|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Trajanje godišnjeg odmora Čl. 47. i 48. Zakona o radu predviđeno je najmanje trajanje prava na godišnji odmor od osamnaest radnih dana. Također, duže trajanje godišnjeg odmora od najmanje propisanog može se odrediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Uračunavanje subota u dane godišnjeg odmora Čl.38. Zakona o radu za dan tjednog odmora je određena nedjelja. Sukladno čl.40.st.4. Zakona o radu ako je rad kod poslodavca organiziran manje od šest radnih dana u tjednu, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije određeno, smatra se da radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana. Slijedom toga, subota se uračunava u dane godišnjeg odmora. Zabrana prijeboja Čl.87. Zakona o radu određeno je da poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekog njezinog dijela. Ukoliko se poslodavac odluči na uskratu dijela plaće mora pribaviti suglasnost radnika (imati potpisanu radnikovu izjavu o nadoknadi štete). Radnik izjavu o nadoknadi štete ne može dati prije nastanka potraživanja, odnosno nastanka štete. Pravo na otpremninu Čl.125. Zakona o radu propisano je da radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekinutog rada (bilo da radnik ima potpisan ugovor o radu s poslodavcem na neodređeno ili određeno vrijeme), osim ukoliko se radniku otkazuje ugovor o radu iz razloga uvjetovanih ponašanja radnika, ima pravo na otpremninu. Otpremnina se ne smije odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne plaće (u bruto iznosu) radniku isplaćene u zadnja tri mjeseca, za svaku godinu rada kod istog poslodavca. Pravo na otpremninu u slučaju sporazumnog raskida ugovora o radu. Zakon o radu izričito ne određuje da radnik ima pravo na otpremninu u slučaju sporazumnog otkaza ugovora o radu. Prema navedenom, poslodavac i radnik u tom slučaju mogu sporazumom o prestanku ugovora o radu, ugovoriti i isplatu otpremnine. Iznos otpremnine ovisi o slobodnoj volji stranaka. Zakonska obveza promjene naziva ustanova u Ustanovu za zdravstvenu njegu Prema čl.79. Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN br.121/03), ustanove za zdravstvenu njegu u kući dužne su promijeniti naziv svojih ustanova u ustanove za zdravstvenu njegu (briše se iz naziva ustanove riječi «u kući»). Ustanove su bile dužne izmijeniti naziv svojih ustanova do 24.01.2004. godine. Kako nije predviđena nikakva kaznena mjera, rijetko koja ustanova je uskladila svoj naziv sa zakonskom promjenom. Postupak promjene naziva ustanova za zdravstvenu njegu Uz zahtjev za promjenom naziva ustanove, ustanove su dužne izmijeniti svoj Akt o osnivanju i dostaviti 70 kuna upravne pristojbe plaćene u državnim biljezima. Sve navedeno poslati na adresu Ministarstva zdravstva radi dobivanja suglasnosti mjerodavnog ministarstva. Po dobivanju suglasnosti, uskladiti statut ustanove i navedene promijene dostaviti nadležnom sudskom registru. Probni rad Prema čl.23. Zakona o radu, poslodavac i radnik mogu ugovoriti probni rad (bilo da se radi o ugovoru o radu na neodređeno ili određeno vrijeme). Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se odrediti različito trajanje probnog rada radnika, ovisno o stručnoj spremi i vrsti posla. Ukoliko je ugovoren probni rad, najmanje trajanje otkaznog roka iznosi sedam dana. Obveza donošenja Pravilnika o radu Prema čl.123. Zakona o radu, poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika, dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuje plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te druga pitanja. Poslodavci koji zapošljavaju manje od 20 radnika nisu u obvezi donijeti pravilnik o radu, ali imaju mogućnost ukoliko žele. Obveza savjetovanja prije donošenje odluke Sukladno čl.145. Zakona o radu, poslodavac je dužan savjetovati se sa radničkim vijećem prilikom donošenja odluke (npr. pravilnikom o radu, planu zapošljavanja, premještanje radnika, otkazu radniku, planu godišnjih odmora i dr.). Podatke o namjeravanoj odluci poslodavac mora dostaviti radničkom vijeću pravovremeno da bi radničko vijeće moglo dati svoje primjedbe i prijedloge (npr. za redoviti otkaz rok za odgovor radničkog vijeća iznosi osam dana, a za izvanredni otkaz rok iznosi pet dana).Ukoliko se radničko vijeće ne očituje o namjeravanoj odluci u propisanom roku, smatra se da nema primjedbi i prijedloga, odnosno da se u potpunosti slaže s dostavljenom odlukom. Ukoliko kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sva prava i obveze prelaze na sindikalnog povjerenika. Međutim, ukoliko kod poslodavca nije utemeljen ni sindikat, poslodavac nema obvezu iz prethodno navedenog. Postoji li zakonska obveza da poslodavac snosi troškove prijevoza radnika na posao i s posla? Ne. Zakon o radu ne sadrži odrebe o takvoj poslodavčevoj obvezi. Ukoliko poslodavac nije tu obvezu preuzeo kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim aktom nije dužan radnicima isplaćivati predmetnu naknadu. Ima li radnik koji radi na određeno vrijeme pravo na otpremninu? Izmjenama i dopunama Zakona o radu brisan je dio rečenice iz stavka 1. članka 125. Zakona o radu koji uređuje pravo na otpremninu, a koji je glasio „koji je stranka ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme“. Predmetnom izmjenom proširen je krug subjekata koji imaju pravo na otpremninu, tako da to pravo sada ima i radnik koji radi na određeno vrijeme, ukoliko mu poslodavac redovito otkazuje ugovor o radu, osim u slučaju otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika. Ukoliko ugovor o radu prestaje zbog isteka vremena na koji je sklopljen radnik nema pravo na otpremninu budući da se u tom slučaju ne radi o otkazu ugovora o radu. www.poslovniforum.hr/zakoni/ - pročišćeni tekst Zakona o radu (N.N. 137/04) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
13. 1. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
