|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||
Istraživanje tržišta Poslovni izvještaji Internet marketing Izrada web stranica Imenici i baze podataka Poslovni ugovori Poslovni planovi za kredite Poslovne usluge i ponude Trgovačko posredovanje Poslovna psihologija Poslovni programi Oglasi i obavijesti Korisni linkovi Besplatno za poduzetnike Nove poslovne ponude  
    
KONTAKT PODACI ZA Poslovni forum d.o.o. Link na web stranicu sa e-mail adresama i telefonima Upiti, narudžbe, savjeti...
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i web stranice prilagođene vašem poslovanju i budžetu. Savjetovanje i Podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno!
|
 |
Ministarstvo financija predložit će najvjerojatnije već ove jeseni izmjenu Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. Stambenim štedionicama će se dopustiti više puta zahtijevan model međufinanciranje, odnosno odobravanje kredita na samom početku štednje. Istovremeno će se reducirati državna poticajna sredstva koja su do sada iznosila 25 posto od uloga stambene štednje, maksimalno 1250 kuna. Informacije su to koje je iznio pomoćnik ministra financija Ante Samodol na jučer održanom okruglom stolu o temi Utjecaj stambene štednje na gospodarstvo i državni proračun, u organizaciji sektora za bankarstvo Hrvatske gospodarske komore. Prema njegovim riječima, iz državnog proračuna je štedišama dosad isplaćeno oko 683 milijuna kuna poticajnih sredstava, ne uključujući 2004. godinu, a da se nije postigao pravi učinak. Problem je, naime, u tome što velik dio štediša na kraju razdoblja štednje ne podiže namjenski stambeni kredit već stambenu štednju koristi kao običan oblik štednje uvećan za državna poticajna sredstva i kamatu. Na taj način ruši se sam model stambene štednje koji je zamišljen tako da potiče stanogradnju i rješava stambeni problem štediša. To bi se, međutim, od ove jeseni trebalo promijeniti zakonskim određivanjem stambene štednje kao strogo namjenske. Hrvatska, naime, u ovom trenutku ima najveći maksimalni iznos državne premije, a to je, prema Samodolovim riječima, postalo preskupo. “Od ukupnih obveza države temeljem poticaja stambenim štedionicama, oko jedne milijarde kuna, moglo se sagraditi 2500 stanova prosječne veličine 60 četvornih metara, uzme li se u obzir da kvadrat stana stoji 900 eura, a u proračun bi se kroz PDV vratilo oko 200 milijuna kuna”, istaknuo je Samodol. Predstavnici stambenih štedionica pozdravili su najavu uvođenja međufinanciranja, no upozorili su da bi se smanjenje iznosa državnih poticajnih sredstava moglo negativno odraziti na interes građanstva za stambenu štednju u Hrvatskoj. Voditelj Odjela komitenti/krediti Wuestenrot stambene štedionice Ivan Ostojić istaknuo je da su korekcije modela stambene štednje u tranzicijskim zemljama uvedene tek nakon pet godina njihova izrazitog rasta. Kako Hrvatska u tome kasni nekoliko godina, doveo je u pitanje najavljeno smanjenje DPS-a. “Broj stanovnika koji raspolažu ugovorom stambene štednje u ukupnoj populaciji u Hrvatskoj prilično je nizak u odnosu na zemlje EU-a i iznosi tek 11,6 posto. Razlog tome je i u činjenici da sustav stambene štednje nije mijenjan od 1997. godine. Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj stambene štedionice nemaju mogućnosti financirati stambenu izgradnju i odobravati kredite za međufinanciranje”, ustvrdio je Ostojić dodavši da je i zbog toga udio ukupno plasiranih kredita u prikupljenim depozitima nezadovoljavajući. Potpredsjednik Europske udruge stambenih štedionica te posebni opunomoćenik UN-a za pitanja stanovanja i financiranja stambenih potreba Herbert Pfeiffer kazao je da bi Hrvatska trebala što prije uvesti međufinanciranje jer njegov nedostatak predstavlja glavnu kočnicu razvoju stambenih štedionica. Slovačka Prva stambena štedionica, čiji je Pfeiffer član Uprave, nakon uvođenja međufinanciranja povećala je broj stambenih kredita sa 9 na 45 tisuća. Prema riječima Zdravka Anđela, predsjednika Uprave Wuestenrot stambene štedionice, u ovom trenutku klasični kredit stambene štednje nije konkurentan kreditima kod komercijalnih banaka prvenstvano zbog obveznog vremena čekanja te neophodnih vlastitih sredstava. “Zbog značajnog rasta cijena stanova, i to iz mjeseca u mjesec, krediti se uzimaju u bankama radi brže realizacije i fiksiranja cijene. Štediše koji su, primjerice, za ciljani iznos mogli prije dvije godine kupiti stan, danas to više nemogu”, istaknuo je Anđel. Zbog nekonkurentnosti financijske strane produkta, stambene štedionice unatoč nastojanjima nisu u mogućnosti transformirati značajniji dio prikupljene štednje u stambene kredite. “Slijedom toga izostao je povrat sredstava isplaćenih za državni poticaj i državni proračun kroz povećanje fiskalnih prihoda države”, rekao je Anđel. Pomoćnik ministra financija Ante Samodol na iznesene argumentacije da sve niže kamate kod komercijalnih stambenih krediti sve više ugrožavaju stambenu štednju replicirao je da su zato krive same štedionice, odnosno njihove tvrtke majke. “Iza svake stambene štedionice stoji banka koja smanjujući kamate sama čini konkurenciju štedionicama koje su dio nje. Ne može se očekivati da će zakonodavac riješiti sve probleme stambenih štedionica. Što su štedionice učinile da reduciraju vlastite kamatne stope?”, zapitao se Samodol. Osim što ne predviđa mogućnost međufinanciranja za stambene štedionice, Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje limitira ih i kad je posrijedi ulaganje depozita. Enormne se svote štednje zasad mogu plasirati tek u državne obveznice, trezorski zapis Ministarstva financija i HNB-ove blagajničke zapise. Štedionice pak priželjkuju ulaganja u korporativne, dužničke i vlasničke vrijednosnice, vrijednosnice lokalnih samouprava te u domaće i strane investicijske fondove. Također, menadžeri u štedionicama smatraju da bi bilo dobro omogućiti ulaganje depozita u poslove pravnih osoba koje se bave stambenom gradnjom. Sve te zahtjeve štedionice su dostavile Ministarstvu financija. Unatoč nedostacima, Herbert Pfeiffer istaknuo je kako je sustav stambene štednje bolji od ostalih ponajprije zbog investicija u nove objekte te renoviranja objekata. Naveo je primjer Slovačke u kojoj je renoviranje prioritet i u tome je upravo značajna uloga stambenih štedionica. Tako, primjerice, 10 posto stambene štednje otpada na novu stanogradnju, a 90 posto na renoviranje. (Lipanj 2005.) PREGLED SVIH INFORMACIJA ZA PODUZETNIKE - ONE STOP SHOP
26. 12. 2024. | ||||||||||||||||||||||||||||||||
