|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
STVARANJE REPUBLIKE HRVATSKE I KONSTITUIRANJE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj održani su 22. i 23. travnja 1990. godine, u vrijeme kada je Hrvatska još uvijek bila federalna jedinica (republika) u sastavu bivše SFRJ. U to je vrijeme na snazi još uvijek bio Ustav SR Hrvatske iz 1974. godine s amandmanima. Prvi višestranački (trodomni) Sabor SR Hrvatske konstituiran je 30. svibnja 1990. godine. Novi višestranački saziv Sabora, na sjednici sva tri vijeća održanoj 29. lipnja 1990. godine, donio je Odluku da se pristupi raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske1 , s obrazloženjem da se iz Ustava SR Hrvatske, donesenog 1974. godine, trebaju "ukloniti one njegove odredbe koje su izraz ideologijskog jednoumlja i zamijeniti ih ustavnim odredbama koje će biti adekvatan izraz demokratskog, višestranačkog i republikanskog oblika državnoga ustrojstva (...)". Odluku da se pristupi donošenju Ustava Republike Hrvatske2 donio je Sabor na sjednici sva tri vijeća 25. srpnja 1990. godine. Isti dan donesena je i Odluka o proglašenju Amandmana LXIV do LXXV na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske.3 U Amandmanu LXIV bilo je određeno da se u nazivu Ustava i u njegovim odredbama brišu riječi "Socijalistička" ispred riječi "Republika Hrvatska", tako da od 25. srpnja 1990. godine nacionalni parlament nosi naziv "Sabor Republike Hrvatske". 25. srpnja 1990. godine i dotadašnjem Ustavnom sudu Socijalističke Republike Hrvatske izmijenjen je naziv u "Ustavni sud Republike Hrvatske". Sabor Republike Hrvatske donio je novi Ustav Republike Hrvatske 22. prosinca 1990. godine, koji je - uz izmjene i dopune - i danas na snazi;4 Sabor Republike Hrvatske, na sjednici sva tri vijeća, održanoj 21. veljače 1991. godine, u povodu primitka Rezolucije Skupštine Republike Slovenije o prijedlogu za sporazumno razdruživanje SFRJ, usvojio je Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i o mogućem udruživanju u savez suverenih republika5 . U vezi s pregovorima o razrješenju državne krize u SFRJ, predsjednik Republike Hrvatske donio je 25. travnja 1991. godine Odluku o raspisu referenduma6 u Republici Hrvatskoj za dan 19. svibnja 1991. godine. Predsjednik Republike objavio je 23. svibnja 1991., na temelju izvješća Republičke komisije za provedbu referenduma od 22. svibnja 1991., da su na referendumu građani Republike Hrvatske donijeli Odluku: "1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.".7 Sukladno tome, Sabor Republike Hrvatske donio je 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske8, u kojoj se utvrđuje da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje". Na istoj je sjednici sva tri vijeća, Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske9; Utvrđujući da je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine, koji je određen Brijunskom deklaracijom, istekao 7. listopada 1991., Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici svih vijeća održanoj 8. listopada 1991. godine, donio je Odluku10 kojom "Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ i odriče legitimitet i legalitet svim tijelima dosadašnje federacije - SFRJ (...)". Sukladno tome, dan 8. listopada 1991. godine smatra se danom kada je Republika Hrvatska raskinula sve državnopravne veze s bivšom SFRJ i postala samostalna i neovisna država. Dana 5. prosinca 1991. godine Sabor Republike Hrvatske je na zajedničkoj sjednici svih triju vijeća donio Odluku o izboru sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske11, kojom je u Ustavni sud izabrano prvih devet od ukupno 11 sudaca Ustavnog suda. Dotadašnjim sucima Ustavnog suda prestao je mandat 5. prosinca 1991. godine. Novoizabrani suci Ustavnog suda stupili su na dužnost 7. prosinca 1991. godine, na dan davanja prisege pred predsjednikom Republike Hrvatske. Za prvog predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske izabran je 7. prosinca 1991. godine Jadranko Crnić koji je i u prethodnom mandatu obnašao dužnost suca (od 1984.) odnosno predsjednika Ustavnog suda SR Hrvatske (od 1990.). Kao sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, dužnost predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske obnašao je u dva mandata, sve do prosinca 1999. godine. PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
13. 1. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
