|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    POŠTOVANI PODUZETNICI! Poslovni Forum okuplja stručnjake koji raspolažu potrebnim znanjima i koriste suvremenu tehnologiju, te stotinjak vanjskih suradnika za specifična znanja i potrebe svih poduzetnika.POŠTOVANI PODUZETNICI! Poslovni Forum okuplja stručnjake koji raspolažu potrebnim znanjima i koriste suvremenu tehnologiju, te stotinjak vanjskih suradnika za specifična znanja i potrebe svih poduzetnika.
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Hrvatsku državu i gospodarstvo očekuju veliki izazovi, pothvati i vrlo suptilni i konkretni problemi u sagledavanju temeljnih i konkretnih tijekova i segmenata razvoja cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva, a pogotovo poljoprivrednoga kompleksa sa svom složenošću i raznovrsnošću toga područja hrvatskoga gospodarstva. Hrvatska ima takav geografski, bioklimatski i cjelokupni položaj i strukturu svoga terena, kao i raznovrsnih komponentni poljoprivrednoga zemljišta, koje predstavlja dragocjeni, temeljni i plodonosni resurs hrvatskoga gospodarstva i poljoprivrede. Na žalost, hrvatski narod i njegove znanstveno-intelektualne, gospodarsko-menadžerske i državotvorno-političke elite i konkretne institucije, u sklopu kojih je u svome višestoljetnome postojanju i funkcioniranju djelovao hrvatski narod, nije mogao radi svoje porobljenosti i nepostojanja slobodne, nezavisne i demokratske države Hrvatske izgraditi nadahnuto i dobro profilirano motrište i politiku na osnovu kojih bi mogao na najbolji mogući način koristiti svoj cjelokupni prostor, njegovu bioklimatsku lokaciju i raznovrsnu strukturu zemljišta, kao i klimatskih čimbenika koji djeluju na njegovu upotrebu i uzimanje konkretnih poljoprivrednih proizvoda koji se mogu vrlo kvalitetno i uspješno proizvoditi u Hrvatskoj i plasirati na internome hrvatskom tržištu hrvatskim potrošačima, kao i na tržištu užega i širega svjetskog okruženja. Hrvatski narod i njegove gore navedene elite nije radi državno-političkih i hegemonističkih-kolonijalnih blokada nije mogao otkriti i razviti svoj stvaralački, znanstveno-intelektualni, gospodarski i menadžerski genij i na osnovu njega kreirati i profilirati da se tako uvjetno izrazimo optimalnu gospodarsku strukturu ili sastav konkretnih djelatnosti i proizvoda koji će iz njih proizlaziti. Treba shvatiti da je naš prostor, znači kakvoća i raznovrsnost zemlje s obzirom na bioklimatske uvjete, bogatstvo šumama i mogućnost proizvodnje autentičnih i visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda na svim stupnjevima obrade i prerade glavni preduvjet hrvatske sadašnjosti i njezine dugoročne budućnosti. Hrvatski narod i svi njegovi slojevi i elite posebno je teško proživio ulazak u kraljevsko-karađorđevsku Jugoslaviju 1918., a zatim u komunističku Jugoslaviju 1945. godine. Ta pitanja su samo djelomice istražena i nije se došlo do svih dijagnoza o razlozima radi kojih smo ušli u ove dvije Jugoslavije i konkretnim civilizacijskim, demografskim, gospodarsko-socijalnim, financijskim i svim drugim posljedicama na sve slojeve i regije hrvatskoga naroda. Dakle, uz teške posljedice ulaska u kraljevsku Jugoslaviju na gospodarstvo i hrvatski agrar još su veće posljedice ulaska u komunističku Jugoslaviju koja je metodama boljševičkoga terora i velikim dijelom uništila hrvatsku poljoprivredu, ubrzano rastjerala hrvatske seljake s hrvatskoga sela i otjerala u hrvatske gradove, europske i prekooceanske zemlje. Osobito je bio opasan proces formiranja tzv. seljačkih radnih zadruga, kao i sve metode prisilnoga otkupa po vrlo niskim cijenama poljoprivrednoga zemljišta, kao i nacionalizacije vlasništva nad zemljom koje je prelazilo određenu veličinu seljačkoga gospodarstva. Posljedice toga su vrlo duboke, svestrane i dugoročne. Također su na jedan boljševičko-birokratski način stvarana velika poljoprivredna dobra ili tzv. poljoprivredni i industrijsko-poljoprivredni kombinati. Sve je to već u startu 1945. godine rasturilo sve ono pozitivno što se dogodilo u hrvatskoj poljoprivredi za Austro-Ugarske Monarhije, gdje je funkcioniranje te djelatnosti bilo podređeno određenim gospodarskim zakonitostima u agraru u sklopu cjelokupne privatno-vlasničke i tržišne ekonomije. Stvarala se ideološki lukavo profilirana iluzija da se jedino putem velikih poljoprivrednih kombinata s obzirom na koncentraciju suvremene i skupe opreme u poljoprivredi, kao visokokvalificiranih znanstvenih i stručnih kadrova jedino mogu postizati novi prekretnički rezultati u produktivnosti rada toga područja i opsegu društvenoga BDP koji ona odbacuje po zaposlenome... Imovinsko-vlasnički odnosi Kao što znamo, Hrvatska je imala velike plantaže voća u sklopu poljoprivredno-industrijskih kombinata ili na neke druge načine. Plantaže, nešto manjih površina, ali razmjerno veliki kompleksi, bili su u Slavonskome Brodu, Našicama, Đakovu i Dugomu Selu. Najveći dio tih voćnjaka je u raspadu. Dakle, mnoge plantaže su zapuštene tijekom rata, ratnih zbivanja ili su propadale zbog loše metodologije privatizacije i upitnih vlasničkih odnosa koji su proizlazili iz toga. Većina ugovora, koji su sklapani u povodu toga, išla je u pravcu eksploatacije voćnjaka, a ne traženja legitimnoga i stabilnoga rješenja u svezi vlasničkih odnosa. Mnogi voćnjaci u Hrvatskoj radi svega navedenoga, rata i tranzicijskih problema, došli su u situaciju da je upitna daljnja proizvodnja. Osim toga, svi ti voćnjaci su prilično tehnološki i u pogledu sorta zastarjeli. Prije svega uz poticaje, koji su za voćarstvo uvedeni tek 2000. godine, potrebno je djelovati u svezi kreacije i profilacije trajnih voćnih nasada koji će stvarati visokokvalitetne sadnice, a koje će na temelju visoke provjere znanstvenika i stručnjaka prodavati obiteljskim voćarskim gospodarstvima. Hrvatska tu treba učiniti veliki preokret, na čemu radi i Zavod za voćarstvo RH sačinjen, kao što smo naveli, 2000. godine. Njegov ravnatelj dr. Ante Biško, koji je četiri godine radio u Ministarstvu poljoprivrede i koji je meritorno i konkretno ušao u probleme hrvatskoga voćarstva, ljudski je i znanstveno-stručno preokupiran stvaranjem vizije, kao i konkretne znanstveno-stručne i proizvodne strukture za razvoj hrvatskoga voćarstva. Važno je da se u Hrvatskoj odaberu i profiliraju konkretne i razmjerno velike površine na kojima će se zasaditi odgovarajuće sorte voća i vinove loze na različitim bioklimatskim prostorima. Poznato je da Hrvatska, za koju je otvorena procedura kandidature ulaska u EU, do svoga ulaska mora imati zasađene površine voća i vinove loze, koje poslije bez rigoroznoga odobravanja odgovarajućih institucija EU kao njezina članica ne će moći saditi. Na taj se način ta vrsta hrvatske poljoprivrede, dakle vinogradarstvo i voćarstvo, ne će moći širiti i uz postojanje preduvjeta koje ima Hrvatska, a koji će ostati gospodarski i tržišno mrtvi prostori za te sorte voća i vinove loze. Dakle, hrvatska državna uprava, Gospodarska komora, sve znanstvene i stručne institucije, banke i odgovarajuće udruge, koje su za to nadležne, moraju se angažirati i profilirati kako bi nadoknadile deficite u voćarstvu i vinogradarstvu te da bi tim djelatnostima u sklopu poljoprivrede mogli izlaziti na tržište EU. Na temelju usporednih analiza poznato je da bi se za bavljenje voćarstvom i vinogradarstvom, ako se to čini nadahnuto, gospodarski i menadžerski racionalno, mnogo bolje mogla koristiti za to namijenjena hrvatska zemljišta nego za druge poljoprivredne kulture. Kakvoća i mnogo veća proizvodnja raznovrsnoga voća na iznova posađenim voćnjacima, na svim dijelovima hrvatskoga prostora potrošačima može ponuditi vrlo kvalitetne proizvode voća i njegovih prerađevina, što podiže kakvoću prehrane i utječe na zdravlje cijeloga naroda. To je, dakle, jedan od konkretnih i utemeljenih razloga u pogledu povećanja opsega i kakvoće proizvodnje voća i njegovih prerađevina, na razini hrvatskoga gospodarstva i zadovoljavanja visokokvalitetnih i zdravih potreba stanovništava RH. Također, ako se to sve ustroji te učinkovito potiče konkretnom financijskom politikom, može biti značajna komponenta u porastu društvenoga BDP i komponente hrvatske poljoprivrede. Također na toj razini mogu se razvijati znanstveno stručne i praktične ustanove u kojima će biti sposobni kreirati i stvarati konkretne, kvalitetne i superiorne sorte voća. Kako bi se taj proces mogao odvijati, potrebno je stvarati vrlo kvalitetne nasade svih sorta sadnica koje će provjereno opskrbljivati nositelje voćarske proizvodnje u Hrvatskoj vrlo kvalitetnim sadnicama koje će biti odlučujuće u pogledu kakvoće, cijene i uspješnosti te proizvodnje. U tomu pravcu za voćarsku proizvodnju potrebno je programirano, nadahnuto i konkretno u kooperaciji lokalnih tijela vlasti (općina, gradova i županija i cijele Hrvatske) u suradnji sa Zavodom za voćarstvo, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede osigurati 20 do 30.000 hektara površina za tu vrstu poljoprivredne proizvodnje. Zasigurno u tomu procesu treba rješavati probleme u svezi zemljišnih knjiga i imovinsko-pravnih odnosa, u čemu država zajedno s Ministarstvom pravosuđa i drugim ministarstvima treba učiniti sve kako bi ta pitanja raspleli i riješili brže, kvalitetnije i učinkovitije. U tomu pravcu treba učiniti velike i brze zahvate, dakle, u pogledu stvaranja i profiliranja površina za hrvatsko vinogradarstvo koje također treba dobiti površinu od 25 do 30.000 hektara. Potrebno je istaknuti da neke površine, koje nisu upotrebljive za vinograde, nisu upotrebljive ni za povrtlarstvo, a moguće ni za ratarstvo i stočarstvo. www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/ 
i
l
11. 4. 2025. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
