|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Prodaja naših najvećih banaka strancima te izravni dolazak inozemnih banaka u Hrvatsku nisu pomogli u ostvarivanju ijednoga značajnijeg proizvodnog investicijskog programa ni projekta. Također, to nije bitno utjecalo ni na priljev inozemnoga kapitala, čime bi se jačalo domaće poduzetništvo, udruženo domaće i strano ili značajnije pokazala aktivnost inozemnih poduzetnika. Industrijska proizvodnja je stagnirala ili se kretala po vrlo niskim stopama rasta, a zaposlenost u proizvodnim djelatnostima se smanjivala. Uvoz roba naglo je rastao i sada doseže od 14 do 15 milijarda dolara na godinu s robnim deficitom većim od 8 milijarda dolara na godinu. Inozemni kapital ušao je u nekoliko tvrtka i to je pomoglo održavanju i razvijanju njihove proizvodnje, kao npr. u industriji cementa i nekih građevnih materijala. S druge strane, u farmaciji je proizvodnja stagnirala i nazadovala. Hrvatska je ostala bez domaće strategije razvoja proizvodnje, ali za sada i bez takve strategije inozemnih partnera. Međutim, najavljeno je više novih projekata za povećanje proizvodnje. Ukazivalo se i na brojne druge proizvodne projekte koje bi bilo moguće brzo realizirati u industriji, poljoprivredi i šumarstvu. U Hrvatskoj je još značajan broj poduzeća u većinskome ili djelomičnome državnom vlasništvu. Proces privatizacije razvijat će se i sljedećih godina. No dosadašnja kapitalna ulaganja bila su vezana uz državne tvrtke i to ide putem državnih zajmova ili uz državna jamstva. Privatni sektor, koji se mukotrpno razvijao u posljednjem desetljeću, sada ima vrlo visoki udio u domaćem BDP-u, oko 2/3, ali u kapitalnim ulaganjima ima izuzetno nizak udio. I taj nizak udio poduzetništvo financira pretežno iz skromnih vlastitih sredstava i često na štetu novčanih sredstava za tekuće poslovanje. Te teškoće vide se i u visokome međusobnom zaduženju između tvrtka, kao i u zaduženju iz drugih izvora koliko su im bili dostupni. Privatne tvrtke teško su i uz nepovoljne uvjete dolazila do novčanih sredstava za tekuće poslovanje. Povoljnju klimu za poticanje privatnoga poduzetništva pokušavalo se graditi na razvoju maloga i srednjega poduzetništva. I to je pretežno teklo preko državnih kredita i poticaja. Takvo stanje u poduzetništvu bez sigurne bankarske podrške otežava pripremu i ostvarivanje značajnih investicijskih projekata. Čak su i inozemni analitičari naveli da je Hrvatska bila jedina država u tranziciji u srednjoj Europi koja nije imala nijedan veliki proizvodni projekt. Sve je bilo koncentrirano na autoceste, željeznicu, komunalne programe, manje na pomorski promet i u posljednje dvije godine na stambenu izgradnju, i to putem državnih programa i posebne namjenske štednje građana. I međunarodne organizacije, npr. neke svjetske banke, ukazivale su na potrebu većih ulaganja u proizvodnju. Začuđuje koliko su još male investicije u industrijske i poljoprivrednje programe. U hrvatskim bankama (inozemnim) skupljen je veliki nacionalni kapital, a malo ga se koristi za kreditiranje domaćih proizvodnih programa. Forsirala se domaća potrošnja i prijenos kapitala u inozemstvo, kojim se povećavala likvidnost inozemnih banaka te se njima omogućilo ostvarivanje visokih zarada. Inozemne banke imaju interese u ostvarivanju visoke dobiti iz novčanih poslovanja. To je u raskoraku s potrebama razvoja hrvatskoga gospodarstva i dugoročnim ulaganjima u proizvodne projekte. Banke u kratkoročnome poslovanju ostvaruju mnogo veću dobit i, s druge strane, čuvaju naše tržište za svoje robe. Tako se ograničavalo i potiskivalo ulaganje u programe i projekte koji omogućuju brži gospodarski rast. Da bismo to postigli, naše stope rasta BDP-a morale bi biti veće od 7 posto na godinu, a stope rasta proizvodnje veće i od 10 posto. Zbog čega su izostala značajna inozemna ulaganja u hrvatsku proizvodnju? Uvjeti su vrlo povoljni. Ali kako se vidi iz svih analiza, njihov razvoj nije imao potporu ni banaka u Hrvatskoj ni inozemnoga kapitala, ali na žalost ni dovoljnu potporu Vlade. Glavna i najjača “lokomotiva” razvoja mora postati domaće poduzetništvo i u tim tvrtkama treba se brže stvarati vlastiti kapital. On će biti podloga za veću podršku bankarskoga kapitala i za privlačenje inozemnoga kapitala u domaće proizvodnje... 
7. 4. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
