nakladnika. Procjena ukupnog broja maloprodajnih mjesta u Republici Hrvatskoj u 2003. godini iznosi od 9.000 do 9.500 (uzevši u obzir sezonske promjene broja prodajnih mjesta), od čega specijalizirana prodajna mjesta Tiska čine više od 10 posto. Poduzetnici Distri-press, Medijski centar Glas Slavonije i Novi list – Novinsko nakladničko d.d. nemaju vlastita specijalizirana prodajna mjesta. 7.2.1. Način utvrđivanja mjerodavnog tržišta trgovine tiskom na malo Može se smatrati da će se učinci, koje će predmetna koncentracija imati na navedeno mjerodavno tržište trgovine tiskom na veliko »preliti« i na tržište trgovine tiskom na malo. Učinak prelijevanja (spillover effect) popratno je djelovanje proizašlo kao posljedica provedbe koncentracije poduzetnika (ili sklapanja sporazuma poduzetnika), a očituje se kao učinak na tzv. susjednom tržištu. Pri ocjeni učinaka koncentracije na tržišno natjecanje, tijela za konkurenciju u pravilu uzimaju u obzir i ove učinke. 7.2.2. Struktura mjerodavnog tržišta trgovine tiskom na malo Struktura tržišta trgovine na malo tiskom (koja uključuje prodaju putem specijaliziranih prodajnih mjesta tiska u vlasništvu ili najmu distributera tiska, te njihovu pretplatu i kolportažu, zatim specijalizirana mjesta drugih poduzetnika koji nisu distributeri tiska, te prodaju na nespecijaliziranim prodajnim mjestima) u 2003. godini jest sljedeća: Tablica 4: Struktura trŽiŠta trgovine na malo tiskom na podruČju RH u 2003. godini rasponi tržišnih Poduzetnik udjela, u % (2003.) 1. 2. 1. Tisak d.d., Zagreb 30 – 35 2. Slobodna Dalmacija – Trgovina d.o.o., Split 5 – 10 3. Glas Istre d.o.o., Pula < 5 4. Distri-press d.o.o., Zagreb < 5 5. Medijski centar Glas Slavonije d.d., Osijek < 5 6. Novi list-Novinsko nakladničko d.d., Rijeka < 5 7. ostala prodaj. mj. tiska 55 – 60 Ukupno: 100,00 Izvor i obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja – Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja 7.3. Mjerodavno tržište trgovine duhanskim proizvodima 7.3.1. Način utvrđivanja mjerodavnog tržišta trgovine duhanskim proizvodima Slično kao i kod mjerodavnog tržišta trgovine na veliko tiskom, i na ovom je tržištu riječ o specifičnim neelastičnim proizvodima. Cijene duhanskih proizvoda su u velikoj mjeri ovisne o promjenama mjera porezne politike, osobito posebnog poreza (trošarina). Naime, udjel trošarina na duhanske proizvode, u maloprodajnoj cijeni kreće se (ovisno o skupini cigareta) od 46 posto do 61 posto, odnosno u prosjeku iznosi 49,8 posto a udjel poreza na dodanu vrijednost 18 posto, stoga je razvidno da država ima prevladavajući utjecaj na kretanje maloprodajnih cijena duhanskih proizvoda. Ovo je tržište, na kojem se, kao i kod distribucije tiska, primjenjuje rabatni sustav, međutim ovdje se radi o uobičajenim trgovinskim odnosima, a ne o komisionoj prodaji. Kako veletrgovci, tako i trgovci na malo, proizvode kupuju od proizvođača koji utvrđuje konačnu cijenu. S obzirom na rečeno, na tržištu trgovine duhanskim proizvodima ne treba činiti razliku između trgovine na veliko i trgovine na malo. Sa stajališta krajnjeg potrošača, s obzirom na način prodaje, prodaja duhanskih proizvoda vrši se na specijaliziranim mjestima za prodaju tiska i duhanskih proizvoda te na nespecijaliziranim prodajnim mjestima kao što su prodavaonice hrane, supermarketi, benzinske postaje i sl. Imajući na umu navike potrošača, potrošači u Hrvatskoj tradicionalno su usmjereni na kupnju duhanskih proizvoda na kioscima, zajedno s dnevnim tiskom. 7.3.2. Struktura tržišta trgovine duhanskim proizvodima Stručna služba Agencije prikupila je od tržišnih sudionika podatke o mjerodavnom tržištu trgovine duhanskim proizvodima na području Republike Hrvatske u 2003. godini, koji pokazuju da je u ukupnoj prodaji duhanskih proizvoda u vladajućem položaju poduzetnik Adris grupa. Ovaj poduzetnik preko proizvođača – društava kćeri, Tvornica duhana Rovinj i Tvornica duhana Zagreb, drži čak [...– poslovna tajna] posto tržišta (ostalih [.... posto – poslovna tajna] pripada Tvornici duhana Zadar, a 0,84 posto čini uvoz). Adris Grupa je u 2003. godini na području Republike Hrvatske imala [..... – poslovna tajna] aktivna kupca (maloprodajna i/ili veleprodajna). Od toga broja, [..... – poslovna tajna] se kupca bave isključivo veleprodajom duhanskih proizvoda, a [..... – poslovna tajna] kupaca kao pretežitu djelatnost (više od 50 posto djelatnosti) obavlja veleprodaju duhanskih proizvoda. U poslovanju Adris grupe došlo je u 2003. godini do organizacijskih promjena kojima su poslovne aktivnosti društava TDR d.d., Dugraf d.o.o. i Ronhill d.o.o. spojene u društvo TDR d.o.o. Ovom vertikalnom integracijom objedinjena je proizvodnja, otkup i prerada duhana. U tom smislu, ulaskom u Distri-press Adris-grupa imat će mogućnost korištenja još jednog distributivnog kanala za svoje proizvode. Kao što je već gore rečeno Distri-press je ovom tržištu pristupio u srpnju 2003. godine, te je u toj godini ostvario tržišni udjel od [< 5 – poslovna tajna] posto. 8. Gospodarske prednosti i prednosti za potroŠaČe Podnositelj prijave, poduzetnik Distri-press, sukladno odredbi članka 18. ZZTN i članka 11. točke 17. i točke 18. Uredbe o koncentracijama, u prijavi navodi gospodarske prednosti te prednosti za potrošače koje će proizaći iz provedbe Koncentracije Distri-press i kojima dokazuje da će proizvesti učinke koji će dovesti do takvog jačanja tržišnog natjecanja koje će biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja ili jačanja vladajućeg položaja sudionika Koncentracije Distri-press. 8.1. Gospodarske prednosti koncentracije Prema obrazloženju podnositelja prijave, sudionici Koncentracije Distri-press pri sklapanju transakcije vođeni su prvenstveno motivima financijske prirode. Nakladnici tiska, ako ne razvijaju vlastitu distributivnu mrežu, teže sudjelovanju u određenoj mjeri u poslu distribucije, čime se postiže i bolja zarada od osnovne djelatnosti – nakladništva. U obrazloženju se navodi da sudjelovanje više poduzetnika u vlasničkoj strukturi distributera daje više garancija da će distribucija biti bolje i troškovno racionalnije organizirana, te time manje utjecati na cijene samih proizvoda odnosno tiska. Navode da se sudjelovanjem u profitu ostvarenom u djelatnosti distribucije istovremeno postiže bolja zarada iz osnovne djelatnosti sudionika koncentracije, konkretno naklade tiska. Time se ujedno sprječava da se dio zarade iz osnovne djelatnosti (ovdje prvenstveno nakladničke) pretače u ruke distributera, čime se postiže i veća neovisnost nakladnika. Podnositelj prijave ističe da mogućnosti nadzora poslovanja distributera, koje članovima društva omogućavaju osnovna članska prava prema pravu trgovačkih društava, predstavljaju jamstvo za njegovo ekonomično i uspješno poslovanje i stabilnost tržišta distribucije, te onemogućuju privilegiranje pojedinih proizvođača odnosno nakladnika. Sudjelovanjem nakladnika u vlasničkoj strukturi distributera ne ugrožavaju se interesi ostalih nakladnika, budući da i Zakon o medijima nalaže distributerima distribuciju tiska svih nakladnika pod jednakim uvjetima. Podnositelj prijave navodi da se provedbom Koncentracije Distri-press smanjuje opasnost od većih poremećaja na tržištu distribucije, do kojih bi moglo doći u slučaju da se distribucija tiska zbog prevladavajućeg utjecaja jednog ili drugog nakladnika na pojedinog distributera preusmjeri na jednog ili drugog distributera tiska. Nadalje se navodi da su iskustva na mjerodavnom tržištu distribucije tiska u prošlosti pokazala da upravo distributeri koji su u »vlasništvu« nakladnika čije tiskovine distribuiraju, ostvaruju stabilne odnosno bolje poslovne rezultate. Stoga bi se provedbom Koncentracije Distri-press ostvarila bolja zaštita interesa i neovisnosti nakladnika u području tiska, a time ujedno i zaštita interesa krajnjih potrošača – čitatelja. Iako je to Agencija od njega zatražila, prijavitelj koncentracije svoje tvrdnje nije kvantificirao, niti pruža bilo kakve dokaze (izvedene npr. ekonometrijskim metodama). 8.2. Prednosti za potrošače Podnositelj prijave u obrazloženju navodi da će, sa stajališta interesa potrošača, sudjelovanje Adris grupe i Veltradea u strukturi udjelničara Distri-pressa, uz postojeće članove društva (EPH i Ivana Granića) jamčiti stabilnije obavljanje djelatnosti distribucije tiska, budući da se može očekivati da će članovi društva, osobito nakladnici EPH i Večernji list, biti zainteresirani da svojim znanjem, a po potrebi i financijskim sredstvima omoguće Distri-pressu unaprjeđivanje i podizanje standarda veleprodaje općeinformativnog dnevnog tiska. Nadalje se navodi da će sudjelovanje više članova, osobito onih čiji se proizvodi distribuiraju putem Distri-pressa, utjecati na bolju kontrolu i racionalizaciju troškova distribucije, a time i na to da ne dolazi do povećanja cijena tiska zbog eventualnih neracionalnih troškova distribucije, što je osobito bitno za čitatelje. Podnositelj u ovom trenutku ne može procijeniti hoće li stjecanje udjela u Distri-pressu od strane Veltradea i Adris grupe moći dovesti do smanjenja maloprodajnih cijena tiska i duhanskih proizvoda. Predmetna koncentracija, prema obrazloženju, svakako neće uzrokovati povećanje maloprodajnih cijena. Napominje da su mogućnosti smanjenja cijena ograničene, jer maloprodajnu cijenu novina utvrđuje nakladnik, a veleprodaja i maloprodaja imaju tek posrednu ulogu u formiranju maloprodajne cijene. 9. Analiza uČinaka koncentracije Pri ocjeni dopuštenosti koncentracije, Agencija je sukladno članku 25., stavku 2. ZZTN, odnosno članku 19. Uredbe o koncentracijama, razmatrala sve moguće prednosti i učinke koji bi nastupili provedbom prijavljene koncentracije, kao i moguće zapreke tržištu. Struktura mjerodavnih tržišta razmatrana je prilikom utvrđivanja mjerodavnog tržišta te je utvrđeno da je, kako u slučaju tržišta trgovine tiskom na veliko, tako i u slučaju tržišta trgovine duhanskim proizvodima, riječi o relativno nepovoljno strukturiranim, odnosno visoko koncentriranim tržištima. Postojeći tržišni takmaci malobrojni su i ne utječu na kretanja na mjerodavnim tržištima, a mogućim budućim takmacima pristup tržištima je znatno otežan, prvenstveno zbog visokih troškova ulaska na tržišta i naknadno visokih troškova održavanja tržišnog položaja. Prodajnu cijenu tiskovina utvrđuje sam nakladnik. Sudjelovanje trgovca na veliko u cijeni utvrđeno je rabatom, a sustav marži ne primjenjuje se. Riječ je, dakle, o trošku nakladnika, u obliku popusta ili dijela cijene koji mu pripada. Prodaja na veliko tiskom ne obavlja se po propisima i načelima veleprodajnog poslovanja. Odnos veletrgovca (distributera u širem smislu) i nakladnika tiska neposredan je i uređen je kroz oblik komisionog poslovanja. Distributer ima zakonsku obvezu objavljivanja općih uvjeta poslovanja. Tim se uvjetima utvrđuju usluge koje distributer pruža izdavačima, kao što su tiražiranje, otprema i distribucija, prodaja tiska, remitenda, obračun prodaje i plaćanje izdavaču. Distributer ima zakonsku obvezu distribucije tiskovina svakog nakladnika koji prihvati njegove opće uvjete. Distributer s nakladnikom sklapa ugovor o komisionoj prodaji tiskovina (u ime i za račun nakladnika) kao i ugovor o međumjesnom prijevozu tiska. Ovdje treba napomenuti da vodeći poduzetnici na ovom tržištu posjeduju i kapacitete za prijevoz tiska (distribucija u užem smislu), što im daje znatnu prednost prilikom plasiranja tiska na maloprodajnim mjestima odnosno krajnjem potrošaču. Takva praksa nije uobičajena u svijetu, gdje posebni (lokalni) poduzetnici obavljaju djelatnost prijevoza za distributera – trgovca na veliko. Sa stanovišta čitatelja odnosno potrošača, ključna je funkcija distributera da osigura dostupnost tiska na mjestu i u vrijeme koje odgovaraju potrošačima. Od svih tiskovina, kvaliteta (mjesto i vrijeme) distribucije najvažnija je u slučaju dnevnog tiska. Naime, vrijednost je informacija u dnevnom tisku u njihovoj aktualnosti, što nije slučaj kod periodičkih publikacija koje svoj sadržaj u manjoj mjeri temelje na aktualnosti. Dnevni tisak čini čak 80 posto od ukupnog broja prodanih tiskovina u Republici Hrvatskoj. Značaj je tržišta trgovine tiskom na veliko u Hrvatskoj utoliko veći, ako uzmemo u obzir činjenicu da se najveći dio prodaje dnevnih tiskovina obavlja preko specijaliziranih i nespecijaliziranih prodajnih mjesta u prodavaonicama, kojima pravovremenu dostupnost tiskovina osiguravaju upravo distributeri. Naime, za razliku od većine europskih zemalja, prodaja dnevnog tiska putem pretplate još je uvijek u začetku. Sudionici predmetne koncentracije, EPH kao dosadašnji imatelj udjela u Distri-pressu, te Adris Grupa i Veltrade kao budući udjelničari, imaju iznimno jaki tržišni položaj na tzv. uzvodnim tržištima – tržištu nakladništva (EPH, Veltrade), odnosno tržišta duhanskih proizvoda (Adris grupa). U strukturi tržišta općeinformativnih dnevnika (podaci iz predmeta EPH d.o.o./Slobodna Dalmacija d.d., klasa: UP/I-030-02//2004-01/33), koncerni Večernji list i EPH imaju zajednički tržišni udjel od preko 60 posto, što sukladno članku 15. stavku 4. točki 1. ZZTN, upućuje na to da se nalaze u zajedničkom vladajućem položaju na tržištu. Također ta dva poduzetnika u odnosu na ostale nakladnike ostvaruju preko [između 20 i 70 – poslovna tajna] posto udjela na tržištu veleprodaje tiska u distribucijskoj mreži Tiska d.d., a isto tako i više od [između 20 i 70 – poslovna tajna] posto u distribucijskoj mreži Distri-pressa. Sa stajališta krajnjeg potrošača – čitatelja, stjecanje udjela u Distri-pressu od strane Veltradea i Adris grupe, čime dolazi do vertikalne integracije poduzetnika, neće proizvesti negativne učinke. Pravovremena dostupnost dnevnog tiska na krajnjim prodajnim mjestima, što je ključna funkcija distributera tiska, ostat će zajamčena. Može se očekivati da će koncerni EPH i Večernji list, u segmentu njihovog poslovanja koji se odnosi na nakladništvo, kroz sudjelovanje u »vlasničkoj« strukturi Distri-pressa, biti zainteresirani za unaprjeđivanje i podizanje standarda trgovine na veliko tiskom, racionalizacijom troškova distribucije, te eliminiranjem eventualnih neracionalnih troškova utjecati na održavanje postojeće razine cijena tiska (što je osobito bitno za čitatelje). U pogledu mogućnosti opskrbe tržišta vjerojatno je, kao što i navodi podnositelj prijave Koncentracije Distri-pres, da će doći do racionalizacije odnosno ekonomičnije organizacije poslovanja. Međutim, od pogodnosti navedenih u prijavi, sa stajališta tržišnog natjecanja značajnije se čini postojanje opasnosti od mogućih usklađenih (koluzivnih) djelovanja, odnosno dogovornog nastupa dva najjača poduzetnika distributera, Tiska i Distri-pressa, koji na taj način prestaju biti tržišni takmaci. Riječ je prije svega o mogućnosti sporazuma o cijenama i sporazuma o podijeli tržišta. Opasnost od usklađenog djelovanja proizlazi već i iz postojeće, sadašnje kapitalne povezanosti između tri, od četiri najveća distributera tiska (Distri-press, Tisak, Slobodna Dalmacija – Trgovina d.o.o.). Ta se povezanost ostvaruje preko koncerna EPH, koji osim udjela u Distri-pressu, zajedno s koncernom Večernjim listom i Adris grupom, drži znatne udjele u Tisku, dok istovremeno postoji i kapitalna povezanost Tiska i Slobodne Dalmacije – Trgovine d.o.o. Provedbom Koncentracije Distri-press dodatno bi se povećala postojeća kapitalna isprepletenost dvaju najvećih nakladnika tiska i najvećeg proizvođača duhanskih proizvoda s, po tržišnoj snazi, prvim, drugim i četvrtim distributerom tiska. U tom svjetlu bi vlasnička struktura nastala provedbom Koncentracije Distri-pressom mogla imati značajne učinke na tržišno natjecanje, budući da članska prava koja proizlaze iz njihovih znatnih »vlasničkih« udjela u Distri-pressu i Tisku nakladnicima-udjelničarima daju istim poduzetnicima mogućnost sudjelovanja i izvršavanja odlučujućeg utjecaja u najvećim distributerima tiska, osobito u odnosu na najvažnije poslovne odnosno strateške odluke. Na taj bi se način povećala i opasnost od usklađenog (koluzivnog) djelovanja Distri-pressa i Tiska (naročito na tržištu distribucije tiska), budući da bi, zbog veoma podudarne »vlasničke« strukture, bilo teško uvjerljivo zamisliti razloge zbog kojih bi Distri-press i Tisak u budućnosti djelovali kao tržišni takmaci na tržištu veleprodaje tiska. 10. Ocjena dopuŠtenosti koncentracije u postupku na drugoj razini Slijedom naprijed iznijetoga, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja je na 21. sjednici, održanoj 12. srpnja 2004., ocijenilo da prikupljeni dokazi, podaci i obavijesti, te na tome utemeljeni rezultati postupka, ne ukazuju da bi u konkretnom slučaju bila riječ o dopuštenoj koncentraciji. Shodno tome, Agencija je, sukladno članku 26. stavku 3. ZZTN, donijela zaključak, klasa UP/I 030-02/04-01/17, urbroj 580-02-04-12-7, od 12. srpnja 2004., kojim se pokreće postupak ocjene koncentracije poduzetnika (tzv. pokretanje postupka na drugoj razini). Vijeće je, na 27. sjednici, održanoj 29. rujna 2004., zaključilo da je riječ o koncentraciji s učincima na tržištu distribucije tiska koje se u pravilu smatra osjetljivim tržištem, te da je shodno tome potrebno provođenje dodatnih analiza. Stoga je Agencija, sukladno članku 56. stavku 5. ZZTN, donijela zaključak (klasa UP/I 030-02/04-01/17, urbroj 580-02-04-12-12-32), od 29. rujna 2004., kojim se rok za donošenje rješenja produžuje za tri mjeseca. 11. Javni poziv poduzetnicima za dostavljanje miŠljenja o uČincima Koncentracije Distri-press U cilju prikupljanja dopunskih podataka potrebnih za dodatne analize, Agencija je, sukladno članku 37. točka 8. i točka 9. ZZTN i članku 94. ZoUP-a objavila Javni poziv poduzetnicima za dostavljanjem primjedaba i mišljenja. Javni je poziv (klasa UP/I-030-02/2004-01/17, urbroj: 580-02-04-12-56) objavljen 5. studenoga 2004. na službenim web-stranicama Agencije (www.crocompet.hr). Agencija je rečenim javnim pozivom pozvala sve poduzetnike koji djeluju na tržištima veleprodaje tiska i duhanskih proizvoda, maloprodaje tiska i duhanskih proizvoda, naklade tiska te proizvodnje duhanskih proizvoda, a na kojima djeluju i sudionici predmetne koncentracije poduzetnika, da dostave svoje primjedbe, poglede i mišljenja o mogućim konkretnim značajnim učincima provedbe Koncentracije Distri-press na njihovo poslovanje kao i na moguće značajne učinke koju bi provedba te koncentracije mogla imati na tržišno natjecanje na navedenim tržištima u cjelini. Utvrđen je rok za dostavu primjedbi i mišljenja Agenciji u pisanom obliku do 15. studenoga 2004. Agencija je, 3. studenoga 2004., izravno uputila i dopise nakladnicima općeinformativnih dnevnika (od kojih neki obavljaju i trgovinu na veliko i malo tiskom), koji nisu povezani sa sudionicima Koncentracije odnosno njihovim glavnim tržišnim takmacima, te Tvornici duhana Zadar d.d., Duhanu d.d., Rijeka i Duhanu d.d., Zagreb (koji se bave trgovinom duhanskim proizvodima). 11.1. O poduzetnicima koji su dostavili mišljenje Agencija je u utvrđenom roku zaprimila pisana mišljenja Vjesnika d.d. (Zagreb; u daljnjem tekstu: Vjesnik), Glasa Istre d.o.o. (Pula; u daljnjem tekstu: Glas Istre), Medijskog centra Glas Slavonije d.d. (Osijek; u daljnjem tekstu: Glas Slavonije), Novog lista d.o.o. (Rijeka; u daljnjem tekstu: Novi list), Slobodne Dalmacije d.d. (Split; u daljnjem tekstu: Slobodna Dalmacija), te Duhana d.d. (Rijeka; u daljnjem tekstu: Duhan Rijeka). Poduzetnici Vjesnik, Glas Istre, Medijski centar Glas Slavonije i Novi list nisu kapitalno povezani sa sudionicima Koncentracije Distri-press (osim što je Novi list mali dioničar Tiska d.d. čiji udjel Novom listu ne daje mogućnost utjecanja na poslovnu politiku i strateške odluke Tiska d.d.). Poduzetnik Duhan Rijeka je društvo koncerna Adris grupe. Poduzetnik Slobodna Dalmacija nalazi se u postupku privatizacije. Jedinu ponudu za preuzimanje tog poduzetnika Hrvatskom fondu za privatizaciju podnio je poduzetnik EPH. Agencija je rješenjem, klasa UP/I-030-02/2004-01/33, urbroj 580-02-04-12-16, od 27. srpnja 2004., uvjetno dopustila provedbu koncentracije EPH d.o.o./Slobodna Dalmacija d.d. Međutim, u trenutku otpravljanja ovog dopisa, postupak provedbe rečene koncentracije još nije započeo, ali postoji velika vjerojatnost da u relativno kratkom vremenu dođe do kapitalnog povezivanja Slobodne Dalmacije s EPH koji je jedan od udjelničara poduzetnika Distri-pressa. Poduzetnici Glas Istre, Glas Slavonije, Novi list i Slobodna Dalmacija bave se nakladom tiska, prije svega regionalnih dnevnih novina (»Glas Istre«, »Glas Slavonije«, »Novi list«, »Slobodna Dalmacija«). Navedeni poduzetnici bave se i veleprodajom, te maloprodajom tiska na vlastitim specijaliziranim prodajnim mjestima. Poduzetnik Vjesnik d.d. bavi se prvenstveno nakladom dnevnog lista »Vjesnik«). 11.2. Mišljenja o učincima Koncentracije Distri-press i) Vjesnik Poduzetnik Vjesnik, u mišljenju od 19. studenoga 2004., navodi da značajniji vlasnički udjeli nakladnika u distribuciji tiska i njihova koncentracija nije u skladu s odredbama ZZTN, te da bi provedbom Koncentracije Distri-press mogla biti narušena tržišna pozicija Vjesnika. ii) Glas Istre Poduzetnik Glas Istre, u svom mišljenju od 25. studenoga 2004., navodi da su tržišta veleprodaje i maloprodaje tiska i duhanskih proizvoda i tržišta naklade tiska i proizvodnje duhanskih proizvoda već i sada visoko koncentrirana. Stjecanjem udjela u Distri-pressu od strane dioničara Tiska, dva bi vodeća distributera tiska imala bitno sličnu »vlasničku« strukturu. Slijedom toga navodi da mu je teško zamislivo kojim bi argumentima sudionici Koncentracije mogli opravdati da će njena provedba dovesti do jačanja tržišnog natjecanja, što bi konkretno trebalo značiti da će Tisak i Distri-press i nakon provedbe Koncentracije Distri-press biti tržišni takmaci i stvarno konkurirati. Smatra da bi provedba Koncentracije Distri-press mogla ugroziti njegovu tržišnu poziciju kao regionalnog nakladnika i distributera vlastitih tiskovina i poddistributera tiskovina drugih nakladnika. Istovremeno, provedba te koncentracije ugrožava i aktualne pregovore Glasa Istre s Distri-pressom oko formiranja zajedničkog trgovačkog društva koje bi se bavilo regionalnom distribucijom tiska. Stoga Glas Istre naglašava potrebu da Agencija u okviru svoje nadležnosti razmotri određivanje mjera kojima bi se ublažili mogući negativni učinci provedbe Koncentracije Distri-press. iii) Glas Slavonije Poduzetnik Glas Slavonije, u mišljenju od 29. studenoga 2004., navodi da bi sudionici Koncentracije Distri-press, s obzirom na njihovu kapitalnu isprepletenost uz istovremeno djelovanje na tržištu naklade tiska i na tržištu distribucije tiska, mogli ostvariti potpunu kontrolu nad tržištima distribucije i prodaje tiska, čime bi nakladnici koji nisu sudionici Koncentracije Distri-press bili stavljeni u nepovoljniji tržišni položaj. iv) Novi list Slično mišljenje iznosi i Novi list. Taj poduzetnik, u mišljenju od 29. studenoga 2004., navodi da bi sudionici Koncentracije Distri-press, s obzirom na njihovu istovremenu kapitalnu povezanost s Tiskom, provedbom koncentracije stekli kontrolu nad tržištima naklade tiska, veleprodaje tiska i maloprodaje tiska. Slijedom toga smatra da bi provedbom predmetne koncentracije došlo do značajnog narušavanja tržišnog natjecanja, što bi sudionike Koncentracije Distri-press dovelo u povoljniji položaj na tržištu, a ostale nakladnike, naročito regionalne, u krajnje nepovoljan položaj. v) Slobodna Dalmacija Poduzetnik Slobodna Dalmacija, u mišljenju od 9. prosinca 2004. navodi da smatra kako provedba Koncentracije Distri-press ne bi proizvela nikakve učinke na tržišno natjecanje. vi) Duhan Rijeka Poduzetnik Duhan Rijeka, u mišljenju od 17. studenoga 2004., u bitnome navodi da Koncentracija Distri-press prema njegovoj procjeni ne bi imala utjecaja na njegovo poslovanje. Što se tiče utjecaja te koncentracije na tržišta u cjelini, drži da bi svi sudionici u trgovačkom lancu kao i potrošači ostvarili koristi, ako bi se njenom provedbom postigli određeni sinergijski učinci. Proizlazi da se mišljenja i prijedlozi poduzetnika koja su dostavljena Agenciji mogu podijeliti u dvije skupine. Tako poduzetnici koji su kapitalno, izravno ili neizravno, povezani sa sudionicima Koncentracije Distri-press (Duhan Rijeka), ili postoji velika vjerojatnost da će u relativno kratkom vremenu doći do takvog povezivanja (Slobodna Dalmacija), smatraju da provedba koncentracije neće imati negativnih učinaka na tržišni položaj tih poduzetnika niti na tržišno natjecanje u cjelini. S druge strane, poduzetnici koji nisu kapitalno povezani sa sudionicima Koncentracije Distri-press (Vjesnik, Glas Istre, Glas Slavonije, Novi list), smatraju da će njena provedba imati negativne učinke na njihovu tržišnu poziciju i poslovanje, na tržišno natjecanje na mjerodavnim tržištima i na tržišno natjecanje u cjelini. Nakladnici regionalnih općeinformativnih dnevnika (Glas Istre, Novi list) smatraju da će provedba Koncentracije Distri-press imati negativne učinke naročito na njih kao regionalne nakladnike. Stoga predlažu da Agencija utvrdi mjere i uvjete kojima bi se ti učinci spriječili, odnosno kojima bi Distri-press i Tisak djelovali kao tržišni takmaci. 12. Zahtjev Tvornice duhana Zadar d.d. (priznavanje poloŽaja stranke u postupku) Tijekom postupka ocjene dopuštenosti Koncentracije Distri-press, Tvornica duhana Zadar d.d., sa sjedištem u Zadru, Gaženica bb (u daljnjem tekstu: TD Zadar), podnijela je Agenciji zahtjev za priznavanje stranke u postupku ocjene koncentracije, u smislu članka 40. ZZTN. Zahtjev je podnesen 13. listopada 2004. Poduzetnik TD Zadar svoj zahtjev obrazlaže time da ima pravni interes i prava čija je zaštita povezana uz predmet ocjene Koncentracije Distri-press. Pritom ni na koji način taj svoj pravni interes ne dokazuje, već sasvim općenito navodi da je distribucijska mreža poduzetnika – distributera tiska iznimno važna za dostupnost duhanskih proizvoda u Republici Hrvatskoj, te da je taj ključni kanal sve više koncentriran. Da bi dokazao postojanje svog interesa, TD Zadar traži da mu se, sukladno članku 50. ZZTN, omogući uvid u spis predmeta. Kako poduzetnik TD Zadar nije ničim dokazao da bi provedba Koncentracije Distri-press mogla značajno utjecati na njegove interese, a pravo na uvid u spis imaju samo stranke u postupku, Agencija je zahtjev TD Zadar odbacila zaključkom, klasa UP/I 030-02/2004-01/17, urbroj: 580-02-04-12-78, od 26. studenoga 2004. 13. UtvrĐivanje uČinaka koncentracije na trŽiŠno natjecanje Na temelju prikupljenih podataka i izvedenih analiza koje je provela stručna služba Agencije, Vijeće je zaključilo da će Koncentracija Distri-press imati značajne učinke na mjerodavnom tržištu trgovine tiskom na veliko i susjednom tržištu trgovine tiskom na malo, te na mjerodavnom tržištu trgovine duhanskim proizvodima. 13.1. Utvrđeni negativni učinci koncentracije Vijeće je, sukladno članku 18. ZZTN, zaključilo da su mjerodavno tržište trgovine tiskom na veliko i susjedno tržište trgovine tiskom na malo, kao i mjerodavno tržište trgovine duhanskih proizvoda relativno nepovoljno strukturirana, odnosno visoko koncentrirana sa svim značajkama oligopola. Stoga bi provedba Koncentracije Distri-press mogla značajno utjecati na sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, naročito na tržištu prodaje tiska na veliko. Pritom se sa stanovišta tržišnog natjecanja općenito smatra da sudjelovanje nakladnika u »vlasničkoj« strukturi distributera tiska ne treba biti pravilo, već izuzetak. Ovo iz razloga što je nakladnicima tiska kontrola nad poduzetnicima koji se bave distribucijom tiska zanimljiva prvenstveno iz razloga da izbjegnu mogućnost da im se smanji prihod zbog povećavanja rabata od strane distributera. Stoga, u situaciji kad nakladnici tiska kontroliraju distributere tiska, nije vjerojatno da će distributeri povećati rabate u odnosu na nakladnike i na taj način povećati prihod od distribucije ili smanjiti cijenu tiskovina, pogotovo u uvjetima kad konačnu prodajnu cijenu tiskovina utvrđuje izravno sam nakladnik. Takvim se izuzetkom može smatrati situacija karakteristična za Republiku Hrvatsku »naslijeđena« iz predtranzicijskog razdoblja, u kojem je bilo uobičajeno da su distributeri izravno povezani s jednim ili više nakladnika tiska. Takvim se izuzetkom može smatrati i situacija karakteristična za Tisak u kojem su nakladnici EPH i Veltrade stekli udjele na temelju stečajnog plana. Vijeće je ocijenilo da vertikalna integracija poduzetnika do koje će doći provedbom ove koncentracije, odnosno ulaskom Adris grupe i Veltradea u vlasničku strukturu poduzetnika Distri-pressa, ipak neće, poglavito sa stajališta potrošača, dovesti do negativnih učinaka. Međutim, posljedična horizontalna povezanost dva najjača distributera na tržištu trgovine na veliko tiskom, poduzetnika Tiska i Distri-pressa, mogla bi proizvesti nepoželjne učinke sa stajališta tržišnog natjecanja, osobito imajući na umu i neizravnu povezanost s trećim velikim distributerom tiska putem udjela koji Tisak ima u Slobodnoj Dalmaciji – Trgovini d.o.o. Vijeće je ocijenilo da sudionici koncentracije u tom smislu nisu dokazali da će predmetna koncentracija dovesti do jačanja tržišnog natjecanja na bilo kojem od navedenih tržišta, te da će to jačanje biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja ili jačanja njihovoga vladajućeg položaja, u smislu članka 18. ZZTN. 13.2. Očitovanje Vijeća o negativnim učincima Koncentracije Distri-press (statement of objections) Vijeće je Koncentraciju Distri-press razmatralo na 21. sjednici, održanoj 12. srpnja 2004., na 27. sjednici, održanoj 29. rujna 2004. i na 29. sjednici, održanoj 4. studenoga 2004. Vijeće je ocijenilo da prikupljeni dokazi, podaci i obavijesti, uključujući i podatke koje su sudionici Koncentracije iznijeli u prijavi koncentracije, te na tome utemeljeni rezultati do sada provedenog postupka, ne ukazuju da bi u konkretnom slučaju bila riječ o dopuštenoj koncentraciji. Razmatrajući moguće učinke Koncentracije Distri-press na tržišno natjecanje na mjerodavnim tržištima, Vijeće je ocijenilo da njeni sudionici nisu dokazali da će Koncentracija, sukladno članku 18. ZZTN, dovesti do takvog jačanja tržišnog natjecanja na mjerodavnim tržištima, koje će biti značajnije od negativnih učinaka stvaranja ili jačanja njihovoga vladajućeg položaja. Međutim, Vijeće je ocijenilo da bi se utvrđeni mogući negativni učinci Koncentracije Distri-press na tržišno natjecanje mogli otkloniti utvrđivanjem određenih mjera i uvjeta koje sudionici koncentracije moraju ispuniti, te da bi se u tom smislu koncentracija mogla uvjetno dopustiti u smislu članka 26. stavka 3. točka 3., stavka 4. i stavka 5. istog članka ZZTN. Stoga je Vijeće na 29. sjednici donijelo zaključak da Agencija, sukladno članku 26. stavku 4. ZZTN, članku 135. stavku 1. i članku 143. stavku 3., u vezi sa člankom 8. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91 i 103/96; u daljnjem tekstu: ZoUP), prije donošenja konačne odluke u predmetu ocjene dopuštenosti Koncentracije Distri-press sudionike koncentracije upozna s rezultatima do sada provedenog postupka i učincima Koncentracije za koje je Vijeće ocijenilo da bi mogli biti protutržišni. U tom je smislu Agencija podnositelju prijave Koncentracije Distri-press, dopisom klasa UP/I-030-02/2004-01/17, urbroj: 580-02-04-12-84, od 15. prosinca 2004., dostavila prikaz tijeka postupka i činjenica utvrđenih u postupku ocjene predmetne koncentracije kao i zaključaka koje je to tijelo, uzimajući u obzir sve činjenične i pravne okolnosti, izvelo na temelju svih činjenica, isprava i dokaza, uključujući i podatke koje su sudionici koncentracije dostavili u prijavi (prema mjerodavnom poredbenom pravu EZ: statement of objections). U dopisu se sudionici koncentracije pozivaju da se u roku od osam (8) dana u pisanom obliku očituju na navode Agencije. Poziva ih se naročito da sami predlože mjere, uvjete i rokove koje smatraju prikladnima da se njihovim provođenjem učinkovito otklone negativni učinci Koncentracije Distri-press koji proizlaze iz mogućeg značajnog sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja na mjerodavnim tržištima, na koje im je u dopisu ukazala Agencija. Na taj način Agencija sudionicima koncentracije omogućuje da sami predlože mjere koje moraju biti barem jednako učinkovite i jednako brzo i lako provedive kao i one koje predlaže Agencija, ali bi za sudionike koncentracije bile manje otegotne. Mjere koje predlože sudionici koncentracije, Agencija može ne prihvatiti, prihvatiti u cijelosti ili djelomično, ili kombinirati mjere predložene od sudionika koncentracije s mjerama koje je sama utvrdila. Agencija u dopisu daje opis mjera i očekivane učinke koji se njihovim provođenjem želi postići. Tako je dopisom utvrđeno da mjere za uklanjanje negativnih učinaka Koncentracije Distri-press na tržišno natjecanje u svakom slučaju mjere moraju ići u pravcu da se osigura da se poduzetnici Distri-press i Tisak nakon provedbe Koncentracije Distri-press u najvećoj mogućoj mjeri na tržištu ponašaju i stvarno djeluju kao tržišni takmaci. To se naročito odnosi na njihovo djelovanje na tržištu trgovine tiskom na veliko. U tom smislu Vijeće je u zaključilo da mjere za uklanjanje negativnih učinaka Koncentracije Distri-press moraju ići u pravcu: i) izmjene načina donošenja bitnih poslovnih odluka na skupštini društva Distri-press većinom od 76 posto glasova, ii) raskidanja personalnih veza između članova društva Distri-pressa i s njima povezanih društava, iii) osiguravanja tajnosti podataka o tržišnim udjelima tržišnih takmaca članova društva Distri-pressa, iv) privremene zabrane raskidanja postojećih ugovora o distribuciji koje je sklopio Distri-press, v) obveze nediskriminacije tržišnih takmaca. 13.3. Očitovanje sudionika Koncentracije Distri-press na očitovanje Agencije Podnositelj prijave koncentracije je, 29. prosinca 2004., dostavio Agenciji pisano očitovanje sudionika Koncentracije Distri-press na Agencijin prijedlog mjera, uvjeta i rokova za uklanjanje protutržišnih učinaka predmetne koncentracije na tržišno natjecanje. U tom smislu sudionici koncentracije neke su mjere predložene od Agencije prihvatili, a za neke predložili modifikaciju, odnosno promjene u izričaju. 14. Usmena rasprava Nakon analize prijedloga mjera za uklanjanje protutržišnih učinaka Koncentracije Distri-press koji su dostavili sudionici koncentracije i njihovim uspoređivanjem s mjerama koje je predložila Agencija, imajući pritom na umu svrhu koja se provođenjem mjera želi postići, sukladno članku 54. stavku 2. ZZTN, dana 10. siječnja 2005. održana je usmena rasprava kojoj su nazočili svi sudionici koncentracije. Na usmenoj su raspravi predstavnici sudionika koncentracije i Agencije dodatno pojasnili svoje stavove i dali dodatna pojašnjenja glede mjera i uvjeta za uklanjanje mogućih protutržišnih učinaka Koncentracije Distri-press. 15. Ocjena dopuŠtenosti koncentracije poduzetnika Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja na 32. sjednici, održanoj 12. siječnja 2005., sukladno ovlastima iz članka 34. i članka 35. stavak 1. točke 2. i točke 5. ZZTN, razmatralo je koncentraciju poduzetnika nastalu stjecanjem zajedničke kontrole nad poduzetnikom Distri-pressom. Pri ocjeni koncentracije, sukladno članku 25. stavku 2. ZZTN, Vijeće je razmatralo moguće prednosti i učinke koji bi nastupili provedbom koncentracije, te moguće zapreke pristupu tržištu, primjenjujući kriterije utvrđene u članku 19. Uredbe o koncentracijama. Vijeće je zaključilo da će Koncentracija Distri-press imati značajne učinke na mjerodavnom tržištu trgovine tiskom na veliko i susjednom tržištu trgovine tiskom na malo, te na mjerodavnom tržištu trgovine duhanskim proizvodima. Međutim, Vijeće je ocijenilo da bi se utvrđeni mogući negativni učinci Koncentracije Distri-press na tržišno natjecanje mogli otkloniti utvrđivanjem određenih mjera i uvjeta koje sudionici koncentracije moraju ispuniti, te da bi se u tom smislu koncentracija mogla uvjetno dopustiti u smislu članka 26. stavka 3. točka 3., stavka 4. i stavka 5. istog članka ZZTN. Slijedom iznijetoga Vijeće je zaključilo da se koncentracija poduzetnika koja bi nastala stjecanjem zajedničke kontrole Ivana Granića, EPH, Veltradea i Adris Grupe ocjenjuje uvjetno dopuštenom u smislu članka 26. stavka 3. točke 3. ZZTN, kao što je to riješeno u točki I. izreke ovoga rješenja. Kod donošenja odluke Vijeće je imalo na umu sve isprave, saznanja, dokaze, očitovanja i izjave sudionika koncentracije i njihovih tržišnih takmaca, kao i rezultate usmene rasprave, te pravno-ekonomske analize koje je proveo Sektor za zaštitu tržišnog natjecanja. Vijeće je imalo na umu i sve činjenične, pravne i gospodarske okolnosti. Riječ je prije svega o činjenici da je povezanost nakladnika i distributera tiska, uvjetno rečeno, »naslijeđena« iz predtranzicijskog razdoblja. Nadalje, da je do ulaska EPH u »vlasničku« strukturu Disti-pressa i stjecanja kontrole nad tim poduzetnikom došlo u trenutku kad je daljnje poslovanje Tiska, kao najvećeg distributera, i njegov opstanak na tržištu bio neizvjestan, te je na taj način EPH imao gospodarski interes da osigura distribuciju svojih tiskovina kroz drugu mrežu. Vijeće je imalo na umu i činjenicu da je stjecanje udjela u Tisku od strane koncerna EPH i koncerna Večernjeg lista, kao najvećih nakladnika tiska i Adris grupe, kao najvećeg proizvođača duhana, bio dio stečajnog plana Tiska. To je stjecanje, u obliku zamjene potraživanja za udjele (swap), bilo prvenstveno posljedica zamisli da se, makar i kroz duže razdoblje, pokušaju vratiti ili barem djelomično naplatiti dugovanja koja je Tisak imao prema tim poduzetnicima. Vijeće je imalo na umu i činjenicu da su sudionici koncentracije slične učinke na tržišno natjecanje mogli ostvariti i na drugi način. Naime, mogli su društvenim ugovorom Distri-pressa predvidjeti da se niti jedna od ključnih poslovnih odluka ne donosi većinom većom od tročetvrtinske. Na taj bi način svako od njih stekao značajna upravljačka prava i kontrolu nad Distri-pressom, ali ta kontrola ne bi imala značaj koncentracije poduzetnika u smislu propisa o tržišnom natjecanju. Stoga takvo sjecanje uopće ne bi morali prijaviti Agenciji, a ipak bi u znatnoj mjeri mogli utjecati na donošenje bitnih poslovnih odluka u Distri-pressu. Vijeće je na umu imalo i činjenicu da se povezanost distributera Tiska i Slobodne Dalmacije – Trgovine d.o.o. u ovom trenutku ne može smatrati konačnom i trajnom, budući da ovisi o ishodu sudskog spora. Vijeće je, u točki II. izreke ovoga rješenja, utvrdilo mjere i uvjete koje sudionici Koncentracije Distri-press moraju izvršiti odnosno ispuniti kako bi se uklonili učinci koncentracije na sprječavanje, ograničavanje odnosno narušavanje tržišnog natjecanja, te rokovi za njihovo izvršavanje odnosno ispunjavanje. Imajući na umu da je svrha koju Agencija želi postići mjerama prvenstveno da se osigura da se poduzetnici Distri-press i Tisak nakon provedbe Koncentracije Distri-press u najvećoj mogućoj mjeri na tržištu ponašaju i stvarno djeluju kao tržišni takmaci, Vijeće je zaključilo da je potrebno da se izbjegne mogućnost da bilo koji član poduzetnika Distri-press kroz pravo veta onemogući donošenje odluka koje bi mogle ići u pravcu da se spriječi da taj poduzetnik djeluje na tržištu neovisno o volji nekog od njegovih članova. Pritom je Vijeće imalo na umu i razloge koje su iznijeli sudionici koncentracije, koji se u bitnome svode na potrebu da se ipak dopusti da skupština društva Distri-press neke ključne poslovne odluke donosi većinom glasova većom od tročetvrtinske, budući da je to u interesu Ivana Granića kao člana društva s najmanjom financijskom snagom. Slijedom toga, Vijeće je u točki II. stavku 1. slovu a riješilo da društveni ugovor društva Distri-press kojim članovi društva uređuju svoje odnose nakon provedbe koncentracije ne smije sadržavati odredbe kojima se utvrđuje da skupština društva odluke donosi većinom glasova većom od tročetvrtinske, osim u slučajevima izmjene i dopune društvenog ugovora, promjene oblika odnosno pripajanje ili spajanje društva, sklapanje, izmjena ili raskidanje poduzetničkih ugovora, donošenja odluka o utvrđivanju godišnjeg financijskog izvješća i upotrebi ostvarene dobiti i pokriću gubitaka društva, donošenje odluka o davanju suglasnosti upravi društva za sklapanje poslova sa članovima društva ili članovima uprave ili njihovim srodnicima, supružnicima i/ili izvanbračnim drugovima ili s društvima u kojima neka od tih osoba posredno ili neposredno ima svoj interes osobito ako u njima drži udjele. Nadalje, imajući na umu da je svrha koju Agencija želi postići mjerama da se poduzetnici Distri-press i Tisak nakon provedbe Koncentracije Distri-press u najvećoj mogućoj mjeri na tržištu ponašaju i stvarno djeluju kao tržišni takmaci, Vijeće je zaključilo da je potrebno ići i u pravcu određenog raskidanja personalnih veza između članova društva Distri-pressa i s njima povezanih društava, naročito onih koja se bave distribucijom tiska. Ovo iz razloga kako bi se smanjila mogućnost usklađenog djelovanja Distri-pressa i drugih poduzetnika koji djeluju na istom mjerodavnom tržištu, a kapitalno i personalno su povezani s članovima društva Distri-press. Slijedom toga, Vijeće je u točki II. stavku 1. slovu b riješilo da društveni ugovor društva Distri-press kojim članovi društva uređuju svoje odnose nakon provedbe koncentracije mora sadržavati odredbe prema kojima člana društva – sudionika koncentracije na skupštini Distri-pressa d.o.o. ne može zamjenjivati (temeljem punomoći) član uprave ili nadzornog odbora nekog drugog člana društva – sudionika koncentracije ili član uprave ili nadzornog odbora s njime povezanog društva, kao niti član uprave ili nadzornog odbora Tiska ili Slobodne Dalmacije ili član uprave ili nadzornog odbora s njima povezanih društava. Nadalje, društveni ugovor društva mora sadržavati odredbe prema kojima članovi uprave Distri-pressa ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih odbora bilo kojeg od sudionika koncentracije ili članovi uprava ili nadzornih odbora s njima povezanih društava, kao niti članovi uprave ili nadzornih odbora Tiska i Slobodne Dalmacije ili članovi uprave ili nadzornih odbora s njima povezanih društava. S istim ciljem, odnosno da se u najvećoj mogućoj mjeri osigura da Distri-press nastavi djelovati kao neovisni tržišni takmac, Vijeće je u točki II. stavku 1. slovu c riješilo da društveni ugovor ne smije sadržavati odredbe prema kojima je uprava društva Distri-pressa dužna podnositi i dostavljati članovima društva podatke o tjednoj prodaji i prometu svih proizvoda koje društvo distribuira strukturirano po kalendarskim danima, niti bilo kakve odredbe koje bi bilo kojem članu društva Distri-pressa omogućavale da prije završetka tekuće financijske godine ima uvid u podatke iz kojih bi mogao procijeniti, utvrditi, izračunati ili na bilo koji način razabrati pojedinačne tržišne udjele poduzetnika čije proizvode Distri-press distribuira ili prodaje, uključujući i proizvode drugih članova društva. Kao dokaz o izvršavanju mjera iz točke II. stavka 1. slova a i slova b izreke ovoga rješenja, nalaže se sudionicima Koncentracije Distri-press da Agenciji, u roku od dva (2) mjeseca računajući od dana dostave ovoga rješenja podnositelju prijave, dostave sklopljeni društveni ugovor društva Distri-pressa, kako je to riješeno u točki II. stavku 1. slovu c izreke ovoga rješenja. Radi nadzora ponašanja poduzetnika Distri-pressa nakon provedbe Koncentracije Distri-press i zaštite interesa poduzetnika koji djeluju na tržištu trgovine tiskom na malo i nakladnika koji nisu članovi društva Distri-pressa, Vijeće je utvrdilo mjere koje idu u pravcu privremenog ograničavanja raskida ugovora koje je Disti-press ima zaključene s tim poduzetnicima. Tako je Vijeće, u točki II. stavku 3. izreke ovoga rješenja, naložilo poduzetniku Distri-pressu da Agenciju obavještava o namjeri jednostranog raskida ugovora o distribuciji tiska sklopljene s trgovcima na malo u svim slučajevima kad je raskid ugovora inicirao Distri-press, a druga se ugovorna strana takvom raskidu protivi. Obavijest o namjeri raskida rečenih ugovora o distribuciji Distri-press mora dostaviti Agenciji u pisanom obliku, uz opširno obrazloženje svih gospodarskih, pravnih, činjeničnih i drugih okolnosti koje su razlog za raskid ugovora, i to najkasnije mjesec dana prije namjeravanog raskida. Agencija će procijeniti je li mogući učinak raskida konkretnog ugovora o distribuciji, samostalno ili kumulativno s raskidom istovrsnih ugovora koje je Distri-press d.o.o. sklopio s drugim poduzetnicima koji djeluju na istom mjerodavnom tržištu, takav da postoje uvjeti za pokretanje postupka za ukidanje ili izmjenu ovoga rješenja u dijelu koji se odnosi na ovu mjeru, u smislu članka 27. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Ta obveza prestaje istekom dvije (2) godine računajući od dana provedbe koncentracije utvrđenom u smislu članka 26. stavka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Vijeće je smatralo svrsishodnim da, bez obzira na postojanje zakonske obveze distribucije tiskovina svih nakladnika koji prihvaćaju javno objavljene opće uvjete distributera (članak 38. stavak 1. i stavak 2. Zakona o medijima), Distri-pressu izričito zabrani jednostrano raskidanje ugovora o distribuciji tiska sklopljene s nakladnicima u svim slučajevima kad je raskid ugovora inicirao Distri-press, a druga se ugovorna strana takvom raskidu protivi, kako je to riješeno u točki II. stavku 4. izreke ovoga rješenja. Vijeće je iznimno dopustilo mogućnost raskida ugovora isključivo iz osobito važnih razloga ili zbog promijenjenih gospodarskih okolnosti pod kojima je konkretan ugovor sklopljen ili ako zbog promjene gospodarskih prilika postoji potreba za promjenom općih uvjeta za distribuciju tiska i temeljem toga za raskidom svih ugovora koji se odnose na distribuciju tiskovina određene skupine ili svih ugovora o distribuciji sa svim nakladnicima. U takvom slučaju poduzetnik Distri-press obavijest o namjeri raskida rečenih ugovora o distribuciji mora dostaviti Agenciji u pisanom obliku, uz opširno obrazloženje svih gospodarskih, pravnih, činjeničnih i drugih okolnosti koje su razlog za raskid ugovora, i to najkasnije mjesec dana prije namjeravanog raskida. Agencija će procijeniti je li mogući učinak raskida konkretnog ugovora o distribuciji, samostalno ili kumulativno s raskidom istovrsnih ugovora koje je Distri-press sklopio s drugim poduzetnicima koji djeluju na istom mjerodavnom tržištu, takav da postoje uvjeti za pokretanje postupka za ukidanje ili izmjenu ovoga rješenja u smislu članka 27. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Ova obveza poduzetnika Distri-pressa prestaje istekom dvije (2) godine računajući od dana provedbe koncentracije utvrđenom u smislu članka 26. stavka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Vijeće je smatralo svrsishodnim i utvrditi obvezu nediskriminacije tržišnih takmaca nakladnika koji nisu članovi društva Distri-press. Slijedom toga Vijeće je obvezalo Distri-press da sve tiskovine iste skupine prodaje pod jednakim uvjetima sukladno općim uvjetima za distribuciju tiska, bez obzira o kojem je nakladniku riječ. Poduzetniku Distri-pressu se zabranjuje da s poduzetnicima koji su njegovi članovi sklapa ugovore o distribuciji ili prodaji proizvoda koje ti udjelničari proizvode ili prodaju, pod uvjetima koji su povoljniji od onih pod kojima Distri-press d.o.o. sukladno općim uvjetima za distribuciju tiska sklapa ugovore o distribuciji ili prodaji istovrsne robe, tj. tiskovina iste skupine s poduzetnicima koji nisu njihovi članovi. Takve ugovore koji sadrže povoljnije uvjete Distri-press ne smije sklapati niti s povezanim društvima svojih članova. U svrhu praćenja izvršavanja te mjere, Distri-pressu je naloženo da Agenciju obavještava o svakoj promjeni općih uvjeta za distribuciju tiska. Ta obveza poduzetnika Distri-pressa d.o.o. prestaje istekom dvije (2) godine računajući od dana provedbe koncentracije utvrđenom u smislu članka 26. stavka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, kako je to riješeno u točki II. stavku 5. izreke ovoga rješenja. Kako bi se izbjegli mogući nesporazumi, Vijeće je izričito naglasilo zabranu daljnje provedbe koncentracije dok sudionici koncentracije ne izvrše mjere odnosno ne ispune uvjete iz točke II. stavka 1. i stavka 2. izreke ovoga rješenja, kako je to riješeno u točki III. izreke ovoga rješenja. Ta je zabrana za sve sudionike koncentracije nastupila danom podnošenja prijave, u smislu članka 22. stavka 3. ZZTN u svezi s člankom 26. stavkom 4. i stavkom 5. ZZTN. S obzirom da je riječ o uvjetno dopuštenoj koncentraciji, ta zabrana traje dok sudionici koncentracije ne izvrše mjere odnosno ne ispune uvjete koje je Agencija utvrdila ovim rješenjem. Stoga će u konkretnom slučaju zabrana trajati dok sudionici koncentracije Agenciji ne dostave društveni ugovor društva Distri-pressa d.o.o. kojim članovi društva uređuju svoje odnose nakon provedbe koncentracije. Međutim, i u tom će slučaju zabrana provedbe koncentracije prestati samo pod uvjetom da je društveni ugovor sačinjen u skladu s uvjetima i mjerama utvrđenim u točki II. stavku 1. izreke ovoga rješenja. Ako sudionici koncentracije mjere odnosno uvjete ne ispune u roku utvrđenom u točki II. stavku 2. izreke ovoga rješenja, odnosno ako u rješenjem utvrđenom roku ne dostave rečeni društveni ugovor, Agencija će po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke ukinuti ili izmijeniti ovo rješenje u smislu odredbe članka 27. ZZTN. Rješenje Agencije o ocjeni dopuštenosti koncentracije podliježe naplati upravnih pristojbi, sukladno odredbi članka 2. stavak 1. Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 8/96), te članka 14. točke 18., pod nazivom: »Pristojbe za zaštitu tržišnog natjecanja«, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 131/97), tarifni broj 106. točka 1. i tarifni broj 107. točka 1., kako je riješeno u točki IV. izreke ovoga rješenja. Podnositelj prijave uplatio je u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske pristojbu od 5.000,00 kuna na ime tarifnog broja 106. točke 1. Uredbe o izmjeni tarife Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 116/00), o čemu je Agenciji dostavio potvrdu. Sukladno odredbi članka 107. točke 1. Uredbe o izmjeni tarife Zakona o upravnim pristojbama (»Narodne novine«, broj 116/00), podnositelj prijave još je obveznik uplate upravne pristojba u iznosu od 250.000,00 kuna. Rečeni iznos uplaćuje se u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od osam (8) dana od dana dostave rješenja, na račun broj: 1001005-1863000160 poziv na broj: 24/5002 – (navesti MB). Pristojbeni obveznik dužan je dokaz o izvršenoj uplati upravne pristojbe dostaviti Agenciji bez odgode, a najkasnije u roku od osam (8) dana od izvršene uplate, pozivom na broj, klasa: UP/I-030-02/2004-01/17. U protivnom će Agencija pokrenuti postupak prisilne naplate upravne pristojbe od pristojbenog obveznika. Sukladno članku 59. ZZTN, prema kojem se rješenja Agencije objavljuju, ovo će rješenje biti objavljeno u »Narodnim novinama«, kako je riješeno u točki V. izreke ovoga rješenja. Uputa o pravnom lijeku Ovo je rješenje konačno u upravnom postupku. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor kod Upravnog suda Republike Hrvatske u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovoga rješenja. Klasa: UP/I-030-02/2004-01/17 Urbroj: 580-02-05-12-97 Zagreb, 12. siječnja 2005. Predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec, v. r. PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
26. 12. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
