|
|
|
PRAVILNIK O ORGANIZACIJI VRŠNE "hr" INTERNET DOMENE
I NAČELIMA
UPRAVLJANJA VRŠNOM "hr" DOMENOM
Na temelju ovlasti koje je Internet Assigned Number Authority (IANA)
dodijelila 1991. godine Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži CARNet (u
daljnjem tekstu CARNet) kao administratoru vršne "hr" domene, a sukladno
odredbama Uredbe Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Hrvatske akademske i
istraživačke mreže CARNet ("Narodne novine" br. 16/95) i Statuta Hrvatske
akademske i istraživačke mreže CARNet, Upravno vijeće CARNeta, donijelo je
dana 20. prosinca 2000. godine, 20. ožujka 2001., 30. listopada 2001., 19.
prosinca 2001. i 14. travnja 2003. sljedeći
PRAVILNIK
O ORGANIZACIJI VRŠNE "hr" INTERNET DOMENE I NAČELIMA
UPRAVLJANJA VRŠNOM "hr" DOMENOM
SADRŽAJ
I UVODNE ODREDBE - INTERNET DOMENE I VRŠNA "hr" DOMENA
II VRSTE DOMENA UNUTAR HR DOMENE
III NAZIVI DOMENA UNUTAR HR DOMENE
IV KVALIFICIRANI PODNOSITELJI ZAHTJEVA – KORISNICI DOMENE
V TIJELA I DOKUMENTI VEZANI UZ UPRAVLJANJE HR DOMENOM
VI REGISTRACIJA DOMENE
VII PRAVA I OBVEZE KORISNIKA DOMENA I TREĆIH ZAINTERESIRANIH STRANA VEZANI UZ
UPORABU DOMENE
VIII POSTUPCI PO ŽALBI I RJEŠAVANJE SPOROVA
IX TROŠKOVI I NAKNADE VEZANI UZ UPRAVLJANJE HR DOMENOM
X PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Prilog 1.: PREGLED OSNOVNIH POJMOVA
Članak 1.
Ovim pravilnikom se reguliraju pitanja organizacije vršne “hr” Internet domene
(u daljnjem tekstu: HR domena), međusobni odnosi između CARNeta, kao
administratora HR domene, korisnika poddomena u HR domeni i eventualnih trećih
zainteresiranih strana, prava i obveze CARNeta i korisnika poddomena u HR
domeni, kao i načela upravljanja HR domenom.
I UVODNE ODREDBE - INTERNET DOMENE I VRŠNA "hr" DOMENA
Članak 2.
Pojedini dijelovi globalnog informacijskog prostora, pojedina računala ili
pojedine osobe prepoznatljivi su u Internetu po svojem nazivu (npr. URL -
Uniform Resource Locator) ili elektroničkoj adresi (npr. e-mail adresi), a
najvažniji dio svakog takvog naziva ili adrese uvijek čini Internet domena.
Sve države, mreže i pojedinci povezani u Internet, pa tako i CARNet putem ovog
pravilnika, polaze od načela i autoriteta vezanih uz organizaciju sustava
Internet domena (DNS - Domain Name System), a koji su utemeljeni prije svega
na sljedećim međunarodnim (Internet) dokumentima:
· RFC 1591: Domain Name System Structure and Delegation
(URL: ftp://ftp.carnet.hr/pub/Internet/rfc/rfc1591.txt );
· Bylaws for Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN)
(URL: http://www.icann.org/general/bylaws.htm );
· IANA / ICANN TLD Delegation Practices Document - ICP-1
(URL: http://www.iana.org/cctld/icp1.htm ili
http://www.icann.org/icp/icp-1.htm ).
Članak 3.
Internet domene organizirane su hijerarhijski. Unutar pojedine domene
registriraju se i aktiviraju poddomene, tj. domene nižih razina. Domene
najviše (prve) razine nazivamo vršne domene (TLD - top-level domain). Vršne
domene moguće je podijeliti u tri osnovne skupine.
Većina vršnih domena su tzv. nacionalne domene (ccTLD - country code domains,
npr. "us", "si", "de", "hr"), koje su dodijeljene na upravljanje konkretnim
ustanovama unutar pojedinih država s ciljem da se te ustanove brinu za
organizaciju i upravljanje nacionalnim domenskim Internet prostorom. Na dan
donošenja ovog pravilnika postoji samo manji broj tzv. generičkih vršnih
domena (gTLD - generic domains), tj. domena međunarodnog (zemljopisno
globalnog) tipa, npr. "com" ili "org" ili vršnih domena, povijesno vezanih uz
velike nacionalne sustave u Sjedinjenim američkim državama, npr. "edu" ili
"gov".
Članak 4.
HR domena nacionalna je domena Republike Hrvatske i temeljni je element
nacionalnog bogatstva i suvereniteta Republike Hrvatske: temelj je njezine
prepoznatljivosti u virtualnom svijetu i polazište strukturiranja,
organizacije i prezentacije informacija u informacijskom prostoru Republike
Hrvatske (RH) u Internetu.
Članak 5.
Temeljno pravo i potreba svake pravne i fizičke osobe je prisutnost i opstanak
u virtualnom svijetu (cyberworldu). Ostvarivanje tih prava, potrebe i obveze
nije moguće bez Internet domene.
Pravo na uporabu vlastite domene je jedno od temeljnih prava pravnih i
fizičkih osoba.
Članak 6.
Upravljanje HR domenom, kao elementom nacionalnog bogatstva, kao i njezina
uporaba, podrazumijevaju visok stupanj odgovornosti i poštivanje interesa svih
zainteresiranih strana.
Pri tome interes zajednice, ukoliko je jasno definiran i prihvaćen, ima
prednost pred pojedinačnim interesima pravnih ili fizičkih osoba.
U tom smislu se ovim pravilnikom određuju posebna prava tijela državne ili
lokalne uprave i samouprave u Republici Hrvatskoj, vezana prije svega uz
registraciju tzv. generičkih domena, npr. domena s nazivima područja ljudske
djelatnosti ili zemljopisnih objekata na području Republike Hrvatske.
II VRSTE DOMENA UNUTAR HR DOMENE
U ovom poglavlju definira se šest vrsta poddomena HR domene (u daljnjem tekstu
domene), koje se registriraju prema odredbama ovog pravilnika:
HR-P domene - domene za virtualni identitet pravnih osoba;
HR-F domene - domene za virtualni identitet fizičkih osoba;
HR-D domene - domene za virtualni identitet samostalne djelatnosti fizičkih
osoba;
HR-T domene - domene za tržišne potrebe i druge dodatne potrebe pravnih i
fizičkih osoba;
HR-V domene - domene važne za RH i informacijskih prostor RH;
HR-I domene - domene za unapređenje informacijskog prostora RH.
Pregled svih vrsta i osobina "hr" domena
Članak 7.
Svrha HR-P domene je stvaranje virtualnog identiteta pravne osobe (detaljnije
definirane u članku 21. ovog pravilnika), registrirane u Republici Hrvatskoj.
Virtualni identitet pravne osobe, koji se ostvaruje kroz HR-P domenu, mora
biti jednoznačno povezan sa stvarnim (fizičkim) identitetom i registriranom
djelatnošću te pravne osobe.
HR-P domene je sekundarna domena unutar HR domene, tj. domena na razini
neposredno ispod razine HR domene.
Pravna osoba ima pravo na registraciju jedne HR-P domene.
Članak 8.
Svrha HR-F domene je stvaranje virtualnog identiteta fizičke osobe (detaljnije
definirane u članku 22. ovog pravilnika). Virtualni identitet fizičke osobe,
koji se ostvaruje kroz HR-F domenu, mora biti jednoznačno povezan sa stvarnim
(fizičkim) identitetom te fizičke osobe, a domena se koristi za zadovoljavanje
osobnih potreba te fizičke osobe.
HR-F domena se otvara kao poddomena unutar domene iz.hr. Domena istog imena
automatski se otvara i unutar sekundarnih domena from.hr i name.hr.
Fizička osoba, građanin RH, ima pravo na registraciju jedne HR-F domene.
Članak 9.
Svrha HR-D domene je stvaranje virtualnog identiteta samostalne djelatnosti
(detaljnije definirane u članku 23. ovog pravilnika), registrirane u RH, a
koju obavlja fizička osoba. Virtualni identitet samostalne djelatnosti, koji
se ostvaruje kroz HR-D domenu, mora biti jednoznačno povezan sa stvarnim
(fizičkim) identitetom te registrirane samostalne djelatnosti.
HR-D domene je sekundarna domena unutar HR domene, tj. domena na razini
neposredno ispod razine HR domene.
Fizička osoba, koja obavlja samostalnu djelatnost iz stavka 1. ovog članka,
ima pravo na registraciju jedne HR-D domene.
Članak 10.
Svrha HR-T domene je stvaranje i omogućavanje virtualnog prostora za tržišne
potrebe, tj. zadovoljavanje tržišnih i drugih dodatnih potreba pravnih i
fizičkih osoba.
HR-T domena se otvara kao poddomena unutar domene com.hr.
Svaka pravna ili fizička osoba, koja ima fizičku adresu u RH (u smislu članka
24. ovog pravilnika), može registrirati neograničen broj HR-T domena
Članak 11.
HR-V domene su domene od posebnog značaja za RH i informacijski prostor RH,
tj. domene koje imaju ili mogu imati posebno mjesto u organizaciji
informacijskog prostora RH. Svrha
HR-V domene je omogućavanje kvalitetnog organiziranja i prezentiranje
informacija iz predmetnog područja za koje je domena registrirana.
U načelu se radi o domenama čiji je naziv jednak ili sadrži naziv ili skraćeni
naziv:
· zemljopisnih objekata na području RH, primjerice imenima županija, regija,
područja i gradova (npr. Hrvatska, Slavonija, Hvar, Varaždin i dr.);
· pojedinih područja ljudske djelatnosti, a za koja postoje nadležna upravna,
profesionalna ili stručna tijela na državnoj razini (npr. kultura, sport,
gospodarstvo, nogomet, kazališta, muzeji i dr.);
· prirodnih, povijesnih, kulturnih, znanstvenih ili drugih intelektualnih
bogatstava, resursa, dostignuća, proizvoda ili usluga, po kojima je Hrvatska
međunarodno prepoznatljiva, a za koje postoje nadležna tijela ili organizacije
na državnoj razini (npr. glagoljica, mestrovic, tesla, plitvice, kravata);
· dugoročnih projekata i programa od državnog i nacionalnog značaja, koji su
pokrenuti i vođeni od tijela državne uprave (npr. CROSNET, NISKA, PROTIV-DROGE
i dr.);
· nacionalnih i međunarodnih događaja ili događanja od posebne važnosti za RH
(npr. sportska takmičenja kao što su svjetske ili regionalne sportske igre ili
prvenstva, svjetske izložbe, skupovi, kongresi i dr.)
HR-V domena je sekundarna domena unutar HR domene, tj. domena na razini
neposredno ispod razine HR domene.
Pravila za registraciju HR-V domene, kao i prava i obveze vezane uz
registraciju i uporabu HR-V domene definirani su člancima 42. - 44. i 56. ovog
pravilnika.
Popis HR-V domena javno se objavljuje na adresi http://www.dns.hr/HR-V-domene/
prema odredbama članka 44. ovog pravilnika.
Članak 12.
Svrha HR-I domene je unapređenje informacijskog prostora RH, omogućavanjem
pravnim i fizičkim osobama stvaranja virtualnog identiteta za kvalitetne
informacijske servise iz predmetnog područja navedenog u zahtjevu za
registraciju domene. Predmetna područja trebaju biti vezana uz prirodna,
gospodarska, povijesna, kulturna, znanstvena ili druga intelektualna ili
materijalna bogatstva, resurse ili dostignuća, te vezana, interesantna ili
važna za RH.
HR-I domena je sekundarna domena unutar HR domene, tj. domena na razini
neposredno ispod razine HR domene.
Pravila za registraciju HR-I domene, kao i prava i obveze vezane uz
registraciju i uporabu HR-I domena definirani su člancima 45. - 47. i 57. -
60. ovog pravilnika.
HR-I domene podliježu obaveznoj preregistraciji prema odredbama ovog
pravilnika svake 2 godine.
Pojedina pravna osoba (u smislu članka 21. ovog pravilnika) ili fizička osoba
(u smislu članka 22. ovog pravilnika) - građanin RH, može registrirati dvije
HR-I domena
Popis HR-I domena javno se objavljuje na adresi http://www.dns.hr/HR-I-domene/
prema odredbama članka 47. ovog pravilnika.
III NAZIVI DOMENA UNUTAR HR DOMENE
U ovom poglavlju definiraju se zajednička i posebna pravila, vezana uz nazive
šest vrsta domena, koje se registriraju prema ovom pravilniku.
Članak 13.
Puni naziv domene (npr. "ivan-horvat-zg.from.hr" ili “pliva.hr”), koja se
registrira prema ovom pravilniku, sastoji se od posebnog dijela naziva (u
daljnjem tekstu naziv domene), kojeg odabire podnositelj zahtjeva za
registraciju domene (npr. "ivan-horvat-zg" ili “pliva”) i standardnog
(fiksnog) dijela naziva (npr. ".from.hr" ili “.hr”)
Naziv domene, bez obzira na vrstu domene, predstavlja niz znakova koji mora
ispunjavati sljedeće tehničke uvjete:
· sastoji se samo od znakova iz skupa koji čine: 26 slova engleske abecede
(pri čemu se ne razlikuju velika i mala slova), znamenke "0"-"9" i znak "-";
· sastoji se od najmanje 3, a najviše 65 znakova;
· prvi i zadnji znak u nizu ne može biti "-";
· u nizu ne može biti znak "-" dva puta uzastopno;
· ne može se sastojati samo od znamenaka.
Kao izuzetak, naziv HR-T domene mora ispunjavati sljedeće (pojednostavljene)
uvjete:
· sastoji se samo od znakova iz skupa koji čine: 26 slova engleske abecede
(pri čemu se ne razlikuju velika i mala slova), znamenke "0"-"9" i znak "-";
· sastoji se od najmanje 2, a najviše 65 znakova;
· prvi i zadnji znak u nizu ne može biti "-".
Članak 14.
Naziv domene mora biti u skladu s postojećim pozitivno pravnim propisima, kao
i općim etičkim i moralnim načelima, tj. ne smije biti uvredljiv za treće
osobe.
Naziv domene ne smije korisniku domene omogućavati lažno prisvajanje
identiteta trećih osoba.
Naziv domene ne smije biti jednak zaštićenom žigu, posebno zaštićenom
verbalnom znaku, osim ako podnositelj zahtjeva - korisnik domene nije vlasnik
zaštićenog žiga.
U slučaju prigovora treće osobe ili spora treće osobe s korisnikom domene,
proizašlih iz zloraba domene, opisanih u stavcima 1., 2. i 3. ovog članka,
CARNet, kao administrator HR domene, ne snosi nikakvu odgovornost prema
stranama u sporu, već ih upućuje na rješavanje spora prema odredbama članka
72. ovog pravilnika.
Članak 15.
Naziv HR-P domene može biti bilo kakav niz znakova koji zadovoljava uvjete iz
ovog pravilnika.
S obzirom na svrhu HR-P domene i činjenicu da pravna osoba može dobiti samo
jednu takvu domenu, preporuča se da se odabire naziv koji je jednak tvrtki,
odnosno nazivu, dijelu tvrtke, odnosno naziva ili skraćenoj tvrtki, odnosno
skraćenom nazivu pravne osobe koja registrira domenu.
Ukoliko naziv domene nije jednak tvrtki, odnosno nazivu ili skraćenom nazivu
navedenom u dokumentu o registraciji pravne osobe u odgovarajućem registru,
kod podnošenja zahtjeva za registraciju domene podnositelj zahtjeva mora
obrazložiti razloge zbog kojih traži domenu s takvim nazivom. Obrazloženje je
sastavni dio javnog dijela dokumentacije, vezane uz registraciju domene.
Članak 16.
Naziv HR-F domene može se sastojati od tri elementa:
(a) prezimena fizičke osobe koja podnosi zahtjev (s tim da se slova "č", "ć",
"đ", "š" i "ž" u prezimenu zamjenjuju slovima "c", "c", "dj" ili "d", "s" i
"z" u nazivu domene);
(b) imena fizičke osobe koja podnosi zahtjev (s tim da se slova "č", "ć", "đ",
"š" i "ž" u prezimenu zamjenjuju slovima "c", "c", "dj" ili "d", "s" i "z" u
nazivu domene);
(c) bilo kakvog niza znakova dozvoljenih u nazivu domene.
Naziv mora sadržavati elemente iz st. 1. t. a) i b) ovog članka.
Ako fizička osoba ima više imena ili prezimena, ona može u zahtjevu naznačiti
da želi da joj naziv domene ne sadrži sva imena i prezimena, pri čemu naziv
obvezatno mora sadržavati barem jedno ime i barem jedno prezime fizičke osobe.
Elementi se u nazivu HR-F domene mogu pojavljivati u proizvoljnom redoslijedu,
te mogu, ali i ne moraju biti odvojeni znakom “-“.
Članak 17.
Naziv HR-D domene je naziv jednak registriranom nazivu samostalne djelatnosti.
Na obrazloženi zahtjev podnositelja može se odobriti i naziv drugačiji od
registriranog naziva samostalne djelatnosti.
Članak 18.
Naziv HR-T domene može biti bilo kakav niz znakova koji zadovoljava uvjete iz
ovog pravilnika.
Članak 19.
Naziv HR-V domene može biti bilo kakav niz znakova koji zadovoljava uvjete iz
ovog pravilnika.
S obzirom na svrhu HR-V domene naziv HR-V domene se, kao pravilo, sastoji od
jedne ili više riječi hrvatskog jezika ili nekog od svjetskih jezika.
Članak 20.
Naziv HR-I domene može biti bilo kakav niz znakova koji zadovoljava uvjete iz
ovog pravilnika.
S obzirom na svrhu HR-V domene naziv HR-I domene se, kao pravilo, sastoji od
jedne ili više riječi hrvatskog jezika ili nekog od svjetskih jezika.
IV KVALIFICIRANI PODNOSITELJI ZAHTJEVA – KORISNICI DOMENE
U ovom poglavlju definiraju se kriteriji, koje trebaju zadovoljavati korisnici
pojedinih vrsta domena.
Članak 21.
Korisnikom HR-P domene može biti (odnosno zahtjev za registraciju takve domene
može podnijeti) pravna osoba registrirana u RH za obavljanje zakonom dopuštene
djelatnosti, kao i drugi pravni subjekt koji na temelju zakona ili
međunarodnih ugovora ima u RH status pravne osobe.
Pravna osoba iz stavka 1. ovog članka mora biti registrirana za djelovanje na
teritoriju RH, a svoje pravo na HR-P domenu dokazuje upisom u neki od
jedinstvenih (na državnoj razini) izvornih registara pri nadležnim državnim
tijelima (u daljnjem tekstu: JD-registri), kao i međunarodnim ugovorima
sklopljenim između RH i te pravne osobe, a temeljem kojih je stekla u RH
status pravne osobe i pravo obavljanja određene djelatnosti na teritoriju RH.
Popis JD-registara u RH, upis u koje će se smatrati potrebnim i dovoljnim
preduvjetom za pravo korištenja HR-P domene, te postupak dokazivanja HR-DNS
službi upisa u JD-registar, javno se objavljuju na adresi
http://www.dns.hr/JD-registri/.
Članak 22.
Korisnikom HR-F domene može biti (odnosno zahtjev za registraciju takve domene
može podnijeti) građanin Republike Hrvatske, jednoznačno prepoznatljiv po
svojem jedinstvenom matičnom broju (JMBG), ali i strana fizička osoba s
odobrenim produženim boravkom ili odobrenim trajnim nastanjenjem u Republici
Hrvatskoj, pod uvjetom da joj je dodijeljen matični broj stranca (MBS).
Članak 23.
Korisnikom HR-D domene može biti (odnosno zahtjev za registraciju takve domene
može podnijeti) fizička osoba, koja obavlja samostalnu djelatnost, pod uvjetom
da je ta djelatnost te fizičke osobe registrirana u nekom od izvornih
registara pri nadležnim tijelima lokalne uprave ili samouprave, odnosno da je
za obavljanje te djelatnosti izdana dozvola od strane nadležnog strukovnog
tijela (npr. komore) na državnoj razini, a koje izdaje dozvole za rad,
sukladno važećim zakonskim propisima u RH.
Popis registara i strukovnih tijela iz stavka 1. ovog članka (u daljem tekstu
LS-registara) u Republici Hrvatskoj, upis u koje će se smatrati potrebnim i
dovoljnim preduvjetom za pravo korištenja HR-D domene, te postupak dokazivanja
HR-DNS službi upisa u LS-registar, javno se objavljuje na adresi
http://www.dns.hr/LS-registri/.
Članak 24.
Korisnikom HR-T domene može biti (odnosno zahtjev za registraciju takve domene
može podnijeti) bilo koja pravna ili fizička osoba, a koja ima fizičku adresu
(tj. adresu na koju može primati službene pismovne/poštanske pošiljke) u
Republici Hrvatskoj.
Članak 25.
Korisnikom HR-V domene može biti (odnosno zahtjev za registraciju takve domene
može podnijeti):
· tijelo državne ili lokalne uprave ili samouprave, nadležno na državnoj
razini za predmetno područje za koje je domena registrirana;
· savez, profesionalna ili stručna udruga, ukoliko se radi o savezu ili udruzi
za konkretno predmetno područje na državnoj razini, a što se dokazuje upisom
pravne osobe u odgovarajući JD-registar (u smislu članka 21. ovog pravilnika)
kao hrvatskog saveza ili udruge, odnosno saveza ili udruge u Hrvatskoj.
Savez ili udruga iz stavka 1. točka 2. ovog članka može registrirati HR-V
domenu samo uz preporuku nadležnog tijela državne uprave.
Vlada Republike Hrvatske može posebnom odlukom dodatno urediti pravila
registracije domena od strane tijela državne ili lokalne uprave ili
samouprave.
Članak 26.
Korisnikom HR-I domene može biti (odnosno zahtjev za registraciju takve domene
može podnijeti) pravna osoba (u smislu članka 21. ovog pravilnika)
registrirana u RH ili fizička osoba (u smislu članka 22. ovog pravilnika) -
građanin RH.
V TIJELA I DOKUMENTI VEZANI UZ UPRAVLJANJE HR DOMENOM
Članak 27.
Upravno vijeće CARNeta imenuje, na prijedlog Ravnatelja CARNeta, Povjerenstvo
za "hr" domenu (u daljnjem tekstu Povjerenstvo).
Povjerenstvo se imenuje na razdoblje od 2 godine. Povjerenstvo ima najmanje
pet članova.
Članovi Povjerenstva biraju između sebe predsjednika Povjerenstva na razdoblje
od jedne godine.
Popis članova Povjerenstva je javan i objavljuje se na Internet adresi za
službene informacije vezane uz upravljanje HR domenom.
Članak 28.
Osnovni zadaci Povjerenstva su:
· nadzor rada HR-DNS službe i nadzor provođenja ovog pravilnika;
· davanje prethodne suglasnosti na odluke HR-DNS službe o zahtjevima za
registraciju domena od posebnog značaja za informacijski prostor u Republici
Hrvatskoj (HR-V domena);
· rješavanje žalbi na odluke HR-DNS službe o odbijanju registracije domene;
· rješavanje prigovora na rad HR-DNS službe;
· pokretanje arbitražnih postupaka na temelju zahtjeva pravnih i fizičkih
osoba;
· davanje prethodne suglasnosti na odluke HR-DNS službe o uvrštavanju i
brisanju s popisa JD i LS registara, u smislu članaka 21. i 23.;
· donošenje dokumenata prema članku 34. ovog pravilnika;
· davanje suglasnosti na dokumente navedene u članku 34. ovog pravilnika, a
koje donosi HR-DNS služba;
· predlaganje Upravnom vijeću CARNeta promjena ovog pravilnika.
Članak 29.
Povjerenstvo donosi Poslovnik o svojem radu.
Rad Povjerenstva odvija se prvenstveno uz uporabu alata za komuniciranje i
suradnju putem računalne mreže. Predsjednik Povjerenstva prema potrebi saziva
sjednice Povjerenstva.
Članak 30.
Ravnatelj CARNeta imenuje Koordinatora za HR domenu.
Koordinator za HR domenu koordinira međusobni rad svih tijela vezanih za
upravljanje HR domenom. On također u ime CARNet-a osigurava funkcioniranje, te
planira, koordinira i nadzire rad cjelokupnog sustava vezanog uz upravljanje
HR domenom.
Ukoliko Koordinator za HR domenu nije član Povjerenstva, on sudjeluje u radu
Povjerenstva bez prava glasa..
Članak 31.
Za operativno obavljanje poslova vezanih uz upravljanje HR domenom CARNet
uspostavlja HR-DNS službu.
Osnovni zadaci HR-DNS službe su:
· tehnički poslovi (npr. održavanje domenskih poslužitelja) vezani uz
funkcioniranje HR domene i posebnih poddomena iz članka 8. i 10. ovog
pravilnika;
· provođenje postupka registracije domena u skladu s ovim pravilnikom;
· vođenje Registra domena u HR domeni;
· održavanje popisa JD i LS registara, u smislu članaka 21. i 23., te popisa
HR-V i HR-I domena, u smislu članaka 44. i 47. ovog pravilnika;
· podnošenje izvještaja o radu HR-DNS službe i stanju HR domene Povjerenstvu i
Ravnatelju CARNeta najmanje jednom godišnje;
· podnošenje izvještaja o radu HR-DNS službe Koordinatoru za HR domenu
najmanje jednom mjesečno;
· donošenje dokumenata prema članku 34. ovog pravilnika;
· održavanje javnog informacijskog servisa (WWW poslužitelja) HR-DNS službe sa
svim važećim i ažurnim pravilima i podacima vezanim uz uporabu i stanje HR
domene, a prema članku 85. ovog pravilnika;
· davanje administrativne podrške radu Povjerenstva i Koordinatora za HR
domenu;
· predlaganje Povjerenstvu promjena ovog pravilnika.
Ravnatelj CARNeta imenuje voditelja HR-DNS službe.
Voditelj HR-DNS službe rukovodi radom HR-DNS službe.
Ravnatelj CARNeta može odlučiti da se obavljanje poslova ili pojedinih
dijelova posla HR-DNS službe ugovori s vanjskim partnerima. Ukoliko se
cjelokupno obavljanje poslova HR-DNS službe ugovora s vanjskim partnerom,
ugovor obavezno mora predvidjeti davanje suglasnosti CARNeta na imenovanje
voditelja HR-DNS službe.
Članak 32.
Svi korisnici domena registriranih prema ovom pravilniku čine Vijeće korisnika
HR domene (u daljnjem tekstu Vijeće korisnika).
Članovi Vijeća korisnika obavještavaju se o važnim novostima vezanim uz
organizaciju i upravljanje HR domenom putem mailing liste
vijece-korisnika@dns.hr. Navedena mailing lista koristi se i za međusobnu
komunikaciju članova Vijeća korisnika.
Vijeće korisnika može izabrati svoje predsjedništvo. Predsjedništvo Vijeća
korisnika ima najmanje 5, a najviše 11 članova. Predsjedništvo Vijeća
korisnika ima savjetodavnu ulogu prema Povjerenstvu i Upravnom vijeću CARNeta.
Članak 33.
HR-DNS služba vodi javni Registar domena u HR domeni (u daljnjem tekstu
Registar).
Registar sadrži aktualne podatke o domena unutar HR domene, koje je HR-DNS
služba registrirala prema odredbama ovog pravilnika. Zapis u Registru za svaku
od registriranih domena obavezno sadrži:
· puni naziv domene;
· vrstu domene;
· naziv ili ime korisnika domene;
· e-mail adresu korisnika domene;
· datum registracije domene;
· obrazloženje, ukoliko je ovim pravilnikom predviđeno da ga je tijekom
postupka registracije podnositelj zahtjeva - korisnik domene trebao dostaviti.
Vođenje Registra detaljnije se uređuje dokumentom Postupak registracije i
brisanja poddomena unutar HR domene.
Sadržaj Registra je javan. HR-DNS služba osigurava stalnu dostupnost sadržaja
Registra putem Interneta na adresi: adresi http://www.dns.hr/hr-registar/.
Članak 34.
Na temelju ovog pravilnika, a s ciljem pojašnjavanja organizacije HR domene
svim zainteresiranim stranama, te s ciljem pojašnjavanja i razrade postupaka
vezanih uz upravljanje HR domenom, biti će doneseni i sljedeći dokumenti:
· Temeljna načela organizacije i upravljanja vršnom "hr" domenom, koji donosi
Povjerenstvo;
· Vodič kroz vršnu "hr" domenu, koji donosi HR-DNS služba, uz prethodnu
suglasnost Povjerenstva;
· Postupak registracije i brisanja poddomena unutar HR domene, koji donosi
HR-DNS služba, uz prethodnu suglasnost Povjerenstva;
· Postupak aktiviranja i deaktiviranja registriranih poddomena unutar HR
domene, koji donosi HR-DNS služba, uz prethodnu suglasnost Povjerenstva;
· Arbitražna pravila za rješavanje sporova o poddomenama unutar .hr domene,
koja donosi Upravno vijeće CARNeta;
· Odluka o naknadama za usluge HR-DNS službe, koju donosi Ravnatelj CARNeta,
uz prethodnu suglasnost Povjerenstva.
Svi navedeni dokumenti moraju biti usklađeni s odredbama ovog pravilnika.
VI REGISTRACIJA DOMENE
U ovom poglavlju opisana su načela i temeljni postupci vezani uz registraciju
domena.
Članak 35.
Pravo na uporabu određene domene stječe se kroz postupak registracije domene
(u daljnjem tekstu registracija) i to danom donošenja Rješenja iz članka 37.
ovog pravilnika.
Postupak registracije domene
Članak 36.
Postupak registracije započinje podnošenjem zahtjeva za registraciju domene (u
daljnjem tekstu zahtjev). Zahtjev se podnosi na obrascu, s potrebnim obaveznim
i dodatnim podacima i prilozima, te na način koje određuje posebno za svaku
vrstu domene HR-DNS služba u dokumentu Postupak registracije i brisanja
poddomena unutar HR domene.
Ne može se podnijeti zahtjev za domenu koja je već registrirana, za domenu za
koju je u tijeku postupak registracije, kao ni za domenu koja se nalazi na
popisu HR-V domena.
Članak 37.
HR-DNS služba obrađuje i odlučuje o zahtjevima redoslijedom njihovog
zaprimanja u službi. Od trenutka zaprimanja zahtjeva do završetka postupka
registracije, domena, zatražena u zahtjevu, rezervirana je za podnositelja
zahtjeva.
Odluku o zahtjevu donosi HR-DNS služba. HR-DNS služba raspravlja i odlučuje
samo o potpunim (u smislu stavka 1. članka 36. ovog pravilnika) zahtjevima.
Za svaki zaprimljeni potpuni zahtjev HR-DNS služba će u najkraćem mogućem
roku, a najkasnije u roku od 10 radnih dana, računajući od dana zaprimanja
potpunog zahtjeva, izdati Rješenje o registraciji domene unutar vršne "hr"
domene (u daljnjem tekstu Rješenje) ili Odluku o odbijanju registracije domene
(u daljnjem tekstu Odluka o odbijanju).
Rješenje obavezno sadrži:
· vrstu domene;
· naziv domene;
· podatke o korisniku domene;
· podatak o trajanju domene, u slučaju da je u zahtjevu najavljeno ograničeno
trajanje.
Odluka o odbijanju obavezno sadrži:
· vrstu domene;
· naziv tražene domene;
· podatke o podnositelju zahtjeva;
· obrazloženje odluke;
· pouku o pravnom lijeku.
Članak 38.
Rješenje je jedini dokument koji potvrđuje korisniku domene status korisnika
domene, te njegovo pravo na uporabu domene, registrirane sukladno odredbama
ovog pravilnika.
Temeljem Rješenja, HR-DNS služba odmah obavlja upis registrirane domene u
Registar.
Danom donošenjem Rješenja završava postupak registracije domene, a započinju
prava i odgovornosti korisnika domene prema odredbama ovog pravilnika.
Članak 39.
Domene se registriraju na neograničeno razdoblje.
HR-I domene podliježu obaveznoj periodičkoj preregistraciji sukladno članku
59. ovog pravilnika.
Žalba na odluke o odbijanju registracije domene
Članak 40.
Protiv Odluke o odbijanju koju je donijela HR-DNS služba podnositelj zahtjeva
može uložiti žalbu Povjerenstvu.
Žalba se podnosi u pisanom obliku i dostavlja Ravnatelju CARNeta s naznakom
'Za Povjerenstvo za "hr" domenu', bilo putem urudžbenog zapisnika CARNeta bilo
kao preporučena pismovna pošiljka.
Rok za podnošenje žalbe je 8 dana od dana dostave odluke podnositelju
zahtjeva.
Povjerenstvo je dužno u roku od 30 dana od dana podnošenja žalbe o istoj
donijeti pisanu odluku s obrazloženjem. Odluka Povjerenstva se dostavlja
HR-DNS službi i podnositelju žalbe, preporučenom pismovnom pošiljkom.
Odluke Povjerenstva su konačne i ovršne.
Istekom roka za podnošenje žalbe iz stavka 3 ovog članka, odnosno danom
donošenja odluke iz stavka 4 ovog članka završava postupak registracije
domene.
Članak 41.
Podnositelj zahtjeva odgovara za točnost podataka u zahtjevu i vjerodostojnost
dodatne dokumentacije, dostavljene zajedno sa zahtjevom.
Ukoliko se u bilo kojem trenutku naknadno ustanovi da su podaci dostavljeni u
zahtjevu netočni ili da je dokumentacija, dostavljena zajedno sa zahtjevom,
nevjerodostojna, HR-DNS služba može poništiti Rješenje, a domenu, ukoliko je
bila aktivirana, deaktivirati po hitnom postupku.
Posebne odredbe o postupku registracije HR-V domena
Članak 42.
Kod podnošenja zahtjeva za HR-V domenu podnositelj zahtjeva treba posebno
obrazložiti (dokazati) svoju kvalificiranost za podnošenje takvog zahtjeva,
tj. treba izložiti razloge i ciljeve registracije domene, dostaviti plan
upravljanja (organizacijski, informacijski i terminski) traženim domenskim
prostorom i dokazati svoju nadležnost za predmetno područje za koje se domena
registrira.
Ne može se podnijeti zahtjev za registraciju HR-V domene, ukoliko je
sekundarna domena HR domene istog naziva već registrirana. Zainteresirani
podnositelj zahtjeva može postupiti prema odredbama članka 72. ovog
pravilnika.
Članak 43.
CARNet, kao administrator HR domene ovlašten od strane IANA-e, te kao javna
ustanova osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske, može registrirati HR-V
domene prema odredbama ovog pravilnika. Zahtjev za registraciju HR-V domene
CARNet podnosi redovitim postupkom prema odredbama ovog pravilnika:
(a) za potrebe servisa od općeg interesa, kojeg CARNet, kao javna, akademska i
nekomercijalna ustanova pruža svim zainteresiranim subjektima u Republici
Hrvatskoj (npr. cix.hr za Croatian Internet eXcahnge ili dns.hr za potrebe
administracije vršne "hr" domene);
(b) za potrebe trajnog ili privremenog izuzimanja pojedinih domena iz procesa
registracije, a polazeći od međunarodne prakse administriranja nacionalne
vršne domene ili međunarodno prihvaćenih minimalnih tehničkih potreba i
standarda funkcioniranja Interneta u pojedinoj zemlji.
Članak 44.
Za svoje odluke vezane uz HR-V domene, HR-DNS služba treba tražiti prethodnu
suglasnost Povjerenstva.
Domene registrirane kao HR-V domene obavezno se upisuju na popis HR-V domena,
koji se javno objavljuje na adresi http://www.dns.hr/HR-V-domene/. Popis HR-V
domena za svaku domenu sadrži naziv domene, korisnika domene, datum podnošenja
zahtjeva, te obrazloženje ili sažetak obrazloženja koje je korisnik domene dao
pri podnošenju zahtjeva za registraciju.
Posebne odredbe o postupku registracije HR-I domena
Članak 45.
Kod podnošenja zahtjeva za HR-I domenu podnositelj zahtjeva treba posebno
obrazložiti (dokazati) svoju kvalificiranost za podnošenje takvog zahtjeva,
tj. treba izložiti razloge i ciljeve registracije domene, dostaviti plan
upravljanja (organizacijski, informacijski i terminski) traženim domenskim
prostorom i dokazati svoju kompetentnost za predmetno područje za koje se
domena registrira.
Podnositelj zahtjeva treba također zahtjevu priložiti:
(a) preporuku nadležnog tijela državne uprave da se podnositelju zahtjeva
odobri registracija tražene domene;
ili
(b) dokaz da je od nadležnog tijela državne uprave u pisanom obliku zatražio
preporuku i izjavu da nije u roku od 60 dana, od dana dostavljanja toga
zahtjeva, dobio odgovor toga tijela.
Članak 46.
Po primitku potpunog zahtjeva iz prethodnog članka, HR-DNS služba će podatke
iz zahtjeva odmah, a najkasnije 10 dana od dana zaprimanja zahtjeva, javno
objaviti na adresi: http://www.dns.hr/HR-I-zahtjevi/.
Ukoliko u razdoblju od 15 dana, od dana javnog objavljivanja podataka o
zahtjevu, HR-DNS služba ne zaprimi drugi zahtjev za domenu istog naziva,
HR-DNS služba će odlučiti o zahtjevu sukladno odredbama ovog pravilnika.
U slučaju zaprimanja drugog zahtjeva, spomenutog u prethodnom stavku, HR-DNS
služba će:
(a) odbiti zahtjev iz stavka 1., u slučaju da se u drugom zahtjevu radi o
pravovaljanom zahtjevu za HR-P ili HR-V domenu;
(b) uputiti podnositelje zahtjeva da svoj spor riješe sporazumno ili postupkom
arbitraže, a prema odredbama članka 72. ovog pravilnika, u drugim slučajevima.
Članak 47.
HR-DNS služba će obavijestiti nadležno tijelo državne uprave iz članka 45.
ovog pravilnika o registraciji HR-I domenae, za koju je od toga tijela
zatražena preporuka.
Domene registrirane kao HR-I domene obavezno se upisuju na popis HR-I domena,
koji se javno objavljuje na adresi http://www.dns.hr/HR-I-domene/. Popis HR-I
domena za svaku domenu sadrži naziv domene, korisnika domene, datum podnošenja
zahtjeva, te obrazloženje ili sažetak obrazloženja koje je korisnik domene dao
pri podnošenju zahtjeva za registraciju.
Posebne odredbe za davatelje Internet usluga
Članak 48.
Kvalificiranom podnositelju zahtjeva, za kojeg se iz dokumenta o registraciji
u odgovarajućem državnom registru nedvosmisleno utvrdi da je davatelj Internet
usluga, tj. da temeljem njegove djelatnosti i putem resursa u njegovom
vlasništvu, veliki broj drugih pravnih subjekata ostvaruje svoju djelatnost
putem Interneta, dozvoliti će se registracija jedne dodatne domene (HR-P
domene, odnosno HR-D domene).
Dodatnu domenu korisnik domene može koristiti isključivo za potrebe drugih
pravnih subjekata - svojih korisnika, kojima daje Internet uslugu, a s ciljem
odvajanja svojeg virtualnog identiteta, od virtualnog identiteta svojih
korisnika.
VII PRAVA I OBVEZE KORISNIKA DOMENA I TREĆIH ZAINTERESIRANIH STRANA VEZANI UZ
UPORABU DOMENE
Opća prava i obveze korisnika domena
Članak 49.
Donošenjem rješenja o registraciji domene korisniku domene dodjeljuje se pravo
uporabe iste, što uključuje i pravo i obvezu organiziranja i upravljanja
domenskim prostorom "ispod" dodijeljene domene.
Korisnik domene dužan je domenu koristiti samo u svrhu za koju je domena
registrirana.
Korisnik domene dužan je domenu koristiti na uobičajeni način, dakle kako je
uobičajeno unutar svjetske Internet zajednice.
Članak 50.
Korisnik domene dužan je dostavljati HR-DNS službi promjene podataka o sebi i
o uporabi domene, u roku i na način kako odredi HR-DNS služba.
Članak 51.
Odnos korisnika domena i HR-DNS službe, kao službe administratora HR domene,
treba biti dobronamjeran i konstruktivan, odnosno u skladu s uobičajenim za
Internet zajednicu, odnosom korisnika domene i administratora, hijerarhijski
nadređene, domene.
Korisnik domene dužan je poštivati i provoditi tehničke preporuke HR-DNS
službe.
Korisnik domene, kao i njegov punomoćnik, dužan je surađivati s DNS službom
CARNeta, odnosno osobama koje HR-DNS služba ovlasti, na pitanjima vezanim uz
sadržaje i aktivnosti, koje svoje polazište imaju na računalima u domenskom
prostoru korisnika. Ta suradnja podrazumijeva i poduzimanje mjera za
ograničavanje i sprečavanje aktivnosti, koje predstavljaju zlorabu domene i
nanose štetu korisnicima domene, odnosno svim korisnicima HR domene.
Članak 52.
Službeni kontakti korisnika domene i HR-DNS službe, posebno kada se radi o
administrativnim pitanjima i pitanjima prava i odgovornosti za uporabu domene
ostvaruju se na način i putem adresa koje je korisnik domene odredio u
administrativnim podacima prilikom registracije domene ili prilikom naknadne
promjene tih podataka, s tim da će HR-DNS služba prednost dati elektroničkom
obliku komuniciranja. HR-DNS služba će informacije automatski dostavljati u
elektroničkom obliku i punomoćniku, ukoliko je imenovan, te ukoliko je poznata
njegova e-mail adresa.
Članak 53.
Punomoćnik korisnika, ukoliko je imenovan, dužan je u svojim savjetodavnim
aktivnostima prema korisniku domene, kao i praktičnim aktivnostima vezanim uz
funkcioniranje domene poštivati odredbe ovog pravilnika, provoditi ga na način
koji je najpovoljniji za korisnika domene i djelovati kao da će sam snositi
sve posljedice toga djelovanja.
Članak 54.
Korisnik domene je odgovoran za svaku zlorabu domene. Zlorabom domene smatra
se svaka registracija i uporaba domene koja nije u skladu sa svrhom domene i
odredbama ovog pravilnika.
Korisnik domene (ili podnositelj zahtjeva za registraciju domene) u potpunosti
odgovora za svaku povredu intelektualnog vlasništva (tj. autorskih prava i
industrijskog vlasništva, posebno žigova, odnosno zaštićenih verbalnih
znakova, u smislu Zakona o žigu NN 78/99 i pravilnika o žigu NN 146/99) kao i
za svaku štetu koja nastaje kao rezultat takve povrede, a koji proizlaze iz
pokretanja postupka registracije domene, registracije ili uporabe domene.
CARNet, kao administrator HR domene, ne snosi i ne može snositi nikakvu
odgovornost glede navedenog.
U slučaju spora korisnika domene (ili podnositelja zahtjeva) i treće osobe,
proizašlog iz zloraba domene, opisanih u stavcima 1 i 2 ovog članka, CARNet,
kao administrator HR domene, ne snosi nikakvu odgovornost prema stranama u
sporu, već ih upućuje na rješavanje spora prema odredbama članka 72. ovog
pravilnika.
Članak 55.
Korisnik domene ne smije svoju domenu davati na korištenje drugim subjektima
(osim pod uvjetima iz članka 48. ovog pravilnika), odricati se od svoje domene
u korist drugih subjekata, odnosno poduzimati bilo kakve radnje vezane uz
status domene, ukoliko to radi zbog ostvarivanja financijske, materijalne ili
druge koristi od drugog subjekta, koji je zainteresiran za korištenje domene.
Korisnik domene ne smije registrirati domenu i koristiti domenu s ciljem da
nanese financijsku, materijalnu, tržišnu, intelektualnu ili drugu štetu trećim
osobama.
Korisnik domene ne smije osnivati druge pravne osobe s isključivim ciljem
stjecanja prava korištenja dodatnih domena suprotno odredbama ovog pravilnika.
Ukoliko HR-DNS-služba utvrdi da je korisnik domene postupio suprotno odredbama
iz stavaka 1., 2. ili 3. ovog članka može donijeti odluku kojom se tome
korisniku ne dozvoljava registracija novih domena u narednom razdoblju do 3
godine, a registracija predmetnih domena poništava.
Postupak donošenja odluke iz prethodnog stavka detaljnije se uređuje
dokumentom Postupak registracije i brisanja poddomena unutar HR domene.
Posebne obveze korisnika HR-V i HR-I domena
Članak 56.
Korisnik HR-V domene domenu može koristiti isključivo za posebne namjene, zbog
kojih je domena registrirana. Prezentacija ili obavljanje djelatnosti
korisnika, odnosno virtualni identitet korisnika, njegovih dužnosnika,
zaposlenika ili suradnika ne može se ostvarivati putem HR-V domene, nego se
ostvaruje putem osnovne (HR-P) domene, koju korisnik za navedene potrebe može
registrirati.
Članak 57.
Korisnik HR-I domene domenu može koristiti isključivo za posebne namjene, zbog
kojih je domena registrirana. Prezentacija ili obavljanje djelatnosti
korisnika, odnosno virtualni identitet korisnika, njegovih dužnosnika,
zaposlenika ili suradnika ili virtualni identitet ili tržišne potrebe njegovih
proizvoda ne mogu se ostvarivati putem HR-I domene, nego se ostvaruju putem
osnovne (HR-P ili HR-F) domene ili HR-T domene, koje korisnik za navedene
potrebe može registrirati.
Članak 58.
Korisnik HR-I domene obavezan je u roku od 30 dana od dana registracije domene
aktivirati domenu i započeti s javnim objavljivanjem informacija iz predmetnog
područja za koje je domena registrirana. Korisnik HR-I domene treba se trajno
brinuti za kvalitetu i ažurnost informacija koje javno objavljuje koristeći tu
domenu.
Članak 59.
Korisnik HR-I domene obavezan je zatražiti preregistraciju domene najkasnije
60 dana prije isteka dvogodišnjeg razdoblja od dana prethodne registracije te
domene.
Preregistracija domene se provodi prema posebnim odredbama o postupku
registracije HR-I domena iz članaka 45. i 46. ovog pravilnika.
Preregistracija domene bez preporuke nadležnog tijela državne uprave iz članka
45. stavka 2. točke (a) može se provesti najviše dva puta.
U slučaju zaprimanja drugog zahtjeva u postupku preregistracije, za razliku od
članka 46. stavak 3., HR-DNS služba će, bez obzira na vrstu drugog zahtjeva,
uputiti podnositelje zahtjeva da svoj spor riješe sporazumno ili postupkom
arbitraže, a prema odredbama članka 72. ovog pravilnika. Do postizanja
sporazuma ili donošenja odluke arbitra, korisniku HR-I domene biti će omogućen
nastavak korištenja domene.
Članak 60.
HR-I domeni se može promijeniti vrsta domene u HR-P ili HR-V domenu, ukoliko
se HR-DNS službi dostavi sporazum između aktualnog korisnika te HR-I domene i
kvalificiranog podnositelja zahtjeva za HR-P, odnosno HR-V domenu.
Poništavanje registracije domena
Članak 61.
Registracija domene može biti poništena, a domena izbrisana iz Registra
ukoliko je ispunjen jedan od uvjeta:
(a) korisnik domene zatražio je u pisanom obliku poništenje registracije
domene i brisanje domene iz Registra;
(b) korisnik domene nije u roku od 60 dana, od dana slanja odluke na službenu
adresu korisnika, udovoljio zahtjevima HR-DNS službe, navedenim u odluci o
deaktiviranju domene po hitnom postupku;
(c) HR-DNS služba je na temelju pravovaljane dokumentacije utvrdila da je od
dana prestanka postojanja pravne osobe, koja je bila korisnik domene, odnosno
od dana smrti fizičke osobe, koja je bila korisnik domene prošlo više od 3
godine, tijekom kojih nije podnesen pravovaljani zahtjev za stjecanje prava na
domenu ili zahtjev za nasljeđivanjem domene;
(d) korisnik domene nije odgovorio na ponovljeni pisani upit HR-DNS službe u
razdoblju dužem od 60 dana, od dana slanja upita na službenu adresu korisnika;
(e) korisnik domene je počinio teški prekršaj ovog pravilnika iz članka 55.
Domene za koje je registracija poništena se automatski deaktiviraju po hitnom
postupku, ukoliko domena nije deaktivirana prije poništavanja registracije.
Bez obzira na brisanje domene, u Registru trajno ostaje zapis o vlasniku i
razdoblju registracije domene.
Postupak poništavanja registracija i brisanja domena detaljnije se uređuje
dokumentom Postupak registracije i brisanja poddomena unutar HR domene.
Aktiviranje i deaktiviranje domena
Članak 62.
Korisnik domene ili njegov punomoćnik imaju pravo zatražiti aktiviranje
registrirane domene, čime domena postaje dostupna u Internetu.
Zahtjev za aktiviranjem domene podrazumijeva spremnost korisnika domene da
zadovolji minimalne tehničke uvjete koje propisuje HR-DNS služba i spremnost
korisnika za preuzimanje odgovornosti i suradnju s DNS službom CARNeta u
pitanjima vezanim uz aktivnosti koje svoje polazište imaju na računalima, koja
koriste imena iz domenskog prostora korisnika domene.
Postupak aktiviranja domene detaljnije se uređuje dokumentom Postupak
aktiviranja i deaktiviranja registriranih poddomena unutar HR domene.
Članak 63.
Domena može biti deaktivirana po redovnom ili hitnom postupku.
Članak 64.
Domena može biti deaktivirana po redovnom postupku ukoliko je ispunjen jedan
od uvjeta:
(a) nastupio je datum s kojim je korisnik domene u pisanom obliku Izjavom
zatražio od DNS službe da deaktivira domenu;
(b) korisnik domene koristi domenu za svrhe, različite od onih propisanih ovim
pravilnikom za pojedine vrste domena.
Odluka o deaktiviranju po redovnom postupku u slučaju (b) iz prethodnog stavka
biti će dostavljena korisniku domene najmanje 10 radnih dana unaprijed.
Članak 65.
Domena može biti deaktivirana po hitnom postupku ukoliko je ispunjen jedan od
uvjeta:
(a) korisnik je u postupku registracije dao pogrešne ili nevjerodostojne
podatke i dokumentaciju;
(b) korisnik nije dostavio promjene obaveznih podataka o sebi ili o uporabi
domene;
(c) korisnik domene ne poštuje svoje obveze i odgovornosti, propisane ovim
pravilnikom;
(d) korisnik domene nije u stanju zadovoljiti minimalne tehničke uvjete vezane
uz funkcioniranje domene, a što dovodi do problema u funkcioniranju DNS
sustava HR domene;
(e) korisnik domene ne preuzima odgovornost ili ne surađuje s DNS službom
CARNeta, odnosno osobama ili službama koje HR-DNS služba ovlasti, u pitanjima
vezanim uz aktivnosti koje svoje polazište imaju na računalima, koja koriste
imena iz domenskog prostora korisnika domene;
(f) korisnik domene zlorabi domenu na način da ju koristi protivno svrsi, zbog
koje ju je registrirao;
(g) korisnik domene zlorabi domenu na način da njezinom (ne)uporabom povređuje
intelektualno vlasništvo, posebno autorska prava i žigove, odnosno zaštićene
verbalne znakove registrirane ili priznate od Državnog zavoda za intelektualno
vlasništvo;
(h) korisnik domene ne podmiruje financijske obveze u skladu s ovim
pravilnikom i Odlukom o naknadama za usluge HR-DNS službe.
Odluka o deaktiviranju domene po hitnom postupku biti će dostavljena korisniku
najmanje 24 sata unaprijed.
Članak 66.
Postupak deaktiviranja domene detaljnije se uređuje dokumentom Postupak
aktiviranja i deaktiviranja registriranih poddomena unutar HR domene.
Promjena naziva, stjecanje prava na domenu, nasljeđivanje i ustupanje domene
Članak 67.
Korisnik domene može zatražiti promjenu naziva domene. Za dodjeljivanje domene
novog naziva provodi se isti postupak kao i kod registracije domene.
Postupak promjene naziva domene detaljnije se uređuje dokumentom Postupak
registracije i brisanja poddomena unutar HR domene.
Članak 68.
Ukoliko je pravna osoba - korisnik domene prestala postojati, pravni sljednici
pravne osobe mogu zatražiti stjecanje prava na domenu, ako i nasljeđivanje
domene, tj. preregistraciju postojeće u svoju korist i svoj upis u Registar
kao korisnika domene. Zahtjevu se obavezno prilaže pravomoćni dokument o
pravnom sljedništvu pravne osobe. Iz navedenog dokumenata mora nedvosmisleno
proizlaziti i pravo na stjecanje prava na domenu i nasljeđivanje domene, kao
nedjeljivog resursa.
Ukoliko je fizička osoba - korisnik domene umrla, nasljednici fizičke osobe
mogu zatražiti nasljeđivanje domene, tj. preregistraciju postojeće u svoju
korist i svoj upis u Registar kao vlasnika domene. Zahtjevu se obavezno
prilaže pravomoćno i ovršno rješenje o nasljeđivanju fizičke osobe. Iz
navedenog rješenja mora nedvosmisleno proizlaziti i pravo na nasljeđivanje
domene, kao nedjeljivog resursa.
Postupak stjecanja prava na domenu i nasljeđivanja domene detaljnije se
uređuje dokumentom Postupak registracije i brisanja poddomena unutar HR
domene.
Članak 69.
Korisnik domene se može odreći prava uporabe svoje domene u korist drugog
podnositelja Zahtjeva, ukoliko taj podnositelj Zahtjeva zadovoljava uvjete za
registraciju te domene prema odredbama ovog pravilnika i prema redovitom
postupku registracije domene, koji će za njega biti proveden.
Odricanje od prava uporabe domene u korist drugog subjekta ostvaruje se
dostavljanjem Zahtjeva za promjenu korisnika domene, kojeg supotpisuju
aktualni i budući korisnik domene.
Odricanje od prava na uporabu domene je konačno i bespovratno.
Postupak promjene korisnika domene detaljnije se uređuje dokumentom Postupak
registracije i brisanja poddomena unutar HR domene.
VIII POSTUPCI PO ŽALBI I RJEŠAVANJE SPOROVA
Žalbe i prigovori na odluke i rad HR-DNS službe
Članak 70.
Postupak po žalbi na odluke HR-DNS-službe vezane uz rješavanje Zahtjeva za
registraciju domene utvrđen je člankom 40. ovog pravilnika.
Članak 71.
Podnositelji zahtjeva i korisnici domena mogu Povjerenstvu ulagati prigovore
na rad i postupke HR-DNS službe, odnosno na odluke HR-DNS službe koje su
donesene nakon postupka registracije domene.
Prigovor se podnosi u pisanom obliku i dostavlja Ravnatelju CARNeta s naznakom
'Za Povjerenstvo za "hr" domenu', bilo putem urudžbenog zapisnika CARNeta bilo
kao preporučena pismovna pošiljka.
Rok za podnošenje prigovora je 30 dana od dana kada se aktivnost ili postupak,
na koji se prigovor odnosi, dogodila, odnosno 30 dana od dana kada je odluka
dostavljena.
Povjerenstvo je dužno u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora izdati
pisano Očitovanje o prigovoru. Očitovanje Povjerenstva se dostavlja HR-DNS
službi i podnositelju prigovora, preporučenom pismovnom pošiljkom.
Stavovi Povjerenstva, izneseni u očitovanju, su konačni i obavezujući za
HR-DNS službu.
Rješavanje sporova
Članak 72.
Treća osoba, nezadovoljna činjenicom (stanjem) registracije pojedine domene
ima sljedeće mogućnosti (redoslijedom davanja prednosti) u sporu u vezi
registrirane domene:
(a) postizanje sporazuma s aktualnim korisnikom domene, npr. u smislu članaka
67. ili 69. ovog pravilnika;
(b) pokretanje postupka arbitraže, prema Arbitražnim pravilima za rješavanje
sporova o poddomenama unutar .hr domene;
(c) podnošenje tužbe nadležnom sudu u Republici Hrvatskoj protiv aktualnog
korisnika domene, a vezano uz uporabu sporne domene od strane toga korisnika.
Strane u sporu upućuju se da sporove prije svega rješavaju sporazumno. Na
zahtjev neke od strana u sporu, HR-DNS služba će pokušati organizirati
sastanak s ciljem postizanja sporazuma.
U slučaju postizanja sporazuma, korisnik domene može postupiti u smislu
članaka 67. ili 69., ili dostaviti HR-DNS službi tekst sporazuma, iz kojeg će
biti nedvojbeno jasne dogovorene promjene vezane uz domenu. Tekst sporazuma
mora biti potpisan i ovjeren od obje strane, i u skladu s odredbama ovog
pravilnika.
Pri rješavanu sporova prednost se također daje postupku arbitraže u odnosu na
sudski spor.
U slučaju podnošenja tužbe, strana zainteresirana za ostvarivanje neke
promjene, treba dostaviti HR-DNS službi pravomoćnu presudu nadležnog suda (ili
kopiju te presude ovjerenu kod javnog bilježnika) koja treba sadržati izričite
odredbe vezane uz predmetnu domenu i promjene koje je potrebno provesti.
Postupak arbitraže
Članak 73.
Arbitražni postupak uređuje se "Arbitražnim pravilima za rješavanje sporova o
poddomenama unutar .hr domene" koji donosi Upravno vijeće CARNeta.
IX TROŠKOVI I NAKNADE VEZANI UZ UPRAVLJANJE HR DOMENOM
Članak 74.
Pri utvrđivanju troškova i naknada, polazi se od toga da se djelatnost vezana
uz upravljanje HR domenom djelomično, prvenstveno u dijelu osiguravanja
temeljnih prava pravnih i fizičkih osoba iz članka 5. ovog pravilnika,
financira iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (konkretno proračuna
Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet), a djelomično se treba
samofinancirati, i to po "not-for-profit" načelu.
Članak 75.
Troškovi vezani uz djelatnost upravljanja HR domenom odnose se na:
w uspostavu i održavanje tehničkih sustava (računala i softvera), potrebnih za
funkcioniranje HR domene;
w članarine u međunarodnim tijelima vezanim uz upravljanje Internet domenama;
w troškove poštarine i druge oblike komuniciranja, osim komuniciranja putem
Interneta;
w troškove rada HR-DNS službe, Povjerenstva za "hr" domenu i arbitara.
Članak 76.
Naknada se naplaćuje za:
(a) registraciju HR-T i HR-I domene;
(b) godišnje održavanje HR-T i HR-I domene;
(c) ponovljene istovjetne promjene (npr. naziva ili tehničkih podataka) vezane
uz registriranu domenu, unutar razdoblja od 6 mjeseci;
(d) provođenje postupka arbitraže;
(e) provođenja postupaka vezanih uz administriranje HR domene, na način,
različit od standardnog (npr. izdavanje rješenja u pisanom umjesto
elektroničkom obliku).
Ovisno od količine zahtjeva i obima posla, može se uvesti plaćanje naknade i
za registraciju i/ili godišnje održavanje drugih vrsta domena.
Članak 77.
Konkretni popis usluga za koje se plaća naknada, visina naknada i postupci
naplate naknada vezanih uz upravljanje HR domenom detaljnije se uređuju
dokumentom Odluka o naknadama za usluge HR-DNS službe.
X PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 78.
Pri razmjenjivanju dokumenata i podataka, te komuniciranju s korisinicima
HR-DNS služba daje, kada je to moguće s obzirom na zakonske i tehničke
pretpostavke, prednost komuniciranju putem računalne mreže, te elektroničkim
oblicima dokumenata i podataka.
Članak 79.
Sve službene informacije vezane uz upravljanje HR domenom javno se objavljuju
na adresi:
URL: http://www.dns.hr/
Domena dns.hr se koristi i kao imenički prostor za druge oblike elektroničkog
komuniciranja s korisnicima domena, koje se registriraju prema odredbama ovog
pravilnika, kao i za komuniciranje s trećim osobama u vezi pitanja o HR
domeni.
Zbog međunarodne kompatibilnosti i prepoznatljivosti sustava upravljanja HR
domenom, kao nacionalnom domenom Republike Hrvatske, identične službene
informacije dostupne su i na adresama www.nic.hr i www.domainregistry.hr.
Članak 80.
Povjerenstvo i HR-DNS služba dužni su pratiti stanje i trendove u svijetu
vezano uz organizaciju i upravljanje domenskim prostorom, posebno aktivnosti i
odluke ICANN, te polazeći od tih saznanja, kao i stanja i potreba u Republici
Hrvatskoj, predlagati potrebne promjene i trajno osiguravati profesionalno i
učinkovito upravljane HR domenom.
Članak 81.
Ovaj pravilnik stupa na snagu dana 1. veljače 2001. godine.
Članak 82.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti pravilnik registracije
sekundarnih domena unutar vršne "hr" domene, donesen 15. srpnja 1998. godine.
Sva Rješenja o dodjeli sekundarne domene unutar vršne "hr" domene, izdana
prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika, važe i dalje, i imaju istu snagu
kao rješenja izdana u skladu s ovim pravilnikom.
Sve domene, koje je HR-DNS služba registrirala prije dana stupanja na snagu
ovog pravilnika ostaju registrirane i nadalje, bez obzira na moguću
neusklađenost s odredbama ovog pravilnika. Korisnici tih domena obvezni su
najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika
dostaviti HR-DNS službi dokumentaciju, koju će HR-DNS služba od njih
eventualno zatražiti zbog usklađivanja dokumentacije s odredbama ovog
pravilnika.
Korisnici domena registriranih prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika
mogu, ako to žele, zatražiti u pisanom obliku, najkasnije u roku od godine
dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika, promjenu naziva svoje domene
zbog usklađivanja s ovim pravilnikom. Registracija domena s novim nazivom biti
će obavljena unutar razdoblja od 6 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za
promjenom naziva domene.
Eventualni sporovi u vezi domena registriranih prije dana stupanja na snagu
ovog pravilnika rješavaju se u skladu s člankom 72. ovog pravilnika.
Članak 83.
Povjerenstvo i voditelj HR-DNS službe biti će imenovani prema odredbama
članaka 27. i 30. ovog pravilnika na dan stupanja na snagu ovog pravilnika.
Dokumenti iz članka 34. ovog pravilnika moraju biti doneseni u roku od 30 dana
od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Ukoliko zbog nepostojanja dokumenata iz članka 34. ovog pravilnika nije moguće
provoditi postupke u skladu s ovim pravilnikom, provođenje tih postupaka se
odgađa do dana donošenja potrebnih dokumenata.
Članak 84.
Povjerenstvo će u razdoblju od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
pravilnika osigurati uspostavu i inicijalno objavljivanje popisa HR-V domena
iz članka 44. ovog pravilnika.
U navedenom razdoblju Povjerenstvo će kroz niz aktivnosti upoznati nadležna
tijela državne uprave i lokalne uprave i samouprave s koncepcijom i načelima
upravljanja HR domenom, kao i s namjerama i odredbama ovog pravilnika, te ih
pozvati da ostvare svoje prava vezana uz HR-V domene, a koja proizlaze iz ovog
pravilnika.
Do isteka roka iz stavka 1. ovog članka HR-DNS služba i Povjerenstvo mogu
odbiti registraciju pojedinih HR-P domena i HR-D domena, s obrazloženjem da se
radi o domenama koje mogu biti uvrštene na popis iz članka 44. ovog
pravilnika.
Članak 85.
Registracija HR-T domena prema odredbama ovog pravilnika započinje 2 mjeseca
od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Zbog zaštite prava korisnika HR-P domena, HR-T domene s nazivima jednakim
nazivima HR-P domena, koje su registrirane na dan početka registracije HR-T
domena, biti će rezervirane za korisnike HR-P domena 3 mjeseca od dana početka
registracije HR-T domena. Odredba iz ovog stavka odnosi se samo na one HR-P
(HR-T) domene čiji je naziv jednak punom ili skraćenom nazivu pravne osobe
koja je korisnik domene.
Registracija HR-I domena prema odredbama ovog pravilnika započinje 6 mjeseci
od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
Članak 86.
Povjerenstvo će u razdoblju od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
pravilnika osigurati uspostavu i inicijalno objavljivanje Liste arbitara prema
Arbitražnim pravilima za rješavanje sporova o poddomenama unutar .hr domene.
Do objavljivanja Liste arbitara nije moguće podnošenje arbitražnih zahtjeva i
pokretanje postupka arbitraže.
Članak 87.
HR-DNS-služba će u razdoblju od 12 mjeseci od dana stupanju na snagu ovog
pravilnika predložiti tehnički mehanizam za distribuciju upravljanja pojedinim
vrstama domena, čime će se omogućiti prenošenje pojedinih prava iz ovog
pravilnika, posebno provođenja postupka registracije i promjena vezanih uz
registrirane domene, na druge pravne subjekte.
Povjerenstvo će u razdoblju od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
pravilnika predložiti postupak i kriterije za uključivanje drugih pravnih
subjekata u distribuirano upravljanje pojedinim vrstama domena.
Pravnim subjektima iz stavka 2 ovog članka će biti omogućeno uključivanje u
distribuirani sustav upravljanja domenama kako slijedi:
(a) za HR-T domene, najkasnije 15 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog
Pravilnika;
(b) za HR-F domene, najkasnije 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog
Pravilnika;
(c) za HR-P domene, HR-D i HR-I domene, najkasnije 36 mjeseci od dana stupanja
na snagu ovog Pravilnika.
Članak 88.
U slučaju spora između korisnika domena, podnositelja zahtjeva i trećih osoba
i CARNeta, kao administratora HR domene strane će spor pokušati riješiti
sporazumno, a ukoliko to nije moguće nadležan je sud u Zagrebu.
Članak 89.
Pravilnik o organizaciji vršne "hr" Internet domene i postupcima upravljanja
vršnom "hr" domenom donosi Upravno vijeće CARNeta, imenovano od strane
Ministarstva znanosti i tehnologije, koje vrši prava, koja, kao osnivač
Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, ima Republika Hrvatska.
Članak 90.
Svaku izmjenu i dopunu Pravilnika o organizaciji vršne "hr" Internet domene i
postupcima upravljanja vršnom "hr" domenom donosi u pisanom obliku Upravno
vijeće CARNeta.
Prilog 1.: Pregled osnovnih pojmova
Klasa: 104-000/00-11/1
Ur.broj: 650-01-00-1
HRVATSKE DOMENE - UPUTE ZA REGISTRACIJU DOMENA
- Besplatno
WINDOWS WEB HOSTING
|
|
|
|
Poslovni forum - One Stop Shop |
|
|
POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
|
|
|
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
|
|
|
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
|
|
Istraživanje tržišta
Poslovni izvještaji
Internet marketing
Izrada web stranica
Izrada CMS stranica
Hosting i domene
Imenici i adresari
Poslovni ugovori
Poslovni planovi
Poslovne usluge
Trgovine i usluge
Poslovna psihologija
Poslovni programi
Oglasi i obavijesti
Korisni linkovi
Besplatne stvari
Poslovni forum
Primjeri ugovora
Poslovne ponude
| |
|
IZRADA WEB STRANICA
Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi tvrtka trebala imati web stranice:
Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.
Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.
Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.
Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, obrazaca za kontakt, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.
Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.
Branding: Web stranice su važan alat za branding tvrtke, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.
Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.
Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.
Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
|
|
Poslovni forum d.o.o. - Trgovačko društvo za informatiku i poslovne usluge
Samostalna izrada web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć našeg CMS-a. Prekrasni dizajni za Vašu web-stranicu. Korištenje administracije slično je kao Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija te ostvarite svoju prvu web stranicu u trenu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...
|
|
|
|
| | |