|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Brzi razvoj znanja u mnogim dijelovima ranije nerazvijenoga svijeta otvorio je mogućnosti proizvodnje roba, a sve više i uslužnih djelatnosti koje prate proizvodnju u nizu gospodarskih područja. Počelo se razvijati bankarstavo i financijsko posredovanje te primjenjivati nova znanja i informatizacija. Veliki porast svjetske trgovine, osobito uvoza u razvijene zemlje Europe, SAD-a, Kanade, Australije, doveo je do toga da su se zbog uvoza počela prebrojavati izgubljena radna mjesta. Drugi još veći problem, koji će imati vrlo teške posljedice po EU, jesu vrlo niski troškovi rada i proizvodnje u zemljama Azije, pa sada i Afrike te Latinske Amerike. Najveća proizvodna sposobnost ostvaruje se u Aziji. Komparativni troškovi odlučuju o kapitalnim ulaganjima i promjeni strategije teritorijalnih ulaganja u velikim korporacijama. Nakon proširenja EU na 10 novih srednjoistočnih zemalja, gdje su troškovi rada i proizvodnje oko četiri puta niži nego u EU, privlače kapital velikih proizvođača automobila, papira, prehrane, kemije i farmacije, elektroindustrije i strojogradnje. To više nije plasman kapitala radi povećanja proizvodnje, već preseljavanje velikoga dijela proizvodnji iz EU u istočne i srednjoistočne zemlje. Tako se, uz veliki i brzi razvoj gospodarstva u Japanu, Koreji, Maleziji, naglo razvija cijelo azijsko područje. Ono je ujedno i najveće tržište, a postalo je i najvećim izvoznikom. Tako je niz robnih grupa preplavio tržište SAD-a i EU. Mnoge industrijske grane u tim državama trpe oštru konkurenciju, smanjuju prodaju, pa čak idu u gubitke. U EU to izaziva strah od nezaposlenosti. Globalna slobodna trgovina, praćena političkim krizama i sveukupnim svjetskim terorizmom, dovela je do gospodarskih teškoća u prodajama roba i usluga razvijenih država. Osim toga, na takvoj svjetskoj gospodarskoj sceni pokazuju se velike razlike u komparativnim troškovima porasta životnoga standarda. Takvu situaciju pratila je i naftna kriza zbog koje su poskupjeli nafta i plin, a uz njih i drugih energenti. Učinci globalno otvorenih tržišta izazivaju i socijalne krize u nizu gospodarskih grana koje se prenose i na cijela društva. Razlozi su u specifičnim monopolističkim tehnologijama, patentnim i licencijskim pravima. Velike razvijene zemlje, koje su bili i prvi zagovarači “slobodne trgovine”, bile su pogođene opsegom konkurencije koja je dovela do smanjivanja proizvodnje i zaposlenosti te su uvodile i ograničenja uvoza pojedinih robnih grupa. Na svjetskoj sceni različite mjere ograničenja i zabrane često proizlaze iz “političkih mjera” ograničenja uvo-za do potpune zabrane uvoza i blokade gospodarske suradnje u pojedinim robnim grupama i čak sa cijelim zemljama. Četiri pravila “gospodarskih sloboda”, kako je spomenuto, “sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i rada”, bila su dugo u interesu visokorazvijenih zemalja, SAD-a i EU. No dogodilo se nešto nepredvidivo. Slobodna trgovina i veliko kretanje kapitala dovelo je do izražavanja vrlo visokih razlika u komparativnim troškovima. Odjednom se uvidjelo da su troškovi rada, ukupne proizvodnje, poreza, socijalnih troškova, troškovi kapitalnih ulaganja, ulaganja u energiju i transport, troškovi državne uprave i životnoga standarda višestruko niži u zemljama Azije, a sada nekoliko puta niži i u istočnoeuropskim zemljama od takvih troškova u razvijenome svijetu. U ukupnim troškovima odnosi su jedan naprema osam u korist neeuropskih zemalja. U EU postoje želje korporacija za preseljenjem proizvodnje, preuzimanjem dijela korporacija i razvojem novih trgovačko-financijskih odnosa među njima. Vođene su brojne rasprave o vlasničkome preustroju i upravljanju te zrakoplovnim korporacijama. No bez obzira na gubitke, velike se tvrtke ipak spašavaju i saniraju, čak ako dođe i do formalnoga udruživanja, na način da to odgovara prije svega nacionalnim interesima. Nesuglasice u velikim korporacijama, koje su nekada smatrali stabilnima i sigurnima za poslovanje, zaradu i zaposlenje, dovele su i do suprotstavljanja među članicama EU. To potvrđuje primjer francuskoga diva u strojogradnji (prometna sredstva i energetska postrojenja). Naime, kada je došao u teškoće, država je brzo djelovala i spasila tvrtku koju čini “francuski brand”. Prijedlozi da dio Alstona otkupe neke druge europske kompanije, što je učinio Siemens kupujući njegov energetski dio, odbila je francuska vlada i sama s gotovo 2,5 milijarde eura spašavala svoju korporaciju. Odbijanje Siemensu da kupi dio energetske proizvodnje postrojenja, njemački politički vrh nazvao je “ekstremnim francuskim nacionalizmom”. Slično je bilo i sa spašavanjem Fiata, zatim nekih velikih trgovačkih lanaca kao što je Ahold Karlstad, jedan od najvećih trgovačkih lanaca na svijetu. No nizozemska vlada pronašla je način da sanira i financijski osposobi tvrtku. SAD i niz članica EU ostvaruju veliki izvoz i održavaju veliki dio proizvodnje zahvaljujući izvozu. SAD je u specifičnoj situaciji jer je uz visoki izvoz poticao svjetski gospodarski napredak “izvozom velike tražnje”. U SAD-u je također poticao i visoki porast unutarnje potrošnje. Tako su povećale tekući deficit s udjelom u iznosu od 1,5 posto u BDP-u u 1995. na više od pet posto u 2003./04. Deficit i dalje raste. SAD je tijekom prošloga stoljeća bio najveći kreditor svijeta te je ostvarivao visoki priljev dobiti od kapitalnih ulaganja. Godine 1988. došlo je do uravnoteženja položaja u priljevu i odljevu po kapitalu, a u 2003. došli su u deficit koji za 24 posto premašuje priljev od kapitala. Pad tečaja dolara od 2002. smanjivao je dugovanja SAD-a, na početku čak i za više nego što je iznosio tekući deficit i čak povećavao suficit. No u posljednje vrijeme izgledi su sve nepovoljniji te deficiti razmjene i kapitalnih transakcija opterećuju politiku SAD-a koja vodi prema inflaciji i deficitu u državnome proračunu. Dijelom na to utječu i svjetske političke okolnosti. No kako se ona u analizama ističe u sljedećem gospodarskom ciklusu, za nekoliko godina situacija će se bitno mijenjati i očekuje se da SAD primjenjuje razne mjere radi saniranja svih deficita i održavanja više stope rasta i makroekonomske stabilnosti. Sloboda kretanja roba, usluga i kapitala izmijenila je i platne odnose prema drugim državama, posebno državama Azije. One su branile svoju gospodarsku politiku masovnim valutnim intervencijama kako bi sprječavale revalvaciju svojih valuta i tako održavale povoljne uvjete izvoza... 
i
l
13. 1. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
