|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Mjera “S faksa na posao”, koja je uposlila 3889 osoba, nakon što je istekao ugovor o sufinanciranju poslodavca od strane države, u statusu zaposlenih zadržala je tek 394 osobe. Posebno težak poraz bilježi Vladina mjera A5 - kreditiranje samozapošljavanja, koja je rezultirala samozapošljavanjem - nula osoba! Mjere poticanja zapošljavanja što ih je Vlada Ivice Račana donijela 2002. do 2004. doživjele su fijasko, ali nisu ukinute nego ih od preuzimanja vlasti sadašnja Vlada nastavlja provoditi u nedostatku kreiranja vlastitih, učinkovitijih mjera zapošljavanja. Jednostavno su ostale na snazi stare neuspješne mjere zapošljavanja bez modificiranja ili ukidanja. Pokazalo se, naime, da je u mjerama zapošljavanja država izgubila osjećaj za mjeru - kome, zapravo, pomaže? Definitivno je država ispala “najgluplja”, a “najlukaviji” poslodavci. Jer, sve državne mjere zapošljavanja bilježe porazne rezultate budući da je od ožujka 2002. do kolovoza 2004. po raznim mjerama zaposleno 58.546 osoba, no do danas je u stausu zaposlenih ostalo tek 7740 osoba. Što se dogodilo? Poslodavci su se pokazali kao grupacija koju ne zanimaju obveze prema novim zaposlenicima, nego samo kako iz državnog proračuna izvući novac za sufinanciranje zapošljavanja. Primjerice, jedna od u javnosti najpoznatijih mjera zapošljavanja, tzv. mjera A4 “S faksa na posao”, nije ispunila uveliko hvaljeni cilj programa: zaposliti mlade do 27 godina s VSS obrazovanjem koji diplomiraju u prosječnom roku, skratiti vrijeme studiranja, poticati povratak diplomanata u mjesta prebivališta, destimulirati odlazak VSS populacije u inozemstvo, pružiti im mogućnost stjecanja znanja u zanimanjima za koja su se školovali, prepoznati među njima osobe s poduzetničkim potencijalima radi samozapošljavanja, omogućiti im ravnopravno natjecanje na tržištu rada. itd. Tom mjerom zapošljavanja, od 2002. do 2004. godine, u privatnom sektoru zaposleno je 3889 mladih osoba s tzv. voucherima. Iznos državnih poticaja za ovu mjeru temeljio se na bruto plaći od 3900 kuna (iznos najniže propisane osnovice za VSS). Poslodavcu se subvencioniralo 60 posto osnovice propisane za uplatu doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje za VSS u razdoblju od 12 mjeseci. Poslodavci su u tom razdoblju samo na ovoj mjeri državnog sufinanciranja zapošljavanja kroz dvije godine iz državnog proračuna izvukli blizu sto milijuna kuna, a čim bi isteklo 12 mjeseci državnog sufinanciranja, otpuštali su tako zaposlene. Studenti koji su požurili diplomirati s najboljim ocjenama, a nakon toga pohrlili poslodavcima, nakon odrađenog pripravničkog staža kod poslodavaca, koji su uzeli njihove vouchere, našli su se među nezaposlenima. Veliki problem je što se mali broj poslodavaca odlučio na zadržavanje zaposlene osobe u radnom odnosu i nakon isteka roka za sufinanciranje. Godinu su dana poslodavci “sisali” državu, koliko im je nudila olašice na doprinose, a nakon toga nisu imali interesa zadržati radnike. Mjera “S faksa na posao”, koja je uposlila 3889 osoba, nakon što je istekao ugovor o sufinanciranju poslodavca od strane države, u statusu zaposlenih zadržala je tek 394 osobe. Posebno težak poraz bilježi Vladina mjera A5 - kreditiranje samozapošljavanja, koja je rezultirala samozapošljavanjem - nula osoba! Ta je mjera podbacila od početka jer za nju nije predan niti jedan zahtjev, što se može objasniti činjenicom da mladi ljudi nakon što završe fakultet nemaju radnog iskustva i nisu spremni pokretati vlastite poslove. Ni mjera A1 “dvojčeki” nije dala očekivane rezultate jer javne ustanove i službe nisu planirale izdatke potrebne za provođenje te mjere, a u javnim službama je i ograničeno zapošljavanje. Mjerom B “iz učionice u radionicu” također je zaposlen mali broj osoba, a pokazalo se da su obrtnici skloniji uzimati starije osobe s radnim iskustvom, umjesto mladih koji još uče zanat. Mjera C “učenjem do posla za sve” pokazala se najzanimljivijom poslodavcima te je njome i zaposlen najveći broj osoba. Razlog je opet fleksibilnost te mjere za poslodavca u trajanju sufinanciranja od strane države. Potpuno je jasno da sve Vladine mjere bilježe porazne rezultate, jer je broj novozaposlenih po mjerama od 2002. do 2004. g. jedva 7740 osoba naspram 329 tisuća nezaposlenih. Istodobno je iz državnog proračuna za provedbu Programa poticanog zapošljavanja isplaćeno 398,7 milijuna. Ovu jadnu sliku Vladinih mjera zapošljavanja, kojima država zapravo sufinancira poslodavce, a ne smanjuje nezaposlenost, pokazuje sama država u statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Eto prilike premijeru Sanaderu da prigovori i HUP-u, ali i da se zamisli nad svojim stručnjacima za zapošljavanje koji su i Nacionalni akcijski plan zapošljavanja iz 2003. sadržajno prepisali promijenivši mu samo rok trajanja do 2008. godine. (Dnevnik; svibanj 2005) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
27. 9. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
