Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
Ostvarenja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka te deficita državnog proračuna za 2004., ključan dokument po kojem se ocjenjuje izvršenje plana državnih prihoda i rashoda jučer je stigao u Sabor i odmah postao kamen spoticanja vlasti i oporbe. Bivši potpredsjednik Vlade Slavko Linić dovodi u pitanje iskazani deficit od 4,9 posto po modificiranom načelu te tvrdi kako je deficit opće države zapravo iskazan po cash analizi od 4,5 posto BDP-a, a smatra da je ravan preklanjskom od pet posto jer nisu obuhvaćani brojni neplaćeni računi države. "Ministar financija Ivan Šuker, računajući koliki je bio deficit 2003., znači posljednje godine koalicijske Vlade, i objašnjavajući da cash analiza ne vrijedi te da u deficit treba uključiti sve ono što nije plaćeno, došao je do toga da deficit za 2003. iznosi više od 6 posto. Tvrdili smo da je po cash analizi koju koriste svi monetaristi, pa i HNB, deficit 2003. iznosio 5 posto i da smo u okviru stand by aranžamana. Sada je, dakle, primijenio istu metodologiju koju je nama osporio. Međutim, to će SDP osporiti jer skrivanje podataka o neplaćenim računima nije cash analiza. Interesantno je, međutim, da Šuker nije priznavao cash analizu za 2003., da je konstruirao svoju metodologiju koja nigdje nije prihvaćena, a sada kad govori o svom radu nije pokazao kako je radio i nije dao sve podatke", tvrdi Linić i dodaje kako je HDZ pokušao obmanuti hrvatsku javnost da je koalicijska vlast lagala o deficitu. U Ministarstvu financija demantiraju da je primijenjena cash analiza te tvrde da je deficit iskazan prema modificiranom proračunskom načelu, a po njemu su znači u deficit uključeni i neplaćeni računi. U samom, pak, dokumentu o izvršenju proračuna stoji da je deficit konsolidirane opće države za 2004. iskazan prema modificiranom obračunskom načelu te da iznosi 10,249, odnosno 4,9 posto BDP-a, ali također stoji (str. 312.) da je manjak proračuna konsolidirane središnje države iskazan prema gotovinskom načelu u 2004. iznosio 9,334 milijardi kuna, odnosno da je navedeni manjak ostvaren na razini 4,5 posto BDP-a za 2004. Kako po negativnoj reakciji prednjače u SDP-u, a u MMF-u ipak tvrde da nisu primijenili cash analizu, izvjesno je da saborska rasprava neće biti nimalo laka. Posebno će je zakuhati tema (ne)uspijeva li država redovito puniti proračun pa je već jasno da će se lomiti koplja između dviju najjačih stranaka, HDZ-a i SDP-a. Prema Liniću, država više ne osigurava redovito punjenje proračuna, a zbog starog sukoba s Ivanom Šukerom planira podgrijati raspravu s računicom koliki je stvarno deficit. Kako Linić tvrdi da postoje neplaćeni računi na cestama, željeznici, u zdravstvu, koji nisu uključeni u deficit, priznaje da neće Šukeru olakšati posao. "Primjenom iste metodologije po kojoj je on bivšoj koalicijskoj vlasti računao deficit, ja ću pokušati izračunati njegov", kaže Linić. Po primopredaji vlasti prošle godine, podsjetimo, iz HDZ-a nisu štedjeli izraze kada su optuživali koalicijsku Vladu da je skrivala pravi deficit za 2003. te da je umjesto pet iznosio barem šest posto. To političko prepucavanje dalo je impuls očekivanjima kako će prva godina izvršenja proračuna Vlade premijera Sanadera biti pod posebnim povećalom oporbenih političara, a to se upravo događa. Budući da je misija MMF-a tijekom boravka u Hrvatskoj dogovorila razgovor i sa SDP-ovcima, teško je vjerovati da nešto drugo može značiti razgovor s predstavnicima bivše Vlade i najjačom oporbenom strankom nego da MMF hoće i treba podatke za koje, prema svemu sudeći, vlast nije spremna dati. Iako bi se svi složili da to nije način komuniciranja države s MMF-om, zanimljivo je kako je od posljednjeg susreta SDP-ovih predstavnika s novom misijom MMF-a prošlo više od godinu dana. Od tadašnjih razgovora o novom stand by aranžmanu, kažu u SDP-u, izbjegavali su kontakte jer su čekali izvršenje proračuna. Lani je ostvareno 80,708 milijardi kuna prihoda od poslovanja (što je 97,8 posto) u odnosu na rebalansom planirani iznos, a rashodi su iznosili 83,131 milijardi kuna. Naplaćeno je 46,806 milijardi kuna poreznih prihoda, što je 4,1 posto više nego u 2003. No Vlada napominje kako u strukturi poreznih prihoda postoje određeni prihodi koji su ostvareni iznad planiranih, dok su istovremeno drugi zabilježili značajnije podbačaje. Više nego je planirano rebalansom, ostvareni su prihodi od poreza na dohodak (brojne olakšice koje je uvela bivša vlast pokazale su se stimulaitivnima), te poreza na imovinu, trošarine na kavu i luksuzne proizvode te carine. PDV, koji je pojedinačno najznačajniji prihod unutar poreznih prihoda, zabilježio je podbačaj od 600 milijuna kuna, kao i većina prihoda od trošarina. Po osnovi trošarina lani je ostvareno 7,942 milijarde kuna, što je u odnosu na 2003. povećanje od tek 1,2 posto. Planirano povećanje prihoda od trošarina u 2004. u odnosu na 2003. bilo je 8,4 posto. Razlozi značajnom odstupanju iznosa prikupljenih trošarinskih prihoda nalaze se velikim dijelom u izraženim efektima sive ekonomije. Na razini konsolidirane središnje države prikupljeno je 87,019 milijardi kuna duga (98 posto plana), a ukupno je utrošena 86,941 milijarda kuna (99,1 posto plana). (Dnevnik, lipanj 2005.) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
26. 12. 2024. |