|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Prema statistici, na Jadranu je u prva četiri mjeseca ove godine bilo dva posto više turista nego lani, ali je ostvareno tri posto manje noćenja. Iako takav razvoj događaja nije potpuno u skladu s najavama o ovogodišnjem rastu prihoda za tri posto, Zdenko Mičić, državni tajnik za turizam, ostao je optimist. "I dalje stojim iza prijašnjih procjena, čak bih rekao da će rezultati biti i bolji od najavljenih. Očekujem prihod veći i do pet posto, a tome u prilog idu i rezultati za prva četiri mjeseca. Noćenja je, doduše, bilo manje nego lani, ali to smo očekivali zbog ranog, hladnog i kišovitog Uskrsa. Već je dolazak brojnih gostiju za prvomajske praznike pokazao da je sezona dobro pripremljena, a ohrabruje i rani početak čarter-linija te popunjenost hotela u Dubrovniku, Opatiji i svim objektima koji imaju dodatne sadržaje. U predsezoni je odrađeno mnogo međunarodnih seminara i kongresa, i to upravo u nekim hotelima koji lani nisu bili u funkciji. Očekujemo da će rezultati za prvih pet mjeseci biti daleko bolji nego za prošlu godinu. U lipnju će biti na razini prošle godine ili nešto lošiji jer su blagdani Duhova rano pali, no ukupno za prvih šest mjeseci očekujem rezultat bolji od prošlogodišnjeg. Što očekujete od glavne sezone? Za taj je period niz hotela već obustavio buking za udarne termine, a vjerujem da će posezona biti par dana duža nego lani. Isto tako očekujemo bolju popunjenost u kampovima. Lani smo zbog loših vremenskih prilika u svibnju, lipnju i dijelu srpnja imali veliki pad noćenja u tom dijelu, a ove je godine buking do 40 posto bolji. I ove ćemo godine imati velik porast fizičkog prometa, a nećemo biti zadovoljni financijskim efektima. Bit će bolji od lanjskih, ali nedovoljno s obzirom na to koliko će se novca ukupno okrenuti. Velik dio prihoda i dalje završava u sivoj ekonomiji. Kako komentirate izvješće HNB-a prema kojem je lani od turizma zarađena 5,01 milijarda eura, dakle manje nego 2003.? Prošla je godina neusporediva sa 2003., koja je bila enormno pogodna za turizam - sušno razdoblje bez kiše trajalo je pet mjeseci, a visoke temprerature i velika potrošnja napitaka rezultirali su većim prihodom. Lani je i buking bio problematičan, hoteli i kampovi su u strahu spuštali cijene; popunjenost je na kraju ipak bila dobra, no snižene cijene smanjile su ukupne prihode. Zadovoljni smo jer se struktura gostiju poboljšava, imamo snažan iskorak na tržištima visoke kupovne moći kao što su Francuska i Skandinavija. Prihodi iz tih država bit će svake godine sve značajniji. Ali pod uvjetom da poboljšamo ponudu... Apsolutno, hrvatski turizam ima dosta ograničavajućih okolnosti. Stalno upozoravamo na lošu strukturu kapaciteta gdje prevladava privatni smještaj, koji nije dovoljno kvalitetan. Bivši zimmer frei se prenamijenio u apartmane, ali to i dalje nije kvaliteta koju traži zahtjevniji gost. Uz nekolicinu pozitivnih primjera, gdje se postiglo tri ili četiri zvjezdice i grade se bazeni, opća karakteristika privatnog smještaja je prvenstveno nedostatak sadržaja. Sezona sada jest duža nego prije rata, u nekim hotelima prešla je 160 dana popunjenosti. Međutim, kampovi i privatni smještaj u nas čine više od 80 posto kapaciteta, a kako su oni popunjeni svega 40 do 50 dana, u prosjeku imamo kratku sezonu i lošu strukturu gostiju. Cilj nam je da ukupno 70 posto postelja bude u hotelima, kao što je slučaj u Španjolskoj ili Italiji. Ali trenutno niti hoteli, ovakvi nesadržajni, ne produžuju sezonu? Da, tu je nužan razvojni koncept i nova ulaganja. Pozdravljamo investicije poput onih u zadarskom Boriku gdje se ulaže 30 milijuna eura u wellness program, kongresni turizam, ali kombiniran s all inclusive pristupom u poslovno-obiteljski turizam koji garantira cjelogodišnje poslovanje. Zato ove godine imaju porast od 30 do 40 posto, kako bukinga tako i financijskih rezultata. Privatni sektor, posebice naši veliki lanci kao što su Adris, Ugo grupa, Štrokov JLH i Riviera Poreč, imaju razvojne projekte, ali su donekle samozatajni pa nisu to prezentirali javnosti. Samo u Zadru postoji nekoliko projekata vrijednih 50 do 100 milijuna eura i takvim primjerima država treba dati podršku. S druge strane, kao negativne primjere imamo Haludovo, Korčulu, Crikvenicu, Podgoru, Živogošće, oni nisu u investicijskom zamahu i neće dobro proći na tržištu. Može li država motivirati privatne vlasnike da što prije krenu s podizanjem kvalitete hotela? Država mora osigurati okvire da bi te investicije - koje se ukupno kreću po milijardu kuna godišnje - bile profitabilne jer generiraju multiplikativne efekte u cijelom gospodarstvu, od ugostiteljstva do poljoprivrede. Za sada, na žalost, nemamo razvojnu politiku turizma, Vlada tek treba odrediti koja će državna institucija o tome skrbiti. Primjerice, imamo dosta problema s poštivanjem dogovorenih ulaganja jer se u pet godina promijene dvije vlade i to više nema tko kontrolirati. Onda, mediji nas prozivaju iako naše ministarstvo najčešće nije odlučivalo, a kad se i pitalo predlagali smo nešto drugo od onog što je na kraju napravljeno. U zadnjih godinu dana naše se primjedbe ipak uvažavaju, primjerice, u pitanju Hvara i Korčule, koji trebaju postati destinacije sa četiri ili pet zvjezdica. Na nekoliko natječaja je kao uvjet postavljeno i dovođenje brendova, hoće li se nastaviti s takvom praksom? U nekim slučajevima sigurno hoćemo, dovođenjem brenda dobivamo know-how, edukaciju zaposlenih i kvalitetniju radnu snagu jer će zaposleni morati proći dodatnu edukaciju. Brend donosi znanje i kapital. Danas recepcionar u hotelu sa pet zvjezdica mora govoriti pet jezika, biti informatički pismen i poznavati tehnologiju marketinga. Tako ćemo se pripremiti za ulazak u Europu, koju čekamo dosta uspavani, a već sutra će doći vlasnik koji nije socijalno osjetljiv, zanima ga samo zarada. Kod nas u državnim hotelima još nije bilo smjene vlasti, i dalje ih vode predratni direktori. Što je s već godinama srušenim hotelima Haludovo? Nitko ne zna kada će ta priča završiti - Haludovo je, jednostavno, dopalo u krive ruke. Mi tu ne možemo puno napraviti, prodaja je išla mimo nas, preko burze. Ta destinacija propada već deset godina, nema je na tržištu pa i kada se vrati trebat će puno vremena da se stekne nova klijentela. Najnovija je priča da investicija kreće na jesen, ali takvih je obećanja bilo već puno pa se ne treba previše nadati. Vlasnik Haludova, ruski trgovac dijamantima Ara Abramijan, za otezanje krivi lokalne vlasti? Kriv je ipak on. Drugi investitori dolaze kod nas u ministarstvo i govore o svojim planovima, korektni su i transparentni, a on se nije niti jednom pojavio. U Haludovu je u godinu dana šest puta promijenio upravu pa se tamo nemamo s kime dogovarati. Do Abramijana niti uprava Haludova ne može doći. Htjeli su napraviti destinaciju koja nije bila u skladu s razvojnim konceptom hrvatskog turizma, prezenirali su hotele koji spadaju u Las Vegas, a ne na Mediteran. Ne može netko ako je kupio komad parcele raditi što ga je volja. Slično je u Baškoj Vodi i Primoštenu, tamošnji ulagači nisu naši strateški partneri i od našeg ministarstva nemaju zeleno svjetlo. Što se trenutno događa u Primoštenu? U taj smo slučaj aktivno uključeni, ne radimo reviziju, ali utvrđujemo stanje, idemo na poništenje aneksa na ugovor i dovođenje na početnu fazu. Želimo vidjeti zašto mađarski investitor nije izvršio dio dogovorenih ulaganja uvažavajući sve probleme koje je imao s lokalnom samoupravom. Pokušavamo problem riješiti bez suda - nismo prezadovoljni s vlasnicima, ali vjerujem da se ta priča s njima može dovesti do kraja. Zbog golemog interesa za apartmanima na Jadranu navodno se ne poštuje niti uredba o zabrani gradnje uz more? Da, s terena mi javljaju da su građevinarski "meštri" već našli načina kako će dobiti papire i graditi apartmane na prostoru gdje je predviđena isključivo turistička izgradnja. To treba kontrolirati lokalna vlast, a znamo da državni inspektor za par tisuća kuna plaće ne želi da mu netko prijeti sjekirom. Hrvatska je prezentirana kao raj na zemlji i svaki malo bogatiji Europljanin želi kod nas kupiti svojih par stotina kvadrata, a uvijek će se naći netko da mu u tome pomogne. Novi propisi o carinjenju starih kamp-prikolica, kakvih je na Jadranu oko 60.000, mogli bi rezultirati masovnim odlaskom dugogodišnjih gostiju? S udrugom kampera i vlasnicima autokampova pravimo popis takvih kućica. Problem je u starim gostima koji su paušalno plaćali, a njima smo za vrijeme rata dozvoljavali da rade ono što je u svijetu nezamislivo - da ograde svoj prostor, dižu zidove, sade vrtove i borave tu cijele godine pa su parcele počeli pretvarati u svoje vikendice. To više nije moguće jer se zbog velikog pritiska potražnje novi vlasnici žele riješiti paušalaca i premjestiti ih u manje reprezentativne zone, dalje od mora. A tada dolazi do sukoba jer stranac misli da je sadnjom cvijeća postao vlasnik tog dijela obale. Čim riješimo kategorizaciju hotela, idemo na pravilnik o kampovima. Kampovi su golem potencijal koji je iskorišten samo u Istri, a želimo ih razviti i u Dalmaciji. Tu nema betoniranja ni devastacije. Tu je nužna parcelacija, struja i voda za svaku parcelu. Njemački ADAC u katalog neće staviti kamp bez bazena. Prije rata su kampovi nosili profit, a hoteli su bili gubitaši, ali novi vlasnici to ne uočavaju pa kampovi u Boriku ne rade, Solaris je ugasio kamp u Zablaću. Tu je problem i sa zakonom o zemljištu? Oko 50 milijuna kvadratnih metara kampova nije procijenjeno niti ušlo u temeljni kapital tvrtki, a nitko neće ulagati u zemljište dok ne bude njegovo. Tek kada riješimo te probleme možemo u punoj mjeri razvijati turizam i ići prema cilju od 12 milijuna gostiju. Sami moramo odrediti limite i vidjeti što zapravo želimo, treba li nam još 200.000 ili 500.000 postelja u hotelima i dogovoriti se na kojim ćemo lokacijama razvijati turizam. (Izvor; Dnevnk, lipanj 2005.) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
26. 12. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
