|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
POSLODAVCI SE NEDAVNO PONOVO POBUNILI PROTIV MONOPOLA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE Komorski doprinos je parafiskalni prihod jer se ubire temeljem zakona, a s druge strane ne podliježe nadzoru kao svaki drugi fiskalni prihod, dakle nema dovoljno transparentnosti u njegovom prikupljanju i trošenju, ističe direktorica Regionalnog ureda HUP-a Rijeka Jasna Kulušić Nedavno je iz redova poslodavaca ponovo poslana poruka o potrebi reorganizacije Hrvatske gospodarske komore, kao institucije koja živi od doprinosa hrvatskih poduzeća, a s čijim angažmanom veliki broj tih istih poduzeća nije zadovoljan. Konkretno, Komoru je prozvao predsjednik HUP-a Emil Tedeschi, ustvrdivši da treba prestati s postojećim načinom financiranja Komore jer je ona neadekvatna, prevelika i preskupa, a kao takva nikome nije potrebna. Tedeschi je dao primjer slovenske Komore koja zapošljava svega četrdesetak ljudi, dok HGK ima čak 650 zaposlenih. – Hrvatska gospodarska komora nikada nije reformirana. U toj instituciji nema tranzicije iz planske privrede u slobodno tržište. Komorski doprinos je parafiskalni prihod jer se ubire temeljem zakona, a s druge strane ne podliježe nadzoru kao svaki drugi fiskalni prihod, dakle nema dovoljno transparentnosti u njegovom prikupljanju i trošenju. Po tom pitanju Komora praktički kontrolira samu sebe, ističe direktorica Regionalnog ureda HUP-a Rijeka Jasna Kulušić. Ona napominje da Komoru ne treba ukidati jer je članstvo u Komori obligatorno u svim zemljama kontinentalnog prava, kojima i Hrvatska pripada. Međutim, naglašava Kulušić, treba je reorganizirati jer se uvijek postavlja pitanje što članice dobivaju za uplaćeni doprinos, pogotovo kad se uzme u obzir da je naša komora deset puta veća i skuplja od slovenske. Treba promijeniti i način financiranja, da on postane transparentan, a opcija je financiranje iz proračuna. Tako bi se barem osigurala potrebna kontrola prihoda i rashoda, zaključuje Kulušić. Prihod stroga tajna Poslodavci također predlažu da se Komora počne financirati iz proračuna, no ta ideja nije naišla na odobravanje kod Vlade. Iz redova vlasti također su se s vremena na vrijeme znale plasirati ideje o potrebi reorganizacije te ogromne institucije, kojoj se, kao i svakom tijelu državne uprave može spočitnuti sporost i birokratiziranost. No, svaka vlast do sada na kraju je pristala na politiku »ne talasaj« iz samo njoj znanih razloga. Cijela stvar mogla bi se promatrati i kroz banalni razlog da se Vlada naprosto boji novog proračunskog opterećenja. A ono uopće ne bi bilo zanemarivo. Koliko Komora godišnje uprihoduje postojećim načinom financiranja? Taj upit u Komori tretiraju kao strogu tajnu. Jer, kako inače protumačiti činjenicu da nam iz Komore nisu odgovorili na pismeni upit koji smo im uputili prije više od tjedan dana, na temu visine Komorinog prihoda i načina na koji je on u protekloj godini bio raspoređen. U više navrata odgovor smo pokušali dobiti i telefonskim putem. Godišnji inkaso 300 do 400 milijuna kuna – Sve informacije bit će dostupne na skupštini Komore u lipnju i do tada ne možemo govoriti o toj temi. Podaci za 2003. godinu bili su obznanjeni na prošloj skupštini i sada ih nemamo, rekla nam je Martina Sokač iz Službe za odnose s javnošću HGK. Budući da tih podataka nema ni na Komorinim web stranicama, može se zaključiti da široj javnosti nisu dostupni. Poznato je, međutim, da HGK-Županijska komora Rijeka godišnje uprihoduje od 15 do 20 milijuna kuna. Budući da županijskih komora ima koliko i županija, ispada da Komora na razini Hrvatske godišnje inkasira od 300 do 400 milijuna kuna. Naravno, neke su županije gospodarski daleko slabije od primorsko-goranske, međutim, sam Zagreb, u kojem je koncentriran najveći broj velikih poduzeća, za Komoru vjerojatno uprihoduje višestruki iznos u odnosu na ostale njene podružnice. HGK je iznimno centralizirana Drugo, HGK je iznimno centralizirana. Svega trećina prihoda ubrana od tvrtki na području Primorsko-goranske županije vraća se u tu županiju, za plaće i materijalne troškove djelatnika, a sve ostalo ostaje u središnjici Komore u Zagrebu. Komorski doprinos moraju plaćati sve tvrtke registrirane u Hrvatskoj, pa i one koje posluju s gubicima, a ukoliko je društvo otišlo u stečaj, Komora ima prioritet pred svim drugim vjerovnicima, odnosno, u prvom je isplatnom redu, kao i druga davanja državi. Prema Odluci o financiranju HGK, komorski doprinos sastoji se od dva dijela – od paušalnog, koji ovisi o veličini tvrtke te u postotku od ukupnog prihoda. Mjesečna paušalna svota za male poduzetnike iznosi 55 kuna, za srednje 1.500 kuna, a za velike čak 5.500 kuna. Uz »paušal«, tvrtka je na račun Komore na godišnjoj razini obvezna isplatiti i 0,01 posto od svog ukupnog godišnjeg prihoda iz protekle godine. Tako poduzeće koje ima milijardu kuna prihoda, na račun Komore plaća 100 tisuća kuna godišnje, odnosno 8,3 tisuće kuna mjesečno. Tome treba dodati i paušal od 5.500 tisuća kuna mjesečno. U većini zemalja članstvo u gospodarskim komorama je obavezno, naročito to vrijedi za zapadnoeuropske zemlje kontinentalnog prava, poput Njemačke, Austrije, Italije. Tranzicijske zemlje mahom imaju sustav dobrovoljnog članstva u Komori. Tako je članstvo u Komori dobrovoljno u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Bjelorusiji, Kazahstanu, Ruskoj Federaciji, Ukrajini. Od tranzicijskih zemalja obvezno članstvo još imaju Albanija, Moldavija i sve zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije – Bosna i Hercegovina, SiCG, Makedonija, ali i Slovenija. Vidošević bez komentara Za komentar najnovijih polemika o strukturi i načinu financiranja Komore, zamolili smo i dugogodišnjeg predsjednika HGK Nadana Vidoševića, no on je navodno službeno odsutan. Sam Vidošević je zbog dužine svog mandata možda najbolja metafora postojanosti institucije koju predstavlja. HGK obavezan, HUP dobrovoljan Osnovna zadaća HGK je zastupati interese gospodarstva prema kreatorima gospodarske politike, ministarstvima, Vladi i Saboru, promicanje hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu te poduzimanje aktivnosti za unaprjeđenje rada i poslovanja tvrtki. Dok sve tvrtke u Hrvatskoj silom zakona moraju biti članice Komore i plaćati joj doprinos, ukoliko žele, mogu se učlaniti i u Hrvatsku udrugu poslodavaca. Dakle, dok je Komora osnovana posebnim zakonom, HUP se osniva dobrovoljnom odlukom o osnivanju. Temeljna djelatnost HUP-a je ostvarivanje socijalnog mira putem kolektivnih ugovora sa sindikatima, odnosno provođenje socijalnog dijaloga. Dok je organizacija Komore lokalna, teritorijalna, HUP se dijeli na granske udruge. Komora se bavi međunarodnom trgovinom, organizira sajmove, a među specifične teme kojima se bavi ulaze i trgovinski zakoni i propisi, carina, transport, logistika, arbitraža. HUP se pak više bavi radnim pravom, plaćama, socijalnom zaštitom, politikom ulaganja, razvoja poduzetništva, naročito malih i srednjih tvrtki. Zajedničke teme HGK-e i HUP-a su konkurentnost, fiskalna pitanja, politika cijena (inflacija), kamatne stope, tehničke odredbe, standardizacija, kakvoća, istraživanje i razvoj. Izvor; Novi list, 06.04.2005. PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
7. 4. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
