|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Hrvatska je dostigla razinu prezaduženosti, a inozemni dug iznosi oko 70 posto BDP-a. No ni to ne bi trebalo biti preveliko opterećenje kada ne bismo imali visoki trgovački deficit koji se povećava tijekom posljednjih nekoliko godina. Deficit u platnoj bilanci i stagnacija u gospodarskome rastu samo su neki od problema s kojima je suočeno hrvatsko gospodarstvo iako ima onih koji tvrde da tomu nije tako. Pad i stagnacija industrijske i poljoprivredene proizvodnje s rastom nezaposlenosti otežali su naš gospodarski položaj. MMF navodi da je za njih najvažnija fiskalna konsolidacija, čime bi se deficit tekućega proračuna trebao smanjiti na 4,4 posto. Pri tome se zahtijevaju i strukturne reforme koje ograničavaju i sputavaju razvoj domaće proizvodnje. Primjena rigoroznih restriktivnih kriterija iz standarda EU, kao što je ograničavanje javne potrošnje sa 3 posto rasta cijena na 2 posto, održavanje deflatornoga valutnog tečaja s precijenjenom domaćom valutom, ograničenje kreditiranja gospodarstva a poticanje kreditiranja privatne potrošnje, nužno vodi ka stagnaciji proizvodnje i izvoza roba, održavanju visoke nezaposlenosti, snižavanju prihoda stanovništva i životnoga standarda. Zanimljivo je da o presporome rastu BDP-a i proizvodnje te visokom trgovačkom i bilančnome deficitu nitko ne govori. Naši su problemi proizašli upravo iz toga. U strukturi kapitalnih ulaganja premalo je ulagano u proizvodnju. Hrvatska već dugo nema nijedan značajniji kapitalni projekt. Poticanjem maloga i srednjega poduzetništva pokušava se rješavati ne gospodarsku krizu već krizu nezaposlenosti. Kako se vidjelo, ono rješava jako malo i u zapošljavanju ljudi. Sada su dodane i gospodarske zone kroz koje bi se trebalo više poticati proizvodnju, izvoz i zaposlenje. I to može dati izvjesne rezultate u proizvodnji, izvozu i zapošljavanju, ali ujedno dovodi do cijepanje financijskoga sustava na dva različita dohodovna segmenta. Rezultati svega toga vidjet će se tek za dvije do tri godine. MMF traži smanjivanje ulaganja u infrastrukurne projekte. U tome smislu vršit će se strogi nadzor nad državnim zaduženjem davanjem državnih jamstava za zaduženje tvrtka. Također se zahtijeva smanjenje subvencija. Zahtijev je izrada “fiskalnih ciljeva” za trogodišnje razdoblje. No i tu izostaje preusmjeravanje hrvatskoga kapitala, i to na proizvodne djelatnosti. U tome krugu trebalo bi govoriti o bankarsko-kreditnoj politici koja je izuzetno ograničavajuća prema proizvodnim djelatnostima. U restrukturiranju bi upravo usmjeravnje kapitala na proizvodne djelatnosti značilo kvalitetni zaokret. Tim se putem značajno može povećati proizvodnja, novostvorene vrijednosti i BDP. No upravo je u tome i naša mogućnost smanjivanja proračunskoga deficita i povećavanja prihoda. MMF traži da se provodi brža privatizacija. Spominju se najprofitabilniji dijelovi hrvatskoga gospodarstva. Tako se spominje da će se do kraja sljedeće godine prodati još najmanje 15 posto udjela države u INI te da će završiti treća faza privatizacije HT-a. Do lipnja 2005. traži se priprema plana privatizacije Croatia osiguranja, zatim tu je i zahtjev da država proda svoj udio u Croatia banci. Također se zahtijeva razmatranje mogućnost privatizacije Hrvatske poštanske banke. O privatizaciji ostalih javnih poduzeća ne govori se vjerojatno zbog toga što većina njih nije profitabilna. Stoga i njihova privatizacija, kako kaže predstavnik MMF-a, nije uključena u programe za 2004. i 2005. godinu. U konsolidaciji državnih financija traži se ograničenje javne potrošnje, smanjivanje infrastrukturnih investicija, proračunskoga deficita, zatim proširenje porezne osnovice, čime bi se omogućili veći porezni prihodi i smanjile subvencije, zadržavanje postojeće stope PDV-a, smanjenje poreza na dobit poduzeća i dohodak poduzeća i stanovništva, pojednostavljenje porezno-administrativne procedure i veću efikasnost ubiranja poreza. Zanimljivo je da se traži ubrzanje privatizacije u sektoru bankarstva, osiguranja i HT-a. No to sve nije ostvareno ni u državama EU. Postoji vrlo snažan bankarski sektor s državnim udjelima i upravljanjem, visoki udjeli države u kapitalu telekomunikacija, ali i u nizu proizvodnja te posebno u infrastrukturi značajnoj za gospodarstvo. Također su i velike državne kapitalne intervencije, ne samo za mala i srednja poduzeća, već i za velike koncerne, još vrlo prisutne, kao i subvencije za niz proizvodnih djelatnosti te za izvoz roba i usluga. 
30. 4. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
