Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
U posljednjih pet, šest godina govori se da se u nas stvara povoljna klima za razvoj poduzetništva. No brojni poduzetnici o toj "klimi" imaju i drukčija mišljenja. Još se u mnogim sredinama postavlja pitanje: "Je li poduzetnik ili eksploatator?" Ta klima, na žalost, nije samo u govorima, već često prevladava i u hrvatskome tisku. Te ideološke ostavštine pomiješale su se i sa zavišću na mjesnim i višim razinama. Ako netko uspijeva razvijati tvrtku, proizvodnju, povećava zaposlenost, prvo mu se nabacuje kako je to nelegalno stečeni imetak te da sve čini zbog eksploatacije radništva. Iako su izvori tih mišljenja ili čak stavova pomalo s različitim osnovama i motivima u pojedinim lokalnim sredinama, ipak utječu na negativnu klimu prema razvoju domaćega poduzetnika. I nije to samo dojam brojnih domaćih poduzetnika. I inozemne korporacije koje dolaze k nama razgovarati na lokalnim razinama o gospodarskim, proizvodnim programima i projektima stječu sličan dojam. I njih se gleda kao na strance koji tu dolaze samo radi eksploatacije. Zbog toga mnoge korporacije odustaju od projekata, od zajedničkoga razvoja proizvodnje, i s velikom nesigurnošću ocjenjuju svoj rad u sljedećih pet do deset godina. Imao sam prilike slušati da sve velike korporacije kažu kako je u nas još više komunizma nego u drugim istočnoeuropskim državama. Apsurdno je to za državu u kojoj je uvijek bilo manje komunizma nego u ostalima. S tom namjerom neke su kompanije i posjetile Hrvatsku. U Hrvatskoj međutim nije realiziran nijedan ozbiljni projekt. U drugim istočnim zemljama, Rumunjskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Češčkoj i Poljskoj, otvoreno je više od 200 proizvodnih pogona za autoindustriju. Proizvode se automobili i lagani kamioni. U nas nekoliko pojedinaca želi pokrenuti vlastitu proizvodnju. Neki su u tome i uspjeli, ali na žalost na sve se gleda s priličnom zavišću, a ti ljudi zaslužuju podršku. No često i ta zavist prema poduzetniku, koji ulaže golemi trud da bi stvorio i razvijao proizvodno poduzeće, stvara osjećaj loše klime i prepreka je za rad, čak bez obzira na propise. Nedavno je na sastanku poduzetnika bilo mnogo govora o tome kako im se predbacuje da su kapitalisti i eksploatatori, a ne vidi se ništa drugo. Međutim, u nas bi trebalo početi razlikovati poduzetništvo i eksploataciju. Poduzetništvo čine brojni pojedinci i grupe poduzetnika koji pokreću brojne inicijative za razvoj proizvodnje i zapošljavanja, rade u tržišnim uvjetima, uz to još u uvjetima sve oštrije svjetske konkurencije, globalizacije liberalizacije tržišta. Stvoriti poduzeće i razviti proizvodnju na standardima konkurentnosti vrlo je teško. Oni koji uspiju, zaslužuju društvenu pohvalu i priznanje. Teškoće za rad poduzetnika proizlaze i iz drugih faktora. Po pravilu ne raspolažu velikim kapitalom. Banke su bile vrlo stroge prema poduzetniku koji razvija proizvodnju. Državne potpore za razvoj maloga i srednjega poduzetništva brzo se iscrpljuju nakon početnih koraka; mnogim je tvrtkama otežan pristup tržištu i osiguravanje obrtnoga poslovnog kapitala. I sami propisi, posebno postupci i mjere stvaranja poduzeća uz brojna odobravanja, dozvole i inspekcijske nadzore, vremenski predstavljaju dugi postupak. Često se i kod privatizacije smatra da se treba samo izboriti za vlasništvo. Naivno se smatra da poslije toga sve može teći bez problema. Koliko je to složen, težak i rizičan posao za poduzetnika i menadžera nitko ne vidi, pa čak niti ne želi vidjeti. Posebno je začuđujuće koliko je to nepoznato sindikatima. Dosta je takvih privatizacija izvršeno, a potom su tvrtke doživjele bankrot. Stvaranje novih poduzeća koja nisu opterećena starim dugovima čini se lakšim, ali i tu nastaje antipoduzetnička klima protiv pojedinaca i grupa koje ulaze u taj posao. Zavist, predbacivanje eksploatatorstva te rasprodaja strancima tvrtka i nekretnina onemogućavaju poduzimanje pravih programa koji zapravo označavaju gospodarski rast i kojima je moguće osiguravati trajno zapošljavanje. Širokim slojevima radništva i zaposlenika teško se snaći u suvremenim tržišnim uvjetima. U novim pregovorima o radnim odnosima nastoje se brisati niz starih "radničkih prava". Što je još gore, ugovori o radu pretvaraju se u ugovore na određeno vrijeme. To su teški gospodarski i socijalni problemi koje treba rješavati; u demokratskim sustavima sporazumima između triju socijalna partnera - Vlade, poslodavaca i sindikata. Mnoge realnosti koje to nameću najteže je prihvatiti radnicima, a u ime njih i sindikatima. Poslodavci su pod pritiskom komparativnih troškova i konkurentih cijena, Vlada prilično lako rješava niz problema novim propisima, ali ostaju teški problemi sastavljanja proračuna i posebno pokrića brojnih socijalnih izdataka i novonastalih međunarodnih obveza, npr. za troškove EU i druge međunarodne troškove koji su proizišli iz akta solidarnosti ili međunarodnih ugovora. Bilo kako bilo, oko 60 posto stanovništva podnosi najveći teret. Stoga su ponovne rasprave o poduzetništvu i eksploataciji sve više pomiješane sa socijalnim i ideološkim stavovima. Izvan toga ostaje ključno i složeno pitanje stopa gospodarskoga rasta i ostvarivanja dinamike projekata u restrukturiranju gospodarstva, velikih gradova i agrarnih područja. Država mora uz to pažljivom politikom osiguravati brzi razvoj obrazovanja, znanstvenih istraživanja i njihova unosa u znanje širokih slojeva stanovništva u sve korporacije i male tvrtke. To je složeni proces koji teče i u svijetu. U nas, u maloj državi i malome gospodarstvu, to se odražava ne samo na specifičan način sa socijalnim i ideološkim stavovima. Država "prava i socijalne pravde" ušla je u fazu velikih izazova. Kontinentalne razlike u socijalnim pravima, životnome standardu, stečenim životnim navikama i troškovima rada u globalizaciji tržišta zahtijevaju nova "umijeća, znanja, vizije i hrabrost vodećih političkih struktura, staranaka i svih razina vlasti". Za sada, kako pišu EU analitičari, nema izgleda za cjelovita i brza rješenja. Ostatci starih shvaćanja i na njima građenih pristupa tvrtka i gospodarstva opterećuju razvoj naših tvrtka i dinamike razvoja. U nas se svi bave "tekućim problemima" koji su, kako se kaže, u interesu naroda. No naša ključna rješenja leže u dinamici gospodarskoga rasta u brzini rasta proizovodnje i društvenoga proizvoda. Je li to moguće osiguravati u klimi u kojoj sada radimo? Da bismo razvijali domaće poduzetništvo i da ono postane efikasni konkurentan menadžment, morat će se uložiti mnogo više energije i domaćih sredstava za podršku i razvoj poduzetništva koje će biti i privatno, kombinirano, javno, ali i međunarodno. Na nas i našu klimu utječu stavovi EU. Oni su davli pretežno negativne ocjene, a to je opterećivalo i našu društvenu klimu. Ukazuje se na razvoj "euroskepticizma", kojega ima više u EU nego u nas. Za nas bi trebalo reći da se daleko više razvija skepticizma prema brzom gospodarskom rastu i poduzetništvu. Izvor: "Globus"
26. 12. 2024. |