|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Zastrašujuće velik broj mladih obrazovanih Hrvata želi karijeru i životnu sreću potražiti u inozemstvu, pokazuje istraživanje Instituta "Ivo Pilar" na Zagrebačkom sveučilištu Nakon diplome samo četvrtina studenata završnih godina planira ostati u Hrvatskoj. Dvije trećine njihovih kolega kani otići u inozemstvo, pokazuju najnovija istraživanja što ih je proveo Institut "Ivo Pilar" na uzorku od 550 ispitanika studenta sa Zagrebačkog sveučilišta. Riječ je o tragičnoj bilanci u potpunom neskladu s jagmom stranaca za osnivanje tvrtki ili bilo kakvu kapitalizaciju u našoj zemlji, našim često prepotentnim umišljanjima o sebi, ali isto tako podatak je u potpunom neskladu s barem trenutačnim ispitivanjima opredjeljenja hrvatskog pučanstva glede ulaska u EU za koju - kako ispada - većina nije zainteresirana. Naime, lijepo nam je dano do znanja da - ma što mi o tome mislili - cvijet naše inteligencije, naši najskuplji mladi ljudi, u koje su država i obitelji uložili golem novac, a oni sami puno truda - žele u Europu ili prekooceanske razvijene, ali sve češće i u malo znane i egzotične zemlje. Pa sad, ili ćemo svi skupa u Europu, s koliko-toliko zadržanom studentskom, odnosno visokoobrazovanom populacijom, ili ćemo mi ostati gdje jesmo - a oni otići u Europe, a nama što bude. Možemo se tješiti slučajnošću - naime, polovica anketiranih studenata drži da nema za odlazak velikih izgleda. Smatraju da za uspjeh trebaju poznanstva i novac, što oni nemaju. Trećina ih šanse za odlazak procjenjuje na fifti-fifti, a tek je nešto više od devet posto uvjereno da će uspjeti ostvariti plan o odlasku. No da nema barijera, ispada da bi nas dvije trećine "sive moždana supstance" ovog društva - napustilo. Ista je anketa provođena 1995. i 1997. te prošle godine. Iz rezultata se može iščitati interes za "bijeg" iz zemlje. Ranih devedesetih čak je 90 posto studenata sanjalo o karijeri izvan granica zemlje, što se moglo vezati uz rat, a 1995. godine taj je broj pao na 70 posto. Otad broj studenata koji namjeravaju otići raste, što znači razočaranje s onim što nam je sloboda donijela u kvaliteti života, a danas je broj dosegnuo razinu od 75 posto. Ponajviše odlaze zbog planova o plaći i stambenom pitanju, što kao prioritet ističe 40,2 posto ispitanika. Na skali prioriteta slijedi profesionalno usavršavanje, a na trećem mjestu, prilično neočekivano, jest upoznavanje svijeta i novih kultura (20,2 posto). U porastu je i istraživački duh i afiniteti prema tzv. egzotičnim kulturama i sredinama. Koliko mladih visokoobrazovanih Hrvata svoj život odlazi potražiti izvan granica domovine ne zna ni jedna državna institucija - odnosno, nitko ne raspolaže takvim statistikama. Neslužbene procjene kažu da zemlju godišnje napusti oko 10.000 ljudi, no sve su to nagađanja. Poznato je da se u jedan od ključnih razloga enormnog uspjeha SAD-a uvijek računao uvoz mozgova. Dakle, Amerika je na odljevu pametnih i školovanih, odnosno poduzetnih ljudi iz Europe, ali i svih drugih krajeva svijeta, bilo zbog rata, siromaštva, političkog terora, neslobode, primala stotine tisuća vrlo potentnih ljudi, uvelike "krivaca" za američki uspon. U SAD-u ali i u drugim zemljama koje privlače takve ljude (za ove naše prostore to su posljednjih 15-ak godina izrazito bili Kanada, Australija i Novi Zeland, koje su čak i imale obrazovni cenzus za ishođenje papira) imaju precizne računice koliko stoji život i obrazovanje čovjeka za VSS bilo kojeg smjera. Lako je po takvim mjerilima izračunati da Hrvatska kao siromašna zemlja u stvari godišnje ovim putem izveze, odnosno pokloni najbogatijima na svijetu, stotine milijuna dolara svog novca kroz najproduktivnije ljude, koji će milijarde tek stvoriti. Ni učestali hrvatski razgovori o populacijskoj politici ne računaju na ključnu grešku u sistemu - odlazak dvoje mladih (u ovom slučaju nebitno je što su to i visokoobrazovani ljudi) u stvari je seljenje četvero možda i više stanovnika jer u principu se napuštanje zemlje događa u vrijeme kada je s tim ljudima trebala dobiti nove stanovnike. Hrvatska kao jedna od nacija s najviše iseljeništva u svijetu, usporediva s Ircima, da Židove kao poseban slučaj ne računamo, ostaje u tom dijelu problem sama sebi. Valja se podsjetiti da se u svijetu samo nekoliko stvari zove po nama, ili našima, a jedna od njih je "Teslin sindrom" kao kruna odljeva mozgova. Riječ je o iseljavanju najistaknutijih intelektualnih potencijala kod kojih je pokazano da se nikad i ne bi razvili jer za to ne bi imali uvjete da nisu emigrirali. U svjetskoj literaturi koja se bavi tim pitanjem, iako se odnosi i na istaknute intelektualce često moćnih pa i najrazvijenijih zemalja koji su se iselili u SAD, poput Nijemaca, Francuza, Japanaca, Rusa... sindrom je nazvan po darovitom Ličaninu koji, da je tamo ostao, ne bi postao Tesla kojega znamo, a mnogo onog što je podario svijetu morao bi otkriti netko drugi, pitanje je kad. Mogli bismo to sagledati i u kontekstu nacije. Sve ili gotovo sve hrvatske županije, zbog svoje budućnosti, osim nagona za iseljavanje mladih obrazovanih ljudi preko granice, svakako trebaju pratiti i pitanje povratka studenata koji odlaze na studij izvan matičnih županija, najčešće u Zagreb. Svakoj je sredini odlazak studenata u Zagreb, i nevraćanje iz njega, makar ne narušavao nacionalni interes, ipak narušavanje regionalnog interesa i kvalitete budućnosti. Taj podatak o želji studenata da napuste Hrvatsku, uz stotine ekonomskih i razvojnih, odnosno stagnantnih podataka o Hrvatskoj, treba tretirati kao možda najpogubniji pokazatelj u državi. PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
26. 2. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
