USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

186

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, pred­sjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana 12. siječnja 2005. godine, donio je

RJEŠENJE

I. Odbacuje se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 62/03 – pročišćeni tekst).

II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

1. Na temelju članka 194. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 58/02), Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, na 106. sjednici održanoj 14. ožujka 2003. godine, utvrdio je pročišćeni tekst Zakona o kaznenom postupku.

Pročišćeni tekst Zakona o kaznenom postupku obuhvaća Zakon o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 110/97) i njegove izmjene i dopune objavljene u »Narodnim novinama«, broj 27/98, 58/99, 112/99, 58/02 i 143/02, u kojima je određeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

2. Na temelju odredbe članka 38. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, 29/02, 49/02 – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), Hrvatski pravni centar, Svačićev trg 12, Zagreb, 23. srpnja 2003. godine predložio je pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 62/03 – pročišćeni tekst).

Predlagatelj u bitnome ističe:

»U pročišćenom tekstu Zakona o kaznenom postupku Odbor za zakonodavstvo unio je sljedeće izmjene u sam tekst Zakona:

– izmijenio je brojčane oznake glava i članaka Zakona na način da je ispustio sve one koje su sadržavale slovne dopunske oznake novih glava odnosno članaka i zamijenio ih brojčanim oznakama. Stoga Pročišćeni tekst Zakona, umjesto XXXII. glave i 505 članaka koliko ih je sadržavao važeći zakon o kaznenom postupku, ima XXXV glava i 527 članaka;

– članci 191., 192. i 193. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 58/02) postali su članci 524., 525. i 526. pročišćenog teksta Zakona o kaznenom postupku;

– intervenirao je u zakonski tekst članaka koji upućuju na druge članke na način da je izmijenio brojčane oznake članaka na koje se upućuje;

– ispustio je odredbu članka 505. Zakona o kaznenom postupku od 3. listopada 1997. godine o stupanju Zakona na snagu, koja je glasila: »Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 1998. godine.«, kao i prvi dio odredbe članka 195. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 58/02), koji je glasio: »Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, stoga pročišćeni tekst Zakona ne sadrži odredbe o stupanju na snagu Zakona o kaznenom postupku osim za odredbe članka 3., članka 90. i članka 157. do 169. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (čl. 527. pročišćenog teksta Zakona o kaznenom postupku) (...)«.

Predlagatelj ističe:

»(...) Izmjenama koje je Odbor za zakonodavstvo unio u pročišćeni tekst Zakona o kaznenom postupku (...) zadire se u sadržaj zakona. Kao što je to navedeno i u Zaključku Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 6. lipnja 2003. (br. II–1 Kr–27/03) »brojčana oznaka zakonskih odredaba dio je teksta zakona«. Stoga izmjena brojčane oznake članka zakona kao i brojčane oznake članka na koje se upućuje u pojedinim zakonskim odredbama predstavlja izmjenu sadržaja zakonskog teksta. (...)«

Posebno ističe da »pročišćeni tekstovi zakona, pa i Zakona o kaznenom postupku, ne bi smjeli mijenjati sam tekst zakona, pa ni u pogledu numeracije. Nomotehnika pročišćenih tekstova zakona mora biti u funkciji poštivanja ustavnosti, posebice načela zaštite pravne sigurnosti građana«.

Predlagatelj smatra da je Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, pri sastavljanju osporenoga pročišćenog teksta Zakona o kaznenom postupku, proširio granice svojih ovlasti, utvrđene člankom 59. točkom 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora (»Narodne novine«, broj 6/02). Predlagatelj navodi da samo zakonodavac, na način i u postupku prethodno utvrđenim Ustavom, može donositi i mijenjati zakonske tekstove.

3. Predlagatelj ističe da slijedom iznesenih razloga osporeni pročišćeni tekst Zakona o kaznenom postupku nije u suglasnosti s odredbama članka 3., članka 5., članka 80., članka 82. stavka 2., članka 83., članka 84., članka 86., članka 88. i članka 89. Ustava. Zbog toga predlaže Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom pročišćenog teksta Zakona o kaznenom postupku, te osporeni tekst ukinuti.

Temeljem odredbe članka 104. stavka 1. Ustavnog zakona, predlagatelj predlaže da Ustavni sud o uočenim pojavama ne­ustav­nosti i nezakonitosti izvijesti Hrvatski sabor. Taj prijedlog je izdvojen u poseban ustavnosudski predmet.

4. Na temelju odredbe članka 42. stavka 1. Ustavnog zakona prijedlog predlagatelja je dostavljen na očitovanje Hrvatskom saboru. Predsjednik Hrvatskoga sabora je podneskom od 13. kolovoza 2003. godine izvijestio Ustavni sud da je dopis Suda proslijeđen Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvat­skoga sabora. Traženi odgovor nije zaprimljen.

Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje.

5. Nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske utvrđena je odredbama članka 128. Ustava, koje glase:

Ustavni sud Republike Hrvatske:

– odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom,

– odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,

– može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana,

– odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske,

– prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor,

– rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti,

– odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,

– nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad,

– nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova,

– obavlja druge poslove određene Ustavom.

Iz navedenih ustavnih odredbi slijedi da Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati suglasnost pročišćenog teksta zakona s Ustavom Republike Hrvatske. Ovo zbog toga što se, prema stajalištu Ustavnog suda, pročišćeni tekst zakona po svojoj pravnoj naravi ne može smatrati zakonom u smislu članka 128. točke 1. Ustava, a pozivanje na odredbe pročišćenog teksta zakona nije obve­zujuće za adresate.

6. Mjerodavne odredbe za razmatranje osnovanosti navoda predlagatelja jesu:

Odredba članka 194. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 58/02), koja glasi:

»Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog asabora da izradi pročišćeni tekst Zakona o kaznenom postupku.«

Odredba članka 59. točke 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, koja glasi:

»Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor, kad je tim zakonima ili aktima za to ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni.«

Pod pročišćenim tekstom zakona smatra se ukupnost važećih pravnih normi sabranih i sistematiziranih u jedan tekst iz više važećih i istovrsnih zakona. Svi sistematizirani zakoni su i dalje na snazi, a izrada pročišćenoga teksta ne utječe na njihov sadržaj ili važenje. Pročišćeni tekst zakona je tehničko pomagalo, koje omogućava adresatima sagledavanje određene zakonske materije na jednom mjestu.

7. Predlagatelj je u pravu kada tvrdi da numeričke i druge razlike u sadržaju pročišćenog teksta zakona mogu dovoditi do određenih poteškoća u njihovoj praktičnoj primjeni.

Imajući u vidu načelno značenje pročišćenih tekstova, Ustav­ni sud smatra potrebnim u odnosu na razloge predlagatelja napomenuti sljedeće:

Pročišćeni tekst u pravilu se donosi kada su učinjene veće, odnosno opsežnije izmjene i dopune nekog propisa. Nadležno tijelo Hrvatskoga sabora mora izraditi pročišćeni tekst na način da sve izmjene i dopune propisa sabere u jedan mjerodavni tekst. Tako nastali tekst nije novi propis, niti se njime stavljaju izvan snage pojedine izmjene i dopune propisa. Zbog toga je na nadležnom tijelu Hrvatskoga sabora posebna odgovornost za vjerodostojnost sadržaja i istovjetnost brojčanih oznaka unijetih u određeni pročišćeni tekst.

Pri tom Ustavni sud posebno ima u vidu načelo vladavine prava – pravne sigurnosti objektivnoga pravnog poretka, kao najvišu vrednotu ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava Republike Hrvatske, propisan člankom 3. Ustava. Zahtjevi kojima mora biti udovoljeno u tekstu određenog zakona moraju se uvažavati i kod izrade pročišćenog teksta. Za ovo važno načelno stajalište Ustavni sud smatra odlučnom i činjenicu da hrvatski zakonodavac učestalo mijenja i dopunjuje pročišćene tekstove zakona koji, kako je prethodno izloženo, po svom sadržaju nisu zakon.

8. Člankom 32. Ustavnog zakona, propisano je, između ostaloga, da će Ustavni sud rješenjem odbaciti prijedlog ako nije nadležan za odlučivanje.

Budući da je predlagatelj predložio pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom akta kojeg Ustavni sud prema odred­bama članka 128. Ustava nije nadležan ocjenjivati, na temelju članka 32. Ustavnog zakona riješeno je kao u točki I. izreke.

Odluka o objavi rješenja temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-I-2597/2003

Zagreb, 12. siječnja 2005.

Predsjednik Suda
dr. sc. Petar Klarić, v. r.