 |
 |
|
POSLOVNA ISTRAŽIVANJA
STATISTIČKI STANDARDI
ZA STRUKTURNO-POSLOVNO ISTRAŽIVANJE INDUSTRIJE (IND-21/SPS)
I. UVODNA OBJAŠNJENJA
Temeljni je zahtjev koji se stavlja pred sve statistike svijeta osiguravanje
standardiziranih poslovnih pokazatelja svim zainteresiranim korisnicima na
nacionalnom, europskom i svjetskom tržištu kako bi bili međusobno usporedivi.
Taj je zahtjev rezultirao ubrzanim procesom međunarodne harmonizacije sve
većeg broja statističkih poslovnih pokazatelja te izgradnje nacionalnih
statističkih sustava koji pri kompilaciji i proizvodnji statističkih podataka
primjenjuju međunarodno harmoniziran okvir. Dodatno, obveza kontinuiranog
usklađivanja službene statistike RH sa statistikom EU-a nakon potpisivanja
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Republike Hrvatske i
EU-a, donesenih Mjera Vlade RH u okviru Plana provedbe SSP-a za razdoblje od
2001. do kraja 2006., a posebice nakon dobivanja statusa kandidata, na zahtjev
Eurostata, jest da se temeljni nacionalni statistički pokazatelji kontinuirano
prilagođavaju standardima EU-a. U okviru preporuka EU-a, i tijekom 2004.
intenziviran je rad DZS-a na daljem usklađivanju koncepta i definicija
poslovnih statistika industrije prema zahtjevima EU-a. Jedan od rezultata tog
rada jest izrada ovih revidiranih 1) Statističkih standarda za
Strukturno-poslovno istraživanje industrije (u daljem tekstu SPS-ind), radi
uvođenja novih obilježja za istraživanje SPS-ind istraživanja u skladu sa
zahtjevima EU-a i potrebama nacionalnih korisnika za tom vrstom pokazatelja.
Cilj je uvođenja novih obilježja osiguranje dovoljnog skupa relevantnih
SPS-ind pokazatelja za sektor industrije svim korisnicima za potrebe analize
strukture industrijskog sektora, karakterističnih jedinica koje obavljaju
industrijske djelatnosti, njihov ustroj i organizaciju, konkurentnost i
uspješnost poslovanja te njihov pojedinačni doprinos kako sektoru industrije,
tako i ukupnome nacionalnom gospodarstvu, radi zadovoljavanja zahtjeva EU-a.
Dalji razvoj i cjelovita harmonizacija istraživanja SPS-ind s istoimenim
statistikama EU-a predviđeni su okvirno do kraja 2006. u okviru implementacije
cjelovitoga koncepta SPS-a za sva područja gospodarstva, a ne samo za
industriju.
Naziv »Strukturno-poslovno istraživanje« preuzet je od istovrsnih statistika
EU-a čija je primjena obvezatna na temelju Uredbe o strukturno-poslovnim
statistikama (SBS-R)2), kojom su propisani sadržaj, definicije, klasifikacije
i druge norme koje se trebaju koristiti za ispravnu primjenu SBS-R. Primjena
SBS-R obvezatna je za statistike svih država članica EU-a i za statistike svih
država kandidata koje se žele pridružiti EU. Prema konceptu EU-a,
strukturno-poslovne statistike (u daljem tekstu SPS) integralni su dio Teme
44: Statistike ekonomske djelatnosti poduzeća, unutar potpodručja III. B
Poslovne statistike. 3) Nazivom »strukturno-
-poslovne« EU želi istaknuti da je riječ o statistikama kojima je cilj
ustanoviti strukturu ekonomske djelatnosti poduzeća i rezultate njihova
poslovanja, a osnovni izvor podataka jesu poslovni računi poduzeća. Naime,
informacije koje se osiguravaju iz administrativnih poslovnih evidencija
nedovoljne su i međunarodno neusporedive te ne mogu osigurati pouzdan i
međunarodno usporediv metodološki okvir za potrebe analiza poslovanja i
strukture djelatnosti nacionalnoga gospodarstva, njegovih segmenata i jedinica
koje su nosioci aktivnosti.
Razlozi donošenja SBS-R od strane EU-a ujedno su razlozi uvođenja SPS-ind
statistika u RH još 1998., a odnose se na područja djelatnosti NKD-a 2002.
koja čine sektor industrije. U SBS-R za sektor industrije u Dodatku 1. Opći
modul, propisana su opća obilježja, definicije i klasifikacije, a u Dodatku 2.
Industrija, posebna obilježja, definicije i klasifikacije, a uključuju rokove
i ostale zahtjeve za transmisiju 4) nacionalnih SPS-ind podataka u Statistički
ured EU-a – Eurostat.
Upućivanje na izvorni statistički propis EU-a ili drugi međunarodni
statistički standard bit će prikazano slijedom navoda u tekstu ovih
Statističkih standarda. Navođenje izvornoga statističkog normativa koji je u
cijelosti ili djelomično preuzet u ovim standardima, nužno je zbog uvođenja
novih pojmova i definicija koji se razlikuju od dosadašnje statističke teorije
i prakse te treba izbjeći eventualnu zabunu pri njihovoj interpretaciji od
korisnika ili poistovjećivanje s nekim sličnim ili istim izrazima koji se
koriste u drugim statističkim istraživanjima RH u nekome drugom kontekstu.
Pojam industrije u istraživanju SPS-ind
Pojam industrije koji se koristi u ovom istraživanju SPS-ind, definiran je
trima područjima NKD-a 2002.5): C Rudarstvo i vađenje, D Prerađivačka
industrija i E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom, odnosno
odjeljcima djelatnosti NKD-a 2002. od 10. do 41. i u daljem tekstu referira se
kao sektor industrije. Definicija tog pojma u skladu je s definicijom sektora
industrije iz SBS-R EU-a jer je NKD 2002. strukturom i opisima djelatnosti
izveden iz Statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti EU-a, NACE Rev.
1.16) i razlikuje se samo na razini podrazreda NKD-a 2002. (peteroznamenkasta
brojčana oznaka), koji su uvedeni zbog specifičnih nacionalnih zahtjeva.
Nacionalna raščlamba NKD-a 2002. nema neposredan utjecaj na rezultate
istraživanja SPS-ind jer su statističke jedinice i njihov obuhvat određeni na
razini skupina djelatnosti NKD-a 2002. (troznamenkasta brojčana oznaka).
Usporedivost s prethodnim serijama podataka. Istim pojmom sektora industrije
Državni zavod sa statistiku koristio se u godišnjim istraživanjima industrije
(IND-21) počevši od 1995., a u mjesečnim istraživanjima industrije (IND-1) od
1997. Prvi prikupljeni, obrađeni i objavljeni podaci o strukturi industrijske
proizvodnje prema konceptu ESA-e 95 7) EU-a (i izabranih varijabli SBS-R)
odnose se na serije podataka iz Godišnjeg izvještaja industrije (IND-21) za
sljedeće godine: od 1998. do 2001. U navedenom razdoblju provodilo se
zajedničko istraživanje IND-21 za istraživanje PRODCOM o industrijskoj
proizvodnji (tablica 1.) i dio istraživanja SPS-ind Elementi računa
proizvodnje (tablice 2. i 3.). U 2003. zajedničko istraživanje IND-21
revidirano je i razdvojeno u dva samostalna istraživanja. Tako je SPS-ind
postalo samostalno istraživanje i provelo se za 2002. i 2003. na temelju istih
Statističkih standarda za Strukturno-poslovno istraživanje industrije (NN, br.
78/03.). Rezultati svih dosadašnjih godišnjih istraživanja SPS-ind, od 1998.
do 2003., potpuno su usporedivi, osim za nova obilježja koja su uvedena za
SPS-ind za 2002. i 2003., za koja postoje dvogodišnje serije. Rezultati i
ovoga revidiranog istraživanja SPS-ind za 2004. bit će potpuno usporedivi za
isti skup SPS-ind pokazatelja, a za novouvedena obilježja bit će kraće serije.
Revizije istraživanja SPS-ind uvode se isključivo zbog potrebe daljeg
usklađivanja nacionalnih statistika industrije s konceptom, definicijama i
klasifikacijama statistika industrije EU-a, odnosno Eurostata, koji je
nadležan za realizaciju kontinuiranog procesa statističke harmonizacije država
koje su već članice EU-a, te integraciju onih koje se pripremaju to postati.
Svrha i cilj istraživanja SPS-ind
Svrha prikupljanja SPS podataka jest osigurati elemente za obračun računa
proizvodnje prema konceptu ESA-e 95 EU-a, koji se koristi za sagledavanje
temeljnih pokazatelja o poslovanju i strukturi sektora industrije, za analizu
strukturnih promjena unutar procesa pretvorbe i za sagledavanje elemenata koji
utječu na njihov razvoj. Ciljevi istraživanja višestruki su: a) osigurati
pouzdane i ažurne statističke podatke za određivanje strukture i pondera koji
se koriste pri obračunavanju indeksa obujma industrijske proizvodnje i drugih
pokazatelja kratkoročnih statistika industrije, b) osigurati svim relevantnim
korisnicima dovoljan skup pokazatelja o poslovanju industrijskih poduzeća,
strukturi i dodanoj vrijednosti sektora industrije, c) osigurati pouzdane i
ažurne SPS-ind pokazatelje za potrebe nacionalnih računa, posebice za obračun
godišnjeg BDP-a sektora industrije i d) uskladiti statističko praćenje
industrije prema konceptu strukturno-poslovnih statistika EU-a.
Dugoročni je cilj istraživanja SPS-ind i uspostava jedinstvenoga metodološkog
okvira za objedinjavanje statističkih podataka iz proizvodnih, kratkoročnih i
strukturnih statistika industrije te uspostava statistički baziranoga registra
za sektor industrije, kako bi se osigurale relevantne, točne, pouzdane i
komparabilne statističke informacije o naturalnim, vrijednosnim i strukturnim
pokazateljima tog segmenta gospodarstva za njegovo mjerenje, valoriziranje i
analiziranje sa svih aspekata na međunarodno usporediv način, te na temelju
njih donosile adekvatne mjere koje će utjecati na njihov rast i razvoj.
Usklađenost ovih statistika sa SBS-R za sektor industrije u I. fazi uvođenja
SPS-ind statistika uglavnom je na agregatnoj razini, a njihova će se raščlamba
na razinu svih varijabli po SBS-R za sektor industrije uvesti u okviru II.
faze, koja će implicirati bitno proširenje sadržaja i novi pristup ovom
istraživanju.
Predmet istraživanja SPS-ind
Predmet su istraživanja SPS-ind, u skladu sa svrhom i ciljevima istraživanja,
struktura djelatnosti industrijskih poduzeća i onih neindustrijskih koja u
svom sastavu imaju dio ili dijelove koji obavljaju industrijsku proizvodnju te
poslovni podaci za poduzeća i njihove dijelove. Obilježja koja se prikupljaju
na obrascu IND-21/SPS jesu sljedeća: elementi računa proizvodnje u
financijskom izrazu, tj. podaci o intermedijarnoj potrošnji, prihodima od
prodaje proizvoda i ostalim prihodima, PDV-u i drugim porezima na proizvodnju
i uvoz, subvencijama i dotacijama, stanju zaliha i nedovršene proizvodnje na
početku i kraju godine; podaci u financijskom izrazu o troškovima osoblja
poduzeća, ukupno i raščlanjeno na bruto plaće i nadnice zaposlenih te na
doprinose poslodavaca za socijalno osiguranje; naturalni podaci o prosječnom
broju zaposlenih, ukupno i raščanjeno na plaćene i neplaćene zaposlenike;
informacije o e-poslovanju poduzeća (Anketa o elektroničkom poslovanju
poduzeća). S obzirom na predmet istraživanja SPS-ind, strukturu industrije,
podaci se prikupljaju za glavne i sporedne djelatnosti industrijskih poduzeća
i onih neindustrijskih ako imaju barem jednu sporednu djelatnost industrije.
Iz tih su razloga svakoj izvještajnoj jedinici za potrebe istraživanja SPS-ind
određene statističke jedinice – poduzeća i njihove industrijske lokalne
jedinice na razini industrijskih skupina djelatnosti NKD-a 2002.
(troznamenkasta brojčana oznaka) jer se svi podaci u ovom istraživanju
prikupljaju, osim za RH ukupno, i za razinu županija radi osiguravanja
regionalnih SPS-ind pokazatelja.
Izvještajne jedinice dužne su dostaviti podatke o predmetu istraživanja
SPS-ind za sve svoje statističke jedinice navedene u adresaru za SPS-ind za
izvještajnu godinu, na odgovarajućim obrascima IND-21/SPS za izvještajnu
godinu.
Pravna osnova istraživanja SPS-ind
Istraživanje SPS-ind za izvještajnu godinu provodi se na osnovi Zakona o
službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03.) slijedeći koncepte i
definicije te druge upute koje su navedene u ovim Statističkim standardima.
Obveza davanja podataka za sva statistička istraživanja koja provodi Državni
zavod za statistiku i drugi nosioci službene statistike temelji se na člancima
35. i 38. (stavak 1.) Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br.
103/03.).
Nedostavljanje podataka ili dostavljanje netočnih, nepotpunih ili neažurnih
podataka u propisanom sadržaju i rokovima povlači kaznene odredbe iz članaka
69. i 70. navedenog Zakona.
Zašita pojedinačnih podataka u istraživanju SPS-ind
Pojedinačni podaci koji će se prikupiti ovim istraživanjem SPS-ind za 2004. i
sljedeće godine koristit će se isključivo u statističke svrhe, u skladu s
odredbama Zakona o službenoj statistici o povjerljivosti pojedinačnih
statističkih podataka (članci 59. do 66.).
II. KONCEPTI I DEFINICIJE ISTRAŽIVANJA
SPS-ind
Intermedijarna potrošnja
(Intermediate consumption)
Intermedijarna potrošnja predstavlja vrijednost svih dobara i usluga
korištenih kao input (ulaz) u proizvodnju te potrošenih za vrijeme proizvodnog
procesa, osim potrošnje fiksne aktive (zgrade, strojevi, oprema, zemljište),
čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnoga kapitala. Dobra i usluge mogu
se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. U intermedijarnu
potrošnju bilježe se dobra i usluge koje se koriste kao input u pomoćne
djelatnosti, a raspoređuju se srazmjerno po lokalnim JVD-ima.
Vrijednost intermedijarnih dobara i usluga obračunava se po kupovnim cijenama
(isključujući odbitni PDV) sličnih dobara i usluga u vrijeme ulaza u
proizvodni proces. Bilježe se na sljedeći način: dobra se bilježe kada su
stvarno potrošena (a ne kada su kupljena i stavljena u skladište), a usluge se
bilježe u vrijeme kupnje ili nabave, osim transportnih usluga u specifičnim
slučajevima (vidi objašnjenja za retke 3.–5.).
Kupovne cijene
(Purchaserž prices)
Kupovna cijena jest cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode, a uključuje
sve poreze i pristojbe osim PDV-a i ostalih odbitnih poreza na proizvode (npr.
trošarine) te subvencija na proizvode. U kupovnu cijenu treba uključiti i bilo
koji trošak prijevoza koji kupac plaća odvojeno na mjestu isporuke, a treba
odbiti cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan sezone i kamatu ili
naplaćenu uslugu u kreditnim aranžmanima ili neke naplate kao rezultat
neplaćanja u roku. Po kupovnim (nabavnim) cijenama prema konceptu SPS-a i
ESA-e 95 EU-a bilježi se vrijednost intermedijarne potrošnje, ali po tekućim
kupovnim cijenama istovrsnih dobara i usluga u vrijeme kada ulaze u proizvodni
proces (kada se troše), a ne kada su kupljeni (nabavljeni) i stavljeni u
skladište.
Proizvodnja – Output
(Production – Output)
Proizvodnja označava proces ili obradu, a output je rezultat/izlaz iz te
proizvodnje. Output se sastoji od svih dobara i usluga proizvedenih u
obračunskom (referentnom) razdoblja unutar granice proizvodnje. Prema
definicijama SPS-a i ESA 95, u granicu proizvodnje ulaze: a) tržišna
proizvodnja, b) proizvodnja proizvoda za vlastitu finalnu uporabu, tj.
vlastite bruto investicije u fiksni kapital (uključuje i proizvodnju proizvoda
za vlastitu finalnu potrošnju, ali samo u sektoru kućanstva) i c) ostalu
netržišnu proizvodnju, tj. onu koja se isporučuje jedinicama besplatno ili po
cijenama koje nisu ekonomski bitne. Vrijednost outputa uvijek se obračunava po
bazičnim cijenama, a bilježi se kada je proizveden, a ne kada je naplaćen od
kupca.
Output je ovdje definiran u kontekstu SPS-a i računa proizvodnje prema ESA-i
95, što znači da se odnosi na statističke jedinice – poduzeće i lokalni JVD –
a ne na proces proizvodnje.
Bazična cijena
(Basic price)
Bazična cijena jest cijena koju prima proizvođač od kupca za jedinicu dobra
ili usluge koju je proizveo, tj. njegov output, i koja je umanjena za
cjelokupan porez na tu jedinicu koji se obračunava kao posljedica proizvodnje
ili prodaje (tj. porez na proizvode) te uvećana za cjelokupni iznos subvencija
na tu jedinicu (tj. subvencije na proizvode). Transportne usluge uključene su
u bazičnu cijenu ako ih proizvođač naplaćuje istim računom, čak i kada su
iskazane kao zasebna stavka na računu. Međutim, ako proizvođač izdaje poseban
račun za transportne usluge, one se ne uključuju u bazičnu cijenu.
Bruto dodana vrijednost – BDV
(Gross value added – GVA)
Pema konceptu ESA-e 95, BDV je definiran kao vrijednost proizvodnje koja je
umanjena za vrijednost intermedijarne potrošnje. Može se mjeriti bruto ili
neto, tj. prije ili nakon odbijanja potrošnje fiksnoga kapitala.
BDV mjeri doprinos što ga BDV-u daje svaki pojedini proizvođač, vrsta
djelatnosti ili sektor. U ovim Statističkim standardima račun proizvodnje
mjeri doprinos što ga BDP-u daju samo industrijski proizvođači, industrijske
vrste djelatnosti i industrijski dio sektora nefinancijskih poduzeća.
Račun proizvodnje
(Production account)
U računu proizvodnje bilježi se djelatnost proizvodnje dobara i usluga prema
konceptu ESA-e i SNA. To znači da sadržaj računa nije određen samo pojmovnim
okvirom, definicijama i klasifikacijama nego i načinom na koji se tumači i
primjenjuje u praksi. U drugim kontekstima može imati drugačije značenje.
U račun proizvodnje ulaze tri temeljna elementa: proizvodnja/output,
intermedijarna potrošnja i potrošnja fiksnoga kapitala. Njegova je
izravnavajuća stavka bruto dodana vrijednost, koja se mjeri bruto ili neto,
tj. prije ili nakon odbijanja potrošnje fiksnoga kapitala.
Opće pravilo bilježenja i vrednovanja u računu proizvodnje
(General rule for recording and evaluation in production account)
U računu proizvodnje output se bilježi kao izvor (resource), a intermedijarna
potrošnja kao uporaba (use). Output se vrednuje u bazičnim cijenama, a
intermedijarna potrošnja u kupovnim cijenama.
Izvještajne jedinice istraživanja SPS-ind
Izvještajne jedinice istraživanja SPS-ind za 2004. jesu svi poslovni subjekti
(pravne i fizičke osobe) koje su u Registru poslovnih subjekata (RPS)8)
razvrstani u djelatnost industrije odnosno u područja C, D i E (odjeljci 10 do
41) prema NKD-u 2002. (pravne osobe) ili obavljaju industrijsku djelatnost
prema informacijama iz Obrtnog registra (fizičke osobe) ili drugih sekundarnih
izvora. Izvještajne su jedinice i one pravne ili fizičke osobe koje nisu
razvrstane prema glavnoj djelatnosti u industriju, ali imaju dijelove koje se
bave industrijskom djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno
konstituirani ili nisu (sekundarne djelatnosti poslovnih subjekata).
Izvještajne jedinice najčešće su trgovačka društva ili obrtnici, a mogu biti
sve druge pravne ili fizičke osobe koje su bile aktivne u izvještajnoj godini
(2004.) i bavile su se industrijskom djelatnosti na teritoriju RH, a prema
kriteriju obuhvata se nalaze u adresaru IND-21/SPS za 2004.
Izvještajne jedinice definirane su adresarom IND-21/SPS, a identifikacijski
podaci za izvještajnu jedinicu uglavnom su i identifikacijski podaci
trgovačkih društava te drugih pravnih osoba koje se bave industrijskom ili
neindustrijskom djelatnosti. Izvještajne jedinice dužne su dostaviti podatke
za sve statističke jedinice koje se nalaze u adresaru IND-21/SPS, a ručno su
im upisane (šifrirane) na obrascu IND-21/SPS u tablici 1., koji im dostavlja
županijski ured za statistiku s njihova područja. U slučaju da se neka
izvještajna jedinica nije bavila industrijskom proizvodnjom u izvještajnoj
godini iako je u RPS-u razvrstana u industrijsku djelatnost, dužna je popuniti
podatke u stupcu za statističku jedinicu – poduzeće i u stupcu za
neindustrijske djelatnosti.
Statističke jedinice općenito
Širok je raspon informacija potreban kako bi se stvorila cjelovita statistička
slika o industriji ili nekoj drugoj gospodarskoj djelatnosti. Kako bi se na
zadovoljavajući način moglo promatrati i analizirati SPS-ind pokazatelje,
nužno je bilo definirati obitelj statističkih jedinica (family of statistical
units) jer u praksi većina jedinica obavlja nekoliko različitih vrsta
djelatnosti, a ustrojstvena razina na kojoj je moguće prikupiti podatke varira
u odnosu na vrstu podataka. Prema metodologiji NKD-a 2002.9), izrađenoj
temeljem Uvoda u NACE Rev. 1.1, karakteristične jedinice koje obavljaju
određene djelatnosti razvrstavaju se u glavnu, sporednu i pomoćnu djelatnost
na temelju jasno određenih kriterija, a treba ih voditi u statističkim
registrima i raznim adresarima. Kriteriji za razvrstavanje statističkih
jedinica iz uvoda u NACE Rev. 1.1 navedeni su u EU-ovu normativu »Uredba o
statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava EU-a«
10), a usklađeni su s metodološkim okvirom ESA-e 95. Statistička jedinica može
biti prepoznatljiva pravna ili fizička jedinica ili statistička konstrukcija.
Različite vrste statističkih jedinica koriste se za različite potrebe, ali
svaka je jedinica poseban entitet koji je definiran tako da ga je moguće
prepoznati i odrediti te izbjeći zamjenjivanje s bilo kojom drugom vrstom
jedinice te je iznimno važno da budu razvrstane prema NKD-u 2002. na isti
način u svim statističkim istraživanjima kako bi se statistički podaci mogli
objediniti i kako bi se mogao spriječiti duplicitet ili neobuhvaćanje.
Iz svih navedenih razloga i zbog nedostatka statističkoga poslovnog registra,
koji Državni zavod za statistiku tek izgrađuje (RPS je administrativni
registar), Odjel statistike industrije i energije samostalno određuje
statističke jedinice za sva poslovna istraživanja industrije i izrađuje
adresare za statistička istraživanja industrije vodeći računa o njihovoj
usporedivosti. Taj koncept konsolidacije adresara za statistička istraživanja
industrije prvi je put primijenjen u godišnjem istraživanju industrije IND-21
za 1998., čiji su sastavni dio bili i podaci istraživanja SPS-ind kako bi se
osigurala nacionalna konzistentnost pokazatelja statistike industrije i
njihova usporedivost s EU-om. Za istraživanje IND-21 odnosno danas IND-21/SPS,
izabrane su statističke jedinice pod nazivom poduzeće i industrijska lokalna
jedinica prema vrsti djelatnosti (u daljem tekstu: lokalni JVD). Izabrane
statističke jedinice korištene su pri izradi adresara statističkih jedinica za
ovo istraživanje.
Statističke jedinice istraživanja SPS-ind
Statističke jedinice istraživanja SPS-ind za 2004. jesu industrijska poduzeća
i industrijski lokalni JVD-i te neindustrijska poduzeća u cjelini ako imaju
barem jedan industrijski lokalni JVD.
Statističke jedinice – poduzeća i industrijske lokalne JVD-e, kako je već
spomenuto, neposredno je odredio Odjel za statistiku industrije i energije
Državnog zavoda za statistiku te je izradio adresar statističkih jedinica za
IND-21/SPS za 2004., koji se dostavlja svim sudionicima u provedbi
istraživanja SPS-ind (vidi organizaciju provedbe). Adresar statističkih
jedinica za IND-21/SPS za 2004. sadrži adresne podatke o izvještajnim
jedinicama i statističke jedinice – lokalne JVD-e za koje se podaci trebaju
popuniti. Sve izvještajne jedinice koje se nalaze u adresaru IND-21/SPS za
2004. ujedno su statistička jedinica – poduzeće (industrijsko i
neindustrijsko), a svakom poduzeću određen je barem jedan industrijski lokalni
JVD kao dio poduzeća za koji je također obvezan iskazati podatke.
Neindustrijske djelatnosti industrijskih i neindustrijskih poduzeća nisu
posebno raščlanjene, nego se iskazuju ukupno u stupcu »neindustrija« obrasca
IND-21/SPS i zbog toga nisu posebno razdvojene u adresaru.
Definicije statističkih jedinica istraživanja SPS-ind za 2004. – poduzeća i
industrijskih lokalnih JVD-a dajemo u nastavku radi objašnjenja i boljeg
razumijevanja statističkih pojmova koji se koriste u ovom istraživanju od
strane svih sudionika u provedbi ovog istraživanja kako bi se podaci mogli
ispravno popuniti. S obzirom na iznimnu važnost ove materije, posebno za
interpretaciju dobivenih pokazatelja i zbog nepostojanja konzistentne
statističke terminologije u RH, dajemo njihove pojedinačne definicije preuzete
iz standarda EU-a, a u zagradi izvorni naziv na engleskom jeziku.
Poduzeće (Enterprise) najmanja je kombinacija pravnih jedinica koja čini
organizacijsku jedinicu za proizvodnju dobara i usluga, ima određeni stupanj
autonomije pri odlučivanju, posebno pri raspoređivanju vlastitih resursa.
Poduzeće obavlja jednu ili više djelatnosti na jednoj ili više lokacija.
Poduzeće može biti samo jedna pravna jedinica. Pod tim pojmom podrazumijeva se
pravna i fizička osoba.
Industrijska poduzeća (Industrial Enterprises) jesu svi poslovni subjekti, tj.
sva trgovačka društva i druge pravne ili fizičke osobe koje su u Registru
poslovnih subjekata (RPS) 11) razvrstane u glavnu djelatnost nekog od
podrazreda industrije u područjima C, D i E prema NKD-u 2002. (odjeljci 10 do
41) odnosno u Obrtnom registru za fizičke osobe (npr. obrtnike), bez obzira na
njihove pravno ustrojbene oblike.
Neindustrijska poduzeća (Non-Industrial Enterprises) jesu svi poslovni
subjekti, tj. sva trgovačka društva i druge pravne ili fizičke osobe koji u
RPS-u nisu razvrstani u glavnu djelatnost nekog podrazreda industrije odnosno
u Obrtnom registru za fizičke osobe (npr. obrtnike), ali imaju dio ili
dijelove koji su se tijekom izvještajne godine bavili nekom industrijskom
djelatnošću (sekundarne djelatnosti poduzeća), prema definiciji industrije iz
ovog istraživanja
Lokalni JVD (Local Kind-of Activity Unit – LKAU) grupira sve dijelove jednog
poduzeća koji pridonose obavljanju jedne djelatnosti na razini troznamenkastog
razreda NKD-a 2002. (odnosno četveroznamenkastoj razini prema kriterijima
EU-a), a koje su locirane na jednom zemljopisno određenome mjestu. Svako
poduzeće prema tom kriteriju ima barem jedan lokalni JVD jer se skup svih
lokalnih JVD-a uključenih u istu ili sličnu vrstu djelatnosti koristi za
analizu te djelatnosti prema načelu »čistih djelatnost«.
Međutim, statističke jedinice istraživanja SPS-ind jesu industrijski JVD-i
industrijskih i neindustrijskih poduzeća, koji su određeni grupiranjem glavne
i/ili sekundarnih djelatnosti industrijskih poduzeća i sekundarne djelatnosti
neindustrijskih poduzeća, pod uvjetom da su se bavili jednom od industrijskih
djelatnosti na razini troznamenkastog razreda NKD-a 2002. (skupine 10.1 do
41.0), a koje su locirane na jednom zemljopisno određenome mjestu koje se u
istraživanju SPS-ind podudara s administrativnim područjem županije. Drugim
riječima, za njihovo određivanje koristio se kriterij djelatnost/županija. Pri
određivanju statističkih jedinica za SPS istraživanje za 2004. nisu određivani
neindustrijski dijelovi poduzeća na razini lokalnih JVD-a, nego su agregirani
u jedan široki JVD »neindustrije« bez obzira na vrste neindustrijskih
djelatnosti ili njihove lokacije (vidi posljednji stupac na obrascu) jer nisu
predmet ovog istraživanja.
Industrijski lokalni JVD tako čini jedan dio ili nekoliko dijelova zajedno
jednoga industrijskog ili neindustrijskog poduzeća odnosno izvještajne
jedinice koji je obavljao samo jednu od industrijskih vrsta djelatnosti na
razini troznamenkastog razreda NKD-a 2002. (skupine 10.1 do 41.0) na području
jedne županije.
Svako industrijsko ili neindustrijsko poduzeće odnosno izvještajna jedinica
koja se nalazi u adresaru IND-21/SPS prema ovom kriteriju ima barem jedan
industrijski lokalni JVD, i to u slučajevima kada je jedan ili više njegovih
dijelova obavljalo industrijsku djelatnost na teritoriju samo jedne županije
ili ako nema dijelova (sve u sjedištu). U svim drugim slučajevima određene su
dvije i više industrijskih lokalnih jedinica u adresaru IND-21/SPS za 2004.,
tj. za svaku vrstu djelatnosti po jednu i za svaku županiju po jednu, ako nisu
locirane na istoj.
Industrijski lokalni JVD-i industrijskih poduzeća određeni su od jednog ili
više dijelova industrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica kojima je
glavna djelatnost industrija, na temelju informacija iz sekundarnih izvora
(druga istraživanja industrije).
Industrijski lokalni JVD-i neindustrijskih poduzeća određeni su na isti način,
od jednog ili više dijelova neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih
jedinica kojima je glavna djelatnosti izvan industrije, ali imaju dijelove
koji su se bavili industrijskom djelatnošću kao sporednom (ili su pogrešno
razvrstani u administrativnim izvorima).
Između poduzeća i lokalnog JVD-a postoji hijerarhijski odnos. Poduzeće sadrži
jedan ili više lokalnih JVD-a, ali lokalni JVD uvijek pripada samo jednom
poduzeću. Dodatno, lokalni JVD u skladu je s operativnom definicijom pojma
»pogon« (Establishment) prema svjetskome statističkom standardu UN-a
navedenome u uvodnom dijelu ISIC-a Rev. 3.1. 12)
U većini slučajeva industrijskom ili neindustrijskom poduzeću odnosno
izvještajnoj jedinici određen je samo jedan industrijski lokalni JVD. Iznimno,
u slučajevima kada izvještajne jedinice – industrijska ili neindustrijska
poduzeća – imaju dijelove koji obavljaju nekoliko industrijskih vrsta
djelatnosti na području različitih županija, određeno im je više od jednoga
industrijskog lokalnog JVD-a u adresaru IND-21/SPS za izvještajnu godinu.
Pri određivanju statističkih jedinica za SPS istraživanje za 2004. nisu uzeti
u obzir dijelovi (ili dio) industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno
izvještajnih jedinica koji su »fizički« izvan teritorija RH radi usklađivanja
s konceptima i definicijama SPS istraživanja EU-a, tj. radi izbjegavanja
dupliciteta podataka o industrijskoj djelatnosti na razini EU-a.
Pojam tako definiranih statističkih jedinica – industrijskih poduzeća i
industrijskih JVD-a industrijskih i neindustrijskih poduzeća – koristi se
isključivo za potrebe provedbe istraživanja SPS-ind, a u drugim kontekstima
one mogu imati drugačije značenje. Usklađen je u najvećoj mjeri s definicijom
statističkih jedinica SPS istraživanja EU-a prema definicijama statističkih
jedinica EU-a. 13) Manja odstupanja postoje isključivo zbog specifične
nacionalne namjene ovog istraživanja (regionalni SPS pokazatelji na razini
županija i statističkih regija) i radi smanjenja opterećenosti izvještajnih
jedinica (lokalitet se promatra agregirano).
Obuhvat istraživanja SPS-ind
Obuhvat statističkih jedinica (poduzeća i lokalnih JVD-a) odnosno trgovačkih
društava i drugih pravnih osoba te njihovih dijelova koji se bave
industrijskom djelatnošću nije potpun. U istraživanju SPS-ind obuhvaćaju se
statističke jedinice s 10 i više zaposlenih, uz uvjet da tako obuhvaćen broj
statističkih jedinica zajedno osigurava udio svake pojedinačne industrijske
skupine NKD-a 2002. (od 10.1 do 41.0) od najmanje 90% u bruto dodanoj
vrijednosti odgovarajućeg odjeljka industrije u RH. Drugim riječima, za
obuhvat statističkih jedinica primjenjuje se »načelo čistih djelatnosti«, a ne
tzv. organizacijsko načelo (obuhvat prema glavnim djelatnostima koje se vode u
RPS-u ili drugim registrima i evidencijama).
Ako se obuhvat, prema kriteriju udjela svake skupine NKD-a 2002. od najmanje
90% u bruto dodanoj vrijednosti odgovarajućeg odjeljka NKD-a 2002., ne postiže
selekcijom s 10 i više zaposlenih, obuhvatit će se i statističke jedinice s
manje od 10 zaposlenih do granice ciljanog obuhvata prema istom kriteriju
udjela u bruto dodanoj vrijednosti.
Obuhvat statističkih jedinica određuje Državni zavod za statistiku u adresaru
statističkih jedinica za IND-21/SPS za izvještajnu godinu, a šalje se svakom
uredu državne uprave u županiji – službi za gospodarstvo (uredu za
statistiku), u daljem tekstu: županijskom uredu za statistiku, prilikom
distribucije obrazaca na teren. Ako neki županijski ured za statistiku smatra
da je neka statistička jedinica s gledišta županije važna, a nije uvrštena u
adresar IND-21/SPS, treba dostaviti osnovne podatke o toj jedinici u Državni
zavod za statistiku, koji će na temelju dostavljenih informacija ustanoviti
njihovu važnost s aspekta regije/županije (prema statističkim regijama u
skladu s NUTS-om II EU-a) 14) i s aspekta RH te ga eventualno naknadno
uključiti u adresar IND-21/SPS.
Adresarom IND-21/SPS obuhvaćene su prema kriteriju selekcije sva trgovačka
društva i druge pravne osobe i njihovi dijelovi te fizičke osobe koje su
obavljale industrijsku djelatnost u izvještajnoj godini, bez obzira na to jesu
li je obavljale cijele godine ili nisu, jesu li u toj godini počele raditi ili
su te godine prestale raditi, preregistrirale se u drugu djelatnost ili
slično.
Industrijski lokalni JVD-i izvještajnih jedinica odnosno poduzeća koja se
fizički nalaze izvan teritorija RH, ne obuhvaćaju se ovim istraživanjem.
Periodika i izvještajno razdoblje istraživanja SPS-ind
Istraživanje SPS-ind u pravilu se provodi jedanput u godini. Izvještajno
razdoblje jest godina dana, a podudara se s kalendarskom godinom kako se
bilježi u poslovnim, knjigovodstvenim i drugim administrativnim evidencijama,
odnosno npr. razdobljem od 1. siječnja do 31. prosinca 2004., koja je ujedno
izvještajna godina u istraživanju SPS-ind za 2004.
Metoda prikupljanja SPS-ind podataka
Za provedbu istraživanja SPS-ind za 2004. koristi se izvještajna metoda.
Izvještajne jedinice daju odgovarajuće podatke na obrascu IND-21/SPS za sve
statističke jedinice koje su im određene u adresaru IND-21/SPS, i to: a) za
statističku jedinicu – poduzeće na temelju knjigovodstvenih podloga, a za b)
statističke jedinice – industrijske lokalne JVD-e i na temelju stručnih
procjena, ako za sva tražena obilježja ne raspolažu podacima u istim
knjigovodstvenim evidencijama kao i za neindustrijske dijelove – ukupno, u
predviđenom stupcu obrasca IND-21/SPS.
Podatke na obrascu IND-21/SPS izvještajne jedinice dostavljaju nadležnom
županijskom uredu za statistiku u roku koji im se odredi, a na temelju
Godišnjega provedbenog plana za tekuću godinu.
Organizacija provedbe istraživanja
U provedbi istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike
Hrvatske i uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku.
Državni zavod za statistiku izrađuje metodologiju, obrađuje podatke za
Republiku Hrvatsku i županije te kontinuirano osigurava stručnu pomoć
područnoj statistici, sastavlja adresar IND-21/SPS za izvještajnu godinu,
tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne za provedbu
istraživanja uredima državne uprave u županijama – uredima za statistiku,
koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na
magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve
rezultate te objavljuje i diseminira rezultate istraživanja SPS-ind. Prema
potrebi, Državni zavod za statistiku održava i stručnu obuku po pojedinim
županijskim središtima i zajedno s područnim statističarima neposredno obilazi
izvještajne jedinice, a o važnijim metodološkim teškoćama razgovara izravno s
izvještajnom jedinicom.
Uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku distribuiraju
kompletiran materijal izvještajnim jedinicama prema adresaru IND-21/SPS, koji
im dostavlja Državni zavod za statistiku i obavještava ih za koje su
statističke jedinice dužne popuniti podatke na obrascu IND-21/SPS; brinu se da
u roku koji su odredili dobiju ispunjene obrasce IND-21/SPS od izvještajnih
jedinica; šifriraju identifikacijske podatke za izvještajne jedinice/poduzeća
i industrijske lokalne JVD-e na obrascu IND-21/SPS ako to nije izvršila
izvještajna jedinica koja je dostavila podatke; kontroliraju potpunost i
točnost podataka u tablicama obrasca IND-21/SPS; brinu se da kontroliran
materijal u roku dostave u Državni zavod za statistiku te da u tijeku
logičko-računske i analitičke kontrole materijala u DZS-u, i na zahtjev DZS-a,
provjeravaju iskazane podatke u dostavljenim obrascima IND-21/SPS izvještajnih
jedinica sa svog područja.
Obrada, analiza i rezultati istraživanja SPS-ind
Obrada podataka iz istraživanja SPS-ind izvršit će se do razine skupine NKD-a
2002. za RH, a najvažnije obrade izvršit će za županije i statističke regije u
skladu s NUTS II i NUTS III konceptom EU-a.
Prvi privremeni rezultati istraživanja SPS-ind bit će objavljeni u Priopćenju
Državnog zavoda za statistiku pod nazivom »Osnovni strukturno-poslovni
pokazatelji industrije«. Priopćenje će biti dostupno i na internetskim
stranicama DZS-a: http://www.dzs.hr, u roku definiranome godišnjim Programom
publiciranja DZS-a (također dostupan na navedenim internetskim stranicama
DZS-a).
Detaljnija obrada istraživanja SPS-ind publicirat će se u Statističkom
izvješću Državnog zavoda za statistiku pod nazivom »Osnovni
strukturno-poslovni pokazatelji industrije – detaljni godišnji rezultati«.
Napominjemo da su godišnje serije podataka za 1998. do 2001. objavljene pod
nazivom Industrija, Godišnji izvještaj industrije, zajedno s podacima iz
istraživanja IND-21/PRODCOM za navedene godine, a za izvještajne godine 2002.
i 2003. pod istim nazivom. Izabrani podaci ovog istraživanja objavljuju se i u
Statističkom ljetopisu Republike Hrvatske (počevši od podataka za 2002.) te
eventualno u izvanrednim izdanjima i posebnim publikacijama Državnog zavoda za
statistiku.
Osim navedenih izdanja Državnog zavoda za statistiku, podaci iz istraživanja
SPS-ind bit će diseminirani Eurostatu i objavljeni u Eurostatovim
publikacijama, npr. »Strukturno-poslovne statistike država kandidata«
(Structural Business Statistics, Candidate countries). Primjenom
harmoniziranih statističkih normativa EU-a izabrani podaci iz ovog
istraživanja bit će pohranjeni i na Eurostatovu bazu podataka NewCronos (Theme
4, Domain SBS – collection annual enterprise statistics – dtf file and cc). U
dogledno vrijeme Državni zavod za statistiku će i domaćim korisnicima
izgraditi sličnu bazu te osigurati dostupnost podataka na svojim internetskim
stranicama, a metapodaci već se nalaze na internetskim stranicama Državnog
zavoda za statistiku od 2003. i na internetskim stranicama »Narodnih novina«,
gdje se u pravilu objavljuju.
III. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA
IND-21/SPS
A) OPĆE UPUTE
Tko je dužan dostaviti podatke, kako i do kada. Obrazac IND-21/SPS dostavlja
se Državnom zavodu za statistiku jedanput u godini, a popunjavaju ga
izvještajne jedinice u roku koji im je određen. Ako pojedine izvještajne
jedinice ne raspolažu evidencijama na razini statističkih jedinica – lokalnih
JKVD-a koje su određene adresarom IND-21/SPS za izvještajnu godinu,
izvještajne jedinice dužne su podatke procijeniti na temelju ocjene
stručnjaka.
Način i redoslijed upisivanja podataka. Podaci se upisuju u obrazac IND-21/SPS
tako da se prvo popune identifikacijski podaci o izvještajnoj jedinici, a
zatim se popunjavaju podaci u tablici 1. na razini statističkih jedinica –
poduzeća i industrijskih lokalnih JVD-a koji su im određeni adresarom
IND-21/SPS. Izvještajne jedinice koje imaju više od sedam industrijskih
lokalnih JVD-a određenih adresarom IND-21/SPS popunjavaju podatke u tablici 1.
za prvih sedam industrijskih lokalnih JVD-a, a za preostale industrijske
lokalne JVD-e na još jednom obrascu IND-21/SPS. Na drugom obrascu IND-21/SPS
treba popuniti podatke samo za tabelu 1., a za sve ostale podatke o
identifikaciji izvještajne jedinice, stupac za »neindustrijske djelatnosti«
tablice 2. i 3., koji se traže u ovom istraživanju, treba popuniti na prvom
obrascu IND-21/SPS, a odgovorne osobe ga i vlastoručno potpisuju.
Izvještajne jedinice – industrijska i neindustrijska poduzeća popunjavaju
podatke u svim stupcima tablice 1. (za poduzeće ukupno, za industrijske
lokalne JVD-e i za neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno). Drugim
riječima, podatke u tablici 1. izvještajna jedinica treba popuniti za svoje
dijelove koji se bave industrijskom proizvodnjom – industrijske lokalne JVD-e
(djelatnosti skupina 10.1 do 41.0 NKD-a 2002.), kao i posljednji stupac za
svoje dijelove koji su se bavili neindustrijskim djelatnostima, izvještajne
jedinice – ukupno, bez obzira na to je li izvještajna jedinica/poduzeće
registrirano u industriji ili neindustriji. U tablici 2. izvještajne jedinice
popunjavaju podatke samo za isporuke/primitke koje su međusobno izvršile
industrijske lokalne jedinice iste izvještajne jedinice/poduzeća. Anketa o
elektroničkom poslovanju, s posljednje stranice obrasca IND-21/SPS, popunjava
se izvještajnu jedinicu u cjelini, a ne za dijelove.
Način distribucije i prikupljanja podataka za istraživanje SPS-ind vezan je za
izvještajne jedinice/pravne osobe, a ne za njezine dijelove/pojedinačne
lokalne JVD-e. Određen je adresarom IND-21/SPS radi racionalizacije i
smanjenja troškova slanja statističkih podataka od strane izvještajnih
jedinica i županijskih ureda za statistiku te pojednostavljenja unosa podataka
jer se identifikacija izvještajne jedinice unosi samo jedanput za sve njezine
lokalne JVD-e. Jedan od razloga je i taj što financijske pokazatelje za
lokalne JVD-e mogu popuniti samo izvještajne jedinice/poduzeća koja kao pravne
osobe njima i raspolažu.
Način distribucije i prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica, a ne od
industrijskih lokalnih JVD-a organiziran je iz dva glavna razloga. Jedan je
razlog taj što je pojam industrijskih lokalnih JVD-a statistička konstrukcija
i u praksi se oni uglavnom ne podudaraju s administrativnim jedinicama za koje
izvještajne jedinice daju završne račune, a drugi su, ne manje važni razlozi,
racionalizacija i smanjenje poštanskih troškova provedbe istraživanja SPS-ind,
pojednostavljenje unosa podataka (identifikacija izvještajne jedinice unosi se
samo jedanput), a istodobno se smanjuje i pojava dupliciteta ili neobuhvaćanja
svih vrsta industrijskih djelatnosti koje obavlja izvještajna jedinica (zbroj
industrijske proizvodnje svih industrijskih lokalnih JVD-a + neindustrijske
djelatnosti iste izvještajne jedinice u izvještajnoj godini = ukupna
industrijska proizvodnja iste izvještajne jedinice u toj izvještajnoj godini).
B) IDENTIFIKACIJSKI PODACI NA OBRASCU
IND-21/SPS
U obrascu IND-21/SPS izvještajna jedinica ispunjava dvije vrste
identifikacijskih podataka prema statističkim jedinicama koje su im određene
adresarom IND-21/SPS – za poduzeće i industrijske lokalne JVD-e.
Identifikacijski podaci za izvještajnu jedinicu u cjelini podudaraju se s
podacima o poduzeću, a upisuju se u obrazac IND-21/SPS iz službenih
evidencija. Identifikacijski podaci za statističke jedinice – za industrijske
lokalne JVD-e upisuju se iz statističkih evidencija, tj. iz adresara
IND-21/SPS za izvještajnu godinu (samo oznaka djelatnosti). Informacije o
identifikacijskim podacima izvještajnoj jedinici daje nadležni ured državne
uprave u županiji – ured za statistiku. Ako identifikacijske podatke
izvještajne jedinice ne upišu jer im nadležni ured državne uprave u županiji –
ured za statistiku nije dostavio podatke iz adresara IND-21/SPS ili iz nekoga
drugog razloga, dužan je to učiniti nadležni ured državne uprave u županiji –
ured za statistiku sam, prije dostavljanja kompletiranog materijala sa svog
područja u Državni zavod za statistiku. U nastavku dajemo detaljna objašnjenja
pojedinih obilježja.
Zaglavlje obrasca IND-21/SPS
U zaglavlju obrasca IND-21/SPS popunjavaju se identifikacijski podaci za
izvještajnu jedinicu iz statističkih i administrativnih evidencija. Podaci za
vrstu posla, razdoblje i godinu unaprijed su utisnuti na obrascu, a služe za
potrebe obrade podataka.
Redni broj (RB) poduzeća iz adresara. Upisuje se šesteroznamenkasta brojčana
oznaka iz statističkih izvora. Redni broj svakog poduzeća podudara se s RB-om
izvještajne jedinice koji je odredio Državni zavod za statistiku i prepisuje
ga izvještajna jedinica iz adresara IND-21/SPS prema informaciji nadležnog
ureda državne uprave u županiji – ureda za statistiku ili nadležni ured
državne uprave u županiji – ured za statistiku, a ako to ne učini izvještajna
jedinica, bez obzira na razloge, dužan je to učiniti umjesto nje nadležni ured
za statistiku.
1. PODACI O IZVJEŠTAJNOJ JEDINICI KOJA PODNOSI IZVJEŠTAJ. Podatke popunjava
izvještajna jedinica (trgovačko društvo, druga pravna ili fizička osoba) iz
svojih administrativnih evidencija. Treba popuniti sljedeće podatke:
a) IME (tvrtka). Upisuje se skraćeni naziv izvještajne jedinice odnosno
trgovačkog društva ili druge pravne osobe prema upisu iz Registra poslovnih
subjekata (RPS-a) Državnog zavoda za statistiku ili naziv fizičke osobe iz
Obrtnog registra (prvi put – probno).
b) MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se osmeroznamenkasta
brojčana oznaka za MB odnosno matični broj izvještajne jedinice (trgovačkog
društva ili druge pravne osobe) iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda
za statistiku ili iz adresara IND-21/SPS. U adresar IND-21/SPS preuzeti su
podaci o matičnom broju (MB) pravnih osoba iz RPS-a sa stanjem na dan 31.
prosinca izvještajne godine, odnosno MB-ovi koji su vrijedili u razdoblju od
1. siječnja do 31. prosinca izvještajne godine na koju se odnosi istraživanje.
Na obrascu je već unaprijed otisnuta »0«, a izvještajna jedinica treba upisati
ostalih sedam brojčanih oznaka MB-a.
Upisuje se matični broj izvještajne jedinice (osmeroznamenkasta brojčana
oznaka) iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2002.
ili prema adresaru IND-21/SPS za izvještajnu godinu, u kojem su preuzeti
MB-ovi izvještajnih jedinica iz RPS-a sa stanjem na dan 31. prosinca
izvještajne godine, odnosno MB-ovi koji su vrijedili u izvještajnom razdoblju
od 1. siječnja izvještajne godine do 31. prosinca izvještajne godine ako je u
izvještajnoj godini došlo do prestanka proizvodnje ili stečaja. Na obrascu je
već unaprijed otisnuta »0«, tako da izvještajna jedinica treba upisati ostalih
sedam brojčanih oznaka MB-a. Za fizičke osobe, npr. obrtnike, preuzet će se
registarska oznaka iz Obrtnog registra.
c) SJEDIŠTE (tvrtka). Upisuju se adresni podaci izvještajne jedinice, njena
lokacija: županija, grad/općina, naselje, ulica i broj, telefon.
d) DJELATNOST (podrazred). Upisuje se peteroznamenkasta brojčana oznaka
podrazreda djelatnosti prema NKD-u 2002. (NN, br. 13/03.) u koju je
registrirana izvještajna jedinica prema Obavijesti o razvrstavanju poslovnih
subjekata prema NKD-u 2002., bez obzira na to je li djelatnost izvještajne
jedinice industrijska ili neindustrijska. Brojčana oznaka glavne (pretežne)
djelatnosti izvještajne jedinice može se prepisati i iz adresara IND-21/SPS za
izvještajnu godinu jer su u adresaru preuzeti svi potrebni podaci iz RPS-a na
isti način kao i za MB. Za fizičke osobe, npr. obrtnike, preuzet će se glavna
djelatnost koju je utvrdio Državni zavod za statistiku iz sekundarnih izvora.
Napomena
Sva ostala identifikacijska obilježja izvještajnih jedinica Državni zavod za
statistiku preuzima iz RPS-a, npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala,
podrijetlo kapitala itd., ili iz Obrtnog registra te se u ovom istraživanju
SPS-ind traži minimum identifikacijskih podataka od izvještajnih jedinica koji
su nužni za njihovo jednoznačno određivanje pri unosu podataka i kontroli
obuhvata.
C) PODACI U TABLICAMA OBRASCA IND-21/SPS
Opće upute za ispunjavanje tablica IND-21/SPS obrasca
Obrazac IND-21/SPS sadrži dvije tablice i anketu, i to tablicu 1. Elementi
računa proizvodnje, troškovi osoblja i broj zaposlenika za statističke
jedinice u izvještajnoj godini, tablicu 2. Unutarjedinični primici i isporuke
lokalnih JVD-a istog poduzeća u izvještajnoj godini i Anketu o e-poslovanju
izvještajne jedinice.
U nastavku dajemo objašnjenja za popunjavanje tablice 1. i tablice 2., a upute
za popunjavanje Ankete dat ćemo posebno.
Opća pravila iskazivanja podataka po glavnim djelatnostima izvještajnih
jedinica/poduzeća
Podaci iz tablice 1. koriste se za izradu računa proizvodnje po djelatnostima
NKD-a 2002., i to prema glavnoj (registriranoj) djelatnosti izvještajne
jedinice/poduzeća (prema tzv. organizacijskom načelu) i po vrstama djelatnosti
industrijskih lokalnih JVD-a na razini industrijskih skupina NKD-a 2002. (10.1
do 41.0), isključivo po tzv. čistim djelatnostima, a za neindustrijske
djelatnosti industrijskih i neindustrijskih izvještajnih jedinica/poduzeća
samo ukupno (bez obzira na vrstu djelatnosti koji taj dio/dijelovi obavljaju).
Podaci u tablici 1. koriste se za izradu regionalnih SPS-ind pokazatelja na
razini županija i statističkih regija u skladu s NUTS-om II i NUTS-om III
EU-a. Zbog navedenih načina izrade računa industrijske proizvodnje, što je
općeprihvaćeni EU-ov i međunarodni standard, podaci se prvo grupiraju za
poduzeće sveukupno (prema »organizacijskom načelu«), zatim po industrijskim
lokalnim JVD-ima (prema »načelu čistih djelatnosti«) i neindustrijskim
djelatnostima – ukupno, što ćemo u nastavku još detaljnije objasniti, i na
kraju još prema lokaciji, tj. regionalnom načelu, što ćemo također detaljnije
objasniti u nastavku.
U tablici 1. Elementi računa proizvodnje, troškovi osoblja i broj zaposlenih
statističkih jedinica u izvještajnoj godini izvještajna jedinica za
statističke jedinice iskazuje sljedeće podatke: u prvi stupac tablice upisuje
podatke koji se traže prema pretkoloni za »poduzeće sveukupno« bez obzira na
to je li poduzeće registrirano u industrijskoj ili neindustrijskoj
djelatnosti. Izvještajna jedinica u nastavku treba ispuniti prema zaglavlju
tablice 1. još onoliko stupaca za »industrijske lokalne JVD-e« koliko je
različitih industrijskih djelatnosti na razini skupina NKD-a 2002. i
podijeljenih po županijama obavljala u izvještajnoj godini ili onoliko stupaca
koliko je u adresaru za IND-21/SPS navedeno industrijskih lokalnih JVD-a za tu
istu izvještajnu jedinicu/poduzeće.
U slučajevima kada je izvještajna jedinica/poduzeće industrijsko (registrirano
u djelatnosti područja C, D i E prema NKD-u 2002.) obavljalo samo jednu vrstu
industrijske djelatnost na razini skupine NKD-a 2002. i na području samo jedne
županije (i nije se uopće bavilo neindustrijom), podaci za »poduzeće
sveukupno« i za njegov »industrijski lokalni JVD« bit će isti te ih treba samo
prepisati u drugi stupac tablice 1. jer je riječ o dvjema vrstama statističkih
jedinica (poduzeće i industrijski lokalni JVD), koje se koriste za dvije
različite obrade istraživanja SPS-ind, što smo već detaljno objasnili. U
slučajevima kada je izvještajna jedinica/poduzeće neindustrijsko (nije
registrirano u jednoj od industrijskih djelatnosti prema NKD-u 2002.), podaci
se iskazuju na isti način kao i za industrijsko, ali će podatak o »poduzeću
sveukupno« u pravilu biti jednak zbroju podataka za industrijski JVD i
podataka o neindustrijskim djelatnostima toga neindustrijskog poduzeća. Iz tog
razloga u posljednjem stupcu tablice 1. za »neindustrijske djelatnosti
poduzeća – ukupno« upisuju se zbrojeno podaci o onom dijelu ili dijelovima
industrijskih i neindustrijskih poduzeća koji su obavljali neindustrijske
djelatnosti tijekom izvještajne godine odnosno djelatnostima neindustrijskih
područja NKD-a 2002. A, B i F do Q.
Pravila iskazivanja podataka za sekundarne djelatnosti poduzeća
Podaci za sekundarne djelatnosti izvještajnih jedinica/poduzeća iskazuju se za
sljedeće nazive:
»industrijski lokalni JVD-i« u stupcima od 2. do 8. tablice 1., za svaki dio
industrijskih i neindustrijskih izvještajnih jedinica/poduzeća koji se bavio
različitom vrstom industrijske djelatnosti na razini troznamenkaste brojčane
oznake skupina NKD-a 2002. i/ili na lokacijama u različitim županijama i
nalazi se u adresaru IND-21/SPS za izvještajnu godinu.
»neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno«, u posljednjem stupcu tablice
1., za sve dijelove – ukupno, industrijskih i neindustrijskih izvještajnih
jedinica/poduzeća koji se nisu bavili industrijskom djelatnošću u izvještajnoj
godini, a ne smatraju se njihovim pomoćnim djelatnostima u skladu s
definicijama iz ovih Statističkih standarda.
Iznimke od pravila o iskazivanju podataka za sekundarne djelatnosti poduzeća u
posebnim slučajevima, tj. za posebne vrste djelatnosti jesu sljedeće:
Djelatnost skupine NKD-a 2002. 40.3 – Opskrba parom i toplom vodom, prema
kriterijima formiranja statističkih jedinica 15) EU-a i Metodologije za
primjenu NKD-a 2002., ni u kojem se slučaju ne može smatrati pomoćnom
djelatnošću, nego se uvijek mora smatrati sekundarnom djelatnošću izvještajnih
jedinica/poduzeća za koju su dužni posebno iskazati podatke. Iz tih su razloga
u adresaru IND-21/SPS uglavnom izvještajnim jedinicama/poduzećima određeni
posebni industrijski lokalni JVD-i za tu vrstu djelatnosti, čak i ako se
koriste njima samo interno. Međutim, u slučajevima kada je djelatnost ove
skupine NKD-a 2002., prema ocjeni stručnjaka, imala neznatnu važnost, u
adresaru IND-21/SPS nije izdvojena u poseban industrijski lokalni JVD.
Dijelovi izvještajne jedinice/poduzeća koji su obavljali industrijske
djelatnosti koje su rezultirale proizvodnjom/outputom koji se pretežno koristi
za intermedijarnu potrošnju unutar iste izvještajne jedinice/poduzeća ne
iskazuju se posebno te u adresaru IND-21/SPS nisu izdvojeni u poseban lokalni
JVD jer ne utječu bitno na ukupni rezultat obrade istraživanja SPS-ind, a
uvelike bi opteretili teret izvještavanja. Pri iskazivanju podataka za takve
vrste djelatnosti izvještajna jedinica/poduzeća treba postupiti kao i za svoje
pomoćne djelatnosti, u skladu s definicijama iz ovih Statističkih standarda
(vidi objašnjenja za pomoćne djelatnosti).
Dijelovi izvještajne jedinice/poduzeća koji rezultiraju industrijskim outputom
koji je namijenjen prodaji trećim osobama, ali je male važnosti, također se ne
iskazuju posebno te u adresaru IND-21/SPS nisu izdvojeni u poseban
industrijski lokalni JVD. Pri iskazivanju podataka za takve vrste djelatnosti
izvještajne jedinice/poduzeća trebaju ih iskazati zajedno s glavnom
djelatnošću izvještajne jedinice/poduzeća.
Pravila iskazivanja podataka za pomoćne djelatnosti poduzeća
Opće je pravilo da proizvodnja nije moguća bez pomoćnih djelatnosti, a prema
standardima EU-a i drugim međunarodnim općeprihvaćenim standardima, pomoćne
djelatnosti ne smiju biti posebno izdvojene kao entitet odnosno kao lokalni
JVD (npr. trgovina industrijskim proizvodima vlastite proizvodnje jest pomoćna
djelatnost industrije, kao i veleprodaja vlastitih proizvoda, nabava sirovina
i materijala, računovodstveni poslovi, opći i kadrovski poslovi, elektronička
obrada podataka, čuvari i sl.). Za iskazivanje podataka iz pomoćnih
djelatnosti izvještajna jedinica/poduzeće treba dobro proučiti različite
slučajeve koje navodimo u nastavku i koji su najčešći u praksi.
U slučajevima kada se pomoćne djelatnosti obavljaju za pomoćne poslove dvaju i
više industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća, troškovi
tih pomoćnih djelatnosti moraju se rasporediti proporcionalno na sve
industrijske lokalne JVD-e, prema udjelu u tim troškovima. Ako podaci o udjelu
u troškovima pomoćnih djelatnosti pojedinačnih industrijskih lokalnih JVD-a
iste izvještajne jedinice/poduzeća nisu raspoloživi, treba ih rasporediti
proporcionalno prema vrijednosti proizvodnje/outputa.
U slučajevima kada pomoćne službe izvještajne jedinice/poduzeća obavljaju
pomoćne poslove za industrijske i neindustrijske djelatnosti uz naplatu ili
prema ugovoru za treće osobe djelatnosti (npr. elektronička obrada podataka
ili računovodstveni poslovi i sl.), dio troškova pomoćnih službi treba
iskazati u posljednjem stupcu tablice 1. pod »neindustrijske« djelatnosti
izvještajne jedinice/poduzeća, proporcionalno udjelu u tim troškovima ili u
proizvodnji/outputu. Dodatno, pri iskazivanju podataka za industrijske lokalne
JVD-e neindustrijskih poduzeća treba iskazati i podatke o pripadajućem dijelu
intermedijarne potrošnje, zaposlenika i bruto plaća iz pomoćnih djelatnosti.
D) DETALJNE UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA U TABLICAMA 1. I 2. OBRASCA
IND-21/SPS
Tablica 1. Elementi računa proizvodnje, troškovi osoblja i broj zaposlenih po
statističkim jedinicama u izvještajnoj godini 16)
Tablica 1. obratna je statistička tablica jer se nosioci podataka, statističke
jedinice, nalaze u zaglavlju tablice, a u pretkoloni su zadana obilježja i
modaliteti o tim jedinicama. Takva vrsta tablice izrađena je kao matrica iz
tehničkih razloga jer se na format papira A-4 nije mogao pregledno ucrtati
dvadeset i jedan stupac.
Tablica 1. popunjava se na razini određenih statističkih jedinica prema
adresaru statističkih jedinica za IND-21/SPS za izvještajnu godinu, koji je
odredio Državni zavod za statistiku, i to za poduzeća i njegove industrijske
lokalne JVD-e, prema nazivu iz zaglavlja i sljedećim nazivima obilježja iz
redaka pretkolone tablice 1.:
Naziv i šifra statističkih jedinica redci 1. i 2.
Redci 1. i 2. odnose se na nazive i šifre statističkih jedinica: »poduzeće
sveukupno«, »industrijske lokalne JVD-e« i »neindustrijske djelatnosti
poduzeća – ukupno« iz zaglavlja tablice 1.
U retku 1. Naziv, upisuju se nazivi statističkih jedinica iz adresara
IND-21/SPS. Naziv za »poduzeće sveukupno« zapravo je naziv izvještajne
jedinice te ga nije potrebno upisivati jer se nalazi na prvoj stranici obrasca
IND-21/SPS. Naziv »industrijski lokalni JVD-i« za industrijske vrste
djelatnosti izvještajne jedinice/poduzeća prepisuje se iz adresara za
IND-21/SPS za izvještajnu godinu. U posljednjem stupcu već je upisan naslov
»neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno« i ne upisuje se ništa, a
popunjavaju ga industrijska i neindustrijska poduzeća za sve neindustrijske
vrste djelatnosti koje su obavljali u izvještajnoj godini, zbrojene zajedno.
Što se podrazumijeva pod »neindustrijom«, definirano je na početku ovih
Statističkih standarda. Bez obzira na to jesu li svi stupci ispred ispunjeni
ili nisu, neindustrijske djelatnosti uvijek treba iskazati u posljednjem
stupcu tablice 1.
U retku 2. Šifra, upisuje se šifra statističkih jedinica. Šifra se sastoji
od peteroznamenkaste brojčane oznake. Šifre: »00000« za naslov »poduzeće
sveukupno« i »99999« za naslov »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno«
već su upisane u drugi redak. Šifra za naslov »industrijski lokalni JVD-i« za
industrijske vrste djelatnosti poduzeća određena je u adresaru IND-21/SPS
prema sljedećem uzorku:
X X Y Y Y
gdje je XX dvoznamenkasta brojčana oznaka koja upućuje na lokaciju, odnosno
županiju, a YYY je troznamenkasta brojčana oznaka koja upućuje na industrijsku
skupinu djelatnosti, prema NKD-u 2002., jednoga industrijskoga lokalnog JVD-a
kako je određeno adresarom za IND-21/SPS. Tako npr. 12151 znači da je riječ o
industrijskom lokalnom JVD-u koji je obavljao djelatnost skupine NKD-a 2002.
15.1 Proizvodnja, prerada i konzerviranje mesa i mesnih proizvoda (za JVD), i
to na području županije »12«, tj. Brodsko-posavske županije (za lokalitet).
Dakle, određena je brojčana oznaka »12« za npr. Slavonski Brod i brojčana
oznaka skupine NKD-a 2002. »15.1« za npr. klaonicu (šifra djelatnosti upisuje
se bez točke). U slučaju kada poduzeće ima određeno više od sedam
industrijskih lokalnih JVD-a, treba ispuniti dvije tablice 1., a ako ni dvije
nisu dovoljne, treba ispuniti treću itd. U navedenim slučajevima podatke za
stupce »poduzeće sveukupno« i »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno«
treba ispuniti samo na onom obrascu IND -21/SPS na kojem su ispunjeni
identifikacijski podaci i sve tablice: 1., 2. i 3., i koji se smatra prvim
obrascem te izvještajne jedinice/poduzeća prema ovim Statističkim standardima.
Intermedijarna potrošnja 17) redci 3. do 5.
Intermedijarna potrošnja u ovom istraživanju definirana je Europskim sustavom
nacionalnih računa – ESA 95, a definicija glasi: intermedijarna potrošnja
sastoji se od vrijednosti dobara i usluga potrošenih kao input u procesu
proizvodnje isključujući fiksnu aktivu čija se potrošnja bilježi kao potrošnja
fiksnoga kapitala. Dobra i usluge mogu se transformirati ili potpuno utrošiti
u procesu proizvodnje. Intermedijarnoj potrošnji pripadaju i dobra i usluge
uporabljene kao input u pomoćne djelatnosti, a raspoređuju se po lokalnim
JVD-ima kako je već objašnjeno (vidi Opća pravila za ispunjavanje tablica
obrasca IND-21/SPS, III. C). Vrijednost dobara i usluga nabavljenih od drugih
industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća treba iskazati
u intermedijarnoj potrošnji po industrijskim lokalnim JVD-ima, ali se ta
potrošnja neće iskazati u intermedijarnoj potrošnji za izvještajnu
jedinicu/poduzeće.
Intermedijarna potrošnja bilježi se i vrednuje po tekućim kupovnim cijenama
istovrsnih dobara i usluga u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces (kada se
troše), a ne kada su kupljeni (nabavljeni) i stavljeni u skladište te uvijek
treba izvršiti korekcije kako bi se uzele u obzir promjene cijena do kojih je
došlo tijekom vremena.
Kupovna cijena jest cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode. Vrijednosti
intermedijarne potrošnje po kupovnim (nabavnim) cijenama isključuju odbitni
PDV i ostale odbitne poreze i pristojbe neposredno povezane s prometom. Svi
ostali porezi i pristojbe na proizvode uključeni su u vrijednost, a isključene
su subvencije na proizvode, ukupni transportni troškovi koje kupac plaća
odvojeno na mjestu isporuke, cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan
sezone te kamata ili naplaćena usluga u kreditnim aranžmanima ili nekoj
naplati kao rezultat neplaćanja u roku.
U ovom istraživanju intermedijarna potrošnja (reci 3. do 5.) raščlanjena je na
dva modaliteta: reprodukcijski materijal i ostalu intermedijarnu potrošnju.
Reprodukcijski materijal18) redci 3. i 4.
Za reprodukcijski materijal iskazuje se ukupna vrijednost utrošenoga
reprodukcijskog materijala (redak 3.) i dodatno dio ukupne vrijednosti iz
retka 3., koji se odnosi na dio utrošenoga reprodukcijskog materijala
nabavljenoga iz uvoza (redak 4.).
U retku 3. UKUPNO, iskazuju se ukupni troškovi dobara koja su nabavljena i
potrošena u procesu proizvodnje u izvještajnom razdoblju, a uključuju:
– vrijednost utrošenih sirovina i materijala
– vrijednost potrošene energije
– vrijednost potrošenih rezervnih dijelova
– vrijednost troškova sitnog inventara, ambalaže i guma za vozila.
U retku 4. od toga: uvozni, iskazuje se samo uvozni dio ukupnih troškova
reprodukcijskog materijala.
Pod vrijednošću nabavljenoga reprodukcijskog materijala iz uvoza iskazuju se
izravne kupnje u inozemstvu i nabave preko vanjskotrgovačkih subjekata.
Vrijednost uvoza u kunama preračunava se na temelju tekućih valutnih tečajeva.
U obračun su uključeni i troškovi carine i carinskih pristojbi, isključeni
troškovi dopreme reprodukcijskog materijala u skladište statističke jedinice
koji će se iskazati pod vrijednošću ostale intermedijarne potrošnje
isključujući odbitni PDV, subvencije i popuste. Potrošnja reprodukcijskog
materijala u izvještajnom razdoblju u praksi se podudara s obračunom prema
formuli:
POTROŠNJA DOBARA = KUPNJE + POČETNO STANJE ZALIHA – ZAVRŠNO STANJE ZALIHA
U vrijednost nabavljenog i potrošenoga reprodukcijskog materijala za potrebe
proizvodnje ne uključuje se nabava dobara namijenjenih preprodaji trećim
osobama u istom stanju u kojem su i nabavljeni, tj. bez dodatne dorade u
statističkoj jedinici koja se prema pravilima ovih Statističkih standarda
iskazuje u retku 8. ili u posljednjem stupcu pod »neindustrijske djelatnosti«.
Ostala intermedijarna potrošnja redak 5.
U ostaloj intermedijarnoj potrošnji iskazuju se ukupni troškovi dobara i
usluga (osim reprodukcijskog materijala iz retka 3. i 4.) koji su nabavljeni i
potrošeni u okviru obavljanja procesa proizvodnje u izvještajnom razdoblju, a
uključuju sljedeće troškove:
a) ostale vanjske troškove (troškovi usluga), koji obuhvaćaju:
– vrijednost prijevoznih usluga
– vrijednost vanjskih usluga na izradi i prodaji dobara i usluga
– vrijednost usluga tekućeg održavanja i zaštite (bez investicijskog
održavanja i popravaka)
– vrijednost usluga registracije vozila
– vrijednost usluga zakupa
– vrijednost usluga promidžbe, sponzorstva i troškova sajmova
– vrijednost intelektualnih i osobnih usluga
– vrijednost komunalnih usluga
– vrijednost usluga reprezentacije
– vrijednost ostalih vanjskih troškova (usluga)
b) dio ostalih troškova poslovanja, koji obuhvaća:
– dnevnice za službena putovanja i putne troškove
– naknade za uporabu osobnog automobila u službene svrhe za lokalne potrebe
– troškove uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga za interne tekuće
potrebe (promidžbe, reprezentacija i sponzorstva)
– premije osiguranja (dio bruto premija, tj. za usluge osiguranja)
– bankovne usluge i troškove platnog prometa
– članarine, doprinose i druga davanja domaćim i inozemnim organizacijama,
udrugama i društvima
– ostale troškove poslovanja, npr. troškove stručnog obrazovanja, troškove za
časopise, stipendije i slično
c) troškove prodane robe, materijala i otpadaka, koji obuhvaćaju:
– troškove prodane robe, materijala i otpadaka, koji obuhvaćaju i nabavnu
vrijednost prodane robe, materijala i otpadaka, a u ovom istraživanju iskazuju
se samo u stupcima za poduzeće i neindustrijske djelatnosti poduzeća (ne za
industrijske lokalne JVD-e).
U intermedijarnu potrošnju ne smiju se bilježiti troškovi koji se ne smatraju
intermedijarnom potrošnjom prema statističkim standardima EU-a (ESA 95, SPS),
a odnose se na sljedeće troškove:
izdaci koji se u računu proizvodnje smatraju dijelom sredstava zaposlenih
osoba iako se prema pozitivnim računovodstvenim propisima RH smatraju
troškovima intermedijarne potrošnje, a odnose se na sljedeće izdatke:
– prijevoz na posao i s posla
– terenski dodatak
– naknadu za odvojeni život
– nagradu učenicima i studentima za vrijeme prakse
– otpremninu zbog odlaska u mirovinu, jubilarne nagrade za stalnost u radu,
darove djeci i slično
– otpremnine radnicima zbog ekonomskog ili tehnološkog viška i dokup staža
– pomoć u slučaju smrti zaposlenih osoba ili člana uže obitelji, pomoć u
slučaju teže invalidnosti, dužeg bolovanja i drugu pomoć
– ostale naknade troškova zaposlenim osobama prema kolektivnom ugovoru
– naknada članovima uprave poduzeća
izdaci za prehranu u tijeku rada i regres za godišnji odmor. Ti izdaci u
računu proizvodnje bilježe se u troškove osoblja.
izdaci za npr. dragocjenosti, istraživanje ležišta minerala, veće
rekonstrukcije, renoviranja, godišnji remont i slična veća poboljšanja fiksne
aktive, softver kupljen ili proizveden za vlastiti račun. Ti se izdaci u
računu proizvodnje smatraju bruto investicijama u fiksni kapital (u ovom se
istraživanju nigdje ne iskazuju).
Prihodi od prodaje proizvoda19) redci 6. i 7.
Prihode od prodaje proizvoda izvještajna jedinica/poduzeće iskazuju kao ukupnu
vrijednost prihoda od prodaje proizvoda (redak 6.) i od ukupne vrijednosti
vrijednost izvoza od prodaje vlastitih proizvoda na inozemno tržište (redak
7.).
U retku 6. UKUPNO, na razini izvještajne jedinice/poduzeća sveukupno,
industrijskih lokalnih JVD-a i za neindustrijske djelatnosti industrijskih i
neindustrijskih poduzeća iskazuju se sljedeći fakturirani prihodi vrijednosno
u tisućama kuna:
a) prihodi od prodaje trećim osobama (tržišna prodaja/promet), a obuhvaćaju
prihode od prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala, otpadaka i slično na
domaćem i inozemnom tržištu uključujući prihode od prodaje proizvoda na kredit
i otplatu. U vrijednost prodaje ne uključuju se carine i carinske pristojbe,
odbitni PDV i trošarine, a uključuju se subvencije na proizvode.
b) vrijednost proizvedenih dobara i usluga za vlastiti račun poduzeća ili
industrijskih lokalna JVD-a koji se koriste za dalju preradu u istoj
statističkoj jedinici ili za vlastite bruto investicije u fiksni kapital
(kapitalizirana proizvodnja). Vrednuju se prema bazičnim cijenama istovrsnih
proizvoda ili usluga koje bi se postigle na tržištu.
c) vrijednost proizvoda korištenih za plaćanja u naturi (uključujući naknade
zaposlenima u naturi i mješoviti dohodak u naturi). Vrednuju se prema bazičnim
cijenama istovrsnih proizvoda koje bi se postigle na tržištu.
d) prihodi od dobara i usluga koji su isporučeni drugim industrijskim lokalnim
JVD-ima koji su u sastavu iste izvještajne jedinice/poduzeća za dalju preradu
ili za bruto investicije u fiksni kapital (unutarjedinične isporuke/primici).
Ne iskazuju se na razini poduzeća sveukupno, nego samo na razini industrijskih
lokalnih JVD-a, a vrednuju se po ukupnim troškovima proizvodnje.
Prihodi od prodaje dobara i usluga na razini poduzeća sveukupno trebaju biti
manji od zbroja prihoda od prodaje dobara i usluga raščlanjenih po
industrijskim lokalnim JVD-ima za taj iznos zbog primjene pravila bilježenja u
računu proizvodnje koji je naveden u točki d).
Vrednovanje proizvodnje:
– vrijednost proizvoda iz točaka a), b) i c) obračunava se po bazičnim
cijenama
– vrijednost proizvoda i usluga iz točke d) unutarjedinične isporuke/primici
između industrijskih lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća,
obračunava se prema ukupnim troškovima proizvodnje, odnosno zbroju prema
sljedećoj formuli:
Intermedijarna potrošnja + naknade zaposlenicima + potrošnja fiksnog kapitala
+ (ostali porezi na proizvodnju – ostale subvencije na proizvodnju)
U retku 7. od toga: izvoz, iskazuje se dio vrijednosti ukupnih prihoda
ostvaren od prodaje proizvoda od izvoza na inozemno tržište.
Vrijednost izvezenih dobara i usluga iskazuje se u kunama, a preračunava se na
temelju tekućega valutnog tečaja, bez obzira na to jesu li dobra i usluge
izvezene neposredno ili putem vanjskotrgovačkih subjekata. Vrijednost
izvezenih dobara i usluga izražena u kunama dio je ukupne fakturirane prodaje
(prometa) što ga je izvještajna jedinica/poduzeće ostvarilo prodajom na
inozemnom tržištu.
Ostali prihodi redci 8. i 9.
Pod ostalim prihodima iskazuju se vrijednosti svih ostalih prihoda, osim
prihoda od prodaje proizvoda (reci 6. i 7.) koje je izvještajna
jedinica/poduzeće ostvarilo od preprodaje roba i usluga bez dodatne dorade u
izvještajnoj jedinici (redak 8.) i ostalih prihoda (redak 9.) koji se bilježe
u računu proizvodnje. Iskazuju se fakturirani prihodi za sve statističke
jedinice: poduzeće sveukupno, industrijske lokalne JVD-e i neindustrijske
djelatnosti industrijskih i neindustrijskih poduzeća.
U retku 8. od preprodaje roba i usluga20), iskazuje se dio ostalih prihoda
koji je ostvaren prodajom dobara i usluga koje je izvještajna
jedinica/poduzeće nabavilo i dalje preprodalo trećim osobama u istom stanju u
kojem su nabavljeni, odnosno bez dodatne dorade u poduzeću ili industrijskom
lokalnom JVD-u u izvještajnom razdoblju. Vrijednost preprodanih dobara i
usluga obračunava se po bazičnoj cijeni isto kao i prihodi od prodaje
proizvoda (prometa).
Posebna napomena za iskazivanje podataka u ovom retku.
Prihod od preprodaje dobara i usluga koje je izvještajna jedinica/poduzeće
nabavilo i dalje preprodalo trećim osobama u istom stanju u kojem su
nabavljeni iskazuje se u pravilu samo u stupcu za »poduzeće sveukupno« i u
posljednjem stupcu pod »neindustrijske djelatnosti poduzeća – ukupno«. Prihod
od preprodaje u stupcima pod »industrijski lokalne JVD-i« treba iskazati samo
u slučaju kada je vrijednosno proporcionalno mali u odnosu na prihod toga
industrijskog lokalnog JVD-a i neposredno je povezan samo s tim lokalnim
JVD-om te ga nema smisla iskazivati posebno pod »neindustrijske djelatnosti
poduzeća – ukupno«.
Pod preprodajom se ne smatraju međusobne isporuke između industrijskih
lokalnih JVD-a iste izvještajne jedinice/poduzeća koje se iskazuju pod
prihodima od prodaje proizvoda i usluga, a bilježe se u retku 6. u stupcima za
industrijske lokalne JVD-e.
U retku 9. Ostali prihodi, iskazuju se ostali prihodi statističke jedinice
koji se odnose na prihode od poslovnog najma nekretnina, postrojenja i opreme.
U ovom retku ne smiju se iskazati svi ostali prihodi, npr. prihodi
financijskog najma te drugi financijski i izvanredni prihodi izvještajne
jedinice/ poduzeća ili industrijskih lokalnih JVD-a.
Porezi na proizvodnju i uvoz redci 10. do 14.
Porezi na proizvodnju i uvoz obvezna su, nepovratna plaćanja, u novcu ili
naturi, nametnuta od strane države ili institucija EU-a, na proizvodnju i uvoz
dobara i usluga, zapošljavanje, vlasništvo ili uporabu zemljišne površine,
zgrade ili ostala sredstva koja se koriste u proizvodnji, a plaćaju se
neovisno o dobitku.
U ovom istraživanju IND-21/SPS i u skladu s SBS-R EU-a, porezi na proizvodnju
i uvoz smatraju se »posrednim porezima« jer ih se može, u cijelosti ili
djelomično, prevaliti na druga poduzeća povećavanjem cijena prodanih dobara
ili usluga, a raščlanjeni su na sljedeće grupe poreza na proizvodnju i uvoz:
porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi odbitni porezi tipa PDV-a (redak
10.)
ostali porezi i pristojbe na proizvodnju i uvoz, osim PDV-a i drugih
odbitnih poreza tipa PDV (redak 12.), koji su dalje raščlanjeni u podgrupe:
– porezi i pristojbe na uvoz i drugi porezi i pristojbe na proizvode osim
PDV-a (redak 13.)
– ostali porezi i pristojbe na proizvodnju osim PDV-a te poreza i pristojba na
uvoz (redak 14.).
Porezi na proizvodnju i uvoz bilježe se kada nastupaju aktivnosti, transakcije
ili ostali događaji koji stvaraju obvezu plaćanja poreza. Podatke po
pojedinačnim grupama poreza na proizvodnju i uvoz treba iskazati prema
njihovoj podjeli iz redaka 10. do 14., gdje će se detaljno objasniti i njihove
definicije.
Napomena: sve definicije poreza i pristojbi na proizvodnju i uvoz u ovim
Statističkim standardima usklađene su s definicijama ESA-e 95 (D.2) kao i
prethodnih godina zbog potrebe nacionalnih računa. Podjela je drugačija od
podjele u SBS-R EU-a, s kojom su uglavnom usklađeni ovi Statistički standardi,
ali bitno ne utječe na njihovu sukladnost.
PDV i drugi odbitni porezi tipa PDV-a20a) redci 10. i 11.
Porezi na dodanu vrijednost (PDV) i drugi odbitni porezi tipa PDV-a (npr.
trošarine), vrsta su poreza na proizvode koji se isključuju iz vrijednosti
prometa (prodaje) iako su neposredno vezani za promet. PDV postupno prikuplja
država od poduzeća te stoga on tereti domaće i uvezene proizvode, ali se
konačno u cijelosti naplaćuje od finalnog potrošača. Drugi odbitni porezi tipa
PDV-a jesu ostali porezi države koji se odbijaju prema istom načelu kao i PDV
te se često radi pojednostavljenja zajednički nazivaju PDV.
Proizvođači su za vlastitu intermedijarnu potrošnju i bruto investicije u
fiksni kapital dužni platiti samo razliku PDV-a na njihovu prodaju i PDV-a na
njihovu kupnju. PDV se plaća i na uvoz dobara i usluga uz carine te druge
pristojbe na uvoz.
Za potrebe ovog istraživanja podatke treba iskazati za ukupno o obračunanom
PDV-u (redak 10.) i obračunanom povratu PDV-a na osnovi izvoza.
U retku 10. PDV, ukupno obračunan u zemlji, iskazuju se podaci za:
– ukupno obračunani PDV umanjen za ukupno obračunani pretporez u zemlji
– ukupno obračunane trošarine umanjene za ukupno obračunana potraživanja za
posebne poreze (trošarine)
U retku 11. povrat poreza na osnovi izvoza, iskazuju se:
– ukupno obračunani povrat poreza na osnovi izvoza dobara i usluga.
Ostali porezi na proizvodnju i uvoz osim PDV-a21) redci 12. do 14.
U ovim redcima izvještajna jedinica/poduzeće treba iskazati iznose obračunane
za ostale poreze na proizvodnju i uvoz osim PDV-a koji se plaćaju državi u
obračunskom razdoblju (u izvještajnoj godini) kao obvezna i nepovratna
plaćanja neovisna o dobitku ili dohotku. Ostali porezi na proizvodnju i uvoz
iskazuju se pod »ukupno« (redak 12.) i raščlanjeno na poreze i pristojbe na
proizvode i uvoz i ostale poreze na proizvode (redak 13.) te poreze na
proizvodnju (redak 14.). Ovdje vrijedi pravilo da zbroj obračunanog poreza u
retku 13. i retku 14. treba biti jednak ukupno obračunanom iznosu u retku 12.
U nastavku dajemo pojedinačne definicije svake navedene podjele ostalih poreza
na proizvodnju i uvoz osim PDV-a.
Porezi i pristojbe na uvoz i ost. porezi (i pristojbe) na proizvode 22) osim
PDV-a (redak 13.) obuhvaćaju neodbitne poreze i pristojbe vezane za promet
(prodaju) i poreze na proizvode koji nisu vezani za promet (prodaju). Ovdje su
uključeni sljedeći porezi i pristojbe:
a) porezi i pristojbe na uvoz (osim PDV-a), koji obuhvaćaju prisilna plaćanja
nametnuta od strane države ili institucija Europske unije na uvoz dobara kako
bi se odobrilo njihovo slobodno kretanje na ekonomskom teritoriju zemlje
korisnice te prisilna plaćanja na usluge pružene rezidentnim jedinicama od
strane nerezidentnih jedinica, a obuhvaćaju sljedeće poreze i pristojbe:
– uvozne pristojbe, koje se odnose na carinske pristojbe ili druge uvozne
pristojbe, koje su obveze na dobra posebne vrste, a specificirane su u
carinskoj tarifi. Plaćaju se kada dobra ulaze za uporabu na ekonomski
teritorij zemlje korisnice.
– poreze na uvoz, koji se odnose na sve ostale poreze isključujući PDV i
uvozne pristojbe, a koji postaju obveza onda kada dobra uđu na ekonomski
teritorij, odnosno kada se usluge od nerezidenta isporuče rezidentima.
b) ostali porezi na proizvode (osim PDV-a i poreza i pristojba na uvoz), koji
se odnose na poreze na dobra i usluge čija obveza proizlazi iz proizvodnje,
izvoza, prodaje, transfera, leasinga ili isporuke tih dobara i usluga ili iz
njihove uporabe za vlastitu intermedijarnu potrošnju ili vlastite investicije
u fiksni kapital.
Porezi i pristojbe na proizvodnju 23) uključuju sve poreze koji su nametnuti
poduzeću od strane države ili institucija EU-a radi njihova angažiranja u
proizvodnji, neovisno o količini i vrijednosti proizvedenih ili prodanih
dobara i usluga, a mogu se odnositi na zemljište, fiksnu aktivu ili na radnu
snagu koja se koristila za obavljanje proizvodnog procesa ili u određenim
aktivnostima ili transakcijama.
Porezi i pristojbe na proizvodnju ne uključuju poreze na dobit ili dohodak,
porez iz plaća, prireze i doprinose i slične poreze koje plaća izvještajna
jedinica/poduzeće.
U retku 12. UKUPNO iskazuje se ukupno zbrojena vrijednost obračunanih poreza
i pristojbi na proizvode i uvoz te ostalih poreza na proizvode (redak 13.) i
poreza na proizvodnju (redak 14.) za statističke jedinice u izvještajnom
razdoblju.
U retku 13. porezi i pristojbe na uvoz i ost. porezi na proizvode (osim
PDV-a), iskazuje se ukupno obračunana vrijednost poreza i pristojbi na uvoz i
ostalih poreza na proizvode u izvještajnom razdoblju, a uključuje sljedeće
vrste poreza i pristojbi:
poreze i pristojbe na uvoz, koji obuhvaćaju:
– carinske pristojbe i druge uvozne pristojbe koje se plaćaju kada dobra
posebne vrste ulaze za uporabu na ekonomski teritorij zemlje korisnice, a
plaćaju se prema specifikaciji u carinskoj tarifi
– sve ostale poreze i pristojbe na uvoz, npr.:
– pristojbe na uvoz poljoprivrednih proizvoda
– trošarine i posebne poreze na uvoz određenih proizvoda, ako takve pristojbe
i poreze na slične proizvode domaćeg podrijetla plaćaju sami proizvodni
odjeljci (grane)
– opće poreze na promet koji se plaćaju pri uvozu dobara i usluga na ekonomski
teritorij zemlje korisnice
– porez na posebne usluge koje pružaju inozemna poduzeća domaćim jedinicama
– dobit javnih poduzeća koja imaju monopol na uvoz nekog dobra ili usluge koja
se prenosi državi i drugi porezi i pristojbe na uvoz (osim PDV-a)
ostale poreze na proizvode, koji obuhvaćaju:
– trošarine i poreze na potrošnju
– taksene marke pri prodaji posebnih proizvoda, npr. alkoholna pića, duhana i
drugo
– poreze na financijske i kapitalne transakcije koje se plaćaju na kupnju ili
prodaju nefinancijske i finacijske aktive uključujući stranu valutu
– poreze na registraciju vozila,
– poreze na zabavu, lutrije, igre na sreću i oklade, osim onih na dobitak
– poreze na premije osiguranja
– ostale poreze na određene usluge (hotela, stanovanja, prijevoza,
oglašavanja)
– opće poreze na promet i prodaju (osim PDV-a), koji uključuju industrijske
poreze na veliko i na malo, poreze na kupnju i na prodaju
– izvozne pristojbe i kompenzacijsko-novčane iznose kojima se tereti izvoz i
ostale poreze na proizvode.
U retku 14. ostali porezi na proizvodnju, iskazuje se ukupno obračunana
vrijednost poreza i pristojbi na proizvodnju statističkih jedinica u
izvještajnom razdoblju, a uključeni su:
– porezi na vlasništvo ili uporabu zemljišta, zgrada i drugih građevina kojima
se koristi poduzeće
– porezi na korištenje fiksne aktive (vozila, strojeve, opreme) radi
proizvodnje, bez obzira na to je li u vlasništvu poduzeća ili je iznajmljena
– porezi na ukupne nadnice i porezi na plaće (nisu uključeni obvezni doprinosi
i porezi koje plaća poduzeće iz nadnica i plaća samih zaposlenika)
– porezi na međunarodne transakcije (inozemna putovanja i doznake te slične
transakcije s nerezidentima u funkciji proizvodnje)
– porezi za poslovne i profesionalne dozvole poduzeća radi obavljanja određene
vrste proslova npr. porez na tvrtku/naziv
– porezi na zagađivanje koje proizlazi iz proizvodne djelatnosti
– administrativni porezi i pristojbe (biljezi i takse) te ostali porezi i
pristojbe na proizvodnju.
Subvencije i dotacije 24) redci 15. i 16.
Subvencije su tekuća nepovratna plaćanja koja države ili institucije EU-a
isplaćuju rezidentnim proizvođačima radi utjecaja na njihovu razinu
proizvodnje, njihove cijene ili naknade čimbenicima proizvodnje, a zapravo su
potraživanja rezidentnih proizvođača ili uvoznika.
Subvencije su ekvivalent negativnim porezima na proizvodnju u toj mjeri dokle
se utjecaj na poslovni višak kreće u suprotnom smjeru od poreza na
proizvodnju.
Definicija subvencija i dotacija i njihova osnovna podjela usklađene su
definicijama i podjelom u SBS-R i ESA-i 95 (D.3), s kojima su usklađeni ovi
Statistički standardi, a iskazuju se raščlanjeno na:
subvencije na proizvode 25) (redak 15.), definirane kao subvencije koje se
isplaćuju po jedinici proizvedenog ili uvezenog dobra ili usluge. Subvencija
može biti određeni novčani iznos po jedinici mjere dobra ili usluge ili može
biti izračunana ad valorem na temelju određenog postotka jedinične cijene.
Subvencija se također može izračunati kao razlika određene ciljane cijene i
tržišne cijene koju kupci stvarno plaćaju. Obično se stječe pravo na
subvenciju na proizvod u trenutku proizvodnje, prodaje ili uvoza dobara i
usluga. Prema konvenciji, subvencije na proizvode mogu se odnositi na tržišnu
proizvodnju ili proizvodnju za vlastitu finalnu uporabu. Ovdje su uključene:
– uvozne subvencije, koje obuhvaćaju subvencije na dobra i usluge te postaju
obveza u trenutku prijelaza državne granice radi uporabe dobra na ekonomskom
teritoriju ili u trenutku pružanja usluge rezidentnim institucionalnim
jedinicama. One mogu uključivati gubitke koji su nastali zbog vođenja namjerne
državne politike putem državnih trgovinskih organizacija koje kupuju proizvode
od nerezidenata, a nakon toga prodaju te iste proizvode rezidentima po nižim
cijenama.
– ostale subvencije na proizvode, koje obuhvaćaju subvencije na proizvode
domaće uporabe, gubitke koji su nastali zbog vođenja namjerne državne
ekonomske ili socijalne politike putem državnih trgovinskih organizacija (koje
kupuju proizvode rezidentnih proizvođača te ih nakon toga prodaju rezidentima
ili nerezidentima po nižim cijenama), subvencije javnim poduzećima i
kvazipoduzećima radi pokrića stalnih gubitaka koji su posljedica ciljane
ekonomske ili socijalne politike koju provode države ili EU, neposredne
subvencije na izvoz koje se neposredno isplaćuju rezidentnim proizvođačima u
trenutku kada dobra napuštaju ekonomski teritorij ili kad se pružaju usluge
nerezidentima isključujući povrat prethodno plaćenih poreza na carinskoj
granici na proizvode te otkazivanje poreza koji bi trebalo platiti da su dobra
prodana ili uporabljena unutar ekonomskog teritorija.
subvencije vezane na proizvodnju 26) (osim subvencija na proizvode, redak
16.), definirane su kao subvencije koje rezidentne proizvođačke jedinice mogu
dobiti na temelju angažiranja u proizvodnji. Ostali netržišni proizvođači za
njihovu ostalu netržišnu proizvodnju mogu dobiti ostale subvencije na
proizvodnju samo ako takve državne isplate podliježu općem propisu koji se
primjenjuje na tržišne i netržišne proizvođače. Te subvencije osobito
uključuju subvencije na plaće ili radnu snagu, subvencije za smanjivanje
zagađenja, potpore radi kamatnih olakšica proizvodnim jedinicama i rezidentima
te subvencije preko naknade PDV-a radi primjene sustava jedinstvene porezne
stope koji se često koristi u poljoprivredi.
Vrijeme bilježenja: subvencije se bilježe u trenutku pojavljivanja transakcije
ili događaja (proizvodnja, prodaja, uvoz itd.) koji daje pravo poduzeću na
subvenciju.
Subvencije i dotacije ne uključuju potpore koje državne vlasti mogu dati
poduzećima u smislu financiranja njihovih investicija u kapital ili
kompenzacije na štete na njihovoj fiksnoj aktivi. Takve se potpore tretiraju
kao kapitalni transferi.
Ukupne subvencije i dotacije koje su primile statističke jedinice treba
iskazati prema prethodnim definicijama i raščlanjeno na subvencije i dotacije
na proizvode (redak 15.) te na ostale subvencije i dotacije (vezane) na
proizvodnju (redak 16.), odnosno:
U retku 15. na proizvode, iskazuje se dio ostalih poslovnih prihoda
primljenih iz proračuna u obliku dotacija, državnih potpora i subvencija, kao
transferni prihod što ga država daje iz proračuna (državnog i lokalnih,
izravno ili preko nadležnih tijela) poduzećima na proizvode (uvozne subvencije
i ostale subvencije na proizvode) radi utjecaja na razinu proizvodnje,
prodajnih cijena i slično. Prema konvenciji, subvencije na proizvode mogu se
odnositi samo na tržišnu proizvodnju ili na proizvodnju za vlastitu finalnu
uporabu.
U retku 16. ostale (vezane) na proizvodnju, iskazuje se dio ostalih
poslovnih prihoda primljenih iz proračuna u obliku ostalih dotacija, državnih
potpora i subvencija kao transferni prihod što ga država daje iz proračuna
(državnog i lokalnih, izravno ili preko nadležnih tijela) poduzećima na
proizvodnju, npr. subvencije na poreze na plaće ili radnu snagu, na
smanjivanje zagađivanja, potpore radi kamatnih olakšica i drugo.
Stanja zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje 27) reci 17. i 18.
U recima 17. i 18. iskazuju se podaci o neto stanjima zaliha gotovih proizvoda
i nedovršene proizvodnje i poluproizvoda sa stanjem na dan 1. siječnja
izvještajne godine i 31. prosinca izvještajne godine.
Zalihe gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje jesu proizvedena imovina
koja se sastoji od dobara i usluga koji su nastali u tekućem razdoblju ili u
prijašnjim razdobljima, a namijenjene su prodaji ili za neku drugu namjenu u
nekome drugom razdoblju.
Vrednovanje zaliha gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje:
– vrijednost zaliha gotovih proizvoda obračunava se po bazičnim cijenama, a
vrijednost nedovršene proizvodnje obračunava se po procijenjenim tekućim
bazičnim cijenama istovrsnih gotovih proizvoda.
Podaci o stanju zaliha i nedovršene proizvodnje iskazuju se za sve statističke
jedinice na razini poduzeća sveukupno, po industrijskim lokalnim JVD-ima i za
neindustrijske djelatnosti industrijskih i neindustrijskih poduzeća.
U retku 17. 1. 1., treba iskazati vrijednost zaliha i nedovršene proizvodnje
sa stanjem na dan 1. siječnja izvještajne godine.
U retku 18. 31. 12., treba iskazati vrijednost zaliha i nedovršene
proizvodnje sa stanjem na dan 31. prosinca izvještajne godine.
Troškovi osoblja na platnoj listi, tis. kuna 28) reci 19. do 21.
Troškovi osoblja definirani su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi
isplaćena svim osobama na platnoj listi izvještajne jedinice/poduzeća koju
plaća poslodavac zaposlenim osobama (na neodređeno i određene vrijeme, tj.
privremenim zaposlenicima i osobama koje rade kod kuće) za izvršen rad u
izvještajnom razdoblju. Troškovi osoblja također uključuju poreze i doprinose
poslodavca za socijalno osiguranje koji terete statističku jedinicu te obvezno
i dopunsko osiguranje poslodavca. Drugim riječima, troškove osoblja čine bruto
plaće i nadnice te doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje.
Troškovi osoblja iskazuju se u tri retka, kao ukupni troškovi osoblja (redak
19.) i podijeljeno na bruto plaće i nadnice (redak 20.) te doprinose
poslodavca za socijalno osiguranje (redak 21.), u skladu s račlambom SBS-R
EU-a, iz koje su preuzete i njihove definicije.
U retku 19. UKUPNO, iskazuju se ukupni troškovi osoblja u tis. kuna, a čini
ih zbroj iznosa obračunanih za bruto plaće i nadnice (redak 20.) i doprinosa
poslodavca za socijalno osiguranje (redak 21.) u izvještajnom razdoblju, bez
obzira na to jesu li u stvarnosti isplaćene u toj godini ili nisu.
Ukupni troškovi osoblja sadrže tri glavne komponente:
bruto plaće i nadnice koje se isplaćuju zaposlenim osobama u gotovini ili
naturi
doprinose za socijalnu sigurnost, poreze na plaću i druge iznose koje plaća
zaposlena osoba, a koje poslodavac zadržava i neposredno uplaćuje ustanovama
za socijalno osiguranje, poreznim ustanovama i drugim ustanovama uime
zaposlenih osoba
doprinose poslodavca za socijalnu sigurnost koje plaća u svoje ime.
Ukupne troškove osoblja treba iskazati za poduzeće sveukupno, za industrijske
lokalne JVD-e i za dijelove koji su obavljali neindustrijske djelatnosti –
ukupno, prema Općim uputama za ispunjavanje tablica IND-21/SPS obrasca (vidi
poglavlje III. C).
U retku 20. bruto plaće i nadnice 29), u tis. kuna, treba iskazati kao
ukupno obračunane iznose bruto plaća i nadnica u izvještajnoj godini, bez
obzira na to jesu li u stvarnosti isplaćene u toj godini ili nisu. Iskazuju se
za poduzeće sveukupno, za industrijske lokalne JVD-e i za dijelove koji su
obavljali neindustrijske djelatnostima ukupno prema Općim uputama za
ispunjavanje tablica IND-21/SPS obrascu (vidi poglavlje III. C).
Bruto plaće i nadnice definirane su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi
isplaćena svim zaposlenim osobama na platnoj listi poduzeća/izvještajne
jedinice kao naknada za izvršen rad u izvještajnoj godini, bez obzira na način
i vrstu isplate, tj. je li isplata bazirana na radnom vremenu, outputu ili
radu po komadu i bez obzira na to je li isplata bila redovita ili nije.
Bruto plaće i nadnice sadrže sljedeće vrijednosti:
naknade koje se isplaćuju svim zaposlenim osobama na platnoj listi, u
gotovini ili naturi
doprinose za sve vrste socijalne sigurnosti (bolovanja, nesreće na radu,
porodni dopust i drugi, bez obzira na to jesu li obvezni, kolektivni, posebno
ugovoreni ili su na dobrovoljnoj bazi), poreze na dohodak i druge poreze te
sve druge iznose koje plaćaju zaposlenici, a koje u pravilu poslodavac izdvaja
iz njihovih bruto plaća i nadnica te ih neposredno uplaćuje ustanovama za
socijalno osiguranje, poreznim ustanovama itd. uime zaposlenika
sve povlastice, povišice, nagrade, »13. plaće«, otpremnine, najamnine,
prijevozne troškove, naknade za rad izvan kuće (terenski dodatak, naknada za
odvojeni život), obiteljske dozvole rada, provizije i druge izvanredne naknade
koje su obračunane zaposlenim osobama u izvještajnoj godini
iznose obračunane za godišnje odmore, državne praznike, stanke za odmor i
iznose obračunane zaposlenim osobama za vrijeme provedeno na službenom putu u
izvještajnoj godini.
Bruto plaće i nadnice ne uključuju doprinose za socijalno osiguranje koje
plaća poslodavac ni plaćanja posrednicima u agencijama za zapošljavanje.
U retku 21. doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje 30), u tis. kuna,
treba iskazati ukupno obračunane vrijednosti doprinosa poslodavca za vlastitu
socijalnu sigurnost u izvještajnoj godini koji terete statističku jedinicu.
Doprinosi za socijalnu sigurnost poslodavca uključuju sve obračunane doprinose
za njegovu mirovinu, bolovanja, porodni dopust, invalidnost, nezaposlenost,
nesreće na radu, profesionalne bolesti, obiteljske dozvole i sve druge
doprinose za socijalnu sigurnost poslodavca, bez obzira na to jesu li obvezni,
kolektivni, posebno ugovoreni ili su na dobrovoljnoj bazi.
Ovdje se ne iskazuju obračunani iznosi tj. doprinosi koje plaća poslodavac za
bilo koju vrstu socijalnog osiguranja uime zaposlenih osoba koji se iskazuju
zajedno s bruto plaćama i nadnicama zaposlenih osoba (redak 20.), prema ovim
Statističkim standardima.
Broj zaposlenih 31) – godišnji prosjek reci 22. do 24.
U redcima 22. do 24. iskazuje se prosječan godišnji broj zaposlenih osoba na
razini poduzeća/ izvještajne jedinice ukupno, po svim lokalnim JVD-ima
poduzeća i za neindustrijske djelatnosti ukupno, industrijskih i
neindustrijskih poduzeća u izvještajnoj godini.
Za iskazivanje podataka za UKUPNO (redak 22.) zaposlene osobe u PODUZEĆE
SVEUKUPNO treba se držati sljedećih pravila:
u stupcu za PODUZEĆE SVEUKUPNO iskazuje se broj svih zaposlenih osoba
poduzeća/ izvještajne jedinice bez obzira na to jesu li obavljale industrijsku
djelatnost ili neindustrijsku djelatnost uključujući zaposlene osobe u upravi
te bez obzira na to na to jesu li zasnovale radni odnos s
poduzećem/izvještajnom jedinicom na određeno ili neodređeno vrijeme te rade li
puno ili nepuno radno vrijeme.
u stupcima za industrijske lokalne JVD-e poduzeća/izvještajne jedinice
iskazuju se samo zaposlenici koji su se bavili industrijskim djelatnostima
poduzeća i razvrstavaju se po vrstama na razini industrijskih skupina
djelatnosti NKD-a 2002. (10. 1 do 41.0) i po lokaciji – županijama. Ovdje
treba pribrojiti i zaposlene osobe koje su obavljale pomoćne poslove (npr.
računovodstveni poslovi, pravni, elektronička obrada podataka i slično)
proporcionalno njihovu udjelu u obavljenim poslovima za pojedini industrijski
lokalni JVD (vidi Opća pravila za ispunjavanje tablica obrasca IND-21/SPS,
III. C).
Ako u poduzeću/izvještajnoj jedinici isti zaposlenici izrađuju industrijske
proizvode ili vrše industrijske usluge iz nekoliko različitih industrijskih
skupina djelatnosti NKD-a 2002. na istom lokalitetu – županiji, izvještajna
jedinica treba odrediti koeficijente za određivanje broja zaposlenika prema
vrstama industrijskih skupinama djelatnosti NKD-a 2002. koje je obavljala u
izvještajnoj godini, prema obujmu izvršenih poslova. Broj zaposlenih osoba
koje su obavljale pomoćne poslove za industrijske vrste djelatnosti treba
pribrojiti industrijskim lokalnim JVD-ima, proporcionalno obujmu izvršenih
poslova. Ako se poduzeće/izvještajna jedinica koristi nekim drugim metodama
obračuna, može ih primijeniti i u ovom slučaju (npr. nekoliko pogona istog
poduzeća/izvještajne jedinice odredilo je za svoje potrebe koeficijente za
obračunavanje udjela za svaki svoj pogon za potrebe financiranja pomoćnih
službi i sl.).
za NEINDUSTRIJSKE DJELATNOSTI PODUZEĆA – UKUPNO iskazuju se podaci u
posljednjem stupcu (šifra »99999«). Ovdje treba iskazati, osim lako
prepoznatljivih zaposlenih osoba u neindustrijskim djelatnostima
poduzeća/izvještajne jedinice prema kriterijima NKD-a 2002., i zaposlene osobe
u maloprodaji koje su prodavale vlastite proizvode, zaposlene osobe koje su se
bavile prijevozom izvan kruga poduzeća, zaposlene osobe u restoranima poduzeća
i sl. Često pomoćne službe poduzeća/izvještajnih jedinica ne obavljaju pomoćne
poslove samo za industrijske vrste djelatnosti (npr. elektronička obrada
podataka ili računovodstveni poslovi i sl.) nego i za neindustrijske
djelatnosti, a često i na temelju ugovora za treće osobe. U navedenim i
sličnim slučajevima u NEINDUSTRIJI treba iskazati i dio zaposlenih osoba
pomoćnih službi razmjerno opsegu izvršenih poslova za neindustrijske
djelatnosti poduzeća/izvještajne jedinice – ukupno.
Podaci o zaposlenim osobama u poduzeću/izvještajnoj jedinici iskazuju se za
izvještajnu godinu kao godišnji prosjek, a osim za UKUPNO (redak 22.),
iskazuju se i posebno za plaćene zaposlenike (redak 23.) i za neplaćene
zaposlenike (redak 24.), čiji zbroj mora biti jednak podatku pod UKUPNO (redak
22.) na razini svih statističkih jedinica izvještajne jedinice.
Način izračuna prosječnog broja zaposlenika
Godišnji prosječan broj zaposlenih osoba dobiva se zbrajanjem odrađenih
efektivnih sati rada svih zaposlenih osoba unutar poduzeća/izvještajne
jedinice za određeno razdoblje i njihovim dijeljenjem s ostvarenim godišnjim
odrađenim efektivnim satima po jednoj zaposlenoj osobi koja je radila cijele
izvještajne godine. Ukupno odrađeni efektivni sati ne obuhvaćaju plaćene
godišnje odmore, državne praznike ili bolovanja, stanke za odmor te vrijeme
provedeno na putu između stana i posla, čak i kada je plaćeno.
U retku 22. UKUPNO 32), iskazuje se ukupan broj zaposlenih osoba koje rade u
poduzeću/ izvještajnoj jedinici uključujući vlasnike i njihove partnere koji
redovito rade u poduzeću /izvještajnoj jedinici te neplaćene članove njihove
obitelji. Uključuju se i osobe koje rade izvan poduzeća od kojeg su plaćeni
(npr. zastupnici prodaje, osoblje na isporuci, osobe na održavanju i
popravcima). Ovdje treba uključiti i zaposlene osobe koje su na bolovanju,
porodnom dopustu, osobe koje štrajkaju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga
odsutne s posla, do prekida radnog odnosa, osim onih koje su odsutne na
neodređeno razdoblje. Uključene su i osobe na određeno vrijeme i sve osobe
koje su bile na platnoj listi poduzeća, npr. vježbenici, sezonski radnici i
kućanstva (kada su radila za poduzeće) u izvještajnoj godini. U ukupan broj
treba uključiti i osobe koje su radile kao volonteri, bez obzira na to što
nisu primile naknadu za svoj rad.
Ukupan broj zaposlenih osoba ne uključuje osobe koje su bile poslane na rad od
drugih poduzeća/izvještajnih jedinica (i na njihovoj su platnoj listi), osobe
koje rade na održavanju i popravcima uime drugih poduzeća/izvještajnih
jedinica ni osobe koje su u obveznoj vojnoj službi u izvještajnoj godini.
U retku 23. plaćeni zaposlenici 33), iskazuju se podaci o broju zaposlenika
koji rade u poduzeću/ izvještajnoj jedinici i za svoj rad primaju naknadu u
novcu ili naturi. Podatke treba iskazati za sve osobe koje su zasnovale radni
odnos s poslodavcem tog poduzeća, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno
o duljini radnog vremena ili vlasništvu poslovnog subjekta. Ovdje se uključuju
i osobe koje su radile kao vježbenici, osobe na porodnom dopustu ili bolovanju
te osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, sve do prekida radnog
odnosa. U zaposlene osobe također treba uključiti i sve osobe koje su
povremeno obavljale poslove na temelju ugovora o djelu ili autorskog ugovora
te osobe koje su prema formalnom statusu umirovljenici, nezaposleni ili
redoviti studenti, a radile su kao vanjski suradnici u izvještajnoj godini. U
zaposlenike treba iskazati i osobe koje su radile u vlastitom
poduzeću/izvještajnoj jedinici u izvještajnoj godini.
U retku 24. neplaćeni zaposlenici 34), iskazuje se prosječan broj neplaćenih
zaposlenih osoba, a uključene su sljedeće kategorije zaposlenika:
samozaposleni – iskazuju se poslodavci koji su upravljali
poduzećem/izvještajnom jedinicom i zapošljavali jednu ili više osoba. Ovdje
treba iskazati i sve osobe koje su radile za vlastiti račun i uopće nisu
zapošljavale druge osobe u izvještajnoj godini.
pomažući članovi obitelji – iskazuju se osobe koje nisu zaposlene osobe
(vidi objašnjenje za redak 23) niti su samozaposlene prema gornjoj definiciji,
ali su u izvještajnoj godini radile u poduzeću koje je u vlasništvu člana
obitelji.
Pod neplaćenim pomažućim članovima obitelji podrazumijevamo samo osobe koje
redovito rade za poduzeće/ izvještajnu jedinicu, ali s njom nemaju ugovorni
odnos i ne primaju određenu naknadu za svoj rad, uz uvjet da nisu uključene na
platnu listu nekoga drugog poduzeća/izvještajne jedinice u okviru svoga
glavnog zaposlenja.
Ovdje treba također uključiti osobe koje su radile kao volonteri u
poduzeću/izvještajnoj jedinici u izvještajnoj godini i koje za svoj rad nisu
primile naknadu.
Tablica 2. Unutarjedinični primici i isporuke lokalnih JVD-a istog poduzeća
35)
Ovdje se iskazuju vrijednosti u tis. kuna unutarjediničnih primitaka i
unutarjediničnih isporuka koje su se odvijale između industrijskih lokalnih
JVD-a istog poduzeća/izvještajne jedinice u izvještajnoj godini. Tablica 2.
uvedena je isključivo radi ispravnog vrednovanja intermedijarne potrošnje i
prihoda od prodaje proizvoda na razini industrijskih lokalnih JVD-a.
Pri iskazivanju podataka u ovoj tablici treba se pridržavati Općih pravila za
ispunjavanje tablica obrasca IND-21/SPS (vidi točku III. C). Podaci se
iskazuju za vrijednost međusobnih primitaka ili isporuka industrijskih
lokalnih JVD-a istog poduzeća/izvještajne jedinice, u odnosu na podatke
iskazane u tablici 1. u stupcima za industrijske lokalne JVD-e.
Ovdje treba primijeniti sljedeća pravila obračunavanja:
razlika podatka iskazanog u tablici 1. redak 3. Intermedijarna potrošnja –
UKUPNO po industrijskim lokalnim JVD-ima (zbroj) i podataka za PODUZEĆE
SVEUKUPNO, treba uvijek biti jednaka podatku iskazanome u tablici 2., u retku
1.
razlika podatka iskazanog u tablici 1., u retku 6. Prihodi od prodaje
proizvoda – UKUPNO po industrijskim lokalnim JVD-ima (zbroj) i podataka za
PODUZEĆE SVEUKUPNO treba uvijek biti jednaka podatku iskazanom u tablici 2. u
retku 2.
U retku 1. Vrijednost dobara i usluga koje su nabavljene od drugih lokalnih
JVD-a istog poduzeća/izvještajne jedinice u izvještajnoj godini
(unutarjedinični primici), iskazuje se vrijednost sitnog alata manje
vrijednosti koji se koristio za relativno jednostavne operacije (npr. pile,
čekići, odvijači i ostali ručni alat, mali uređaji poput džepnih kalkulatora i
slično). Prema normama ESA-e 95, treba uključiti sve izdatke za trajna dobra
čija vrijednost nije veća od 500 eura po komadu. Ovdje treba iskazati i
vrijednost izvršenoga tekućeg održavanja strojeva i uređaja. Dakle, ovdje se
iskazuje vrijednost primitaka koja su industrijskim lokalnim JVD-ima
isporučili drugi industrijski lokalni JVD-a istog poduzeća.
U retku 2. Vrijednost dobara i usluga koji su isporučeni drugim lokalnim
JVD-ima istog poduzeća/izvještajne jedinice u izvještajnoj godini
(unutarjedinične isporuke), obuhvaća se isti sadržaj kao i u retku 1., s tim
da se ovdje iskazuje vrijednost isporuka koju su industrijski lokalni JVD-i
isporučili drugim industrijskim lokalnim JVD-ima istog poduzeća.
ANKETA: E-POSLOVANJE IZVJEŠTAJNE JEDINICE
E-POSLOVANJE U IZVJEŠTAJNOJ GODINI
Ovdje se podaci iskazuju upisivanjem križića u predviđeno polje kod
ispravnog odgovora. Sve podatke treba iskazati na razini izvještajne jedinice
odnosno poduzeća odgovaranjem na pitanja o elektroničkom poslovanju, izborom
između ponuđena dva moguća odgovora DA ili NE.
Treba odgovoriti na sljedeća pitanja:
a) Imate li adresu elektroničke pošte? DA NE
b) Imate li internetske stranice? DA NE
c) Ako imate, upišite adresu: http://www.
U točki c) treba upisati adresu internetskih stranica izvještajne jedinice. Na
obrascu IND-21/SPS ponuđene su dvije mogućnosti, s već unaprijed otisnutom
oznakom za uobičajen početak adresa internetskih stranica: http://www. ili
http://. Ako adresa internetske stranice izvještajne jedinice ne počinje
slovnim oznakama www, treba upisati samo nastavak adrese internetske stranice,
a ne adresu u cijelosti (npr. za adresu internetske stranice Državnog zavoda
za statistiku treba dopisati dzs.hr iako je cijela adresa http://www.dzs.hr ).
IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ovim Statističkim standardima za Strukturno-poslovno istraživanje industrije
(IND-21/SPS) prestaju vrijediti Statistički standardi za Strukturno-poslovno
istraživanje industrije (IND-21/SPS), objavljeni u »Narodnim novinama« br.
78/03. od 14. svibnja 2003.
Statistički standardi za Strukturno-poslovno istraživanje industrije
(IND-21/SPS), zajedno s obrascem IND-21/SPS koji se nalazi u dodatku ovih
Statističkih standarda, primjenjuju se osmog dana od dana objavljivanja u
»Narodnim novinama«.
|
|
|
|
Poslovni forum - One Stop Shop |
|
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
Istraživanje tržišta
Poslovni izvještaji
Internet marketing
Izrada web stranica
Izrada CMS stranica
Hosting i domene
Imenici i adresari
Poslovni ugovori
Poslovne usluge
Trgovine i usluge
Poslovna psihologija
Poslovni programi
Oglasi i obavijesti
Korisni linkovi
Besplatne stvari
Poslovni forum
Primjeri ugovora
Poslovne ponude
| |
|
IZRADA WEB STRANICA
Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi tvrtka trebala imati web stranice:
Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.
Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.
Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.
Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, obrazaca za kontakt, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.
Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.
Branding: Web stranice su važan alat za branding tvrtke, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.
Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.
Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.
Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
|
|
Napomena!
Internet je dostupan milijunima ljudi. Ipak, neke tvrtke još uvijek ne shvaćaju moć Interneta.
Neke tvrtke uopće nemaju internet stranice, a neke imaju tako amaterske i loše
da je to gotovo nevjerojatno.
Priuštite si stvarno kvalitetne stranice. Sada po
prvi puta imate priliku kvalitetno predstaviti svoju tvrtku milijunima ljudi.
Da
li ćete tu priliku iskoristiti, to ovisi samo o Vama.
| CMS - Content Menagment System - Izrada web stranica |
Što je to CMS?
CMS ili Content Menagment System
je izraz za programirane internet stranice što
Vam omogućava da samostalno i jednostavno unosite ili brišete sadržaj sa
svojih internet stranica putem jednostavnog i preglednog administratorskog
sučelja, a što je vrlo bitno, bez ikakvih posebnih predznanja.
Za rad Vam dovoljan je samo Vaš preglednik web stranica (browser), a to je
upravo Vaš Internet Explorer ili neki drugi program koji upravo i sada koristite kada čitate ovaj tekst.
Tekst je moguće unositi direktno ili tako da ga jednostavno kopirate iz
Microsoft Worda ili drugog tekst editora, a formatirate ga onako kako ste
navikli u svom programu za obradu teksta. Kao što pišete stranice u Wordu,
ili Excelu, tako pišete i sadržaj za Vaše web stranice, direktno u Vašem
Control panelu, ili sve napišete u npr. Wordu, a potom to isto kopirate na
svoje stranice. Da ste naručili i "klasičnu" izradu web stranica, svejedno
bi morali pripremiti tekst i fotografije.
Kako bi se upoznali sa CMS aplikacijama pripremili smo Vam veliki broj primjera i pregleda.
Izrada web stranica za tvrtke, obrte i privatne osobe. Kvalitetna izrada web stranica prilagođenih mobilnim uređajima. Privucite korisnike suvremenim web stranicama. Iskoristite priliku! Pregledajte recenzije naših klijenata i uvjerite se zašto smo mi Vaš pravi izbor. Izrada web trgovina. Web shop i besplatne web stranice prilagođene vašem poslovanju. Savjetovanje i podrška. Napredne funkcionalnosti. Vrhunska usluga. Povoljne cijene. SEO Optimizacija. Suvremen dizajn i visoka tehnička kvaliteta izrade internet stranica. Besplatna izrada web stranica u sklopu naših promotivnih akcija. Besplatne stranice za poduzetnike i udruge. Besplatne stranice za obrtnike i male poduzetnike. Izrada web stranica besplatno brzo i povoljno! Izrađujemo web stranice koje vas spajaju s novim poslovnim prilikama, optimizirane za povećanje uspješnosti online poslovanja. Izrađujemo uspješne web stranice i napredna web rješenja kreirana prema vašim zahtjevima. Besplatna izrada web stranica za obrtnike i male poduzetnike.
|
|
Detaljne informacije o izradi CMS internet stranica - Klikni i saznaj! |
|
|
|
|
|
|
| |
| | |
