|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Kao što primjećujemo, Mechel je pokazatelj karcinogenosti, neprofiliranosti i nesposobnosti svih globalnih makrostruktura Republike Hrvatske, kao i mikrostruktura Sisačko-moslovačke županije i kadrovske strukture nekada velike, a sada najvršim dijelom rasturene inženjerske i radničke kadrovske strukture. Najprije, Željezara Sisak je nasjela čitavome nizu krivih informacija ruskoga državnog i korporacijskoga menadžmenta o ciljevima i metodama privatizacije i uspješnoga funkcioniranja hrvatskih industrijskih i drugih korporacija u koje oni žele ući. Već smo do sada istaknuli kako moramo biti vrlo oprezni i dobro pripremljeni kada je riječ o dovođenju korporacija drugih država koje žele postati vlasnicima hrvatskih korporacija i njihovih fiksnih fondova, prostora i kadrovske strukture. Očito je da strane korporacije na različite načine žele iskoristiti proces tranzicije hrvatskih tvrtka iz društvenoga i državnoga vlasništva u privatno vlasništvo. Načinom upada u proces te tranzicije inozemne tvrtke i druge države žele uz veliko lukavstvo jeftino okupirati postojeću tehničko-tehnološku i kadrovsku strukturu industrije i drugih djelatnosti gospodarstva Republike Hrvatske. Oni prije svega žele osvojiti hrvatsko tržište i na njemu stvoriti prostor za svoje tvrtke koje će proizvoditi i prodavati svoje proizvode. Dakle, u većini slučajeva te državne tvrtke, osim časnih izuzetaka, nemaju stvaralačke i korektne vizije i namjere da preobraze i na novi način oblikuju hrvatsku tehničko-tehnološku, kompjutorsko-elektronsku, menadžersku i kadrovsku strukturu koja će zadržati najveći broj zaposlenih uz nužno ciljane i dobro programirane profile svih kadrova koje treba kreirati i oblikovati u novonastalim promjenama. U sklopu toga normalno je da one imaju viziju i projektiraju svoje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne gospodarsko-financijske, geostrateške i ostale interese. Riječ je, dakle, o pronalaženju zajednički projektirane i profilirane gospodarsko-menadžerske i financijske linije koja bi bila u dugoročnome strateškom interesu hrvatske države i ciljanih korporacija i stranih čimbenika. U tome pravcu ovakav način trgovanja i manipulacije sa Željezarom Sisak od strane ruskoga partnera je dokaz nekvalitete i netransparentnosti hrvatske globalne i konkretne makrostrategije i načina prodaje hrvatskih tvrtka, u ovome slučaju Željezare Sisak, stranim tvrtkama i državama. To, dakle, mora biti povod kako za dubinsku, dugoročnu, tako i za konkretnu analizu i dijagnozu metodologije funkcioniranja i konkretnoga ponašanja imenovanih čimbenika koji su ušli u taj proces, koji su ga vrlo nekvalitetno i neodgovorno pratili vezanih ruku, očiju i blokiranoga mozga te menadžmenta. Nasuprot tome, Republika Sloveniija ima potpuno drugačiji, kvalitetniji i učinkovitiji način pretvorbe i restrukturacije svoje crne metalurgije i metalo-prerađivačke industrije. Ona nije dopustila da se, primjerice, njezina poznata željezara Jesenice u sjeverozapadnoj Sloveniji mehanički, neodgovorno i katastrofalno rasturi i proda stranim vlasnicima. Radi toga ta željezara uspješno posluje i načinila je čitav niz tehničko- tehnoloških, asortimanskih, organizacijskih, menadžerskih i marketinških zahvata i profilacija koje su omogućile da ona pozitivno privređuje i da veliki opseg stvorenoga ukupnoga prihoda više od 50 posto izvozi na zapadno-europsko tržište. Čudesno je kako Vlada RH, njezin Fond za privatizaciju, Hrvatska gospodarska komora, Sisačko- moslavačka županija i kadrovi nekadašnjega diva sisačke Željezare nisu stvaralački, odgovorno i konkretno ušli u proces restrukturacije, tranzicije i funkcioniranje toga diva hrvatske crne metalurgije i metaloprerađivačke industrije. Taj slučaj trebao bi biti predmetom nadahnute i konkretne, svestrane, tehničko-tehnološke, tranzicijske, gospodarsko-financijske i vlasničko-pravničke analize toga fenomena, ne samo da se presiječe takva metoda privatizacije te željezare i da se nađu racionalni i konkretni izlazi za njezin spas i budućnost, nego da se iz toga izvuku zaključci za druge važne pothvate pretvorbe i prodaje velikih hrvatskih formacija i korporacija. U tome smislu važno je komparativno usporediti funkcioniranje Brodogradilišta Uljanik koje vodi vrlo uvaženi i sposobni direktor, a koje je jedino profitabilno brodogradilište u Republici Hrvatskoj. S obzirom na to da je brod ekskluzivan i u ovoj fazi najvažniji izvozni proizvod ne samo metaloprerađivačke industrije, nego i cjelokupnoga industrijskog sektora Hrvatske, potrebno je istražiti taj pozitivni fenomen i iz njega izvući dubinske, strateške i konkretne zaključke za daljnje razvijanje, unapređivanje, tranziciju i privatizaciju naših ostalih brodogradilišta. Brodogradilište Uljanik je danas društvo bez kredita, a kao što znamo, Republika Hrvatska je zadužena u različitih međunarodnih gospodarsko-financijskih subjekata više od 25 milijarda dolara. Izvor: "Globus" 
27. 4. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
