|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Od stvaranja EU, a posebno nakon 1990. sve se više isticao problem komparativnih razlika poreza (poznat kao korporacijski porez), poreza na kapital, za socijalne troškove, zatim sustavi pojedinih oblika olakšica kojima se potiču pojedine djelatnosti. Postojalo je dosta razlika u troškovima kapitala i u tretmanu štednje i novčanih depozita. Prije desetak godina proglašeno je tzv. “slobodno unutrašnje tržište”, njime je bilo omogućavano stvaranje slobodnoga međugraničnog prometa unutar EU. U tome, i građani i tvrtke mogle su slobodno kupovati i prenositi robe unutar EU. Za stvaranje slobodnoga međugraničnog prometa, kao oblika tržišta, bio je imenovan i posebni visoki povjerenik Bolkenstein. Radio je s puno elana. No sučelio se i sa stalnim brojnim sporovima između članica koje su ometale slobodan unutarnji promet. On je također trebao osigurati ravnopravnu konkurentnost i jednako pravo pristupa tržištima za sve tvrtke EU. Bez obzira na čvrste odluke deklaracije i propise, u praksi su ostale i javljale se nove prepreke za slobodan promet roba, kapitala i rada. Puno je bilo sporova npr. između Engleske i EU članica preko kanala odakle je stizala hrana i piće, ali i druge robe. Također pojavio se spor između Francuske i susjedne Belgije zbog uvoza belgijskog piva. U Švedskoj su se, pak, bunili zbog uvoza kućanskih uređaja iz Njemačke gdje su cijene bile puno niže nego u Švedskoj. Dosta sporova se javljalo i zbog različitih cijena automobila u pojedinim zemljama. Takvih primjera ima više. Probleme su stvarale različite stope poreza na korporacije kao i različite stope poreza na dodanu vrijednost. Problem je bio potenciran i s povremenim mjerama zaštite domaćih proizvoda koje su donosile pojedine zemlje. Na kraju svi se susreću i s različitim oblicima nastojanja građenja monopolnih položaja i takvih cijena, kratelskih sporazuma o cijenama roba sve do diskriminacije pojedinih proizvođača roba na tržištu. U dosta pojava nelojalne konkurencije često su posrijedi bile velike korporacije. Na suzbijanju i ograničenju tih pojava radio je visoki povjerenik za zaštitu slobodne tržišne konkurencije g. Monti. U više sporova donesene su i kazne za korporacije. Poslije desetogodišnjega iskustva vidi se da to nije lako prevladati. U nekoliko navrata bilo je pokušaja pokretanja prijedloga za usklađivanje različitih stopa poreza, pojedinih mjera stimulacije i subvencija i zaštite domaće proizvodnje. Bez obzira na suglasnost svih da to treba prevladati, problemi su ostali. Novi ustav EU također se sučelio s velikim teškoćama oko mogućih usklađivanja poreza i drugih nacionalnih mjera. Jedan dio članica EU smatra da bi se novim uređenjem u obliku federacije i udruženih država Europe to moglo riješiti. Neki analitičari navode da je zapravo u ustavu Europe zagovaran francuski model sustava koji počiva na jakoj centralizaciji i ograničenju lokalnih političkih jedinica. Drugi smatraju da bi ipak trebalo to urediti čuvajući suverenost država i parlamenata i da bi tip konfederacije bio povoljniji. Njime bi se ograničila jaka centralistička vlast i težnje centralne birokracije. Engleska se protivila bilo kakvom usklađivanju poreza i čak je tražila pravo veta na takva kretanja. Sve su to problemi koji još uvijek ni nacrtom ovog ustava nisu riješeni. I ako se prihvati politički dio Ustava kojim se uspostavlja politička struktura EU, u gospodarskom i financijskom dijelu ostaju brojne dvojbe. Novi predsjednik EU g. Boroso rekao je u svojoj inaguraciji da ne želi više vidjeti Europu podjeljenu na lijeve i desne ili na druge tabore, već da svi zajedno činimo jedinstveni pokret za Europu. Mnogi su ga shvatili kao zagovarača nove centralizirane Europe, iako on sam govori o “velikoj fleksibilnosti”. Dakle, to ostaje za rješavanje. I to primarno kroz izjašnjavanje država članica. Zanimljivo je da je i Francuska, koja je bila protivnik izjašnjavanja referendumom o ustavu EU, sada prihvatila da se i njeni građani referendumom izjasne o ustavu EU. Zašto su porezi postali prvorazredan problem? Njima se jako utječe na razine cijena roba i usluga, i njima se na tržištu može stvarati oštra konkurencija, posebice kada više i nema roba koje nemaju zadovoljavajuće uporabne i tehničke kvalitete. U EU se već duže govori o “ratu porezima” zatim prikrivenim i otvorenim mjerama financijske pomoći, pojedinih oblika subvencije, davanju olakšica u porezima i drugim prikrivenim oblicima pomaganja ranije malih i srednjih, a u zadnje vrijeme svih, čak i najvećih tvrtki. Problem razlika koje dolaze do izražaja u troškovima proizvodnje, rada i cijena roba i usluga dobio je novu dimenziju ulaskom deset novih srednjoeuropskih i istočnih zemalja u EU. Zbog takvih velikih financijskih efekata neke tvrtke EU počele su preseljavati dio svojih proizvodnji iz matičnih zemalja u istočne zemlje. Dakle, nije riječ samo o proširenju tvrtki i proizvodnji, nego o smanjivanju poslovanja u matičnim zemljama. Preseljava se proizvodnja putničkih i komercijalnih vozila, elektroindustrija, kemijska, farmaceutska ind. značajan dio tekstilne industrije, a proširuje se i preseljava i dio proizvodnje papira. Gotovo da danas nema značajnije korporacije koja ne ispituje komparativne troškove rada između EU zemalja, istočne Europe i Azije. Prema studiji na sveučilištu u Münchenu, Njemačka je od 1990. do 2001. u istočnoeuropskim zemljama stvorila i zaposlila 900 tisuća radnih mjesta. Sama Njemačka zbog toga je imala gubitak od oko 100 tisuća radnih mjesta. Poslije 2001. ta tendencija postaje još većih razmjera. 
1. 5. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
