|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Hrvatsko tržište oglašavanja u 2004. je bilo teško više od 426 milijuna eura, izračunala je agencija Media net na temelju praćenja 110 novinskih naslova, 4 nacionalne TV kuće i 8 agencija za vanjsko oglašavanje. Dodamo li tome procjene za radio, lokalne TV postaje, internet i ostale oblike oglašavanje te manje medije, dolazimo na iznos od blizu 500 milijuna eura. Radi se o bruto investicijama u klasičnu propagandu, odnosno zakup medijskog prostora, što podrazumijeva mjerenje vrijednosti zakupljenog medijskog prostora prema cjeniku oglašavanja i bez uračunatih popusta i rabata koje pojedine medijske kuće daju velikim oglašivačima. Među poznavateljima prilika na hrvatskom oglašivačkom tržištu, govori se međutim o stvarnom iznosu ostvarenih investicija ili takozvanim neto investicijama koje se procjenjuju na 200-250 milijuna eura i koje prema tome čine 40 do najviše 50% procijenjenog iznosa bruto investicija. Odnos bruto i neto investicija u oglašavanje oduvijek je bio predmet spora između onih koji se bave promatranjem i istraživanjem medija, a naročito bilježenjem ostvarenih rezultata u prodaji oglasnog prostora s jedne strane, onih koji su u zakup oglasnog prostora uložili, s druge, te napokon onih koji od prodaje oglasnog prostora žive. Oni koji pokušavaju svoje klijente nagovoriti da u oglašavanje i zakup oglasnog prostora ulože više, voljeli bi vidjeti rastuće rezultate godišnjih istraživanja o investicijama u oglašavanje, dok bi one medijske kuće koje bilježe pad u prodaji svog oglasnog prostora, voljele znati da se to događa i drugima, te da su njihovi smanjeni rezultati poslovanja posljedica općeg trenda koji pogađa svakog. Nesklad između bruto i neto investicija u oglašavanje ipak nije specifičnost hrvatskog tržišta, već je gotovo pravilo u svim europskim zemljama. Podaci za 2003. (Television 2004. international Key Facts) pokazuju da je u Mađarskoj odnos bruto i neto investicija u oglašavanje bio 1 naprama 3, u Sloveniji 1 naprama 2,5; u Češkoj 1 naprama 2, a također je prisutan i u nekim zapadno-europskim zemljama poput Španjolske, u kojoj je odnos bruto i neto investicija u oglašavanje za 2003. iznosio 1 naprama 2,3, ili u Italiji koja pokazuje još veći nesklad od 1 naprama 3,8. Najmanju neravnotežu između bruto i neto investicija u oglašavanje koja zapravo ukazuje na usklađenost cjenika oglasnog prostora sa stvarnim cijenama po kojima se realizira na tržištu, pokazuje Njemačka, u kojoj su 2003. godine neto investicije u oglašavanje bile za oko 25% niže od bruto investicija. Činjenica je da u svijetu, ali i u Hrvatskoj, koja je unatoč prividnoj izoliranosti i marginalnom položaju na rubovima zbivanja samo korak iza razvijenog svijeta, ima sve više medija. Promatramo li količinu i raznolikost medija, te dostupnost medijskih informacija prosječnom građaninu, mala je Hrvatska prema nekim pokazateljima čak naprednija, demokratičnija i liberalnija od nekih tradicionalno bogatih i prema uvriježenom mišljenju demokratskih i otvorenih zemalja. Hrvatska sa 4,5 milijuna stanovnika ima 9 nacionalnih dnevnika, Velika Britanija sa 50 milijuna stanovnika, jednako kao i bogata Njemačka s preko 80 milijuna stanovnika, imaju svaka po 10 nacionalnih dnevnika. Prema prosječnoj nakladi dnevnih novina u odnosu na broj odraslog stanovništva, Hrvatska je ispred Poljske, Španjolske, Slovačke, Grčke, Portugala, Argentine, Brazila... Zadržimo li se samo na tiskovnim medijima, analiza pokazuje da je u samo tri godine došlo do 48 postotnog porasta količine medija, od 230 novinskih naslova 2002. do više od 340 naslova 2005, odnosno do 50 postotnog povećanja broja nacionalnih dnevnika (sa 6 u 2002. na 9 početkom 2005.). Osim količinskog porasta, došlo je do prave eksplozije raznolikosti novih naslova, do prodaje trećeg programa HTV-a komercijalnoj televiziji RTL, pojave novih regionalnih TV i radio postaja, agencija za vanjsko oglašavanje i porasta površine kod već postojećih vanjskih oglašivača, rasta internetskog oglašavanja, pojave novih oblika unutarnjeg oglašavanja, svih oblika direktnog marketinga, cobrandinga, rasta PR industrije, organizacije marketinških i PR događanja, sponzoriranja, donacija, te humanitarnih aktivnosti povezanih sa čisto komercijalnim sadržajem. Sve navedeno ukazuje na zaoštravanje tržišne utakmice. Rrastući trendovi količine medija i investicija u oglašavanje ukazuju na to da proces koncentracije medija i stabilizacije tržišta oglašavanja još nije završen i da se vodi nesmiljena borba za konačnu prevlast na medijskom tržištu. Zasada je to najizraženije kod tiskovnih medija, ali sve se više primjećuje i kod svih ostalih vrsta tradicionalnih medija. Večernji list i Jutarnji list prva su dva tiskovna medija prema investicijama u zakup oglasnog prostora. Već nekoliko godina dva vodeća hrvatska dnevnika izmjenjuju prvo i drugo mjesto na rang listi vodećih tiskovina. Slijede Slobodna Dalmacija i Novi list kojega u stopu prati ženski tjednik Gloria. Odmah za Glorijom su Globus i Nacional, te ženski tjednik Story, Glas Istre i Glas Slavonije gotovo izjednačeni, za njima serija ženske literature Tena, Elle, Gloss i Cosmopolitan, a među vodećih 15 našao se i informatički mjesečnik Bug. Hrvatsko oglasno tržište, koje je u odnosu na 2003. godinu u financijskom smislu veće za 10-16%, i dalje će rasti prema globalnim pokazateljima, ali će pojedinačne zarade medijskih kuća vjerojatno padati zbog potrebe oglašivača da svoja sredstva rasporede na veću količinu medija kako bi ostvarili iste učinke zapaženosti i utjecaja reklamnih poruka. Televizija i dalje ima primat od preko 50% vrijednosti ukupnih investicija u oglašavanje, iako je to, upozoravaju znalci, nerealna slika, budući da su popusti na cjenike TV programa daleko najveći. Tijekom 2004. u tisku, na nacionalnoj televiziji i na vanjskim površinama najviše se ulagalo u reklamiranje kozmetičkih proizvoda, telekomunikacijskih usluga, sredstava za čišćenje i održavanje kućanstva, bezalkoholnih pića i piva, medija i izdavaštva, cestovnih vozila, prehrambenih proizvoda, te bankarskog i financijskog sektora. Među 15 vodećih oglašivača prema investicijama u zakup medijskog prostora nalaze se Benckiser, T com i T mobile, Coca Cola, Procter&Gamble, VIP net, Johnson Wax, Beiersdorf, Henkel, Europapress holding, Johnson&Johnson, Zagrebačka pivovara, Unilever, Hrvatska lutrija i Autocommerce. Kod vanjskog oglašavanja najjači su bili oglašivači za usluge fiksne i mobilne telefonije, predsjednički kandidati, Coca Cola, Lura, Unicef, Autocommerce, Agrokor - Jamnica, P&G, Zagrebačka pivovara, Nova TV i INA. Kod tiskovnih medija nema puno iznenađenja, T mobile, VIP net i T-com drže čelnu poziciju, a za njima slijede Opel, RTL televizija, Zagrebačka banka, PZ auto, Hypo AA banka, INA, Beiersdorf, Agrokor-Konzum, Raiffeisen grupa, Govorni automati, Renault. Na televiziji kao i obično vode investicije u oglašavanje proizvoda široke potrošnje prije svega kozmetike, bezalkoholnih pića, sredstava za čišćenje i telekomunikacijskih usluga. Među 15 najjačih investitora u TV reklame, u prošloj se godini nije našla niti jedna banka, financijska institucija niti automobilska marka. PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
7. 4. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
