|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Iako je ukupan trgovinski deficit golem, njegovu bujanju nisu podjednako pridonijele sve županije Pomnjivim analitičarima gospodarskih gibanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a poglavito onima koji rado "drže na oku" kronično oboljeli sektor hrvatske robne razmjene sa svijetom, nije izmakao upravo objavljeni podatak kako je robni uvoz te županije pokriven izvozom s 67,4 posto, ili čak 19 posto većom stopom nego hrvatski uvoz. Istina, po toj pokrivenosti uvoza izvozom u robnoj razmjeni Splitsko-dalmatinsku županiju i ne treba posebno isticati, jer ima županija u kojima je pokrivenost još veća. U obitelji od 21 hrvatske županije pet ostvaruju i suficit u robnoj razmjeni sa svijetom. Dakle, ne samo što imaju pokriven uvoz izvozom, nego u njima uvoz "kaska" za izvozom. To su Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Osječko-baranjska. U ovoj posljednjoj suficit u robnoj razmjeni iznosi čak oko 113 milijuna dolara. No Splitsko-dalmatinsku i sve ostale županije u Dalmaciji, te Istarsku i Primorsko-goransku izdvaja to što se njima može i "oprostiti" stanovit postotak manje pokrivenosti uvoza izvozom i robni deficit, jer one, s druge strane, ostvaruju suficit u razmjeni usluga s inozemstvom. Upravo u tim županijama "beru" se najizdašniji devizni inputi od usluga, ponajviše od turizma i pomorskoga prometa, osjetno veći od outputa. Tomu posebice u Istarskoj županiji, treba zahvaliti što na hrvatskom računu plaćanja s inozemstvom nema većih havarija. Utoliko, dakle i ovaj postotak pokrivenosti uvoza s 67,4 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji izaziva pozornost. Njegovu važnost ne umanjuje ni to što je krajem trećega tromjesečja prošle godine iznosio blizu 73 posto i što je, dakle, smanjen za oko šest posto. Državni zavod za statistiku obznanio je da je Hrvatska u prošloj godini ostvarila robnu razmjenu s inozemstvom od 24,6 milijardi dolara. Usporedba s 2003. godinom pokazuje da je došlo do prave male eksplozije robne razmjene, jer je rasla po stopi od čak 20 posto. To je, u ozračju priprema za pregovore za ulazak Hrvatske u Europsku uniju i traženju mjesta Hrvatske u toj grupaciji 25 europskih zemalja, dobar predznak, čak ako i ne ulazimo u strukturu naše robne razmjene u kojoj i dalje "kolo vodi" enorman uvoz. Od izvoza je "inkasirano" nešto iznad 8 milijardi dolara, a za uvoz robe je odvojeno 16.583 milijuna dolara. Pada u oči stopa rasta izvoza od čak 30 posto, koja je zasjenila stopu rasta uvoza od 16,7 posto. Zahvaljujući rekordnom suficitu na računu plaćanja u trećemu tromjesečju od 2,3 milijarde dolara (ponajviše zahvaljujući priljevu od turizma, prometa, doznaka...) uspjelo se pokriti čak 86 posto minusa iz prve polovice godine tako da je ostalo nepokriveno 366 milijuna dolara, ili gotovo upola manje nego u 2003. No, ništa se zapravo, bitno ne događa u sektoru hrvatske robne razmjene sa svijetom i bilance plaćanja. Jer, iza povećane razmjene, visoke stope rasta izvoza i smanjene stope rasta uvoza krije se, zapravo, najveći deficit robne razmjene u povijesti Hrvatske od 8,5 milijardi dolara. I ništa tu ne pomaže očevidni pokušaj anesteziranja javnosti s napadnim guranjem pod nos "ohrabrujućih" podataka o osjetno povećanoj stopi rasta izvoza i smanjenoj stopi rasta uvoza. Zapravo, jedino što vrijedi u tim brojkama izdvojiti jest povećana pokrivenost uvoza izvozom koja je od 43,5 posto 2003. povećana lani na 48,4 posto. Izvoz, kao čin domoljublja pripada jednome drugom vremenu, onome plansko-tržišnom? Onoga trenutka kada je zemlja prešla iz faze plansko-tržišnoga u tržišno gospodarstvo ne isplati se tepati ni izvozu, i bilo čemu drugome - osim profitu. No, sve do jedne granice. A tu je granicu lako iščitati iz hrvatske dugovne zbilje i iz spektra pitanja koja za sobom povlači silan deficit hrvatske robne razmjene sa svijetom. Od 1992. kada smo zabilježili plus od 136 milijuna dolara, stigli smo do četrdesetak milijardi dolara deficita. A taj se deficit pokrivao zaradom u prodaji usluga i inozemnim zaduženjima. I - uz pomoć monetarne ekvilibristike koja je "namigivala" uvozu i ostavljala za sobom, poput iscijeđenoga limuna, i robne i nerobne izvoznike, izazivajući kobne posljedice na izvoznoj "fronti". One su najprije pomele najveći dio izvoznoga gospodarstva i dovele do toga da Hrvatska praktički danas nema što izvoziti, poglavito ne bez jake poticajne logistike. S druge strane, ponajviše su kumovale tragičnom egzodusu najmanje pola milijuna ljudi koji su de facto završili na ulici. Priču o pokrivenosti uvoza izvozom, odavde iz Dalmacije, "navlačimo" i zbog toga što je ova južnohrvatska regija već pola stoljeća u prvome ešalonu izvoza i što slovi kao uistinu prava devizna žitnica zemlje. Onako kao što je Slavonija žitnica kruha. Vrijedi se nostalgično prisjetiti kako je u godini uoči demokratskih promjena u Hrvatskoj, onoj 1989, gospodarstvo Dalmacije izvezlo robe u vrijednosti 632 milijuna dolara, a uvezla za 406 milijuna dolara. S izvozom usluga te je godine ukupan izvoz iznosio 1,7 milijardi dolara, dok je uvoz ostao na svega 730 milijuna dolara. Na jedan dolar uvoza dolazilo je čak dva i pol dolara izvoza. No, to su i posljednje godine visoke pokrivenosti uvoza izvozom, jer je već 1994. spuštena na 1,37 posto, da bi dvije godine kasnije izvoz prvi put počeo kaskati za uvozom i u 1998. srozan ispod 60 posto. No, to je priča iz riznice onoga što se događalo cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu otkad je monetarnom politikom voda dovođena na mlin onih koji su se slastili precijenjenom kunom. U taj krug ne spada onih pet županija koje su imale suficit u robnoj razmjeni sa svijetom, niti one koje ostvaruju plus u ukupnoj razmjeni. Naprotiv, u tom su krugu one županije i gradovi koji su imali najveći deficit u poslovanju sa svijetom, koje se "hrane" i bubre uz prejaku kunu. U prvom redu to je Grad Zagreb koji je, kako statistike kažu, najveći hrvatski izvoznik s gotovo trećinom ukupnoga hrvatskoga izvoza, ali i najveći uvoznik s više od polovice ukupnoga hrvatskoga uvoza. Od 8,5 milijardi dolara hrvatskoga robnog deficita čak šest i pol milijardi otpada na Grad Zagreb. No, od te svojevrsne tečajne rente slastio se i strani kapital u Hrvatskoj, poglavito bankari, ali i država koja je uz prejaku kunu i jeftina strana sredstva plaćanja lakše servisirala vanjske dugove. Hrvatska je, zapravo, jedina tranzicijska zemlja u kojoj je tečaj nacionalne valute od njenoga "rađanja" ne samo ostao isti, nego je čak jačao u odnosu na vodeće svjetske valute. S druge strane, troškovi su kroz to vrijeme porasli najmanje 50 posto, a po nekima čak i 60 posto. Upravo zbog toga hrvatski je izvoz postajao nekonkurentan i doslovce uništavan da bi godinama bio ukopan na oko četiri i pol milijarde dolara i kretao se na razini od svega 20-ak posto BDP-a. Za razliku od, recimo, Slovenije - 47,4 posto, Slovačke - 61,7 posto, ili Mađarske od 58,8 posto. PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
26. 12. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
