Besplatna web stranca STATISTIČKI STANDARDI - STRUKTURNO-POSLOVNO ISTRAŽIVANJE INDUSTRIJE

16. 8. 2024.

POSLOVNE USLUGE

BAZE PODATAKA

ISTRAŽIVANJA

PUBLIKACIJE

KONTAKT

Poslovni forum 1	Poslovni forum 6
Poslovni forum 2	Poslovni forum 7
Poslovni forum 3	Poslovni forum 8
Poslovni forum 4	Poslovni forum 9
Poslovni forum 5	Poslovni forum 10

POSLOVNA ISTRAŽIVANJA

STATISTIČKI STANDARDI

ZA STRUKTURNO-POSLOVNO ISTRAŽIVANJE INDUSTRIJE (IND-21/SPS)

D) DETALJNE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA U TABLICAMA 1. I 2. OBRASCA IND-21/SPS

Tablica 1. Elementi računa proizvodnje, troškovi osoblja i broj zaposlenih po statističkim jedinicama u izvještajnoj godini 16)

Tablica 1. obratna je statistička tablica jer se nosioci podataka, statističke jedinice, nalaze u zaglavlju tablice, a u pretkoloni su zadana obilježja i modaliteti o tim jedinicama. Takva vrsta tablice izrađena je kao matrica iz tehničkih razloga jer se na format papira A-4 nije mogao pregledno ucrtati dvadeset i jedan stupac.

Tablica 1. popunjava se na razini određenih statističkih jedinica prema adresaru statističkih jedinica za IND-21/SPS za izvještajnu godinu, koji je odredio Državni zavod za statistiku, i to za poduzeća i njegove industrijske lokalne JVD-e, prema nazivu iz zaglavlja i sljedećim nazivima obilježja iz redaka pretkolone tablice 1.:

Naziv i šifra statističkih jedinica  redci 1. i 2.

Redci 1. i 2. odnose se na nazive i šifre statističkih jedinica: »poduzeće sveukupno«, »industrijske lokalne JVD-e« i »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno« iz zaglavlja tablice 1.

U retku 1.  Naziv, upisuju se nazivi statističkih jedinica iz adresara IND-21/SPS. Naziv za »poduzeće sveukupno« zapravo je naziv izvještajne jedinice te ga nije potrebno upisivati jer se nalazi na prvoj stranici obrasca IND-21/SPS. Naziv »industrijski lokalni JVD-i« za industrijske vrste djelatnosti izvještajne jedinice/poduzeća prepisuje se iz adresara za IND-21/SPS za izvještajnu godinu. U posljednjem stupcu već je upisan naslov »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno« i ne upisuje se ništa, a popunjavaju ga industrijska i neindustrijska poduzeća za sve neindustrijske vrste djelatnosti koje su obavljali u izvještajnoj godini, zbrojene zajedno. Što se podrazumijeva pod »neindustrijom«, definirano je na početku ovih Statističkih standarda. Bez obzira na to jesu li svi stupci ispred ispunjeni ili nisu, neindustrijske djelatnosti uvijek treba iskazati u posljednjem stupcu tablice 1.

U retku 2.  Šifra, upisuje se šifra statističkih jedinica. Šifra se sastoji od peteroznamenkaste brojčane oznake. Šifre: »00000« za naslov »poduzeće sveukupno« i »99999« za naslov »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno« već su upisane u drugi redak. Šifra za naslov »industrijski lokalni JVD-i« za industrijske vrste djelatnosti poduzeća određena je u adresaru IND-21/SPS prema sljedećem uzorku:

X X Y Y Y

gdje je XX dvoznamenkasta brojčana oznaka koja upućuje na lokaciju, odnosno županiju, a YYY je troznamenkasta brojčana oznaka koja upućuje na industrijsku skupinu djelatnosti, prema NKD-u 2002., jednoga industrijskoga lokalnog JVD-a kako je određeno adresarom za IND-21/SPS. Tako npr. 12151 znači da je riječ o industrijskom lokalnom JVD-u koji je obavljao djelatnost skupine NKD-a 2002. 15.1 Proizvodnja, prerada i konzerviranje mesa i mesnih proizvoda (za JVD), i to na području županije »12«, tj. Brodsko-posavske županije (za lokalitet). Dakle, određena je brojčana oznaka »12« za npr. Slavonski Brod i brojčana oznaka skupine NKD-a 2002. »15.1« za npr. klaonicu (šifra djelatnosti upisuje se bez točke). U slučaju kada poduzeće ima određeno više od sedam industrijskih lokalnih JVD-a, treba ispuniti dvije tablice 1., a ako ni dvije nisu dovoljne, treba ispuniti treću itd. U navedenim slučajevima podatke za stupce »poduzeće sveukupno« i »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno« treba ispuniti samo na onom obrascu IND -21/SPS na kojem su ispunjeni identifikacijski podaci i sve tablice: 1., 2. i 3., i koji se smatra prvim obrascem te izvještajne jedinice/poduzeća prema ovim Statističkim standardima.

Intermedijarna potrošnja 17)  redci 3. do 5.

Intermedijarna potrošnja u ovom istraživanju definirana je Europskim sustavom nacionalnih računa – ESA 95, a definicija glasi: intermedijarna potrošnja sastoji se od vrijednosti dobara i usluga potrošenih kao input u procesu proizvodnje isključujući fiksnu aktivu čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnoga kapitala. Dobra i usluge mogu se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. Intermedijarnoj potrošnji pripadaju i dobra i usluge uporabljene kao input u pomoćne djelatnosti, a raspoređuju se po lokalnim JVD-ima kako je već objašnjeno (vidi Opća pravila za ispunjavanje tablica obrasca IND-21/SPS, III. C). Vrijednost dobara i usluga nabavljenih od drugih industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća treba iskazati u intermedijarnoj potrošnji po industrijskim lokalnim JVD-ima, ali se ta potrošnja neće iskazati u intermedijarnoj potrošnji za izvještajnu jedinicu/poduzeće.

Intermedijarna potrošnja bilježi se i vrednuje po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih dobara i usluga u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces (kada se troše), a ne kada su kupljeni (nabavljeni) i stavljeni u skladište te uvijek treba izvršiti korekcije kako bi se uzele u obzir promjene cijena do kojih je došlo tijekom vremena.

Kupovna cijena jest cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode. Vrijednosti intermedijarne potrošnje po kupovnim (nabavnim) cijenama isključuju odbitni PDV i ostale odbitne poreze i pristojbe neposredno povezane s prometom. Svi ostali porezi i pristojbe na proizvode uključeni su u vrijednost, a isključene su subvencije na proizvode, ukupni transportni troškovi koje kupac plaća odvojeno na mjestu isporuke, cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan sezone te kamata ili naplaćena usluga u kreditnim aranžmanima ili nekoj naplati kao rezultat neplaćanja u roku.

U ovom istraživanju intermedijarna potrošnja (reci 3. do 5.) raščlanjena je na dva modaliteta: reprodukcijski materijal i ostalu intermedijarnu potrošnju.

Reprodukcijski materijal18)  redci 3. i 4.

Za reprodukcijski materijal iskazuje se ukupna vrijednost utrošenoga reprodukcijskog materijala (redak 3.) i dodatno dio ukupne vrijednosti iz retka 3., koji se odnosi na dio utrošenoga reprodukcijskog materijala nabavljenoga iz uvoza (redak 4.).

U retku 3.  UKUPNO, iskazuju se ukupni troškovi dobara koja su nabavljena i potrošena u procesu proizvodnje u izvještajnom razdoblju, a uključuju:

– vrijednost utrošenih sirovina i materijala

– vrijednost potrošene energije

– vrijednost potrošenih rezervnih dijelova

– vrijednost troškova sitnog inventara, ambalaže i guma za vozila.

U retku 4.  od toga: uvozni, iskazuje se samo uvozni dio ukupnih troškova reprodukcijskog materijala.

Pod vrijednošću nabavljenoga reprodukcijskog materijala iz uvoza iskazuju se izravne kupnje u inozemstvu i nabave preko vanjskotrgovačkih subjekata. Vrijednost uvoza u kunama preračunava se na temelju tekućih valutnih tečajeva. U obračun su uključeni i troškovi carine i carinskih pristojbi, isključeni troškovi dopreme reprodukcijskog materijala u skladište statističke jedinice koji će se iskazati pod vrijednošću ostale intermedijarne potrošnje isključujući odbitni PDV, subvencije i popuste. Potrošnja reprodukcijskog materijala u izvještajnom razdoblju u praksi se podudara s obračunom prema formuli:

POTROŠNJA DOBARA = KUPNJE + POČETNO STANJE ZALIHA – ZAVRŠNO STANJE ZALIHA

U vrijednost nabavljenog i potrošenoga reprodukcijskog materijala za potrebe proizvodnje ne uključuje se nabava dobara namijenjenih preprodaji trećim osobama u istom stanju u kojem su i nabavljeni, tj. bez dodatne dorade u statističkoj jedinici koja se prema pravilima ovih Statističkih standarda iskazuje u retku 8. ili u posljednjem stupcu pod »neindustrijske djelatnosti«.

Ostala intermedijarna potrošnja  redak 5.

U ostaloj intermedijarnoj potrošnji iskazuju se ukupni troškovi dobara i usluga (osim reprodukcijskog materijala iz retka 3. i 4.) koji su nabavljeni i potrošeni u okviru obavljanja procesa proizvodnje u izvještajnom razdoblju, a uključuju sljedeće troškove:

a) ostale vanjske troškove (troškovi usluga), koji obuhvaćaju:

– vrijednost prijevoznih usluga

– vrijednost vanjskih usluga na izradi i prodaji dobara i usluga

– vrijednost usluga tekućeg održavanja i zaštite (bez investicijskog održavanja i popravaka)

– vrijednost usluga registracije vozila

– vrijednost usluga zakupa

– vrijednost usluga promidžbe, sponzorstva i troškova sajmova

– vrijednost intelektualnih i osobnih usluga

– vrijednost komunalnih usluga

– vrijednost usluga reprezentacije

– vrijednost ostalih vanjskih troškova (usluga)

b) dio ostalih troškova poslovanja, koji obuhvaća:

– dnevnice za službena putovanja i putne troškove

– naknade za uporabu osobnog automobila u službene svrhe za lokalne potrebe

– troškove uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga za interne tekuće potrebe (promidžbe, reprezentacija i sponzorstva)

– premije osiguranja (dio bruto premija, tj. za usluge osiguranja)

– bankovne usluge i troškove platnog prometa

– članarine, doprinose i druga davanja domaćim i inozemnim organizacijama, udrugama i društvima

– ostale troškove poslovanja, npr. troškove stručnog obrazovanja, troškove za časopise, stipendije i slično

c) troškove prodane robe, materijala i otpadaka, koji obuhvaćaju:

– troškove prodane robe, materijala i otpadaka, koji obuhvaćaju i nabavnu vrijednost prodane robe, materijala i otpadaka, a u ovom istraživanju iskazuju se samo u stupcima za poduzeće i neindustrijske djelatnosti poduzeća (ne za industrijske lokalne JVD-e).

U intermedijarnu potrošnju ne smiju se bilježiti troškovi koji se ne smatraju intermedijarnom potrošnjom prema statističkim standardima EU-a (ESA 95, SPS), a odnose se na sljedeće troškove:

 izdaci koji se u računu proizvodnje smatraju dijelom sredstava zaposlenih osoba iako se prema pozitivnim računovodstvenim propisima RH smatraju troškovima intermedijarne potrošnje, a odnose se na sljedeće izdatke:

– prijevoz na posao i s posla

– terenski dodatak

– naknadu za odvojeni život

– nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse

– otpremninu zbog odlaska u mirovinu, jubilarne nagrade za stalnost u radu, darove djeci i slično

– otpremnine radnicima zbog ekonomskog ili tehnološkog viška i dokup staža

– pomoć u slučaju smrti zaposlenih osoba ili člana uže obitelji, pomoć u slučaju teže invalidnosti, dužeg bolovanja i drugu pomoć

– ostale naknade troškova zaposlenim osobama prema kolektivnom ugovoru

– naknada članovima uprave poduzeća

 izdaci za prehranu u tijeku rada i regres za godišnji odmor. Ti izdaci u računu proizvodnje bilježe se u troškove osoblja.

 izdaci za npr. dragocjenosti, istraživanje ležišta minerala, veće rekonstrukcije, renoviranja, godišnji remont i slična veća poboljšanja fiksne aktive, softver kupljen ili proizveden za vlastiti račun. Ti se izdaci u računu proizvodnje smatraju bruto investicijama u fiksni kapital (u ovom se istraživanju nigdje ne iskazuju).

Prihodi od prodaje proizvoda19)  redci 6. i 7.

Prihode od prodaje proizvoda izvještajna jedinica/poduzeće iskazuju kao ukupnu vrijednost prihoda od prodaje proizvoda (redak 6.) i od ukupne vrijednosti vrijednost izvoza od prodaje vlastitih proizvoda na inozemno tržište (redak 7.).

U retku 6.  UKUPNO, na razini izvještajne jedinice/poduzeća sveukupno, industrijskih lokalnih JVD-a i za neindustrijske djelatnosti industrijskih i neindustrijskih poduzeća iskazuju se sljedeći fakturirani prihodi vrijednosno u tisućama kuna:

a) prihodi od prodaje trećim osobama (tržišna prodaja/promet), a obuhvaćaju prihode od prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala, otpadaka i slično na domaćem i inozemnom tržištu uključujući prihode od prodaje proizvoda na kredit i otplatu. U vrijednost prodaje ne uključuju se carine i carinske pristojbe, odbitni PDV i trošarine, a uključuju se subvencije na proizvode.

b) vrijednost proizvedenih dobara i usluga za vlastiti račun poduzeća ili industrijskih lokalna JVD-a koji se koriste za dalju preradu u istoj statističkoj jedinici ili za vlastite bruto investicije u fiksni kapital (kapitalizirana proizvodnja). Vrednuju se prema bazičnim cijenama istovrsnih proizvoda ili usluga koje bi se postigle na tržištu.

c) vrijednost proizvoda korištenih za plaćanja u naturi (uključujući naknade zaposlenima u naturi i mješoviti dohodak u naturi). Vrednuju se prema bazičnim cijenama istovrsnih proizvoda koje bi se postigle na tržištu.

d) prihodi od dobara i usluga koji su isporučeni drugim industrijskim lokalnim JVD-ima koji su u sastavu iste izvještajne jedinice/poduzeća za dalju preradu ili za bruto investicije u fiksni kapital (unutarjedinične isporuke/primici). Ne iskazuju se na razini poduzeća sveukupno, nego samo na razini industrijskih lokalnih JVD-a, a vrednuju se po ukupnim troškovima proizvodnje.

Prihodi od prodaje dobara i usluga na razini poduzeća sveukupno trebaju biti manji od zbroja prihoda od prodaje dobara i usluga raščlanjenih po industrijskim lokalnim JVD-ima za taj iznos zbog primjene pravila bilježenja u računu proizvodnje koji je naveden u točki d).

Vrednovanje proizvodnje:

– vrijednost proizvoda iz točaka a), b) i c) obračunava se po bazičnim cijenama

– vrijednost proizvoda i usluga iz točke d) unutarjedinične isporuke/primici između industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća, obračunava se prema ukupnim troškovima proizvodnje, odnosno zbroju prema sljedećoj formuli:

Intermedijarna potrošnja + naknade zaposlenicima + potrošnja fiksnog kapitala + (ostali porezi na proizvodnju – ostale subvencije na proizvodnju)

U retku 7.  od toga: izvoz, iskazuje se dio vrijednosti ukupnih prihoda ostvaren od prodaje proizvoda od izvoza na inozemno tržište.

Vrijednost izvezenih dobara i usluga iskazuje se u kunama, a preračunava se na temelju tekućega valutnog tečaja, bez obzira na to jesu li dobra i usluge izvezene neposredno ili putem vanjskotrgovačkih subjekata. Vrijednost izvezenih dobara i usluga izražena u kunama dio je ukupne fakturirane prodaje (prometa) što ga je izvještajna jedinica/poduzeće ostvarilo prodajom na inozemnom tržištu.

Ostali prihodi  redci 8. i 9.

Pod ostalim prihodima iskazuju se vrijednosti svih ostalih prihoda, osim prihoda od prodaje proizvoda (reci 6. i 7.) koje je izvještajna jedinica/poduzeće ostvarilo od preprodaje roba i usluga bez dodatne dorade u izvještajnoj jedinici (redak 8.) i ostalih prihoda (redak 9.) koji se bilježe u računu proizvodnje. Iskazuju se fakturirani prihodi za sve statističke jedinice: poduzeće sveukupno, industrijske lokalne JVD-e i neindustrijske djelatnosti industrijskih i neindustrijskih poduzeća.

U retku 8.  od preprodaje roba i usluga20), iskazuje se dio ostalih prihoda koji je ostvaren prodajom dobara i usluga koje je izvještajna jedinica/poduzeće nabavilo i dalje preprodalo trećim osobama u istom stanju u kojem su nabavljeni, odnosno bez dodatne dorade u poduzeću ili industrijskom lokalnom JVD-u u izvještajnom razdoblju. Vrijednost preprodanih dobara i usluga obračunava se po bazičnoj cijeni isto kao i prihodi od prodaje proizvoda (prometa).

Posebna napomena za iskazivanje podataka u ovom retku.

Prihod od preprodaje dobara i usluga koje je izvještajna jedinica/poduzeće nabavilo i dalje preprodalo trećim osobama u istom stanju u kojem su nabavljeni iskazuje se u pravilu samo u stupcu za »poduzeće sveukupno« i u posljednjem stupcu pod »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno«. Prihod od preprodaje u stupcima pod »industrijski lokalne JVD-i« treba iskazati samo u slučaju kada je vrijednosno proporcionalno mali u odnosu na prihod toga industrijskog lokalnog JVD-a i neposredno je povezan samo s tim lokalnim JVD-om te ga nema smisla iskazivati posebno pod »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno«.

Pod preprodajom se ne smatraju međusobne isporuke između industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća koje se iskazuju pod prihodima od prodaje proizvoda i usluga, a bilježe se u retku 6. u stupcima za industrijske lokalne JVD-e.

U retku 9.  Ostali prihodi, iskazuju se ostali prihodi statističke jedinice koji se odnose na prihode od poslovnog najma nekretnina, postrojenja i opreme. U ovom retku ne smiju se iskazati svi ostali prihodi, npr. prihodi financijskog najma te drugi financijski i izvanredni prihodi izvještajne jedinice/ poduzeća ili industrijskih lokalnih JVD-a.

Porezi na proizvodnju i uvoz  redci 10. do 14.

Porezi na proizvodnju i uvoz obvezna su, nepovratna plaćanja, u novcu ili naturi, nametnuta od strane države ili institucija EU-a, na proizvodnju i uvoz dobara i usluga, zapošljavanje, vlasništvo ili uporabu zemljišne površine, zgrade ili ostala sredstva koja se koriste u proizvodnji, a plaćaju se neovisno o dobitku.

U ovom istraživanju IND-21/SPS i u skladu s SBS-R EU-a, porezi na proizvodnju i uvoz smatraju se »posrednim porezima« jer ih se može, u cijelosti ili djelomično, prevaliti na druga poduzeća povećavanjem cijena prodanih dobara ili usluga, a raščlanjeni su na sljedeće grupe poreza na proizvodnju i uvoz:

 porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi odbitni porezi tipa PDV-a (redak 10.)

 ostali porezi i pristojbe na proizvodnju i uvoz, osim PDV-a i drugih odbitnih poreza tipa PDV (redak 12.), koji su dalje raščlanjeni u podgrupe:

– porezi i pristojbe na uvoz i drugi porezi i pristojbe na proizvode osim PDV-a (redak 13.)

– ostali porezi i pristojbe na proizvodnju osim PDV-a te poreza i pristojba na uvoz (redak 14.).

Porezi na proizvodnju i uvoz bilježe se kada nastupaju aktivnosti, transakcije ili ostali događaji koji stvaraju obvezu plaćanja poreza. Podatke po pojedinačnim grupama poreza na proizvodnju i uvoz treba iskazati prema njihovoj podjeli iz redaka 10. do 14., gdje će se detaljno objasniti i njihove definicije.

Napomena: sve definicije poreza i pristojbi na proizvodnju i uvoz u ovim Statističkim standardima usklađene su s definicijama ESA-e 95 (D.2) kao i prethodnih godina zbog potrebe nacionalnih računa. Podjela je drugačija od podjele u SBS-R EU-a, s kojom su uglavnom usklađeni ovi Statistički standardi, ali bitno ne utječe na njihovu sukladnost.

PDV i drugi odbitni porezi tipa PDV-a20a)  redci 10. i 11.

Porezi na dodanu vrijednost (PDV) i drugi odbitni porezi tipa PDV-a (npr. trošarine), vrsta su poreza na proizvode koji se isključuju iz vrijednosti prometa (prodaje) iako su neposredno vezani za promet. PDV postupno prikuplja država od poduzeća te stoga on tereti domaće i uvezene proizvode, ali se konačno u cijelosti naplaćuje od finalnog potrošača. Drugi odbitni porezi tipa PDV-a jesu ostali porezi države koji se odbijaju prema istom načelu kao i PDV te se često radi pojednostavljenja zajednički nazivaju PDV.

Proizvođači su za vlastitu intermedijarnu potrošnju i bruto investicije u fiksni kapital dužni platiti samo razliku PDV-a na njihovu prodaju i PDV-a na njihovu kupnju. PDV se plaća i na uvoz dobara i usluga uz carine te druge pristojbe na uvoz.

Za potrebe ovog istraživanja podatke treba iskazati za ukupno o obračunanom PDV-u (redak 10.) i obračunanom povratu PDV-a na osnovi izvoza.

U retku 10.  PDV, ukupno obračunan u zemlji, iskazuju se podaci za:

– ukupno obračunani PDV umanjen za ukupno obračunani pretporez u zemlji

– ukupno obračunane trošarine umanjene za ukupno obračunana potraživanja za posebne poreze (trošarine)

U retku 11.  povrat poreza na osnovi izvoza, iskazuju se:

– ukupno obračunani povrat poreza na osnovi izvoza dobara i usluga.

Ostali porezi na proizvodnju i uvoz osim PDV-a21)  redci 12. do 14.

U ovim redcima izvještajna jedinica/poduzeće treba iskazati iznose obračunane za ostale poreze na proizvodnju i uvoz osim PDV-a koji se plaćaju državi u obračunskom razdoblju (u izvještajnoj godini) kao obvezna i nepovratna plaćanja neovisna o dobitku ili dohotku. Ostali porezi na proizvodnju i uvoz iskazuju se pod »ukupno« (redak 12.) i raščlanjeno na poreze i pristojbe na proizvode i uvoz i ostale poreze na proizvode (redak 13.) te poreze na proizvodnju (redak 14.). Ovdje vrijedi pravilo da zbroj obračunanog poreza u retku 13. i retku 14. treba biti jednak ukupno obračunanom iznosu u retku 12.

U nastavku dajemo pojedinačne definicije svake navedene podjele ostalih poreza na proizvodnju i uvoz osim PDV-a.

 Porezi i pristojbe na uvoz i ost. porezi (i pristojbe) na proizvode 22) osim PDV-a (redak 13.) obuhvaćaju neodbitne poreze i pristojbe vezane za promet (prodaju) i poreze na proizvode koji nisu vezani za promet (prodaju). Ovdje su uključeni sljedeći porezi i pristojbe:

a) porezi i pristojbe na uvoz (osim PDV-a), koji obuhvaćaju prisilna plaćanja nametnuta od strane države ili institucija Europske unije na uvoz dobara kako bi se odobrilo njihovo slobodno kretanje na ekonomskom teritoriju zemlje korisnice te prisilna plaćanja na usluge pružene rezidentnim jedinicama od strane nerezidentnih jedinica, a obuhvaćaju sljedeće poreze i pristojbe:

– uvozne pristojbe, koje se odnose na carinske pristojbe ili druge uvozne pristojbe, koje su obveze na dobra posebne vrste, a specificirane su u carinskoj tarifi. Plaćaju se kada dobra ulaze za uporabu na ekonomski teritorij zemlje korisnice.

– poreze na uvoz, koji se odnose na sve ostale poreze isključujući PDV i uvozne pristojbe, a koji postaju obveza onda kada dobra uđu na ekonomski teritorij, odnosno kada se usluge od nerezidenta isporuče rezidentima.

b) ostali porezi na proizvode (osim PDV-a i poreza i pristojba na uvoz), koji se odnose na poreze na dobra i usluge čija obveza proizlazi iz proizvodnje, izvoza, prodaje, transfera, leasinga ili isporuke tih dobara i usluga ili iz njihove uporabe za vlastitu intermedijarnu potrošnju ili vlastite investicije u fiksni kapital.

 Porezi i pristojbe na proizvodnju 23) uključuju sve poreze koji su nametnuti poduzeću od strane države ili institucija EU-a radi njihova angažiranja u proizvodnji, neovisno o količini i vrijednosti proizvedenih ili prodanih dobara i usluga, a mogu se odnositi na zemljište, fiksnu aktivu ili na radnu snagu koja se koristila za obavljanje proizvodnog procesa ili u određenim aktivnostima ili transakcijama.

Porezi i pristojbe na proizvodnju ne uključuju poreze na dobit ili dohodak, porez iz plaća, prireze i doprinose i slične poreze koje plaća izvještajna jedinica/poduzeće.

U retku 12.  UKUPNO iskazuje se ukupno zbrojena vrijednost obračunanih poreza i pristojbi na proizvode i uvoz te ostalih poreza na proizvode (redak 13.) i poreza na proizvodnju (redak 14.) za statističke jedinice u izvještajnom razdoblju.

U retku 13.  porezi i pristojbe na uvoz i ost. porezi na proizvode (osim PDV-a), iskazuje se ukupno obračunana vrijednost poreza i pristojbi na uvoz i ostalih poreza na proizvode u izvještajnom razdoblju, a uključuje sljedeće vrste poreza i pristojbi:

 poreze i pristojbe na uvoz, koji obuhvaćaju:

– carinske pristojbe i druge uvozne pristojbe koje se plaćaju kada dobra posebne vrste ulaze za uporabu na ekonomski teritorij zemlje korisnice, a plaćaju se prema specifikaciji u carinskoj tarifi

– sve ostale poreze i pristojbe na uvoz, npr.:

– pristojbe na uvoz poljoprivrednih proizvoda

– trošarine i posebne poreze na uvoz određenih proizvoda, ako takve pristojbe i poreze na slične proizvode domaćeg podrijetla plaćaju sami proizvodni odjeljci (grane)

– opće poreze na promet koji se plaćaju pri uvozu dobara i usluga na ekonomski teritorij zemlje korisnice

– porez na posebne usluge koje pružaju inozemna poduzeća domaćim jedinicama

– dobit javnih poduzeća koja imaju monopol na uvoz nekog dobra ili usluge koja se prenosi državi i drugi porezi i pristojbe na uvoz (osim PDV-a)

 ostale poreze na proizvode, koji obuhvaćaju:

– trošarine i poreze na potrošnju

– taksene marke pri prodaji posebnih proizvoda, npr. alkoholna pića, duhana i drugo

– poreze na financijske i kapitalne transakcije koje se plaćaju na kupnju ili prodaju nefinancijske i finacijske aktive uključujući stranu valutu

– poreze na registraciju vozila,

– poreze na zabavu, lutrije, igre na sreću i oklade, osim onih na dobitak

– poreze na premije osiguranja

– ostale poreze na određene usluge (hotela, stanovanja, prijevoza, oglašavanja)

– opće poreze na promet i prodaju (osim PDV-a), koji uključuju industrijske poreze na veliko i na malo, poreze na kupnju i na prodaju

– izvozne pristojbe i kompenzacijsko-novčane iznose kojima se tereti izvoz i ostale poreze na proizvode.

U retku 14.  ostali porezi na proizvodnju, iskazuje se ukupno obračunana vrijednost poreza i pristojbi na proizvodnju statističkih jedinica u izvještajnom razdoblju, a uključeni su:

– porezi na vlasništvo ili uporabu zemljišta, zgrada i drugih građevina kojima se koristi poduzeće

– porezi na korištenje fiksne aktive (vozila, strojeve, opreme) radi proizvodnje, bez obzira na to je li u vlasništvu poduzeća ili je iznajmljena

– porezi na ukupne nadnice i porezi na plaće (nisu uključeni obvezni doprinosi i porezi koje plaća poduzeće iz nadnica i plaća samih zaposlenika)

– porezi na međunarodne transakcije (inozemna putovanja i doznake te slične transakcije s nerezidentima u funkciji proizvodnje)

– porezi za poslovne i profesionalne dozvole poduzeća radi obavljanja određene vrste proslova npr. porez na tvrtku/naziv

– porezi na zagađivanje koje proizlazi iz proizvodne djelatnosti

– administrativni porezi i pristojbe (biljezi i takse) te ostali porezi i pristojbe na proizvodnju.

Subvencije i dotacije 24)  redci 15. i 16.

Subvencije su tekuća nepovratna plaćanja koja države ili institucije EU-a isplaćuju rezidentnim proizvođačima radi utjecaja na njihovu razinu proizvodnje, njihove cijene ili naknade čimbenicima proizvodnje, a zapravo su potraživanja rezidentnih proizvođača ili uvoznika.

Subvencije su ekvivalent negativnim porezima na proizvodnju u toj mjeri dokle se utjecaj na poslovni višak kreće u suprotnom smjeru od poreza na proizvodnju.

Definicija subvencija i dotacija i njihova osnovna podjela usklađene su definicijama i podjelom u SBS-R i ESA-i 95 (D.3), s kojima su usklađeni ovi Statistički standardi, a iskazuju se raščlanjeno na:

 subvencije na proizvode 25) (redak 15.), definirane kao subvencije koje se isplaćuju po jedinici proizvedenog ili uvezenog dobra ili usluge. Subvencija može biti određeni novčani iznos po jedinici mjere dobra ili usluge ili može biti izračunana ad valorem na temelju određenog postotka jedinične cijene. Subvencija se također može izračunati kao razlika određene ciljane cijene i tržišne cijene koju kupci stvarno plaćaju. Obično se stječe pravo na subvenciju na proizvod u trenutku proizvodnje, prodaje ili uvoza dobara i usluga. Prema konvenciji, subvencije na proizvode mogu se odnositi na tržišnu proizvodnju ili proizvodnju za vlastitu finalnu uporabu. Ovdje su uključene:

– uvozne subvencije, koje obuhvaćaju subvencije na dobra i usluge te postaju obveza u trenutku prijelaza državne granice radi uporabe dobra na ekonomskom teritoriju ili u trenutku pružanja usluge rezidentnim institucionalnim jedinicama. One mogu uključivati gubitke koji su nastali zbog vođenja namjerne državne politike putem državnih trgovinskih organizacija koje kupuju proizvode od nerezidenata, a nakon toga prodaju te iste proizvode rezidentima po nižim cijenama.

– ostale subvencije na proizvode, koje obuhvaćaju subvencije na proizvode domaće uporabe, gubitke koji su nastali zbog vođenja namjerne državne ekonomske ili socijalne politike putem državnih trgovinskih organizacija (koje kupuju proizvode rezidentnih proizvođača te ih nakon toga prodaju rezidentima ili nerezidentima po nižim cijenama), subvencije javnim poduzećima i kvazipoduzećima radi pokrića stalnih gubitaka koji su posljedica ciljane ekonomske ili socijalne politike koju provode države ili EU, neposredne subvencije na izvoz koje se neposredno isplaćuju rezidentnim proizvođačima u trenutku kada dobra napuštaju ekonomski teritorij ili kad se pružaju usluge nerezidentima isključujući povrat prethodno plaćenih poreza na carinskoj granici na proizvode te otkazivanje poreza koji bi trebalo platiti da su dobra prodana ili uporabljena unutar ekonomskog teritorija.

 subvencije vezane na proizvodnju 26) (osim subvencija na proizvode, redak 16.), definirane su kao subvencije koje rezidentne proizvođačke jedinice mogu dobiti na temelju angažiranja u proizvodnji. Ostali netržišni proizvođači za njihovu ostalu netržišnu proizvodnju mogu dobiti ostale subvencije na proizvodnju samo ako takve državne isplate podliježu općem propisu koji se primjenjuje na tržišne i netržišne proizvođače. Te subvencije osobito uključuju subvencije na plaće ili radnu snagu, subvencije za smanjivanje zagađenja, potpore radi kamatnih olakšica proizvodnim jedinicama i rezidentima te subvencije preko naknade PDV-a radi primjene sustava jedinstvene porezne stope koji se često koristi u poljoprivredi.

Vrijeme bilježenja: subvencije se bilježe u trenutku pojavljivanja transakcije ili događaja (proizvodnja, prodaja, uvoz itd.) koji daje pravo poduzeću na subvenciju.

Subvencije i dotacije ne uključuju potpore koje državne vlasti mogu dati poduzećima u smislu financiranja njihovih investicija u kapital ili kompenzacije na štete na njihovoj fiksnoj aktivi. Takve se potpore tretiraju kao kapitalni transferi.

Ukupne subvencije i dotacije koje su primile statističke jedinice treba iskazati prema prethodnim definicijama i raščlanjeno na subvencije i dotacije na proizvode (redak 15.) te na ostale subvencije i dotacije (vezane) na proizvodnju (redak 16.), odnosno:

U retku 15.  na proizvode, iskazuje se dio ostalih poslovnih prihoda primljenih iz proračuna u obliku dotacija, državnih potpora i subvencija, kao transferni prihod što ga država daje iz proračuna (državnog i lokalnih, izravno ili preko nadležnih tijela) poduzećima na proizvode (uvozne subvencije i ostale subvencije na proizvode) radi utjecaja na razinu proizvodnje, prodajnih cijena i slično. Prema konvenciji, subvencije na proizvode mogu se odnositi samo na tržišnu proizvodnju ili na proizvodnju za vlastitu finalnu uporabu.

U retku 16.  ostale (vezane) na proizvodnju, iskazuje se dio ostalih poslovnih prihoda primljenih iz proračuna u obliku ostalih dotacija, državnih potpora i subvencija kao transferni prihod što ga država daje iz proračuna (državnog i lokalnih, izravno ili preko nadležnih tijela) poduzećima na proizvodnju, npr. subvencije na poreze na plaće ili radnu snagu, na smanjivanje zagađivanja, potpore radi kamatnih olakšica i drugo.

Stanja zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje 27)  reci 17. i 18.

U recima 17. i 18. iskazuju se podaci o neto stanjima zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje i poluproizvoda sa stanjem na dan 1. siječnja izvještajne godine i 31. prosinca izvještajne godine.

Zalihe gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje jesu proizvedena imovina koja se sastoji od dobara i usluga koji su nastali u tekućem razdoblju ili u prijašnjim razdobljima, a namijenjene su prodaji ili za neku drugu namjenu u nekome drugom razdoblju.

Vrednovanje zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje:

– vrijednost zaliha gotovih proizvoda obračunava se po bazičnim cijenama, a vrijednost nedovršene proizvodnje obračunava se po procijenjenim tekućim bazičnim cijenama istovrsnih gotovih proizvoda.

Podaci o stanju zaliha i nedovršene proizvodnje iskazuju se za sve statističke jedinice na razini poduzeća sveukupno, po industrijskim lokalnim JVD-ima i za neindustrijske djelatnosti industrijskih i neindustrijskih poduzeća.

U retku 17.  1. 1., treba iskazati vrijednost zaliha i nedovršene proizvodnje sa stanjem na dan 1. siječnja izvještajne godine.

U retku 18.  31. 12., treba iskazati vrijednost zaliha i nedovršene proizvodnje sa stanjem na dan 31. prosinca izvještajne godine.

Troškovi osoblja na platnoj listi, tis. kuna 28)  reci 19. do 21.

Troškovi osoblja definirani su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi isplaćena svim osobama na platnoj listi izvještajne jedinice/poduzeća koju plaća poslodavac zaposlenim osobama (na neodređeno i određene vrijeme, tj. privremenim zaposlenicima i osobama koje rade kod kuće) za izvršen rad u izvještajnom razdoblju. Troškovi osoblja također uključuju poreze i doprinose poslodavca za socijalno osiguranje koji terete statističku jedinicu te obvezno i dopunsko osiguranje poslodavca. Drugim riječima, troškove osoblja čine bruto plaće i nadnice te doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje.

Troškovi osoblja iskazuju se u tri retka, kao ukupni troškovi osoblja (redak 19.) i podijeljeno na bruto plaće i nadnice (redak 20.) te doprinose poslodavca za socijalno osiguranje (redak 21.), u skladu s račlambom SBS-R EU-a, iz koje su preuzete i njihove definicije.

U retku 19.  UKUPNO, iskazuju se ukupni troškovi osoblja u tis. kuna, a čini ih zbroj iznosa obračunanih za bruto plaće i nadnice (redak 20.) i doprinosa poslodavca za socijalno osiguranje (redak 21.) u izvještajnom razdoblju, bez obzira na to jesu li u stvarnosti isplaćene u toj godini ili nisu.

Ukupni troškovi osoblja sadrže tri glavne komponente:

 bruto plaće i nadnice koje se isplaćuju zaposlenim osobama u gotovini ili naturi

 doprinose za socijalnu sigurnost, poreze na plaću i druge iznose koje plaća zaposlena osoba, a koje poslodavac zadržava i neposredno uplaćuje ustanovama za socijalno osiguranje, poreznim ustanovama i drugim ustanovama uime zaposlenih osoba

 doprinose poslodavca za socijalnu sigurnost koje plaća u svoje ime.

Ukupne troškove osoblja treba iskazati za poduzeće sveukupno, za industrijske lokalne JVD-e i za dijelove koji su obavljali neindustrijske djelatnosti – ukupno, prema Općim uputama za ispunjavanje tablica IND-21/SPS obrasca (vidi poglavlje III. C).

U retku 20.  bruto plaće i nadnice 29), u tis. kuna, treba iskazati kao ukupno obračunane iznose bruto plaća i nadnica u izvještajnoj godini, bez obzira na to jesu li u stvarnosti isplaćene u toj godini ili nisu. Iskazuju se za poduzeće sveukupno, za industrijske lokalne JVD-e i za dijelove koji su obavljali neindustrijske djelatnostima ukupno prema Općim uputama za ispunjavanje tablica IND-21/SPS obrascu (vidi poglavlje III. C).

Bruto plaće i nadnice definirane su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi isplaćena svim zaposlenim osobama na platnoj listi poduzeća/izvještajne jedinice kao naknada za izvršen rad u izvještajnoj godini, bez obzira na način i vrstu isplate, tj. je li isplata bazirana na radnom vremenu, outputu ili radu po komadu i bez obzira na to je li isplata bila redovita ili nije.

Bruto plaće i nadnice sadrže sljedeće vrijednosti:

 naknade koje se isplaćuju svim zaposlenim osobama na platnoj listi, u gotovini ili naturi

 doprinose za sve vrste socijalne sigurnosti (bolovanja, nesreće na radu, porodni dopust i drugi, bez obzira na to jesu li obvezni, kolektivni, posebno ugovoreni ili su na dobrovoljnoj bazi), poreze na dohodak i druge poreze te sve druge iznose koje plaćaju zaposlenici, a koje u pravilu poslodavac izdvaja iz njihovih bruto plaća i nadnica te ih neposredno uplaćuje ustanovama za socijalno osiguranje, poreznim ustanovama itd. uime zaposlenika

 sve povlastice, povišice, nagrade, »13. plaće«, otpremnine, najamnine, prijevozne troškove, naknade za rad izvan kuće (terenski dodatak, naknada za odvojeni život), obiteljske dozvole rada, provizije i druge izvanredne naknade koje su obračunane zaposlenim osobama u izvještajnoj godini

 iznose obračunane za godišnje odmore, državne praznike, stanke za odmor i iznose obračunane zaposlenim osobama za vrijeme provedeno na službenom putu u izvještajnoj godini.

Bruto plaće i nadnice ne uključuju doprinose za socijalno osiguranje koje plaća poslodavac ni plaćanja posrednicima u agencijama za zapošljavanje.

U retku 21.  doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje 30), u tis. kuna, treba iskazati ukupno obračunane vrijednosti doprinosa poslodavca za vlastitu socijalnu sigurnost u izvještajnoj godini koji terete statističku jedinicu. Doprinosi za socijalnu sigurnost poslodavca uključuju sve obračunane doprinose za njegovu mirovinu, bolovanja, porodni dopust, invalidnost, nezaposlenost, nesreće na radu, profesionalne bolesti, obiteljske dozvole i sve druge doprinose za socijalnu sigurnost poslodavca, bez obzira na to jesu li obvezni, kolektivni, posebno ugovoreni ili su na dobrovoljnoj bazi.

Ovdje se ne iskazuju obračunani iznosi tj. doprinosi koje plaća poslodavac za bilo koju vrstu socijalnog osiguranja uime zaposlenih osoba koji se iskazuju zajedno s bruto plaćama i nadnicama zaposlenih osoba (redak 20.), prema ovim Statističkim standardima.

Broj zaposlenih 31) – godišnji prosjek  reci 22. do 24.

U redcima 22. do 24. iskazuje se prosječan godišnji broj zaposlenih osoba na razini poduzeća/ izvještajne jedinice ukupno, po svim lokalnim JVD-ima poduzeća i za neindustrijske djelatnosti ukupno, industrijskih i neindustrijskih poduzeća u izvještajnoj godini.

Za iskazivanje podataka za UKUPNO (redak 22.) zaposlene osobe u PODUZEĆE SVEUKUPNO treba se držati sljedećih pravila:

 u stupcu za PODUZEĆE SVEUKUPNO iskazuje se broj svih zaposlenih osoba poduzeća/ izvještajne jedinice bez obzira na to jesu li obavljale industrijsku djelatnost ili neindustrijsku djelatnost uključujući zaposlene osobe u upravi te bez obzira na to na to jesu li zasnovale radni odnos s poduzećem/izvještajnom jedinicom na određeno ili neodređeno vrijeme te rade li puno ili nepuno radno vrijeme.

 u stupcima za industrijske lokalne JVD-e poduzeća/izvještajne jedinice iskazuju se samo zaposlenici koji su se bavili industrijskim djelatnostima poduzeća i razvrstavaju se po vrstama na razini industrijskih skupina djelatnosti NKD-a 2002. (10. 1 do 41.0) i po lokaciji – županijama. Ovdje treba pribrojiti i zaposlene osobe koje su obavljale pomoćne poslove (npr. računovodstveni poslovi, pravni, elektronička obrada podataka i slično) proporcionalno njihovu udjelu u obavljenim poslovima za pojedini industrijski lokalni JVD (vidi Opća pravila za ispunjavanje tablica obrasca IND-21/SPS, III. C).

Ako u poduzeću/izvještajnoj jedinici isti zaposlenici izrađuju industrijske proizvode ili vrše industrijske usluge iz nekoliko različitih industrijskih skupina djelatnosti NKD-a 2002. na istom lokalitetu – županiji, izvještajna jedinica treba odrediti koeficijente za određivanje broja zaposlenika prema vrstama industrijskih skupinama djelatnosti NKD-a 2002. koje je obavljala u izvještajnoj godini, prema obujmu izvršenih poslova. Broj zaposlenih osoba koje su obavljale pomoćne poslove za industrijske vrste djelatnosti treba pribrojiti industrijskim lokalnim JVD-ima, proporcionalno obujmu izvršenih poslova. Ako se poduzeće/izvještajna jedinica koristi nekim drugim metodama obračuna, može ih primijeniti i u ovom slučaju (npr. nekoliko pogona istog poduzeća/izvještajne jedinice odredilo je za svoje potrebe koeficijente za obračunavanje udjela za svaki svoj pogon za potrebe financiranja pomoćnih službi i sl.).

 za NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI PODUZEĆA – UKUPNO iskazuju se podaci u posljednjem stupcu (šifra »99999«). Ovdje treba iskazati, osim lako prepoznatljivih zaposlenih osoba u neindustrijskim djelatnostima poduzeća/izvještajne jedinice prema kriterijima NKD-a 2002., i zaposlene osobe u maloprodaji koje su prodavale vlastite proizvode, zaposlene osobe koje su se bavile prijevozom izvan kruga poduzeća, zaposlene osobe u restoranima poduzeća i sl. Često pomoćne službe poduzeća/izvještajnih jedinica ne obavljaju pomoćne poslove samo za industrijske vrste djelatnosti (npr. elektronička obrada podataka ili računovodstveni poslovi i sl.) nego i za neindustrijske djelatnosti, a često i na temelju ugovora za treće osobe. U navedenim i sličnim slučajevima u NEINDUSTRIJI treba iskazati i dio zaposlenih osoba pomoćnih službi razmjerno opsegu izvršenih poslova za neindustrijske djelatnosti poduzeća/izvještajne jedinice – ukupno.

Podaci o zaposlenim osobama u poduzeću/izvještajnoj jedinici iskazuju se za izvještajnu godinu kao godišnji prosjek, a osim za UKUPNO (redak 22.), iskazuju se i posebno za plaćene zaposlenike (redak 23.) i za neplaćene zaposlenike (redak 24.), čiji zbroj mora biti jednak podatku pod UKUPNO (redak 22.) na razini svih statističkih jedinica izvještajne jedinice.

Način izračuna prosječnog broja zaposlenika

Godišnji prosječan broj zaposlenih osoba dobiva se zbrajanjem odrađenih efektivnih sati rada svih zaposlenih osoba unutar poduzeća/izvještajne jedinice za određeno razdoblje i njihovim dijeljenjem s ostvarenim godišnjim odrađenim efektivnim satima po jednoj zaposlenoj osobi koja je radila cijele izvještajne godine. Ukupno odrađeni efektivni sati ne obuhvaćaju plaćene godišnje odmore, državne praznike ili bolovanja, stanke za odmor te vrijeme provedeno na putu između stana i posla, čak i kada je plaćeno.

U retku 22.  UKUPNO 32), iskazuje se ukupan broj zaposlenih osoba koje rade u poduzeću/ izvještajnoj jedinici uključujući vlasnike i njihove partnere koji redovito rade u poduzeću /izvještajnoj jedinici te neplaćene članove njihove obitelji. Uključuju se i osobe koje rade izvan poduzeća od kojeg su plaćeni (npr. zastupnici prodaje, osoblje na isporuci, osobe na održavanju i popravcima). Ovdje treba uključiti i zaposlene osobe koje su na bolovanju, porodnom dopustu, osobe koje štrajkaju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa, osim onih koje su odsutne na neodređeno razdoblje. Uključene su i osobe na određeno vrijeme i sve osobe koje su bile na platnoj listi poduzeća, npr. vježbenici, sezonski radnici i kućanstva (kada su radila za poduzeće) u izvještajnoj godini. U ukupan broj treba uključiti i osobe koje su radile kao volonteri, bez obzira na to što nisu primile naknadu za svoj rad.

Ukupan broj zaposlenih osoba ne uključuje osobe koje su bile poslane na rad od drugih poduzeća/izvještajnih jedinica (i na njihovoj su platnoj listi), osobe koje rade na održavanju i popravcima uime drugih poduzeća/izvještajnih jedinica ni osobe koje su u obveznoj vojnoj službi u izvještajnoj godini.

U retku 23.  plaćeni zaposlenici 33), iskazuju se podaci o broju zaposlenika koji rade u poduzeću/ izvještajnoj jedinici i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi. Podatke treba iskazati za sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem tog poduzeća, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena ili vlasništvu poslovnog subjekta. Ovdje se uključuju i osobe koje su radile kao vježbenici, osobe na porodnom dopustu ili bolovanju te osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, sve do prekida radnog odnosa. U zaposlene osobe također treba uključiti i sve osobe koje su povremeno obavljale poslove na temelju ugovora o djelu ili autorskog ugovora te osobe koje su prema formalnom statusu umirovljenici, nezaposleni ili redoviti studenti, a radile su kao vanjski suradnici u izvještajnoj godini. U zaposlenike treba iskazati i osobe koje su radile u vlastitom poduzeću/izvještajnoj jedinici u izvještajnoj godini.

U retku 24.  neplaćeni zaposlenici 34), iskazuje se prosječan broj neplaćenih zaposlenih osoba, a uključene su sljedeće kategorije zaposlenika:

 samozaposleni – iskazuju se poslodavci koji su upravljali poduzećem/izvještajnom jedinicom i zapošljavali jednu ili više osoba. Ovdje treba iskazati i sve osobe koje su radile za vlastiti račun i uopće nisu zapošljavale druge osobe u izvještajnoj godini.

 pomažući članovi obitelji – iskazuju se osobe koje nisu zaposlene osobe (vidi objašnjenje za redak 23) niti su samozaposlene prema gornjoj definiciji, ali su u izvještajnoj godini radile u poduzeću koje je u vlasništvu člana obitelji.

Pod neplaćenim pomažućim članovima obitelji podrazumijevamo samo osobe koje redovito rade za poduzeće/ izvještajnu jedinicu, ali s njom nemaju ugovorni odnos i ne primaju određenu naknadu za svoj rad, uz uvjet da nisu uključene na platnu listu nekoga drugog poduzeća/izvještajne jedinice u okviru svoga glavnog zaposlenja.

Ovdje treba također uključiti osobe koje su radile kao volonteri u poduzeću/izvještajnoj jedinici u izvještajnoj godini i koje za svoj rad nisu primile naknadu.

Tablica 2. Unutarjedinični primici i isporuke lokalnih JVD-a istog poduzeća 35)

Ovdje se iskazuju vrijednosti u tis. kuna unutarjediničnih primitaka i unutarjediničnih isporuka koje su se odvijale između industrijskih lokalnih JVD-a istog poduzeća/izvještajne jedinice u izvještajnoj godini. Tablica 2. uvedena je isključivo radi ispravnog vrednovanja intermedijarne potrošnje i prihoda od prodaje proizvoda na razini industrijskih lokalnih JVD-a.

Pri iskazivanju podataka u ovoj tablici treba se pridržavati Općih pravila za ispunjavanje tablica obrasca IND-21/SPS (vidi točku III. C). Podaci se iskazuju za vrijednost međusobnih primitaka ili isporuka industrijskih lokalnih JVD-a istog poduzeća/izvještajne jedinice, u odnosu na podatke iskazane u tablici 1. u stupcima za industrijske lokalne JVD-e.

Ovdje treba primijeniti sljedeća pravila obračunavanja:

 razlika podatka iskazanog u tablici 1. redak 3. Intermedijarna potrošnja – UKUPNO po industrijskim lokalnim JVD-ima (zbroj) i podataka za PODUZEĆE SVEUKUPNO, treba uvijek biti jednaka podatku iskazanome u tablici 2., u retku 1.

 razlika podatka iskazanog u tablici 1., u retku 6. Prihodi od prodaje proizvoda – UKUPNO po industrijskim lokalnim JVD-ima (zbroj) i podataka za PODUZEĆE SVEUKUPNO treba uvijek biti jednaka podatku iskazanom u tablici 2. u retku 2.

U retku 1.  Vrijednost dobara i usluga koje su nabavljene od drugih lokalnih JVD-a istog poduzeća/izvještajne jedinice u izvještajnoj godini (unutarjedinični primici), iskazuje se vrijednost sitnog alata manje vrijednosti koji se koristio za relativno jednostavne operacije (npr. pile, čekići, odvijači i ostali ručni alat, mali uređaji poput džepnih kalkulatora i slično). Prema normama ESA-e 95, treba uključiti sve izdatke za trajna dobra čija vrijednost nije veća od 500 eura po komadu. Ovdje treba iskazati i vrijednost izvršenoga tekućeg održavanja strojeva i uređaja. Dakle, ovdje se iskazuje vrijednost primitaka koja su industrijskim lokalnim JVD-ima isporučili drugi industrijski lokalni JVD-a istog poduzeća.

U retku 2.  Vrijednost dobara i usluga koji su isporučeni drugim lokalnim JVD-ima istog poduzeća/izvještajne jedinice u izvještajnoj godini (unutarjedinične isporuke), obuhvaća se isti sadržaj kao i u retku 1., s tim da se ovdje iskazuje vrijednost isporuka koju su industrijski lokalni JVD-i isporučili drugim industrijskim lokalnim JVD-ima istog poduzeća.

ANKETA: E-POSLOVANJE IZVJEŠTAJNE JEDINICE

E-POSLOVANJE U IZVJEŠTAJNOJ GODINI

Ovdje se podaci iskazuju upisivanjem križića  u predviđeno polje kod ispravnog odgovora. Sve podatke treba iskazati na razini izvještajne jedinice odnosno poduzeća odgovaranjem na pitanja o elektroničkom poslovanju, izborom između ponuđena dva moguća odgovora DA ili NE.

Treba odgovoriti na sljedeća pitanja:

a) Imate li adresu elektroničke pošte?  DA  NE

b) Imate li internetske stranice?  DA  NE

c) Ako imate, upišite adresu: http://www.

U točki c) treba upisati adresu internetskih stranica izvještajne jedinice. Na obrascu IND-21/SPS ponuđene su dvije mogućnosti, s već unaprijed otisnutom oznakom za uobičajen početak adresa internetskih stranica: http://www. ili http://. Ako adresa internetske stranice izvještajne jedinice ne počinje slovnim oznakama www, treba upisati samo nastavak adrese internetske stranice, a ne adresu u cijelosti (npr. za adresu internetske stranice Državnog zavoda za statistiku treba dopisati dzs.hr iako je cijela adresa http://www.dzs.hr ).

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ovim Statističkim standardima za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (IND-21/SPS) prestaju vrijediti Statistički standardi za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (IND-21/SPS), objavljeni u »Narodnim novinama« br. 78/03. od 14. svibnja 2003.

Statistički standardi za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (IND-21/SPS), zajedno s obrascem IND-21/SPS koji se nalazi u dodatku ovih Statističkih standarda, primjenjuju se osmog dana od dana objavljivanja u »Narodnim novinama«.

Poslovni forum - One Stop Shop

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike

IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica

POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije

PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!

IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi tvrtka trebala imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, obrazaca za kontakt, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding tvrtke, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!

Napomena!

Internet je dostupan milijunima ljudi. Ipak, neke tvrtke još uvijek ne shvaćaju moć Interneta.
Neke tvrtke uopće nemaju internet stranice, a neke imaju tako amaterske i loše da je to gotovo nevjerojatno.
Priuštite si stvarno kvalitetne stranice. Sada po prvi puta imate priliku kvalitetno predstaviti svoju tvrtku milijunima ljudi.
Da li ćete tu priliku iskoristiti, to ovisi samo o Vama.

CMS - Content Menagment System - Izrada web stranica

Što je to CMS?

CMS ili Content Menagment System je izraz za programirane internet stranice što Vam omogućava da samostalno i jednostavno unosite ili brišete sadržaj sa svojih internet stranica putem jednostavnog i preglednog administratorskog sučelja, a što je vrlo bitno, bez ikakvih posebnih predznanja.
Za rad Vam dovoljan je samo Vaš preglednik web stranica (browser), a to je upravo Vaš Internet Explorer ili neki drugi program koji upravo i sada koristite kada čitate ovaj tekst.

Tekst je moguće unositi direktno ili tako da ga jednostavno kopirate iz Microsoft Worda ili drugog tekst editora, a formatirate ga onako kako ste navikli u svom programu za obradu teksta. Kao što pišete stranice u Wordu, ili Excelu, tako pišete i sadržaj za Vaše web stranice, direktno u Vašem Control panelu, ili sve napišete u npr. Wordu, a potom to isto kopirate na svoje stranice. Da ste naručili i "klasičnu" izradu web stranica, svejedno bi morali pripremiti tekst i fotografije.
Kako bi se upoznali sa CMS aplikacijama pripremili smo Vam veliki broj primjera i pregleda.

Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i besplatne web stranice prilagođene vašem poslovanju. Savjetovanje i podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno! Izrađujemo web stranice koje vas spajaju s novim poslovnim prilikama, optimizirane za povećanje uspješnosti online poslovanja. Izrađujemo uspješne web stranice i napredna web rješenja kreirana prema vašim zahtjevima. Besplatna izrada web stranica za obrtnike i male poduzetnike.

Detaljne informacije o izradi CMS internet stranica - Klikni i saznaj!

POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

POSLOVNI FORUM - BAZA PODATAKA HRVATSKOG GOSPODARSTVA - ADRESAR POSLOVNIH SUBJEKATA - IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZEĆA I OBRTNIKE - WEB HOSTING - PREGLED NAJVAŽNIJIH ZAKONA - PREDSTAVLJANJE I POVEZIVANJE POSLOVNIH SUBJEKATA - IZRADA POSLOVNIH PLANOVA I INVESTICIJSKIH PROJEKATA - ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA - MARKETING - WEB DESIGN - ZAJMOVI - KREDITI - INFORMACIJE - TEČAJNA LISTA - JAVNI NATJEČAJI - PRAVO - PRAVNI SAVJETI - POREZI - EKONOMIJA - FINANCIJE - BANKARSTVO - POSLOVNI FORUM - PREGLED KORISNIH PRILOGA - PRETRAŽIVANJE BAZE PODATAKA - PREGLED PONUDE I POTRAŽNJE - ZASTUPANJE - TRGOVAČKO POSREDOVANJE - KONZALTING - VIJESTI - INFORMACIJE - POSTANITE KORISNIK POSLOVNOG FORUMA - NAJBRŽI I NAJLAKŠI PUT DO SVIH INFORMACIJA - WEB WINDOWS HOSTING - IZRADA INTERNET STRANICA - KNJIGOVODSTVO - IZRADA INVESTICIJSKIH PROGRAMA - TURIZAM - INDUSTRIJA - TRGOVINA - POSLOVNI FORUM - BAZA PODATAKA POSLOVNIH SUBJEKATA - PRETRAŽIVANJE - PREGLED PONUDE I POTRAŽNJE - FINANCIRANJE NOVIH IDEJA - UVOZ - IZVOZ - TRGOVAČKO PRAVO - UGOVORI - RAČUNOVODSTVO - ADRESARI I POSLOVNI IMENICI - PREGLED PONUDE I POTRAŽNJE - PROVJERA BONITETA - KONZULTACIJE - MARKETING - PRIMJERI TRGOVAČKIH UGOVORA - NACIONALNA KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI - BAZA PODATAKA - FINANCIJE - PODUZETNIŠTVO - PONUDA I POTRAŽNJA PODUZEĆA - SAMOSTALNE DJELATNOSTI - KONCESIJE - VIJESTI - ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA - ANKETA - MAILING LISTA - POSEBNI PRILOZI - INFORMATIKA I POSLOVNE USLUGE - KONZALTING - PREGLED PONUDE PROIZVODA I USLUGA - KATALOG HRVATSKIH PROIZVODA - SVE INFORMACIJE NA DOHVAT RUKE

Sva prava pridržana - Poslovni forum d.o.o. - www.poslovniforum.hr - info@poslovniforum.hr