|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Ruse zanimaju hrvatski turizam i nekretnine Iako se za velike projekte kao što je obnova ruske trgovačke flote u našim brodogradilištima, naftovod Družba Adria ili plinofikacija čekaju političke odluke, niz manjih moglo bi se realizirati iskoristi li se posjet elitne moskovske delegacije Hoće li hrvatski poduzetnici kada uzvrate posjet svojim ruskim kolegama u Moskvi idućeg proljeća, završiti započete pregovore u Zagrebu? Ruski gospodarstvenici iz Centralne federalne oblasti predvođeni Georgijem Sergejevičem Poltavčenkom, izaslanikom ruskog predsjednika, i Jurijem Lužkovim, gradonačelnikom Moskve, posjetili su već drugi put Zagreb kako bi razgovarali s našim političarima i privrednicima o mogućnostima veće suradnje. Tako je grad u organizaciju dvodnevnog rusko-hrvatskog gospodarskog foruma uložio pola milijuna kuna, što će se, kategorična je gradonačelnica Zagreba Vlasta Pavić, itekako isplatiti. Ruske goste primili su i premijer sa predsjednikom države, a na koncu su želju za jačanjem partnerstva potvrdili i potpisi na Deklaraciji o suradnji Grada i Centralnog federalnog okruga Ruske federacije. Reklo bi se sve je spremno za značajniji iskorak na golemo rusko tržište. Zagreb je posjetila jedna od najutjecajnijih ruskih delegacija u kojoj su bili, uz političare, veliki bankari i predstavnici kompanija iz središnjeg i najrazvijenijeg ruskog okruga koji predstavlja najjaču rusku regiju sa 60 posto nacionalne proizvodnje, u kojoj živi čak 37 milijuna stanovnika. Po svim pokazateljima, od ukupno sedam federalnih okruga, središnji je najperspektivniji - u nj se slijeva više od 23 posto svih ruskih investicija i 25 posto svih svjetskih ulaganja. A u Središnjem federalnom okrugu, sa centrom u Moskvi, nalazi se još 17 oblasti nazivi kojih glase prema glavnim gradovima, administrativnim centrima. Ipak gotovo polovica stanovništva - 40 posto - živi u Moskvi i Moskovskoj oblasti. Isto tako i specifičnost gospodarstva razlikuje se ovisno o zoni. Tako je u južnom dijelu razvijeno rudarstvo te metalurška i poljoprivredna proizvodnja i kemijska industrija. Sjeverna i središnja zona imaju, uz strojogradnju i metaloprerađivačku, razvijenu i vojnu industriju, dok je glavno prirodno bogatstvo okruga željezna ruda, koja se prema geološkim zalihama svrstava na prvo mjesto na svijetu. No, sveukupna vrijednost naftnih resursa okruga nije velika. Veliki projekti na čekanju Jedna ruska banka i HBOR već su dogovorile suradnju. I mi ispitujemo poslovne mogućnosti. Podupiremo projekte u energetici. Rusi u Hrvatsku žele više ulagati, izjavila je Olga Jurjevna Dadaševa, članica Uprave Gazprombank, inače treće najutjecajnije ruske banke koja je uključena u jedan od najskupljih svjetskih energetskih projekata - transport plina iz Turkmenistana preko Rusije do Ukrajine. Banka je u vlasništvu Gazproma, najveće ruske plinske kompanije. Gazprombanka je voljna kreditirati projekt plinofikacije na Jadranskoj obali. Međutim, plinofikacija Hrvatske, kao i obnova ruske trgovačke flote u našim brodogradilištima te projekt naftovoda Družba Adria - sve skupi i veliki poslovi - još čekaju političke odluke. Poduzetnici stoga više vjeruju izravnim dogovorima i onome što im mogu ponuditi lokalne vlasti. Tako je moskovski gradonačelnik pozvao hrvatske proizvođače na izvoz lijekova u Moskvu. Ta je oblast spremna otkupljivati farmaceutske proizvode u vrijednosti od stotinu milijuna dolara jer toliko grad, kaže, iz proračuna godišnje troši za nabavu lijekova. Štoviše, rekao je, u Moskvi možete sagraditi tvornicu lijekova i imat ćete sigurne kupce. Rusi traže i naše prehrambene proizvode i raznoliku opremu, ali najviše ih ipak zanimaju turizam i naše nekretnine. Na njihovoj meti već dugo je Dubrovnik, a sada na tom području žele obnavljati i graditi hotele i lječilišta. Dovođenje turista na Jadran već su dogovorile vodeće agencije Inturist i Generalturist. Ruski čovjek šest puta je veći potrošač od njemačkog, pohvalio se gradonačelnik Moskve, a uz vašu klimu zainteresirani smo da naši ljudi ljetuju i koriste hrvatske turističke komplekse na Jadranu, ne samo na Cipru i Turskoj. Moskovljani bi ovdje gradili po uzoru na slične hotele i lječilišta kakve su već sagradili u Bugarskoj te su spremni kupiti koncesije i lokacije. Konkretno, gradili bi hotel, odnosno moskovsko lječilište s najmanje šest stotina soba. Gosti bi dolazili cijele godine, čak i zimi jer tada je u Moskvi jako hladno. Rusima su se štoviše učinili i vrlo primamljivim uvjeti ulaganja u Hrvatsku koje su im predočili predstavnici Fonda za privatizaciju. Nećemo doći zbog kupnje drugih banaka, poručuju, već želimo ovdje otvoriti svoje filijale. Banke mogu pomoći u ostvarivanju vanjskotrgovinskog prometa, a potrebno je također pratiti i osiguravati investicije te sudjelovati u privatizaciji ostalih tvrtki. Još sporan klirinški dug Dolazak i odlazak ruske kompanije Mečelj u sisačku Željezaru, jedna je od većih i ne baš uspješnijih ruskih investicija. Iako Mečelj nije iz Moskovske oblasti, čija je delegacija posjetila Zagreb, ruske investitore ipak najviše zanimaju investicije na Jadranskoj obali. Što se tiče ostale gospodarske suradnje jedan od repova prošlosti sigurno je i rješavanje 185 milijuna dolara klirinškog duga, koliko zapravo potražuju naše tvrtke za neplaćene poslove u Rusiji. Dug se neće prebiti novcem već skupocjenom opremom i sporazum bi se navodno, nakon višegodišnjeg natezanja, napokon trebao potpisati do kraja ove godine u Moskvi. U golemu zemlju rastuće ekonomije hrvatske su tvrtke oduvijek izvozile. Nekad je to bio namještaj, strojevi i raznovrsna oprema, brodovi, kemijski proizvodi itd. Do danas neke najznačajnije izvozne grane zadržale su vodstvo - telekomunikacijska oprema i lijekovi. Velike poslove u Rusiji dogovaraju i Industrogradnja, Ingra i Eriksson Nikola Tesla. Iako naš izvoz raste, Rusi nama prodaju nafte i plina u daleko većim vrijednostima. Očito valja naći bolju organizaciju na hrvatskom tržištu - možda putem clustera za to tržište koje bi pratio HBOR kao izvozna banka. S druge strane i gradonačelnici ruskih gradova više puta su ponavljali kako im novi zakon o lokalnoj samoupravi omogućuje da stabilno planiraju i razvijaju gospodarstvo. Primjerice, gradonačelnik Jaroslava, Viktor Vladimirovič, pozvao je naše privrednike da se upoznaju s projektima koje im može ponuditi okrug koji se od ukupno 18 nalazi po ekonomskoj snazi na četvrtom mjestu. Kaže kako povećavaju hotelske i stambene objekte i traže ulagače u komunalnu infrastrukturu, zatim nekog tko bi im sagradio aqua park i sl. Poručuje: dosta nam je hipermarketa, nemamo više ni dovoljno prostora za njih. U Rusiji su se dogodile velike preinake, nismo više u blokadi ni toliko rizični za stane investitore. Češki poučak uspješnog izvoza u Rusiju Češka industrija dugo se smatrala jednom od najzastarjelijih među gospodarstvima novih zemalja članica Europske unije. No, ove su godine zabilježeni iznenađujući skokovi rasta u industriji i izvozu. Tako je češki izvoz u prošireni EU s 25 članica povećan u prvih devet mjeseci 2004. u odnosu na isto lanjsko razdoblje 22,9 posto. Međutim, puno je veći rast izvoza u Rusiju - u prvih devet mjeseci u odnosu na lani zabilježio je skok od 82,1 posto. Stoga i ukupan minus ovogodišnje robne razmjene Češke sa svijetom iznosi samo 14,8 milijardi kruna, što je najmanji iznos od 1993. godine. I Češka je, poput Hrvatske, velik uvoznik energenata iz Rusije, ali na tamošnje se tržište sve uspješnije plasiraju velike investicije. Tako su četiri tvrtke upravo dobile posao rekonstrukcije rudnika vrijedan stotine milijuna kruna, napominje Jitka Hanzličkova, generalna direktorica CzechTrade, vladine agencije za poticaj izvoza. Te su tvrtke inače članice alijansi, odnosno clustera koji okupljaju poduzeća sa ciljem zajedničkog nastupa u izvozu. Hanzličkova napominje kako su najznačajnije stavke češkog izvoza strojevi i automobili te telekomunikacijski uređaji te dodaje da će se izuzetni izvozni rezultati odraziti na tempo rasta BDP. Izvoz tako postaje vučna snaga rasta češke ekonomije. (Privredni vjesnik) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
13. 1. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
