|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Udruga građana HRVATSKA PROTIV DROGE je neovisna, nevladina i neprofitna udruga građana koji promiče prevenciju zlouporabe droge i prevenciju ovisnosti. Članica je Međunarodnog centra za prevenciju u Višnjanu. Glavni zadaci su unapređenje kvalitete života, mladih i svih građana u "društvu rizika" razvojem zajednice bez droge. U programu Udruge je izdavanje brošura s uputama roditeljima o otkrivanju drogiranja i djelovanju nakon toga. Sjedište udruge nalazi se u Opatiji, Šetalište M. Tentora 2. Crveni cvjetovi maka Opijumski mak latinskog imena, Papaver somniferum, jednogodišnja je biljka s lomljivim stablom i granama, visine do 160 centimetara, ali izuzetno i do 2 metra. Cvjetovi su veliki, na vrhu stabljike, ima četiri latice crvene ili bijele, zavisno o podvrsti. Čahura je okrugla ili konusna, plavozelenkaste, svjetlozelene do tamnozelene boje. Postoji nekoliko podvrsta Papaver somniferuma: album, glabrum, depressum, setigerum, i dr... Zasijecanjem čahura izlučuje se mliječno bijeli lateks, koji poprima smeđu boju. Tada se s čahure skida tupim noževima i to je sirovi opijum. Nakon sušenja na suncu mijesi se u oblike kocaka ili štapića. Stajanjem, sirovi opijum otvrdne i poprima gotovo crnu boju. Može se čuvati više od 15 godina, a da pri tome ne izgubi na kvaliteti. Sirovi opijum upotrebljava se pušenjem. Prije dvadesetak godina u socrealističkoj Hrvatskoj drogiranje je bilo ''pionirsko'', u začetku, a organizirani kriminal još nije nalazio interes u trgovini drogama. Tadašnji ovisnici sami su pronalazili ili uzgajali mak, zarezivali glavice i sušenjem proizvodili sirovi opijum. Tu smeđu masu zatim su kemijski topili i razrijeđivali, i tako dobivali ''okicu'' opijum pogodan za ubrizgavanje. Takav opijum imao je gust talog i morao se ubrizgavati polako, upotreba je bila neugodna zbog pečenja, a ostavljao je ožiljke i oštećenja vena. Nakon prodora heroina u naše prostore, opijuma u praktičnom smislu više nema na hrvatskom tržištu. Današnji, moderni ovisnici više ne znaju postupak pripreme za ubrizgavanje opijuma koji je znatno kompliciraniji nego za heroin. No, istina je koju većina današnjih ovisnika ne zna, da ubrizgani opijum ima skoro identične učinke kao i heroin, tek nešto slabije. Upotreba opijuma pušenjem takoder je kod nas izumrla. Ostala je jedino navika pijenja opijumskog čaja u rijetkim narkofilskim redovima, no to je u širem smislu zanemarivo. Osušene glavice maka i gornjeg dijela stabljike prokuhavaju se i spravlja se čaj izrazito neugodnog okusa. Zbog toga se mora jako zašećeriti i naglo popiti. Nastupanje je sporo, ali djelovanje daje ugodnu, sanjivu opijenost nekoliko sati. Dugotrajno konzumiranje ovog čaja opasno je, jer dovodi do prelaska na heroin. Inače, konzumacija opijuma moguća je na sve uobičajene načine drogiranja; intravenozno i potkožno injektiranje, oralno, respiratorno, nazalno, pa čak i rektalno. Upotreba opijuma pušenjem zadire duboko u prošlost. Homerova "Odiseja" dimu opijuma pripisuje moći uklanjanja boli, srdžbe i zaborava svakoj tuzi... Ova biljka radosti kod Sumerana, opisana je još prije šest tisuća godina. Speed Speed (brzina) ulični je naziv za prilično širok spektar kemijske obitelji metamfetamina. Ulična imena, još su meth i chalk. Učinci su, na centralni nervni sistem, jači nego kod amfetamina. Dugo su se ovi spojevi upotrebljavali kao legalni lijekovi za smanjivanje tjelesne težine, prehlade, astmu, migrene, epilepsiju... Posebno je interesantna njihova uloga u Drugom svjetskom ratu, kad su se dijelili vojnicima britanskih, njemačkih i japanskih formacija. U američkoj vojsci korišteni su tijekom Korejskog i Vijetnamskog rata. Poznato je i to da je Hitler bio na speedu; redovito si je ubrizgavao doze nekoliko puta dnevno od 1942. godine. Restriktivnijim zakonima sedamdesetih godina prestala je legalna prodaja. Danas se na ilegalnom tržištu speed pojavljuje najčešće u dvije solucije, kao amfetamin (prah amfetamin sulfata) i metamfetamin (prah metamfetamin klorida - naziv; crank). Standardna pakovanja prozirne su najlonske vrečice s prahom ili s kristalićima. Prodaje se i u obliku tableta, masne stvrdnute paste i kapsula. Čistoća praha je 6 do 10%. Kristalići (metamfetamin), slični ledu (ice) izazivaju jaču reakciju i imaju dugotrajno djelovanje (maksimalno i do 30 sati). Speed nije toliko čest i nije ga tako jednostavno nabaviti kao ecstasy. Cijena mu se kreće između 100 i 150 kuna po gramu, ovisno o kvaliteti. Ulični speed redovito je razrijeđen, pomiješan sa sodom bikarbonom ili sa šećerom u prahu da bi se dobio veći volumen i težinu. Speed je najčešće u prahu (sličan je cocainu) - bijele je boje i ima grudvice koje se mrve prije upotrebe. Jedan gram speeda dovoljan je jednoj osobi za cijelu noc. Problem za konzumenta je to što se mora uzimati u nekoliko navrata, ukoliko je slabijeg djelovanja, pa nije zgodan za uporabu u klubovima (treba ga nositi sa sobom, što je rizik!, za razliku od bombona koji se proguta - mnogo ga je jednostavnije sakriti!). Detekcija u mokraći moguća je kod amfetamina 8 do 24 sata od upotrebe, a kod metamfetamina 2 do 3 dana. Uobičajena upotreba je šmrkanjem, ali može se konzumirati u hrani i piću (tada mu je djelovanje slabije i početak djelovanja je kasniji). Rjeđe se upotrebljava pušenjem. Moguće je ubrizgavanje i to je najsvrsishodniji način u postizanju ugode. Ubrizgavanje je najopasnije, posebice zbog rizika predoziranja i zbog zaraze korištenim iglama. Djelovanje speeda počinje nakon 15 - 30 minuta. Trajanje je različito (od 3 sata do čak 12 sati, ice i do 30 sati) i zavisi od čistoće i dodataka, ali i o osobnosti konzumenta (težina, tolerancija i dr.). OPĆI SIMPTOMI -povećana živahnost, -povećana agresivnost, -isušena usta, -povećan tlak, -raširene zjenice, -moguće povraćanje. POSLJEDICE -teški poremećaji bubrega i pluća, -oštećenje jetre, -neishranjenost, -pojave čireva, -smanjeni imunitet, -srčane smetnje, -nesanica, -oštećenje mozga. ZNAKOVI UPOTREBE -bočice tableta raznih boja, -smeđi do bijeli prah u malim plastičnim vrećicama. Izvadci iz sažetih materijala o amfetaminima koji se daju novim studentima većine sveučilišta SAD: Amfetamini i metamfetamini uzrokuju ubrzan puls i ubrzano disanje, povišen krvni tlak, nesanicu i gubitak apetita. Može doći do znojenja, glavobolje, zamagljenja vida, vrtoglavice i tjeskobe. Moguća su trajna oštećenja bubrega i dišnog sustava. Dugotrajno uzimanje velikih doza može dovesti do psihoze, koja uključuje halucinacije, opsjene i paranoju. Mogući su smrtni slučajevi. Alkohol U Hrvatskoj ima oko 300.000 alkoholičara i oko jedan milijun osoba koje imaju probleme zbog neumjerenog pijenja. Ukratko, svaki četvrti građanin Hrvatske pati od posljedica alkohola. Treba naglasiti da je alkoholizam, uz ovisnost o heroinu i duhanu, jedna od najtežih i najtvrdokornijih ovisnosti. Ovisnost o alkoholu manifestira se u psihičkom i fizičkom smislu. Alkoholizam, uostalom kao i ovisnost o drugim drogama nije samo bolest alkoholičara već i "bolest" njegove obitelji, radne okoline, susjedstva, prijatelja. Alkoholizam je, što se tiče agresije, čak i pogubniji nego ostale ovisnosti. Više nego kod ostalih ovisnosti događaju se fizički obračuni u porodici, maltretiranja, batine, agresivni alkoholičar velika je opasnost za djecu, supružnika i ostale članove obitelji. Agresija u svezi alkohola događa se uz šank, na ulici, svugdje… Alkohol je poznat od davnina, preko osam tisuća godina. Upotrebljavao se i upotrebljava se kao razbibriga, kao lijek i kao hrana. Na pitanje; zašto tradicionalna, umjerena i povremena uporaba alkohola prelazi u alkoholizam, u neumjerenu i stalnu konzumaciju, odnosno ovisnost - teško je odgovoriti. Uostalom, oko pitanja: "Zašto, ovisnost?", stručnjaci desetljećima lome koplja, tisuće stranica ispisana su o razlozima drogiranja (pa i alkoholiziranja), no pravog odgovora još nema. Određeni čimbenici u nastajanju alkoholizma jesu; naslijeđe, psihička konstitucija i socijalno okružje, te manja otpornost na tenzije, frustracije, patnje, neizvjesnost i sl. No, sve to samo je skup preduvjeta. Problem prevencije ovisnosti o alkoholu je tradicija i kultura konzumacije alkohola povezana sa svim važnijim životnim događajima, ali i s uobičajenim pijenjem uz jelo. Zato je granica razdvajanja koja dijeli uobičajeno konzumiranje alkohola i ono prekomjerno koje s vremenom odvodi u ovisnost - često teško prepoznatljiva i varljiva. Slika fizičkih utjecaja alkohola sljedeća je: Alkohol u početku kratko vrijeme stimulira kontrakciju mišića i snagu, smanjujući umor, tako da alkoholizirana osoba nekritično zaključuje da je jača i spremnija na veće napore. No, ubrzo nastaje opadanje mišićne aktivnosti. Male količine alkohola stimuliraju srčani mišić, ali nakon povećanja doze imaju toksične učinke na srce, direktno ili indirektno (preko vagusa) usporava se rad srca, šire se krvni sudovi mozga, srca i kože. Alkohol ubrzava resorpciju mnogih tvari, stimulira disanje i lučenje mokraće. Gram alkohola razvija sedam kalorija, ali se to ne može smatrati energetskom vrijednošću zbog svoje toksičnosti. Resorpcija alkohola nastaje već u ustima, znatno jača je u želucu, završava u debelom crijevu. Resorpcija (fizički proces) diktira nivo alkohola u krvi koji je maksimalan 30 do 50 minuta nakon unošenja alkohola u organizam. Poslije 90 minuta slijedi ravnomjerno opadanje nivoa. Razgradnja alkohola (90%) događa se u jetri, za jedan sat razgradi se oko 9 grama alkohola (jedan promil). Nivo alkohola u krvi od 0,5 do 1,5 promila (pripito stanje) izaziva poremećaj i depresiju inhibitornih (kočećih) centara u mozgu. Od 1,5 do 2,5 promila (pijano stanje) prava je alkoholna intoksikacija, a do 3,5 posto dominiraju narkotički učinci. Kod 4 promila nastupa koma, gubitak svijesti i potpuna arefleksija koja može završiti kobno. Fizička oštećenja su velika i teška; atrofija i degeneracija ćelija moždanog tkiva (najtipičniji u malom mozgu), atrofije i oduzetosti mišića, bolovi i parestezije u ekstremitetima i dr. Česte posljedice su katar jednjaka, gastritis s povraćanjima i stomačnim grčevima, masna infiltracija jetre s insuficijencijom funkcije, ciroza (bujanje vezivnog tkiva jetre i propadanje ćelija), povišenje krvnog tlaka, glavobolje... Česte su i degenerativne promjene gušterače, insuficijencija srca, i pad otpornosti cijelog organizma. Slika psihičkih oštećenja još je pogubnija. Alkoholičari kao i heroinski ovisnici vrlo brzo gube moralne norme, otupljuju, bezvoljni su ali i često agresivni, egocentrični, imaju smetnje u pamćenju. Zbog nesklada između libida (želje) i slabe potencije, postaju agresivni i slabi seksualni partneri, postaju skloni pedofiliji, homoseksualnim aberacijama, ekshibicionizmu… Postoje, doduše nešto rjeđe, alkoholne psihoze (delirium tremens alcoholicum), amnezije fiksacije (nemogućnost pamćenja), konfabulacije (iskrivljene retrospektive), te halucinoze, demencije i epileptični napadi. Najnovija istraživanja koja su proveli američki znanstvenici sa sveučilišta North Carolina ukazuju da štetne posljedice prekomjerne konzumacije alkohola na stanice mozga nastaju vrlo brzo. Dosad se smatralo da se neurodegeneracija ne javlja za vrijeme samog pijanstva, nego tek za vrijeme povlačenja alkohola iz tijela. No, studija je pokazala da je potrebno samo dva dana opijanja da se ošteti dio mozga odgovoran za miris. Oštećenja na ostalim dijelovima mozga pojavljuju se nakon četiri dana. To bi trebalo zabrinuti i ljude koji vole popiti, a ne spadaju u kronične alkoholičare. Posebno velikom riziku izlažu se adolescenti. Studija američkih znanstvenika nadalje ukazuje da pretjerana konzumacija alkohola posebice kod tinejdžera uzrokuje poteškoće u razvoju i funkcioniranju mozga. Eksperimenti koje su znanstvenici s University of Memphis proveli na životinjama pokazuju da visoke doze alkohola najveću štetu uzrokuju kod organizama koji su još u razvoju. Po njihovom mišljenju, čak i povremena izloženost visokim razinama alkohola može dovesti do promjena u biološkim funkcijama koje mogu imati dugotrajne implikacije. Istraživanje je pokazalo da konzumacija alkohola u mlađoj dobi rezultira povećanom tolerancijom u odrasloj dobi, ali i oštećenjima i mozga i jetre. Osim toga, rani početak konzumacije alkohola povećava izglede za pojavu problema povezanih s alkoholom u odrasloj dobi. Istraživanje kanadskih znanstvenika sa sveučilišta McGill u Montrealu sugerira da alkohol na funkcioniranje mozga utječe duže nego što se misli. Znanstvenici kažu da alkohol ima negativan učinak na neke funkcije mozga čak i kad se osobama koje su konzumirale alkohol čini da ne osjećaju nikakve posljedice. Ispitan je učinak alkohola na složene funkcije kao što su apstraktno razmišljanje, planiranje te sposobnost kontroliranja ponašanja koje je posljedica događaja u okolini. Utvrđeno je da alkohol na ove funkcije utječe čak i kad se koncentracija alkohola u krvi spusti na toliko nisku razinu da je ljudi ne osjete. Utjecaj alkohola je bio veći u trenucima kad je njegova koncentracija u krvi padala nego kad je bila na vrhuncu. Znanstvenici kažu da ovo istraživanje ima važne implikacije na aktivnosti kao što je vožnja automobila, pa se stoga osobama koje su konzumirale alkohol savjetuje da pričekaju najmanje 6 sati prije nego što sjednu za upravljač. Prilog britanskih znanstvenika s Institute of Alcohol Studies je konstatacija da konzumacija alkohola u mladoj dobi vodi u kriminal . Izlječenje alkoholizma vrlo je teško zbog recidiva. U praktičnom smislu to znači da alkoholičar nikada nije u potpunosti izliječen nego uvijek na njega vreba opasnost recidiva. Samo "skidanje" s alkohola nije dovoljno. Za dugi tretman koji slijedi, potreban je jaki državni angažman, stalno ulaganje velikih sredstava i ekipe sastavljene od psihijatara, psihologa, socijalnih profila stručnjaka i dr. Kasnije, nakon tretmana i "zaliječenja", bez klubova liječenih alkoholičara, teško je očekivati trajniju apstinenciju i pravu rehabilitaciju koja uključuje i ovisnikovu obitelj. Danas u Hrvatskoj djeluje 180 klubova liječenih alkoholičara. Od ukupnog broja alkoholičara liječi se otprilike svaki deseti, a tek svaki četvrti dolazi u klub liječenih alkoholičara. U klubovima se, u timskom radu, susretima s drugim obiteljima i uz pomoć stručnjaka, često može brak i obitelj "vratiti i iz onih zadnjih dubina", čak i kad se to više ne čini mogućim. Klubovi liječenih alkoholičara postoje od 1935. godine od osnutka udruge bivših alkoholičara pod nazivom "Alkoholics anonymous". Osnivači su bili dvojica bivših alkoholičara, jedan bankar i jedan liječnik. U početku su članovi ostajali anonimni, ali se to kasnije izmijenilo i više se ne inzistira na anonimnosti. Klubovi niču u cijelom svijetu. Gljive Gljive (svete gljivice) vrlo se rijetko pojavljuju na tržištima droga u Hrvatskoj. Cijene su im visoke, jedna doza sušenih gljiva stoji cca 150 kuna, a kvaliteta je često upitna. Skladištenje proizvoda biljnog porijekla zahtjevno je i postoji velika mogućnost da zbog dugotrajnog transpotra ili stajanja, te nestručnog rukovanja, glavne supstance izgube snagu. Učinci droge su tada nedovoljni. Osim toga, moguće je da sredstva u prodaji pod imenom gljive - nisu gljive, nego možda kaktusi ili neke druge vrste narko bilja. Zbog minornog korištenja sušenih gljiva na našem tržištu, navest ćemo samo osnovne karakteristike najpoznatijih. To su gljive; Psilocybe Mexicana, Psilocybe cubensis, Amanita muscaria, te kaktus Peyote. Psilocybe Mexicana, poznata pod indijanskim imenom Teonanacatl ('božja hrana"), najvažniji je halucinogen od velikog spektra psilocybe gljiva. Zelenosmeđe je boje, s neugodnim mirisom na užeglu mast. Malog je uzrasta, sluzava je i uzgaja se najviše u Meksiku. Stoljećima je korištena u vjerskim obredima meksičkih Indijanaca. Na narko tržištu pojavljuje se kao sušena gljiva. Upotrebljava se sporim žvakanjem. Glavna supstanca ove gljive, psilocybin, može se izdvojiti i sintetizirati, te se u prodaji nalazi kao bijeli, kristalni prah, tablete, kapsule ili bistre otopine. Djelovanje ovakvog proizvoda znatno je jače od djelovanja sušenih gljiva. Učinci su dugotrajne halucinacije i snažne euforije u prosjeku 12 do 15 sati, a najduže i 20 sati. Dugotrajna upotreba rezultira toleranciju i psihičku ovisnost. Čini se da ne izaziva fizičku ovisnost. Psilocybe cubensis halucinogena je gljiva koja raste na izmetu zebua. Raste u Argentini i upotrebljava se pretežno žvakanjem. Uzrokuje lagane halucinacije i povećanje živahnosti. Amanita muscaria, zvana gljiva ludara ili muhara, poznata je još iz srednjeg vijeka po jakim i raznolikim halucinogenim djelovanjima. Glavni sastojak je muscardin. Upotrebljava se posebno u Sibiru i Kamčatki, a rijetko se pojavljuje na drugim tržištima. Češća je upotreba žvakanjem suhih gljiva ili jedenjem, te rjeđe pijenjem u čajevima ili u hladnim napitcima. Duhan Riječ "duhan" je balkanski turcizam arapskog porijekla i znači "dim". To je najčešće jednogodišnja biljka iz familije Solanaceae koja se od ostalih kultiviranih vrsta iz ove porodice (paprika, paradajz, krompir i dr.) razlikuje po tome što joj je vodeći alkaloid nikotin po čemu je i cijeli rod dobio naziv Nicotiana. U rodu Nicotiana identificirano je oko 70 vrsta ali samo dvije imaju komercijalni značaj: Nicotiana tabacum L. i Nicotiana rustica L. Nicotiana tabacum potječe iz andskog dijela Južne Amerike, a danas se uzgaja u preko 120 zemalja na svih 5 kontinenata, ukupne proizvodnje od preko 6 milijuna tona. Ljudi u velikom broju postaju ovisnici iako nikotin nema neki prepoznatljivi psihotropni učinak. Najčešće se upotrebljava kao cigareta ili lula za pušenje, ali postoji i prah za šmrkanje, te komadići za žvakanje. U svijetu postoji oko 1,2 milijarde pušača. Polovica njih umre prerano od raka, bolesti srca, emfizema i drugih bolesti povezanih s pušenjem. Iz analize stručnjaka tijekom 20 do 30 godina istraživanja, pasivno pušenje za 20 posto povećava rizik od raka pluća. Nisu pronađeni dokazi da djeca koja udišu dim cigareta roditelja u maternici i nakon rođenja imaju povećan rizik od raka u dječjoj dobi. Također nije utvrđeno imaju li takva djeca povećan rizik od raka u odrasloj dobi. Droga broj 1. u Hrvatskoj neosporno je nikotin. U našoj maloj zemlji ima 1.300.000 ovisnika o duhanu. Najveća zabluda u svijetu pušaca duhanskih cigareta je da se pušenje može kontrolirati i po želji bez problema prekinuti. No, ovisnost o nikotinu vrlo je jaka, tek nešto slabija u intenzitetu od heroinske ovisnosti. Dim cigarete u sebi nosi nikotin, smolu, ugljični monoksid i još neke druge plinove. Samu ovisnost izaziva nikotin, ali svi sastojci cigarete opasni su za ljudski organizam. Ovisnost se vrlo brzo stječe, a tolerancija je relativno visoka. Od nekoliko cigareta do četrdesetak dnevno, stiže se brzo. Uz pozitivni osjećaj stimulacije, kratkoročni negativni učinci su, ubrzan puls, povišen tlak, hladnoća kože i površinskog sloja, smanjuje se apetit. Izdržljivost i kondicija znatno su slabiji. Pušači češće posežu za cigaretom u stresu, pri umoru ili kad su nesigurni. Štetne posljedice duhana znatno su veće nego što to znaju pušači. Ako i znaju, ne žele to priznati sami sebi. Od tih posljedica posredno umire u Hrvatskoj oko 12.000 ljudi godišnje. Posljedice su sljedeće: češći srčani infarkt, češći rak pluća, infekcija pluća, moždana kap, stvaranje krvnih ugrušaka, bronhitis, bolesti arterija (moguća gangrena uz amputaciju stopala i šaka), čir na želucu, rak ždrijela, usta… Duhanske posljedice se progresivno povećavaju u kombinaciji s alkoholom ili s drugim narkoticima. Jasno je da i broj cigareta, kao i kvaliteta, utječu na intenzitet posljedica. Više cigareta brža smrt. Svaka cigareta skraćuje život za šest do sedam minuta. Pušenje cigareta prvi je korak u kretanju na stazu droga. Vrlo su rijetki heroinski ovisnici koji ne puše cigarete i koji nisu pušili u ranoj mladosti. Mladi pušači u prosjeku slabiji su učenici, pokazuju devijantnija ponašanja od svojih vršnjaka, te su kasniji skloniji delikvenciji i kriminalu. Kod rađanja, nikotinske ovisnice donose manju i lakšu djecu, koja su i sklonija obolijevanju od različitih infekcija. Povećan je i rizik od spontanog pobačaja, kao i rođenja mrtvog novorođenča. Moralni aspekt pušača također je negativan, jer je nedvojbeno dokazano da pasivno pušenje šteti okolini, pa su nedužni nepušači u njihovoj blizini izloženi riziku obolijevanja od svih pušačkih bolesti i posljedica. Zbog toga etički je nedopustivo pušiti u zajedničkim prostorijama. Pušenje uzrokuje velike štete svima, ovisnicima, okružju, zajednici i obitelji. Žalosno je i hipokritično što država zbog ubiranja poreza na duhan, dozvoljava ubijanje i bolest velikog broja svojih građana, odgovorna je za veliki broj prometnih nesreća zbog legalnog duhana, odgovorna je za izgorjele šume, stanove, i druge zgrade. U SAD i u drugim kulturnijim (nažalost to moramo konstatirati!) zemljama znatno je jača kampanja protiv duhana nego kod nas. Sve češća zabrana je pušenje čak i na ulicama. Ovisnici o duhanu uglavnom prestaju pušiti od straha (infarkt, moždani udar, rak…, kad im se to dogodi), a najčešće nakon smrti. Uvjeravanja da se "ne smije pušiti!", nema nikakve svrhe, čak je i kontraproduktivno. Jedino ispravno je educirati, objektivno iznijeti podatke o dokazanim posljedicama. Pa tko želi, neka izvoli! ECSTASY Ecstasy (bombon, bonkasa, ex) po upotrebi najnovija je droga u skupini amfetaminskih halucinogena. Njegova glavna supstanca, MDMA otkrivena je u Njemačkoj 1913. godine, a 1914. patentirala ga je jedna farmaceutska kompanija kao lijek za smanjivanje apetita. Međutim, zbog svojih negativnih učinaka MDMA nikada nije plasirana na tržište. Sredinom 70-tih godina ponovno je ta supstanca aktualna i neki terapeuti u SAD koriste MDMA u psihijatrijskom liječenju, u oslobađanju od straha i tjeskoba, te u provođenju bračne terapije. MDMA relativno je jeftina u proizvodnji i osamdesetih godina postala je dostupna na ulici. Počinje proizvodnja u tajnim laboratorijima i masovna upotreba na američkim sveučilištima. Dokazi o negativnim zdravstvenim učincima, uključujući i oštečenja mozga, doveli su do zabrane 1985. godine. MDMA uvrštena je među zabranjene droge čak i za primjenu u terapiji. Ono što uobičajeno zovemo ecstasy ili bombon, tableta je težine cca 250 miligrama, no glavne supstance MDMA ima samo oko 50 do 100 miligrama. Ostalo su vezivne tvari i ceste primjese: MDE, MDA, MDEA, PMA, te amfetamin, cofein i dr. Postoje i kapsule, te želatinozne kuglice zvane Yelly Pearls, ali su kod nas rijetke. Na tabletama koje mogu biti raznih boja, utisnuti su raznovrsni logoi: probodeno srce, propnuti konjić ferrarija, mitsubishi, slonić, zec, ptica, Versace, bik, srp i čekić i brojni drugi. Po znaku može se (ne uvijek!) znati način djelovanja, na primjer; ferrari je jak, dugo traje, daje više energije - manje ljubavi i prisnosti.; crveni Versace (može biti i druge boje), kraće traje, ali ima u sebi mnogo MDMA i zato daje mnogo sreće i ljubavi itd. Bomboni u Hrvatskoj često se koriste, u postotku znatno više nego u susjednim nam zapadnim zemljama; Italiji, Sloveniji, Austriji … Relativno je lako nabaviti ih, gotovo jednako kao i marihuanu. Tijekom 2003. godine dogodila se ekspanzija hrvatskog tržišta i donedavna cijena od 50 do 60 kuna pala je čak do 25 kuna. Kupuje se, skoro redovito, nekoliko komada, a cijena im tek neznatno pada pri kupovini veće količine. Neupućenima, dileri će objasniti karakteristike svojih bombona, uglavnom istinito, jer žele zadržati kupca. Osobe s malom tolerancijom uzimaju jednu, do eventualno dvije tablete za cijelu noć, dok oni s razvijenom tolerancijom uzimaju i po pet i više. SIMPTOMI: -hiperaktivnost, -povišeno raspoloženje, -razdražljivost, -gubitak apetita, nesanica, -široke zjenice, ubrzani puls, -suha usta i nos, -grčenje mišica. POSLJEDICE: -razvoj ovisnosti, psihičke promjene, -depresija po uskračenju doze, -moguće psihotične reakcije, -iscrpljenost organizma, mršavljenje, -rizik prelaska na još opasnije -droge koje smiruju (heroin), -fiksanje droge povećava rizik zaraze hepatitisom ili AIDS-om. NAJNOVIJA SAZNANJA: Giorgio Bronzelli, voditelj znanstvene ekipe za biotehnologiju talijanskog Nacionalnog istraživačkog centra izjavio je da se ecstasy pokazao opasnijim nego što se do sada mislilo. Osim toksikološkog djelovanja ecstasy napada DNK i uzrokuje mutacije i oštećenja na nasljednom materijalu. To može ostaviti teške posljedice na buduće nraštaje. IZGLED Tablete grubo izrađene, raznih boja (često bijele sa smeđkastim točkicama) najčešće s utisnutim logoima. 
26. 12. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
