|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Porast konkurencije ujedno je sve jači pritisak na tradicionalne poštanske organizacije da smanjuju broj zaposlenika i da se reorganiziraju. Prilično je vjerojatno da će konvencionalno poštansko poslovanje sve više postajati anakronizmom. Nedavna svađa hrvatskih poštara s agencijama koje se bave dostavom pošiljaka pokazuje da smo u dobrom i velikom društvu. "Tehnologija i konkurencija vrše ogroman pritisak na svjetski poštanski sustav" - izvještava The Economist. Postojeće organizacije u bogatim zemljama odgovaraju na taj pritisak reorganizacijom svog poslovanja - što nipošto nije lako. Neke od njih su se dugo vremena oslanjale na prihode od drugih djelatnosti - kao što je bankarstvo - da bi pokrile druge troškove, naročito one vezane za isporuku pisama koja je pod režimom javne službe, tj. obveze da prikuplja i isporučuje pošiljke po jedinstvenoj tarifi bez obzira na to gdje su primljene i kamo idu. Druge su, opet, koristeći monopolistički položaj transferirale dobit iz svojih zaštićenih sektora, kao što je isporuka pisama, u konkurentsku borbu u sektorima kao što je promet pošiljkama. No sada su te složene ekonomske veze počele pucati - ponekad zahvaljujući promjenama propisa - no i zbog akcija konkurenata, koji sve smjelije osporavaju monopolistički položaj pošta. Većina velikih poštanskih organizacija postavila si je za cilj da bi promet pismovnih pošiljaka trebao pokrivati svoje troškove. No, sve je češća pojava da se, u potrazi za dobiti, time počinju baviti privatna poduzeća koja nastoje poslovati tako da im svaka aktivnost bude ekonomski opravdana. No za ukupan poslovni rezultat od bitne je važnosti struktura poštanskih usluga, što utječe i na perspektivu čitave poštanske službe. Sve više "smeća" u sandučićima Promet pisama i pošiljaka među građanima tek je mali dio te djelatnosti. Više od 80 posto prometa pismovnim pošiljkama potječe od poduzeća, pri čemu su više od polovine mjesečni računi i izvještaji. No dio tih pošiljki već je počeo seliti na internet u obliku on-line računa, zbog čega se u mnogim zemljama od 2000. nadalje opaža smanjenje volumena posla za oko 2 posto godišnje. No, zato oko četvrtinu pismovnog prometa čine reklame i prospekti, koje se smatra "smećem" (junk mail), a u stalnom je porastu. U međuvremenu paketi i ekspresne pošiljke sve više dobivaju na važnosti, jer se bez njih npr. elektronska trgovina ne bi mogla odvijati. Zahvaljujući globalizaciji sve se veća važnost pridaje logistici i isporuci tereta, jer poduzeća za nabavu koriste sve složenije kanale opskrbe. Iako je i dalje važno što se događa u poštanskim uredima, očekuje se da će odlučujuću ulogu u određivanju obilježja budućeg poštanskog sistema igrati manje vidljiva područja kao što su pošiljke poduzeća i drugi oblici logistike. Među najvažnijim tehnološkim promjenama spominje se uvođenje automatske opreme za sortiranje pošiljaka. Moderni strojevi te vrste mogu očitati većinu adresa i precizno ih sortirati za isporuku. Elektronski bar-kodovi mogu pronaći i slijediti svaku pošiljku, i time garantirati brzu i točnu isporuku. Pojava te opreme je i bila najveći poticaj novim poduzećima da se počnu baviti isporukom pošiljaka: procjenjuje se da zbog te inovacije pridošlice mogu poslovati uz polovinu troškova koje imaju nacionalne pošte. No vjerojatno je najvažnija inovacija prebacivanje konvencionalnih pošiljaka na druge medije. Sada se, primjera radi, opsežni prospekti šalju interesentima putem interneta umjesto poštom. Pošte su dugo vremena unosno poslovale zahvaljujući prometu mjesečnim računima, izvještajima, katalozima za kupovinu putem pošte itd. No i te se vrste pošiljaka sve više sele na internet. Usprkos tome što su direktni marketing i elektronska trgovina u usponu, oni ne uspijevaju kompenzirati gubitke zbog smanjenja volumena pismonosnih pošiljaka jer su to vrste pošiljaka koje su u pravilu pristupačne konkurenciji. Uslijed toga ispada da su područja poslovanja na kojima bi pošte mogle kompenzirati gubitke u poslovanju - tj. isporuka paketa - upravo ona na kojima se susreću s najoštrijom konkurencijom. Agresivne logističke kompanije K tome, nacionalne pošte su na udaru i političkih pritisaka da smanje financijske gubitke i prihvate liberalizaciju tržišta. U Americi, na koju otpada gotovo polovina pismovnog prometa i oko četvrtina poštanskih prihoda, agresivne logističke kompanije kao Fedex i UPS postale su snažni konkurenti i dominantne u isporuci paketa. I u Japanu se spremaju velike promjene: premijer Koizumi planira privatizirati poštu do 2007. i odvojiti isporuku paketa, poštanske urede, štednu službu i osiguranje u posebne sektore. Velike su promjene u toku i u Evropi: u Francuskoj, Britaniji, Nizozemskoj i Njemačkoj, zemlje na koje otpada 70 posto svega prometa pošte više neće raditi u državnoj režiji - i djelomično će biti u vlasništvu drugih poduzeća. No hoće li ti radikalni planovi zaživjeti ostaje nam da vidimo. Tradicionalne poštanske organizacije igraju znatnu ulogu u razvijenim zemljama, zapošljavajući oko 1 posto ukupne radne snage i pridonoseći oko 1 posto BDP-a. Porast konkurencije znači i rast pritisaka na tradicionalne poštanske organizacije da smanjuju broj zaposlenika i da se reorganiziraju. Širenjem interneta i mobilne telefonije kao i porastom potražnje sve će više postajati skupim anakronizmom, procjenjuje Economist. No s obzirom na broj zaposlenih, nacionalni prestiž kao i druge interese koji su ovdje prisutni, sigurno je da će transformacija poštanskih službi ići usporenijim tempom. Za usporenje ove "poštanske revolucije" će se već - pobrinuti političari. Izvor: Privredni vjesnik, 2005. PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
11. 4. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
