POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje? Želite povećati prodaju? Tvrtka vam je u krizi ili pred zatvaranjem? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla?
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI, BAZE PODATAKA
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 





 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 
 Poslovni Forum - naslovna      Baza podataka      Primjer baze      Adresar      WEB katalog      Izrada WEB stranica

 OBRT


ŠTO JE OBRT?

Obavljanje obrta u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o obrtu ("Narodne novine" br. 77/93, 90/6, 64/01, 71/01).

Obrt u je smislu Zakona o obrtu samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više dopuštenih gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pri tom se može koristiti i radom drugih osoba.
Osim fizičkih osoba i trgovačka društva posluju po odredbama Zakona o obrtu ako svoju djelatnost ili dio djelatnosti obavljaju na obrtnički način.

Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.
Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta.
Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu.
Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora imati i povlasticu.
Obrtnicu izdaje nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba na čijem će području biti sjedište obrta, a povlasticu nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta.
Sadržaj i oblik obrtnice i povlastice propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo rješenjem utvrđuje cijenu obrtnice. Obrtnica se izdaje u dvije veličine od kojih je veću obrtnik dužan izložiti u sjedištu obrta, na vidnom mjestu.

Ako se obrt obavlja bez obrtnice odnosno bez povlastice ili se obavlja suprotno obrtnici ili povlastici, nadležne inspekcije donijet će rješenje o zabrani obavljanja obrta i zabranit će upotrebu uređaja i opreme kojima se obavlja obrt.


UVJETI ZA OBAVLJANJE OBRTA

Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava slijedeće opće uvjete:

1). da je državljanin RH,
2). da je punoljetna i da nije djelomično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti,
3). da udovoljeva općim zdravstvenim uvjetima i posebnim zdravstvenim sposobnostima ako je to propisano,
4). da joj pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje,
5). da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta.


Poseban uvjet:
1) stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit za obavljenje vezanih obrta.
Obrtnik koji ne ispunjava ovaj poseban uvjet, može obavljati vezani obrt ako zaposli djelatnika koji udovoljava ovom uvjetu.
2) povlastica za obavljanje povlaštenih obrta

Prema Zakonu o obrtu, obrti mogu biti:
1. slobodni obrti - za koje se kao uvjet ne traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit
2. vezani obrti - za koji se kao uvjet za obavljanje traži stručna osposobljenost ili majstorski ispit
3. povlašteni obrti - koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlstice

Popis vezanih obrta koji se mogu obavljati temeljem stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita i povlaštenih obrta koje obrtnik može obavljati tek pošto mjerodavno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta, izda obrtniku povlasticu, dan je u
Pravilniku vezanim i povlaštenim obrtima ("Narodne novine" br. 31/95)



OTVARANJE OBRTA

Za obavljanje slobodnih i vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu izdanu od ureda za gospodarstvo koji vodi obrtni registar u koji se obrt upisuje.
Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora dodatno pored obrtnice, dobiti i posebnu povlasticu izdanu od nadležnog ministarstva ovisno o vrsti obrta koji vodi registar povlastica u koji se povlastica upisuje.

Obrtnik podnosi prijavu za upis u obrtni registar koji vodi nadležni županijski ured.

Uz prijavu se najčešće prilažu ove isprave i dokazi:
- o pravu uporabe prostora ( ako je potrebno za obavljanje obrta )
- o stručnoj spremi, odnosno o stručnoj osposobljenosti ( ili izjava da će zaposliti radnika koji ima taj uvjet )
- o radnoj dozvoli za strance
- uvjerenje od suca za prekršaje
- liječnička svjedodžba
- izjava o početku obavljanja obrta

Uz prijavu se popunjavaju registarski listovi:
- RL 1 - podatci o obrtu
- RL 2 - podatci o izdvojenom pogonu
- RL 3 - podatci o djelatnostima obrta

Nadležni županijski ured dužan je izdati obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija zahtjev za izdavanje obrtnice u roku 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

Ako nadležni županijski ured u navedenom roku ne izda obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice, fizička osoba može, ako smatra da ispunjava uvjete propisane Zakonom, započeti s obavljanjem obrta o čemu prethodno pismeno izvješćuje nadležni županijski ured.


DOKUMENTI POTREBNI ZA UPIS OBRTA U OBRTNI REGISTAR

1. PRIJAVA ZA UPIS U OBRTNI REGISTAR, RL 1, RL 2, RL 3
(Obrasci se kupuju u "Narodnim novinama")

2. PRESLIKA DOMOVNICE
(Ovjerena kod javnog bilježnika.),
3. SLUŽBENA ZABILJEŠKA REPUBLIČKOG FONDA SOCIJALNE ZAŠTITE I CENTRA ZA SOCIJALNI RAD I SLUŽBENA ZABILJEŠKA SUDCA ZA PREKRŠAJE O NEKAŽNJAVANJU

4. UVJERENJE O RADNOJ SPOSOBNOSTI (LJEČNIČKI PREGLED)
(Od lječnika specijaliste medicine rada),

5. ZA VEZANE OBRTE
(Prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima objavljenom u Narodnim novinama broj 31/95, za vezane obrte;
a) označene brojkom 2 - majstorski status, treba Svjedodžba o završenoj srednjoj školi odgovarajućeg smjera i potvrda o radnom stažu iz koje je vidljivo da osoba ima 3 godine radnog staža u toj struci,
b) označene brojkom 1 - stručna osposobljenost, treba Uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za traženu djelatnost)

6. DOKAZ O PRAVU KORIŠTENJA PROSTOROM
(Ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika ili Vlasnički list iz zemljišno knjižnog odjela općinskog suda (gruntovnice) )

7. DRUGI DOKAZI PREMA POSEBNIM ZAKONIMA, npr.
a) javni cestovni prijevoz - vozačka dozvola i preslika prometne dozvole za vozilo
b) taxi - Uvjerenje o poznavanju osnovnih podataka o znamenitostima grada
c) ribari - zapisnik Lučke kapetanije o pregledu ribolovnih alata i plovidbena dozvola za čamac
d) za obavljanje trgovačke djelatnosti potrebno je ishodovati rješenje o minimalno-tehničkim uvjetima za poslovni prostor i sredstva rada, temeljem članka 17. Zakona o trgovini.

8. PRESLIKA UPLATNICE O UPLAĆENOM IZNOSU OD 500, 00 kn ZA OBRTNICU

TROŠKOVI UPISA U OBRTNI REGISTAR:
1. 500,00 kn - Obrtnica
2. 270,00 kn - Upravna pristojba
3. 200,00 kn - Lječničko Uvjerenje
4. 100,00 kn - popunjavanje obrazaca u komorskom uredu
5. + ovjere kod javnog bilježnika i pribavljanje uvjerenja




SJEDIŠTE I TVRTKA OBRTA

Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt.
Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi. Kada za obavljanje obrta nije potreban prostor sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište.
Promjenu sjedišta obrta obrtnik prijavljuje županijskom uredu za gospodarstvo koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu u obrtni registar.

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje. Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta i sjedište, a može sadržavati posebne oznake.
Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor.
Zakonom o obrtu propisano je da se na tvrtku obrta odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima, stoga tvrtka mora biti na hrvatskom jeziku ili na nekom od "mrtvih" jezika (latinski, grčki i sl.).



POSLOVANJE OBRTA

Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu.

Obrtnik odgovara za obaveze koje koje nastaju u obavljanju obrta cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta teodgovara za zakonitost obavljanja obrta i rada djelatnika koje zapošljava.

Slobodni ili vezani obrt, obrtnik može voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.

Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona u kojima obrtnik mora imenovati poslovođu.

Obavljanje obrta u izdvojenom pogonu obrtnik prijavljuje županijskom uredu za gospodarstvo na čijem se području izdvojeni pogon nalazi koji o tome donosi rješenje i obavještava županijski ured na čijem se području nalazi sjedište obrta koji to upisuje u obrtni registar.

U slučaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice kao privremeni poslovođa.

Ako nasljednici žele nastaviti voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom županijskom uredu u roku 30 dana od okončanja ostavinskog postupka odnosno od dana pravomoćnosti sudske odluke o lišenju poslovne sposobnosti.

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava županijski ured za gospodarstvo u roku 30 dana od dana obustave kao i ponovnom početku obavljanja obrta najkasnije u roku 7 dana po isteku vremena obustave. Ova izvješća nadležni županijski ured upisuje u obrtnički registar.



ZAJEDNIČKO OBAVLJANJE OBRTA

Ciljevi osnivanja zajedničkih radnji ostvarivi su primjenom Zakona o obveznim odnosima, točnije odredbama o ortakluku.
Prema Zakonu o obveznim odnosima ortakluk je: "Zajednica osoba i dobara u kojoj se dvije ili više osoba uzajamno obvezuju uložiti svoj rad i / ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja.
Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt. Međusobni odnosi tih osoba uređuju se obvezno pisanim ugovorom.
Na takav ugovor primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.
Takav obrt posluje pod zajedničkom tvrtkom. Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta.
Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako pri upisu u obrtni registar nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, prilože ugovor pisani ugovor o ortakluku (ortak, ortački ugovor).
Fizičke osobe mogu zajednički obavljati i vezane obrte, ako jedna osoba ispunjava uvjete za vezani obrt.
Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.
Istupanje fizičke osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih osoba prijavljuje se nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, koji te promjene upisuje u obrtni registar.



OBRTNIK KAO TRGOVAC - POJEDINAC

Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac.

Upis u trgovački registar može tražiti onaj obrtnik čiji je godišnji prihod veći od 250.000 EUR izražen u kunama.

U trgovački registar mora se upisati samo onaj obrtnik čiji godišnji prihod prelazi protuvrijednst 2.000.000 EUR.

Obrtnik čiji je prihod veći od spomenute protuvijednostri dužan je zatražiti upis u trgovački registar u roku 60 dana nakon podnošenja godišnjih financijskih izvještaja kojima je iskazan takav prihod.

Prijava za upis u trgovački registar mora sadržavati i tvrtku, sjedište i predmet te naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik.

Prijavi se prilaže:
1)  izvod iz obrtnog registra
2)  godišnje financijsko izviješće kojim se dokazuje ostvaren godišnji prihod

Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u trgovački registar, a gubi se brisanjem iz trgovačkog registra do kojeg može doći:
a) na temelju prijave koju podnese trgovac pojedinac kada za njega više ne postoji obaveza da bude upisan u trgovački registar (god. prihod manji od 2.000.000 EUR)
b) po službenoj dužnosti tj. odlukom registarskog suda o brisanju iz trgovačkog registra trgovca pojedinca kad on više ne ispunjava uvjete za upis.



PRESTANAK OBRTA

Obrt prestaje:
1). odjavom
2). po sili zakona

Prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi.

Razlozi prestanka obrta po sili zakona taksativno su navedeni u Zakonu o obrtu;

Članak 38.
Obrt prestaje po sili zakona:
1. smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta na temelju članka 29. Zakona o obrtu,
2. ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta,
3. ako obrtnik koji sam ne ispunjava uvjet iz članka 5. Zakona o obrtu ne zaposli radnika koji udovoljava tom uvjetu,
4. ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku godine dana o dana izdavanja obrtnice, izuzev obrtnika s okupiranih područja dok traju te okolnosti,
5. ako obrtnik ili trgovačko društvo iz članka 1. stavka 2. Zakona o obrtu ne postupi sukladno odredbama članka 6. stavka 4. i 5. i članka 8. stavka 1., 2. i 3. Zakona o obrtu.
6. ako obrtnik, odnosno trgovačko društvo ne imenuje poslovođu u skladu s odredbom članka 22. i članka 22.a Zakona o obrtu,
7. ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca,
8. ako obrtnik protivno odredbi članka 33. Zakona o obrtu obustavi obavljanje obrta dulje od mjesec dana,
9. ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, izuzev obrtnika s okupiranih područja dok traju te okolnosti,
10. ako sud časti Hrvatske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljanja obrta,
11. ako nadležno ministarstvo oduzme obrtniku povlasticu,
12. ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lažnih isprava,
13. ako nadležno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 8. Zakona o obrtu,
14. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 3. i 5. Zakona o obrtu.

Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz registra.




POLITIKA POREZA I DOPRINOSA


Porezi

Obrtnici u novom poreznom sustavu mogu biti oporezivani u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o porezu na dobit.

U pravilu obrtnici plaćaju porez na dohodak po stopi od 20% od porezne osnovice do visine trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka, a na višak porezne osnovice preko tog iznosa porez se plaća po stopi 35%. U gradovima s više od 40.000 stanovnika plaća se i prirez na porez na dohodak.

Međutim, obrtnik može plaćati porez na dobit ako ostvari bilo koji od sljedeća četiri uvjeta:

1. da u prethodnoj kalendarskoj godini ima ukupni prihod veći od protuvrijednosti 250.000 EUR
2. da u prethodnoj kalendarskoj godini ima dohodak veći od protuvrijednosti 37.500 EUR
3. da ima dugotrajnu imovinu veću od protuvrijednosti 250.000 EUR
4. da u prethodnoj kalendarskoj godini prosječno zapošljava više od 30 radnika

Neovisno o navedenom, ako obrtnik ne ispunjava niti jedan od spomenutih uvjeta, on može na temelju vlastite izjave, koja se dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave prije početka kalendarske godine, zatražiti da želi plaćati porez na dobit. U tom je slučaju dužan voditi knjige i sastavljati financijske izvještaje po propisima o računovodstvu i po posebnim propisima.

Stopa poreza na dobit iznosi 35%.

Odluku o tome na koji će način plaćati porez moraju donijeti sami obrtnici imajući u vidu različite stope poreza, prirez, kao i različite knjigovodstvene te porezne evidencije koje moraju voditi po pravilnicima o poslovnim knjigama, bilo po Zakonu o računovodstvu i posebnim računovodstvenim propisima.

Za vrijeme mirovanja obrta, obrtnici su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, odnosno poreza na dobit.

Dio djelatnosti koje se obavljaju povremeno, koju vrše građani osobno i neposredno za građane oporezuje se od svakog pojedinačnog računa ( npr. održavanje zgrada, nosači, perači rublja i sl.)

Pri nabavi repromaterijala obrtnici koji obavljaju proizvođačku djelatnost ne plaćaju porez na promet uz zadovoljavanje uvjeta propisanih Zakonom ( izjava, narudžbenica, račun, negotovinsko plaćanje ).

Nabava opreme (osnovnih sredstava) oslobođena je plaćanja poreza na promet, ali uz uvjete propisane zakonom ( izjava, narudžbenica, račun, negotovinsko plaćanje ).

Porez na promet plaća se po stopama i na način kako to vrijedi za poduzeća ( svi su izjednačeni ). Porez na promet plaća se i za proizvode i usluge prema rokovima i na način kako je to regulirano posebnim zakonom, odnosno Pravilnikom .

Obrtnici koji pružaju usluge građanima te proizvođači kada prodaju svoje proizvode krajnjem potrošaču dužni su obračunati i naplatiti porez na promet usluga. Osnovica za obračun je fakturirana usluga odnosno cijena proizvoda.



Doprinosi

Osim poreza obrtnici plaćaju i doprinose za svoje mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prema stopama i osnovicama koje se posebno utvrđuju.



Komorski doprinos

Danom upisa u obrtni registar obrtnici postaju članovi Hrvatske obrtničke komore. Članstvo je obvezno.
Hrvatska obrtnička komora donijela je Odluku o stopi i osnovici za plaćanje doprinosa HOK koja je objavljena u Narodnim novinama. Prema spomenutoj Odluci obveznici plaćanja komorskog doprinosa jesu obrtnici tj. fizičke osobe koje dohodak odnosno dobit ostvaruju obavljanjem obrta.
Za vrijeme mirovanja obrta, obrtnici su dužni plaćati komorski doprinos.



VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Zakonom o trgovini obavljanje poslova vanjske trgovine dopušta se svim pravnim osobama, pa dakle i fizičke osobe koje nisu osnovale radnju ili poljoprivredno gospodarstvo sa svojstvom pravne osobe, mogu obavljati vanjskotrgovačko poslovanje za svoje potrebe.

Prema tome , obrtnici mogu kupovati u inozemstvu opremu odnosno sredstva za rad, uključujući i plovila, domaće životinje, sirovine, repromaterijal, rezervne dijelove, ambalažu, potrošni i reklamni materijal i sl.

Pretpostavka za to je da imaju otvoren devizni račun kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom. Pri tome je nužno upozoriti da obrtnik u ovom slučaju otvara račun kao "pravna osoba", a ne fizička osoba - građanin.

Dio roba nalazi se na režimu kontingenata (količinski -Kk i vrijednosni - Kv). Za uvoz ove opreme potrebno je prethodno ishoditi dozvolu. Dozvolu izdaje Hrvatska gospodarska komora. Odgovarajući obrazac - zahtjev za izdavanje dozvole, može se dobiti u Županijskoj komori Rijeka.

Zahtjev se podnosi nakon javno oglašenog natječaja za prikupljanje zahtjeva.

Uz zahtjev potrebno je priložiti sve što se u natječaju od ponuđača traži.

Svoje pravo na uvoz obrtnik dokazuje potvrdom o obavljanju djelatnosti koje izdaje županijski organ nadležan za poslove gospodarstva.

Na temelju predračuna ili kataloga odnosno drugog dokaza o tome kakvo se osnovno sredstvo uvozi može se u carinarnicama ili kod špediterskih organizacija saznati odgovarajući režim uvoza.

Postoji i mogućnost prihvaćanja robe na doradu i u druge svrhe ( privremeni uvoz ). Ovo pravo ostvaruje se ukoliko postoje uvjeti za obavljanje carinskog nadzora (vođenje propisanih evidencija, poslovnih knjiga i dr.)

Izmjenama Zakona o deviznom poslovanju omogućeno je obrtnicima da za potrebe uvoza devize kupuju u poslovnim bankama. Također je propisano da se devize ostvarene izvozom moraju unijeti u zemlju i ustupiti bankama.

Prilikom uvoza na robu se plaća carina prema stopi iz carinske tarife za određenu robu, pristojba za carinsko evidentiranje (jedan posto) iznos za izravnavanje poreskog opterećenja i posebna taksa

Vrijednost robe uvećana za carine i sve pristojbe čini osnovicu za plaćanje poreza na promet (uglavnom dvadeset posto). Porez na promet jedinstven je za poduzeća i obrtnike. Poreza na promet oslobođeni su proizvođači, uz uvijet pismene izjave ( kao i za bezporeznu nabavu u zemlji ).

Poslovi vanjskotrgovinskog prometa regulirani su još i brojnim podzakonskim propisima i aktima te raznim uputstvima što upućuje da je najbolje prije svakog uvoznog ili izvoznog posla zatražiti precizne informacije od carinarnice ili špediterskih organizacija.



POSLOVNI PROSTOR - UVJETI

Obavljanje zanatske, ugostiteljske i trgovačke djelatnosti uvjetovano je i posjedovanjem odgovarajućeg poslovnog prostora.

Poslovni prostor može biti vlastiti ili unajmljen.

Poslovni prostor u društvenom vlasništvu daje se u najam nakon provedene licitacije.

U pojedinim općinama odredđene su poslovne i stambeno poslovne zone u kojima se dopušta izgradnja poslovnog, odnosno stambeno-poslovnog prostora. Informacije o tome dužna je pružiti odgovarajuća služba nadležna za stambenu i građevinsku problematiku.

Organizirana izgradnja poslovnog prostora za proizvodno zanatstvo još uvijek je u fazi priprema. Uobičajeno je da takvu izgradnju vrši jedan nositelj posla koji po tržišnom principu vrši distribuciju (prodaju) poslovnih prostora ovisno o potrebama investitora.

Do poslovnog prostora u stambenim zonama može se doći kupnjom novoizgrađenih lokala ili prijenosom vlasništva.

Vrijedno je napomenuti da se dio zanatskih djelatnosti (uglavnom tihi obrti, intelektualne usluge i slično) mogu obavljati i u stanu. Odredjivanje djelatnosti koje se mogu obavljati u stanu prepušteno je općinama pa takvu informaciju valja tražiti u nadležnoj općini.

Da bi se poslovni prostor stavio u funkciju mora udovoljavati određenim uvjetima kako u pogledu visine tako i opremljenosti (obrada podova, zidova, sanitarije) te sigurnošću instalacija.

Za zanatske djelatnosti osnovni akt je Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (N.N. 6/84); za ugostiteljske djelatnosti Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (N.N. 57/95), a za trgovačke djelatnosti Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja promet robe i usluga u prometu roba (N.N. 38/85, 30/91, 33/91).

U najosnovnijem obliku uvijeti su slijedeći:

Za ZANATSKE DJELATNOSTI prostorije moraju biti visine 3 m za djelatnosti koje razvijaju agresivne plinove i prašinu, visine 2,8 m ako su osigurani mikroklimatski uvjeti te visine 2,5 m za administrativne poslove, za skladišta ili ako se u tim prostorijama radnici zadržavaju manje od dva sata dnevno u jednoj smjeni. Veličina prostorije mora osigurati 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine po svakom uposlenom.

U načelu pod mora biti iznad nivoa okolnog zemljišta.

ZA UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI uvjeti se odredjuju ovisno o kategoriji lokala.

ZA TRGOVAČKE DJELATNOSTI i najizraženije predstavnike prodavaonice odredjeni su slijedeći minimalni uvjeti: visina 2,8 m odnosno izuzetno 2,5 m ( uz mehaničko provjeravanje ), površina prodajnog dijela ne smije biti manja od 12 m2. Prodavaonica mora biti opremljena tako da se prodavačima i kupcima osigurava nesmetano kretanje. Prodavaonica mora imati odgovarajuće pomoćne prostorije ( skladište, prostor za odlaganje smeća, garderobe i dr.)
Prodaja robe može se vršiti i u kiosku. Kiosk mora biti visok najmanje 2,8 m sa 10m3 zračnog prostora te 2m2 slobodne površine poda. Kiosk ne može imati manje od 4 m2.



ZAPOŠLJAVANJE RADNIKA - PRAVA I OBAVEZE

Obrtnik koji zapošljava radnike zaključuje s njima ugovor o radu. Ugovor o radu mora biti u skladu s kolektivnim ugovorom i zakonom.

Članovi porodičnog domaćinstva obrtnika mogu pomagati u radnji bez zasnivanja radnog odnosa. Članovima porodičnog domaćinstva u smislu ovog zakona smatraju se bračni drug, djeca, roditelji, usvojeni i usvojitelji, pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan uzdržavati. Zasnivanje radnih odnosa te prava i obaveze s tim u vezi regulirani su Zakonom o radu te granskim kolektivnim ugovorima.

Radnici zaposleni kod obrtnika imaju pravo na topli obrok, troškove prijevoza na posao i sa posla i druga prava kao i radnici u tvrtkama.

Najniži iznos satnice te druge naknade utvrdjuju se u skladu sa kolektivnim ugovorom i objavljuju u Narodnim novinama Republike Hrvatske odnosno u javnim glasilima.



HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA

Danom upisa obrtnika u obrtni registar upisani postaje, temeljem zakonske odredbe, član udruženja obrtnika.
Udruženje obrtnika osnovni je oblik organiziranosti obrtnika sa ciljem da se unaprijede djelatnosti obrtnika, usklade pojedinačni interesi članova, razvijaju poslovni običaji, sudjeluje u utvrdjivanju razvojne politike i izradi društvenih planova razvoja jedinica lokalne samouprave, pokreću inicijative zaa donošenje zakona, propisa i drugih mjera koje utječu na uvjete privredjivanja i brži razvoj oobrta te rješavaju ostala pitanja od značaja za osobni rad.
Udruženja obrtnika uključena su u komorski sistem putem Područne obrtničke komore i Hrvatske obrtničke komore.
Udruženja, područne obrtničke komore i HOK djeluju putem skupština, izvršnih odbora i odbora (sekcija) po djelatnostima. Administrativno-stručne poslove za ove asocijacije obavljaju stručne službe.
Pojedina udruženja imaju organiziran knjigovodstveni servis, a osposobljena su i za druge administrativne pomoći (ugovori, prijave radnika i drugo).




Iz Zakona o obrtu o organiziranosti obrta:


Članak 55.

(1) Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa više obrtnika koji se bave istom ili sličnom djelatnošću osnivaju udruženje obrtnika na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave. Udruženje obrtnika je pravna osoba.

(2) Udruženja obrtnika osnivaju se na teritorijalnom i strukovnom principu.

(3) Na određenom području može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta.

Članak 56.

(1) Udruženje obrtnika ima statut.

(2) Statutom udruženja obrtnika uređuju se osobito sadržaj rada, organizacija i teritorijalni obuhvat udruženja, međusobna prava i obveze članova. Statut donosi skupština udruženja obrtnika.

(3) U spornim slučajevima teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika određuje područna obrtnička komora.

Članak 57.

(1) Područna obrtnička komora osniva se radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Područna obrtnička komora pravna je osoba.

(2) Na određenom području može se osnovati samo jedna područna obrtnička komora.

Članak 58.

(1) Područna obrtnička komora ima statut.

(2) Statutom područne obrtničke komore uređuju se osobito sadržaj rada. Statut donosi skupština područne obrtničke komore.

Članak 59.

(1) Područne obrtničke komore članovi su Hrvatske obrtničke komore.

(2) Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno poslovna organizacija obrtnika koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva.

(3) Hrvatska obrtnička komora zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Hrvatska obrtnička komora je pravna osoba.

Članak 60.

(1) Članovi Hrvatske obrtničke komore su obrtnici koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske u skladu s ovim Zakonom.

(2) Članovi Hrvatske obrtničke komore su trgovci pojedinci i trgovačka društva koja obavljaju obrt iz članka 2. stavka 1. točke 2. i 3. Zakona o obrtu.

(3) Obrtnici iz stavka 1. ovoga članka postaju članovi Hrvatske obrtničke komore danom upisa u obrtnički registar.

(4) Trgovačka društva iz stavka 2. ovoga članka postaju članovi Hrvatske obrtničke komore danom izdavanja rješenja iz članka 8. stavka 2. Zakona o obrtu.

(5) U Hrvatsku obrtničku komoru mogu se učlaniti fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje samostalno obavljaju druge djelatnosti ako svojim radom unapređuju rad i poslovanje obrta.

(6) Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno.

Članak 61.

(1) Hrvatska obrtnička komora obavlja javne ovlasti koje su utvrđene ovim Zakonom.

(2) Akti koje Hrvatska obrtnička komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti jesu javne isprave.

Članak 62.

Zadaci Hrvatske obrtničke komore su:

1. promicanje obrta i obrtništva,

2. zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava,

3. davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima kod donošenja propisa u oblasti obrtništva,

4. osnivanje komisija za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita,

5. osnivanje suda časti obrtnika,

6. osnivanje arbitražnog vijeća u skladu s ovim Zakonom,

7. vođenje knjige obrtnika

8. vođenje evidencije ugovora o nauku,

9. pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta,

10. obavljanje drugih zadataka određenih zakonom i statutom Hrvatske obrtničke komore.

Članak 63.

Tijela Hrvatske obrtničke komore su: skupština, upravni i nadzorni odbor i predsjednik.

Članak 64.

(1) Skupština Hrvatske obrtničke komore je najviši organ upravljanja, a sačinjavaju je predstavnici članova Hrvatske obrtničke komore.

(2) Skupština Hrvatske obrtničke komore:

- donosi statut,

- imenuje i razrješava predsjednika Hrvatske obrtničke komore,

- donosi financijski proračun,

- imenuje i razrješava upravni i nadzorni odbor,

- odlučuje o raspisivanju izbora te provodi izbor,

- donosi opće akte,

- donosi odluku o osnovici i stopi te načinu i rokovima plaćanja doprinosa,

- u spornim slučajevima utvrđuje područje koje obuhvaća jedna područna obrtnička komora,

-obavlja i druge poslove predviđene ovim Zakonom,

- donosi pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći,

- donosi odluku o broju područnih obrtničkih komora, njihovu teritorijalnom obuhvatu i ustroju.

Članak 65.

(1) Statutom Hrvatske obrtničke komore uređuju se osobito:

- ostvarivanje interesa članova u komori,

- prava, obveze i odgovornosti članova,

- postupak donošenja i izmjene statuta i drugih općih akata,

- tijela komore, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja i razrješavanja i trajanja mandata,

- način odlučivanja u tijelima komore,

- oblici, organiziranje rada u komori a napose organiziranje i zadaci stručne službe,

- zastupanje i predstavljanje komore,

- sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s komorama u zemlji i inozemstvu, tijelima vlasti i drugim organizacijama,

- način osnivanja područnih obrtničkih komora,

- javnost rada i informiranje,

- osiguranje sredstava za rad komore.

(2) Statut Hrvatske obrtničke komore objavljuje se u "Narodnim novinama".

Članak 66.

(1) Poslovi i zadaci područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika regulirat će se njihovim statutom, u skladu s odredbama ovog Zakona i statutom Hrvatske obrtničke komore.

(2) Usklađivanje statuta Hrvatske obrtničke komore s ovim Zakonom utvrđuje Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a usklađenost statuta područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika sa statutom Hrvatske obrtničke komore utvrđuje Hrvatska obrtnička komora.

Članak 67.

Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore:

- provodi odluke i zaključke skupštine,

- utvrđuje prijedlog statuta i drugih akata koje donosi skupština,

- predlaže odluke i stavove te daje mišljenja o pitanjima o kojima raspravlja skupština,

- odlučuje o prigovorima na pojedinačne akte donesene u obavljanju javnih ovlasti.

Članak 68.

Nadzorni odbor nadzire provođenje statuta i drugih općih akata Hrvatske obrtničke komore, materijalno financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima te obavlja i druge poslove predviđene statutom.

Članak 69.

(1) Broj članova upravnog i nadzornog odbora, njihov izbor mandat i druga pitanja u svezi s njihovim radom određuju se statuom.

(2) Ista osoba ne može biti istovremeno član upravnog i nadzornog odbora.

Članak 70.

(1) Predsjednika Hrvatske obrtničke komore imenuje i razrješava skupština.

(2) Predsjednik Hrvatske obrtničke komore predstavlja i zastupa Hrvatsku obrtničku komoru i odgovoran je za zakonitost njenog rada.

(3) Predsjednik Hrvatske obrtničke komore ne može biti član nadzornog i upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, pod­ručne obrtničke komore, niti udruženja obrtnika.

Članak 71.

(1) Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori osniva se i djeluje sud časti.

(2) Sud časti odlučuje o povredama dobrih običaja u obavljanju obrta, o neizvršavanju obveza članova, o povredama statuta i drugih akata Hrvatske obrtničke komore.

Članak 72.

Sredstva potrebna za rad Hrvatske obrtničke komore, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika osiguravaju se iz doprinosa koji plaćaju članovi, prihoda od imovine, naknade za usluge i drugih izvora.

Članak 73.

(1) Hrvatska obrtnička komora ima stručnu službu.

(2) Opće akte o organizaciji i radu stručne službe donosi organ Hrvatske obrtničke komore određen statutom.

  . . .     . . .

Članak 90.

(1) Savez udruženja hrvatskih obrtnika na dan primjene Zakona o obrtu postaje Hrvatska obrtnička komora.

(2) Hrvatska obrtnička komora preuzima sredstva, prava, obveze i djelatnike Saveza udruženja hrvatskih obrtnika.

(3) Postojeći regionalni savezi udruženja hrvatskih obrtnika na dan primjene Zakona o obrtu postaju područne obrtničke komore.

(4) Područne obrtničke komore preuzimaju sredstva, prava obveze i djelatnike postojećih regionalnih saveza udruženja hrvatskih obrtnika.

Članak 91.

Hrvatska obrtnička komora je dužna svoju organizaciju, pravila i akte uskladiti s odredbama ovog Zakona o obrtu u roku od četiri mjeseca od dana primjene ovog Zakona o obrtu.


Registracija obrta osnivanje obrt osnutak obrta osnivanje poduzeća osnivanje tvrtke otaranje obrta otvaranje tvrtke otvaranje poduzeća uvjeti dokumenti isprave obrtnik obrtnička komora gospodarska komora županijski ured županijska uprava šalter predaja prijava odjava uvjrenje domovnica sudski postupak sud obrtnica upis promjene u obrtnicu dobivanje obrtnice dobivanje dozvole koncesija javni bilježnik rješenje o obrtu ortnici isprave za obrtnicu zapošljavanje kod obrtnika računovodstvo knjigovodstvo zap
Iz Statuta Hrvatske obrtničke komore:


XV. ORGANIZIRANOST OBRTA

UDRUŽENJE OBRTNIKA

Članak 56.

Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja interesa obrtnika na razini jedinica lokalne samouprave obrtnici osnivaju udruženja obrtnika.

Članak 57.

Udruženje obrtnika je pravna osoba.

Pravnu osobnost udruženje obrtnika stječe danom upisa u registar udruženja obrtnika kojeg vodi područna obrtnička komora.

Postupak i način osnivanja udruženja obrtnika utvrdit će se posebnim pravilnikom koji donosi Skupština.

Članak 58.

Udruženje obrtnika osniva se na teritorijalnom i strukovnom principu za područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave.

Udruženje obrtnika je član područne obrtničke komore.

Udruženje obrtnika ima Statut.

Statutom udruženja obrtnika uređuju se osobito:

- sadržaj rada,

- organizacija i teritorijalni obuhvat udruženja,

- ostvarivanje interesa članova u udruženju obrtnika,

- prava, obveze i odgovornosti članova,

- postupak donošenja i izmjene statuta i drugih općih akata,

- tijela udruženja obrtnika, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja i razrješavanja i trajanja mandata,

- način odlučivanja u tijelima udruženja obrtnika,

- oblici, organiziranje rada u udruženju obrtnika, a napose organiziranje i zadaci stručne službe,

- zastupanje i predstavljanje udruženja obrtnika,

- sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s tijelima jedinice lokalne samouprave i drugim organizacijama,

- javnost rada i informiranje,

- osiguranje sredstava za rad udruženja obrtnika.

Članak 59.

Zadaće i poslovi udruženja obrtnika utvrđuju se Statutom udruženja obrtnika u skladu sa Zakonom, ovim Statutom i statutom područne obrtničke komore.

Zadaci i poslovi udruženja obrtnika jesu da na svom području:

1. štiti i promiče interese svojih članova,

2. pravodobno izvješćuje područnu obrtničku komoru i Komoru o svim pitanjima od interesa za obrtništvo Hrvatske,

3. omogući protok svih informacija ukupnog komorskog sustava prema svojim članovima, poglavito u svezi sa strukovnim pitanjima te pravima i dužnostima članova,

4. brine o unapređivanju školskog sustava u obrtništvu,

5. organizira strukovni rad kroz sekcije, kao i putem odbora, komisija i drugih radnih tijela,

6. raspravlja o svim strukovnim i gospodarskim pitanjima na vlastitu inicijativu ili na poticaj Komore,

7. izvješćuje svoje članove o radu i odlukama područnih obrtničkih komora i Komore te im predlaže poduzimanje mjera u interesu svojih članova,

8. daje stručnu pomoć pri osnivanju i poslovanju obrta,

9. zastupa interese svojih članova pred tijelima jedinica lokalne samouprave i

10. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom i općim aktima.

Pored poslova i zadataka utvrđenih prema stavcima 1. i 2. ovog članka udruženje obrtnika obavlja i poslove i zadaće iz djelokruga područne obrtničke komore, a koje je područna obrtnička komora prenijela na udruženje.

Članak 60.

Radi osiguranja zakonitosti funkcioniranja komorskog sustava kao cjeline, udruženje obrtnika obvezno je dostavljati područnoj obrtničkoj komori program rada, financijski proračun, izvješće o radu, godišnji obračun te druge opće akte koje nadležna tijela udruženja obrtnika donose u području ovlasti koje su s područne obrtničke komore prenesena na udruženja obrtnika.

PODRUČNE OBRTNIČKE KOMORE

Članak 61.

Područna obrtnička komora osniva se za područje jedne ili više županija.

Područna obrtnička komora osniva se radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Područna obrtnička komora pravna je osoba. Pravnu osobnost područna obrtnička komora stječe danom upisa u registar područnih obrtničkih komora kojeg vodi Komora.

Područne obrtničke komore su članovi Hrvatske obrtničke komore.

Na određenom području može se osnovati samo jedna područna obrtnička komora.

Broj područnih obrtničkih komora, njihov teritorijalni obuhvat i ustroj utvrđuje svojom odlukom Skupština Komore.

Članak 62.

Područna obrtnička komora ima svoj naziv: Obrtnička komora.

Uz naziv dodaje se sjedište i naziv područja (županije – regije) koje teritorijalno pokriva područna obrtnička komora, te zaštitni znak koji je istovjetan zaštitnom znaku Komore.

Članak 63.

Područna obrtnička komora ima Statut.

Statutom područne obrtničke komore uređuju se osobito:

- sadržaj rada,

- organizacija i teritorijalni obuhvat područnih obrtničkih komora,

- ostvarivanje interesa članova u područnoj obrtničkoj komori,

- prava, obveze i odgovornosti članova,

- postupak donošenja i izmjene statuta i drugih općih akata,

- tijela područne obrtničke komore, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja i razrješavanja i trajanja mandata,

- način odlučivanja u tijelima područnoj obrtničkoj komori,

- oblici, organiziranje rada u područne obrtničke komore, a napose organiziranje i zadaci stručne službe,

- zastupanje i predstavljanje područne obrtničke komore,

- sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim organizacijama,

- javnost rada i informiranje,

- osiguranje sredstava za rad područne obrtničke komore.

Zadaci i poslovi područne obrtničke komore utvrđuju se statutom u skladu sa Zakonom i ovim Statutom.

Zadaci i poslovi područne obrtničke komore jesu da na svojem području:

1. zastupa interese članova Komore pred tijelima jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2. sudjeluje u davanju usluga, promotivnim aktivnostima proizvoda i usluga organizacijom sajmova, izložaba i poslovnih kontakata,

3. potiče razvojno-istraživački i inventivni rad,

4. zastupa interese članova pri utvrđivanju mjera gospodarske politike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

5. radi na određivanju zajedničkih ciljeva, zadaća i prioriteta razvoja obrtničkih i gospodarskih djelatnosti,

6. promiče obrtništvo i malo poduzetništvo,

7. promiče, organizira i sudjeluje u obrazovanju za obrtništvo, dopunskoj izobrazbi kadrova,

8. predlaže članove komisije za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti;

9. prati i analizira gospodarsku politiku i njezino djelovanje na razvoj obrtništva i malog poduzetništva,

10. prikuplja podatke za potrebe informatičkog sustava Komore i o drugim pitanjima iz svog djelokruga,

11. daje stručnu pomoć pri osnivanju i poslovanju udruženja obrtnika i obrta,

12. daje pisano mišljenje Komori o usklađenosti statuta udruženja obrtnika sa statutom Komore,

13. upućuje stručna mišljenja i prijedloge jedinicama lokalne, i područne (regionalne) samouprave te Komori o potrebama obrtnika i poduzetnika,

14. pomaže članovima u pretvorbi vlasništva, te uspostavi projekata razvoja i drugih poduzetničkih inicijativa,

15. pomaže u izboru i ponudi potrebnih stručnih kadrova,

16. potiče zajedničke projekte promicanja rada i poslovanja članova,

17. vodi registar udruženja obrtnika,

18. koordinira i prati rad udruženja obrtnika, a ako ne funkcioniraju njegova tijela dužna je pokrenuti postupak za organiziranje rada udruženja obrtnika,

19. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom i općim aktima.

Pored poslova i zadataka iz stavka 4. ovog članka područna obrtnička komora obavlja i poslove iz djelokruga Komore koje je Komora prenijela na područnu obrtničku komoru.

Za pravovremeno i kvalitetno obavljanje poslova iz područja izvršavanja ovlasti koje je Komora prenijela na područnu obrtničku komoru, odgovoran je predsjedniku Komore predsjednik područne obrtničke komore.

Članak 64.

Područna obrtnička komora dužna je udruženjima obrtnika na svom području dostavljati akte iz djelokruga poslova koje obavlja te mišljenja i tumačenja pojedinih zakonskih propisa dostavljena iz Komore ili iz nadležnih ministarstava.

Područna obrtnička komora dužna je svojim općim aktima propisati postupak i način sudjelovanja predstavnika udruženja obrtnika u upravljanju poslovima područne obrtničke komore.

Članak 65.

Područne obrtničke komore potvrđuju odluku o ispunjavanju uvjeta za osnivanje udruženja obrtnika i vode registar udruženja obrtnika.

Članak 66.

Radi osiguranja zakonitosti funkcioniranja komorskog sustava kao cjeline područna obrtnička komora obvezna je dostavljati Komori program rada, financijski proračun, izvješće o radu, godišnji obračun kao i podatke i druge opće akte koje nadležna tijela područne obrtničke komore donose u području ovlasti koje su s Komore prenesene na područne obrtničke komore.





 << Natrag...



 

Google
WWW Poslovni Forum