|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Nađete li se na putu u Rusiji, nikako nemojte kupovati lijekove, u Ukrajini računala i CD, a u Turskoj modne marke svjetskih kreatora. Čak nije sigurno kupovati lijekove u SAD-u, posebice one protiv raka, dok je u Europi česti plagijat Viagra. Krivotvorina ima svuda, ali je u Kini, Tajlandu, Južnoj Koreji ili Brazilu rizično kupovati gotovo sve. Od pamtivijeka ljudi su voljeli jedni druge oponašati, kopirati i krasti ideje, izrađujući krivotvorine. Čine to i najviši zakonodavci, lažni magistri i doktori, primjerice u Hrvatskoj. Počelo je s kovanicama, a nakon nastanka papirnatog novca krivotvorile su se novčanice, zatim svi predmeti koji su se mogli dobro unovčiti ili nekog učiniti slavnim, ali je prava eksplozija krivotvorenja nastala nakon industrijske revolucije i masovne proizvodnje. Roba s prepoznatljivom markom, a posebno ona dizajnirana i skupa s potpisom, izazvala je procvat lažnjaka. Ljudi vole takvu robu jer njome ističu sebe, pokazuju svoju moć i imidž, a kada je dostupna širem krugu pa makar bila i krivotvorina, onda i siromašni imaju osjećaj da su barem u nečem slični bogatima. Dilemu je li neka roba krivotvorena ili ne dodatno otežava činjenica što se golem dio industrije seli u dio svijeta s jeftinom radnom snagom, gdje se danas nalaze centri proizvodnje i takve robe, što znači da će industrija krivotvorenja samo još porasti. Danas udio krivotvorina u ukupnoj svjetskoj trgovini iznosi između pet i deset posto. Teško je točno saznati kolika im je zapravo vrijednost. Primjerice, Američka trgovačka komora navodi da je prema podacima Svjetske carinske organizacije i Interpola ukupna vrijednost lažne i krivotvorene robe lani bila oko 600 milijardi dolara i da su zbog toga američke kompanije bile na gubitku više od 200 milijardi dolara! Jugoistok Azije danas se smatra centrom iz kojeg dolazi većina krivotvorene robe - osamdeset posto svih svjetskih krivotvorina proizvodi se u Kini. Posebno problematične države još su Tajland, Ukrajina, Rusija, Indonezija, Brazil, Turska i Južna Koreja. U svim je državama sveprisutan problem neovlaštenog presnimavanja i distribuiranja glazbenih i kinematografskih djela te ilegalne distribucije softvera. Službeni predstavnici inspekcija u Ukrajini smatraju da je čak 95 posto instaliranih softvera u toj državi ilegalnog podrijetla. U porastu je i nezakonita distribucija svih ovih djela putem interneta. Unosno je krivotvorenje i modnih marki odjeće, u čemu se ističu Tajland i Indonezija, dok je Južna Koreja osobito poznata po kopiranju visokovrijednih luksuznih proizvoda. U Kini je između 15 i 20 posto proizvoda koji su u prodaji lažno. U toj državi nema čega nema pa postoje informacije o krivotvorenim cigaretama, odjeći, obući, proizvodima od kože, satovima, igračkama, farmaceutskim proizvodima, auto i avio-dijelovima, malim električnim proizvodima, rasvjetnim tijelima, poluvodičima, industrijskim strojevima, čitavim automobilima i autobusima, čak i benzinskim postajama. Velike su povrede patenata na području farmaceutskih proizvoda, električnih kućanskih aparata, industrijske opreme i sl. U Europi je najproblematičnija Turska. Uz sveprisutni problem povrede autorskih prava na glazbenim djelima - smatra se da je krivotvorene glazbe na tržištu između 50 i 75 posto - Turska je poznata u krivotvorenju znakova marki na odjeći, obući, predmetima od kože, auto-dijelovima itd. I dok modne marke nemaju štetne posljedice za zdravlje ljudi, kao ni jeftine kopije luksuznih proizvoda ili glazbe i filmova, puno je opasnije kada su u pitanju lažni lijekovi ili recimo auto dijelovi pa i hrana jer danas se može kopirati ama baš sve - od mineralne vode, slatkiša i žvakaćih guma, do skupih medikamenata. Primjerice, Svjetska zdravstvena organizacija je došla do saznanja da 40 posto lijekova protiv malarije uopće ne sadrži aktivne supstance bitne za liječenje. Kada se u Kini saznalo da ljudi masovno umiru jer uzimaju lažne lijekove, vlasti su 2001. zatvorile 1300 farmaceutskih tvornica. Nigerija je najavila da će zabraniti svaki uvoz lijekova iz Indije, upravo zbog krivotvorina. U posljednje vrijeme sve više je takvih lijekova u Rusiji, gdje je svaki osmi lijek krivotvoren, a i u Ukrajini je porasla prodaja lažnih lijekova pod originalnim nazivima. I bogate države imaju takvih problema pa je sve veći broj lažnih lijekova u SAD-u, posebice onih protiv raka. Iako farmaceutske tvrtke i veledrogerije kriju informacije o tomu kao zmija noge, jedan ljekarnik koji je znao kakav lijek prodaje, uspio je ipak zaraditi 30 godina zatvora. Za razliku od Amerike, u Europi nije naročito zanimljiva a ni toliko raširena trgovina krivotvorenim lijekovima, osim porasta prodaje lažne Viagre. Podaci pokazuju da su lani carinske vlasti Europske unije obavile 16.352 pljenidbe u kojima je bilo oko 75 milijuna krivotvorenih predmeta. Najviše ih se odnosilo na odjeću i odjevni pribor (61,5 posto), zatim su slijedili CD - audio, igre, softver, DVD s udjelom od 14,1 posto, satovi i nakit (9,1 posto), električna oprema ((3,6 posto), igračke i igre (2,1 posto), cigarete (1,3 posto) te ostala roba 6,7 posto. Godinu ranije pljenidbi je bilo oko deset tisuća, što ukazuje da su carinici povećali pozornost u odnosu na originalnost uvezene robe, ali i na veće količine takvih proizvoda koji stižu na teritorij unije. Hrvatska ne pripada zemljama u globalnim razmjerima gdje se nalaze žarišta falsificiranja novca. Ali zato je kao tranzitna i turistička zemlja vrlo pogodna u plasiranju takvoga novca. Krivotvoritelji se obično drže pravila da novčanice nikada ne plasiraju u zemlji gdje su falsifikati tiskani, ali Hrvatska unatoč tomu nema većih problema. Bugarska, Italija i Turska kao i pribaltičke zemlje drže prva mjesta u Europi, dok je u Južnoj Americi žarište falsifikata Kolumbija. Lani je u nas otkriveno 650 novčanica po 200 kuna, 591 u vrijednosti po 500 i 271 po tisuću kuna. U deset godina postojanja kune pronađeno je nešto više od deset tisuća lažnih novčanica ukupne vrijednosti dva i pol milijuna kuna. U Hrvatskoj je 2003. godine zaplijenjeno samo 70.000 krivotvorenih eura, a u Njemačkoj sedam milijuna. Ali rastu štete zbog lažnih kreditnih kartica i sada već iznose 16 milijuna kuna. a usporedbu, u Francuskoj je krivotvorenim karticama u 2003. godini napravljen promet 295 milijuna eura. (Privredni vjesnik) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
26. 12. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
