303
Na
temelju članka 43. Zakona o službenoj statistici (»Narodne novine«, br. 103/03.) Državni zavod za statistiku određuje
I. UVODNA OBJAŠNJENJA
Službena
statistika Republike Hrvatske (RH) ima obvezu kontinuiranog usklađivanja sa
statističkim standardima Eurostata – Statističkog
ureda Europske unije (EU-a) u okviru provedbe Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP), a posebno nakon dobivanja statusa kandidata. U tom cilju tijekom
2004. nastavilo se s daljnjim usklađivanjem proizvodnih statistika industrije,
a jedan od rezultata tog rada je i izrada ažuriranih Statističkih standarda za
PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-21/PRODCOM) za 2004.1) Prvo usklađeno nacionalno
IND-21/PRODCOM istraživanje izrađeno je još tijekom 1995.2), a u pravilu se treba
ažurirati svake godine prema dinamici ažuriranja PRODCOM3) istraživanja EU-a.
Ažuriranje PRODCOM-a regulirano je temeljnom Uredbom Vijeća EU-a4) o uvođenju ovog istraživanja,
a uključuje godišnje ažuriranje PRODCOM Liste kao i koncepte i definicije koje
treba obvezatno koristiti pri provedbi PRODCOM istraživanja u državama
članicama EU-a i drugim državama koje to žele postati. Radi zadovoljavanja
zahtjeva EU-a i osiguranja usporedivosti, IND-21/PRODCOM istraživanje RH se
redovito ažurira prema promjenama PRODCOM istraživanja
EU-a svake godine, počevši od izvještajne godine 2002. Statistički standardi
IND-21/PRODCOM istraživanja za 2004. sadrže ažuriranu verziju NIP-a 2004.5) usklađenu s ažuriranom
verzijom PRODCOM Liste za 2004.6) EU-a. Metodološki dio je također djelomično
redefiniran radi usklađivanja s konceptima i definicijama PRODCOM istraživanju
za 2004. EU-a koji su izmijenjeni Uredbom Komisije EU-a7) za spomenuto istraživanje.
Osnovni razlog ažuriranja PRODCOM Liste EU-a u godišnjoj dinamici je
kontinuirano usklađivanje i jednoznačno povezivanje s robama iz CN-a –
Kombinirane nomenklature za vanjsku trgovinu EU-a8) s kojom je PRODCOM Lista
povezana preko korespondentnih tablica veza. Na isti način moguće je
uspostaviti korespondentnu vezu između proizvoda NIP-a i roba iz Carinske
tarife RH9) koja je usklađena s
referentnom verzijom CN-a.
PRODCOM je kratica za PRODCOM istraživanja EU-a na
temelju kojih se prikupljaju podaci o godišnjoj industrijskoj proizvodnji
država članica EU-a od 1993., a od izvještajne godine 2002. i mjesečni podaci o
željezu i čeliku. Prvi prikupljeni, obrađeni i
objavljeni podaci prema europskom konceptu ovog istraživanja
o industrijskoj proizvodnji RH, odnose se na rezultate Godišnjeg izvještaja
industrije za 1994., a temelje se na prvoj verziji NIP-a 1995. koja je bila
usklađena s PRODCOM Listom 1995. Od tada do danas NIP se, u okviru utvrđene
dinamike ažuriranja, pet
puta revidirano10),
svaki put radi daljnjeg usklađivanja s referentnim verzijama PRODCOM Lista EU-a
i metodologije za PRODCOM istraživanja EU-a.
Nacionalna politika revizija IND-21/PRODCOM
istraživanja je utvrđena na sljedeći način: kada se godišnje ažuriranje odnosi samo
na ažuriranje NIP-a radi manjeg ažuriranja PRODCOM Liste EU-a donosit će se
samo izmjenama i dopunama standarda koji su trenutno na snazi. Međutim, kada se
radi o promjeni koncepta i definicija ili većeg ažuriranja PRODCOM Liste
(očekuje se već sljedeće godine za verziju 2005., i za verziju 2007.) neophodno
je izdati nove statističke standarde radi cjelovitosti primjene. Posebno u
verziji za 2007. očekuju se promjene većeg obujma svih temeljnih statističkih
klasifikacija EU (u okviru tzv. »OPERATION 2007«)
koje su sastavni dio hijerarhijske strukture PRODCOM Liste i implicirat će veće
promjene u strukturi NIP-a, što u ovoj verziji NIP-a 2004. nije slučaj.
Pojam
INDUSTRIJE u PRODCOM istraživanju
Sektor
INDUSTRIJE definiran je ovdje s tri područja NKD-a 2002., C – Rudarstvo i
vađenje, D – Prerađivačka industrija i E – Opskrba električnom energijom,
plinom i vodom, odnosno s odjeljcima NKD-a 2002. od 10. do 41.11) Isti pojam INDUSTRIJE koji
se koristi u ovom PRODCOM istraživanju za 2004. koristio se i u svim prijašnjim
godišnjim istraživanjima o industrijskoj proizvodnji i usklađen je s konceptom
industrije koji koristi Eurostat.
Svrha
i cilj PRODCOM istraživanja
Svrha
provedbe ovog istraživanja je diseminacija
relevantnih i ažurnih PRODCOM podataka domaćim i stranim korisnicima za potrebe
analiza nacionalne strukture i vrste proizvoda koji se proizvode na domaćem
tržištu te osigurati detaljan skup podataka za ocjenu njihove konkurentnosti na
europskim i svjetskim tržištima i izračunavanje vidljive potrošnje (apparent consumption) na razini proizvoda/roba uspoređivanjem PRODCOM
podataka o industrijskoj proizvodnji s podacima o izvozu/uvozu iz vanjske
trgovine na temelju usklađenih nomenklatura koje omogućavaju njihovo
bilanciranje korištenjem formule: proizvodnja + uvoz
– izvoz. Glavni su ciljevi provedbe IND-21/PRODCOM istraživanja za
2004. prikupljanje i obrada podataka o godišnjoj industrijskoj proizvodnji u
Republici Hrvatskoj koja se mjeri pojedinačnim proizvodima iz NIP-a na temelju
harmoniziranih statističkih standarda te njihova diseminacija
u Eurostat na standardiziran način radi
zadovoljavanja zahtjeva Eurostata i uključivanja
nacionalnih PRODCOM podataka u Europski statistički
sustav PRODCOM statistika.
Napominjemo
svim izvještajnim jedinicama i ostalim zainteresiranim korisnicima da su
nacionalni godišnji rezultati PRODCOM-a za 2001. do 2003. već dostavljeni u Eurostat, i objavljeni na Eurostatovom
CD-u pod nazivom – Unutrašnja i vanjska trgovina EU-a (Intra-and
extra-EU trade) te se
mogu pregledavati, pretraživati i prenijeti (download)
besplatno s Eurostatove baze podataka COMEXT. Na
COMEXT bazi nalaze se podaci posebne baze podataka EUROPROMS – Europske
proizvodne i tržišne statistike (EUROPEAN PRODUCTION AND MARKET
STATISTICS), gdje se nalaze PRODCOM podaci zajedno s podacima
izvoza/uvoza na detaljnoj razini proizvoda/roba iz PRODCOM/CN harmioniziranih nomenklatura. Ovdje su dostupni PRODCOM
podaci za RH zajedno s podacima država članica EU-a i državama kandidatima za
članstvo u EU, što dovoljno ukazuje na učinkovitost i harmoniziranost
PRODCOM statistike RH koja se kontinuirano održava velikim naporom svih
sudionika već niz godina, a nastavlja se i izradom ovih revidiranih standarda.
Predmet
PRODCOM istraživanja
Predmet
IND-21/PRODCOM istraživanja za 2004., u skladu sa spomenutim ciljem i svrhom
istraživanja, su detaljni podaci o industrijskim proizvodima na razini
proizvoda iz NIP-a 2004. koji su proizvele statističke jedinice tijekom 2004.
na području Republike Hrvatske. Oblježja koja se
prikupljaju za industrijske proizvode iskazana u fizičkim mjernim jedinicama iz
NIP-a 2004. su sljedeća: maksimalno moguće količine proizvodnje; ukupno
proizvedene količine proizvoda; interna potrošnja proizvedenih količina
namijenjenih daljnjoj preradi ili obradi u okviru istog poduzeća/izvještajne
jedinice; količine zaliha gotovih proizvoda (namijenjenih prodaji) koje je
proizvela statistička jedinica; te količine prodaje proizvedenih proizvoda
statističke jedinice, iskazana u fizičkim mjernim jedinicama i u vrijednostima
prodaje (proizvodnja za vlastiti račun) ili fakturiranom iznosu naknade
(proizvodnja za tuđi račun na temelju ugovora s naručiteljem) odnosno prema
obilježjima obrazaca IND-21/PRODCOM. Predmet istraživanja su dakle, ukupno proizvedeni
industrijski proizvodi bez obzira da li su se
proizvodili za vlastiti račun (kada je statistička jedinica/poduzeće vlasnik
proizvedenih količina) ili na temelju ugovora s naručiteljem (trećom osobom)
koji je u tom slučaju i vlasnik proizvedenih količina statističke jedinice. U
IND-21/PRODCOM istraživanja za 2004., predmet istraživanja je po prvi puta i
ukupna fakturirana vrijednost prodaje svih proizvoda statističke jedinice koja
osim ukupno proizvedenih i prodanih proizvoda iz NIP-a 2004. uključuje i
vrijednost prodaje proizvoda koje je statistička jedinica nabavila od trećih
osoba radi preprodaje u istom obliku u kojem je i nabavljena (ukupna vrijednost
preprodaje trgovačke robe statističke jedinice).
Izvještajne
jedinice i statističke jedinice za koje su izvještajne jedinice dužne dostaviti podatke o predmetu
istraživanja IND-21/PRODCOM za 2004. navedene su u Adresaru za IND-21/PRODCOM
za 2004., na odgovarajućim obrascima IND-21/PRODCOM za 2004.
Pravna
osnova PRODCOM istraživanja
PRODCOM
istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2004. (IND-21/PRODCOM) provodi se
na osnovi Zakona o službenoj statistici (NN, br.
103/03.), a prema ovim statističkim standardima. Obveza davanja podataka
temelji se na članku 35. i 38. (stavak 1.) Zakona o službenoj statistici.
Nedostavljanje
podataka ili dostavljanje netočnih, nepotpunih ili neažurnih podataka u
propisanom sadržaju i rokovima povlači kaznene odredbe iz članka 69. i 70.
navedenog zakona.
Zaštita
pojedinačnih podataka u PRODCOM istraživanja
Pojedinačni
podaci koji će se prikupiti ovim IND-21/PRODCOM istraživanjem za 2004.,
koristit će se isključivo u statističke svrhe u skladu s odredbama zakona
(članci 59. do 66.), o povjerljivosti pojedinačnih statističkih podataka (Zakon
o službenoj statistici, »Narodne novine«, br.
103/03.).
II.
KONCEPTI I DEFINICIJE PRODCOM ISTRAŽIVANJA
Proizvod
i proizvodnja u PRODCOM istraživanju
Koncepti
i definicije proizvoda i vrste proizvodnje koji se koriste u ovom istraživanju
preuzeti su iz PRODCOM istraživanja EU-a i nemaju
smisao definitivnih značenja ovih riječi izvan ovog konteksta. U nedostatku
konzistentne nacionalne terminologije i dvojezičnih pojmovnika, uz svaki pojam
navodimo i naziv na engleskom jeziku, a za koncepte proizvodnje i vrstu prema
PRODCOM-u EU-a, kako bi se izbjeglo poistovjećivanje s istim ili sličnim
pojmovima koji se koriste u drugim statističkim istraživanjima.
Proizvod
(Product). Proizvod je posljedica neke industrijske
djelatnosti, a koristi se kao opći naziv za proizvode koji imaju fizičku dimenziju
i za industrijske usluge, a definiran je Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP-om 2004. prema
konceptu ovog PRODCOM istraživanja.
Gotov
proizvod (Finished product). Pod pojmom gotov proizvod
smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući
stupanj prerade ili dorade tako da je u NIP-u 2004. naveden pod posebnom šifrom
i nazivom. Pojam tako definiranoga gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda kao npr. čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, kasiranje
i slično. Količine neispravnih proizvoda (»škart«) ne smatraju se gotovim
proizvodima.
Jedinična
vrijednost (Unit value). Jedinična vrijednost prodanih
(gotovih) proizvoda predstavlja prosječnu vrijednost po jedinici proizvoda, a
ne stvarnu prosječnu cijenu tih proizvoda. U PRODCOM istraživanju jedinična
vrijednost prodanih proizvoda ne prikuplja se izravno (izveden pokazatelj) već
se dobije izračunom
odnosno dijeljenjem vrijednosti prodanih proizvoda definiranih NIP-om 2004. s
prodanim količinama tih proizvoda, a izražena je u
kunama.
Nedovršen
proizvod (Unfinished product). Proizvod koji nije dosegao
određeni stupanj prerade ili dorade definiran NIP-om 2004. smatra se
nedovršenim i ne iskazuje se u PRODCOM istraživanju.
Intermedijarni proizvod (Intermediate products). Proizvod koji je dosegao određeni stupanj
prerade ili dorade definiran NIP-om 2004. i koji je proizvela jedna od lokalnih
jedinica poduzeća ali se dalje prerađuje ili obrađuje u istoj ili drugoj
lokalnoj jedinici istog poduzeća/izvještajne jedinice i tim se postupcima
pretvara u novi proizvod iz NIP-a 2004. (ili se ugrađuje u novi proizvod)
naziva intermedijarni. U PRODCOM istraživanju intermedijarni proizvodi se iskazuju u tablici 1. pod
»količine utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću« (stupac »h«). U nekim
metodologijama za sličnu definiciju se koristi pojam poluproizvod (semi-finished products)
ili međufazni proizvod. Proizvodi kupljeni od trećih osoba radi
preprodaje u istom obliku u kojem su i kupljeni ne smatraju se intermedijarnim proizvodima u smislu ovih standarda, kao ni
proizvodi koji se koriste za bruto investicije u vlastiti fiksni kapital
lokalnih jedinica odnosno poduzeća.
Prodana
proizvodnja (Production sold –
PRODCOM type S). Pod pojmom prodana proizvodnja podrazumijeva
se proizvodnja koju su neko vrijeme obavljale lokalne jedinice i koja je
prodana (fakturirana) u izvještajnoj godini. U prodane proizvode treba iskazati
ukupne količine i vrijednosti proizvoda (i usluga) iz NIP-a 2004. koji su
isporučeni drugim poslovnim subjektima, prodani u vlastitim prodavaonicama
lokalnih jedinica odnosno poduzeća, kao i izvezene količine i vrijednosti
proizvoda (i usluga) u izvještajnoj godini. Drugim riječima, proizvodnja se
smatra prodanom ako je fakturirana. Pod prodanom proizvodnjom smatra se i
proizvodnja odnosno prerada ili izvršene industrijske usluge na temelju ugovora
s naručiteljem (za tuđi račun) prema definicijama iz ovih statističkih
standarda. (vidi III. dio, točka C – Posebne upute za popunjavanje IND-21/PRODCOM
obrasca).
Ukupna
proizvodnja (Total production – PRODCOM type T). Ukupna proizvodnja jest proizvodnja koju su obavljale lokalne
jedinice u izvještajnoj godini bez obzira na to je li prodana trećim osobama u
zemlji ili inozemstvu (izvoz), stavljena na zalihe gotovih proizvoda
(namijenjenih prodaji) ili se koristila za daljnju preradu u poduzeću ili
kombinirano. U ukupnu proizvodnju treba uključiti i proizvodnju ostvarenu na
temelju zajedničkog
ulaganja sa stranim partnerom, ali samo ako je ostvarena na teritoriju
Republike Hrvatske (npr. nafta), uključujući i proizvodnju na teritoriju
Slobodnih zona RH. Ukupne količine proizvedenih
proizvoda uključuju proizvodnju za vlastiti račun i proizvodnju odnosno preradu
ili izvršene industrijske usluge na temelju ugovora s naručiteljem (za tuđi
račun) izvršenu u izvještajnoj godini prema
definicijama iz ovih standarda (vidi III. dio, točka C – Posebne upute za
popunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca).
Proizvodnja
namijenjena prodaji (Production intended
for sale – PRODCOM type C). Proizvodnja namijenjena
prodaji jest proizvodnja koju su obavljale lokalne jedinice u izvještajnoj
godini i koja je prodana trećim osobama u zemlji ili inozemstvu (izvoz) ili je
stavljena na zalihe gotovih proizvoda kako bi se prodala kasnije, ili
kombinirano. Ova se vrsta proizvodnje ne prikuplja izravno već se dobije
izračunom (izveden pokazatelj). Ne uključuje proizvodnju koja se je utrošila
(ili je namijenjena) za daljnju preradu u istoj lokalnoj jedinici odnosno
poduzeću prema definicijama iz ovih standarda (vidi III. dio, točka C – Posebne
upute za popunjavanje IND-21/PRODCOM obrasca).
Izvještajne
jedinice PRODCOM istraživanja
Izvještajne
jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja za 2004. su svi poslovni subjekti (pravne
i fizičke osobe) koje su u Registru poslovnih subjekata (RPS)12) razvrstani u djelatnost
INDUSTRIJE odnosno u područja C, D i E (odjeljci 10 do 41) prema NKD-u 2002.
(pravne osobe) ili obavljaju industrijsku djelatnost prema informacijama iz
Obrtnog registra (fizičke osobe) ili drugih sekundarnih izvora. Izvještajne
jedinice su i one pravne ili fizičke osobe koje nisu razvrstane prema glavnoj
djelatnosti u industriju, ali imaju dijelove koje se bave industrijskom
djelatnosti bez obzira na to jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu.
Izvještajne jedinice najčešće su trgovačka društva
ili obrtnici, a mogu biti sve druge pravne ili fizičke osobe koje su se tijekom izvještajne godine (2004.) bavile
industrijskom djelatnosti na teritoriju RH, a ušle su u obuhvat ovog istraživanja
prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004.
Izvještajne jedinice daju podatke pojedinačno, za
svaku industrijsku lokalnu jedinicu u svom sastavu, na glavnom obrascu
IND-21/PRODCOM, a na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM ako su im utvrđene više
od dvije industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004.
Ako su obavljali još i djelatnost brodogradnje prema definiciji razreda 35.11
NKD-a 2002., onda ispunjavaju još i pomoćni obrazac za brodogradnju
IND-21/PRODCOM/35.11. (vidi upute za popunjavanje).
Prema
statističkoj terminologiji sve izvještajne jedinice u IND-21/PRODCOM
istraživanja za 2004., prema gore spomenutoj definiciji, koje se nalaze u
Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004. nazivaju se poduzećima (industrijska i
neindustrijska), a njihovi dijelovi za koje su obvezne iskazati podatke –
industrijskim lokalnim jedinicama (statističke jedinice).
Statističke
jedinice PRODCOM istraživanja
Statističke
jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja za 2004. su industrijske lokalne jedinice
industrijskih i neindustrijskih poduzeća. Pojam ovako definiranih statističkih
jedinica – industrijskih lokalnih jedinica, koristi se isključivo za potrebe
provedbe PRODCOM istraživanja za 2004. i u drugim kontekstima može imati
drugačije značenje. Usklađen je u najvećoj mjeri s definicijom statističkih
jedinica PRODCOM istraživanja EU-a i definicijom statističkih jedinica EU-a13). Manja odstupanja postoje
isključivo radi specifične nacionalne namjene ovog istraživanja
(regionalni pokazatelji o industrijskoj proizvodnji na detaljnoj razini
proizvoda).
Industrijska
i neindustrijska poduzeća, koja su se tijekom 2004. bavila industrijskom
proizvodnjom, u pravilu su izvještajne jedinice IND-21/PRODCOM istraživanja.
Njihove definicije ovdje navodimo radi pojašnjenja i razumijevanja statističkih
pojmova koji se koriste u ovom istraživanju.
Industrijska
poduzeća su
svi poslovni subjekti, tj. sva trgovačka društva i
druge pravne ili fizičke osobe koji su, na temelju svoje glavne djelatnosti,
razvrstani u djelatnost INDUSTRIJE (u RPS-u ili Obrtnom registru) i stvarno su
se tijekom 2004. bavili industrijskom proizvodnjom, prema definiciji INDUSTRIJE
iz ovog istraživanja.
Neindustrijska
poduzeća su
svi poslovni subjekti, tj. sva trgovačka društva i
druge pravne ili fizičke osobe koji nisu, na temelju svoje glavne
djelatnosti, razvrstani u djelatnost INDUSTRIJE (prema RPS-u ili Obrtnom
registru), ali imaju dijelove koji su se tijekom 2004. bavili industrijskom
proizvodnjom (sekundarne djelatnosti), prema definiciji INDUSTRIJE iz ovog
istraživanja.
Industrijske
lokalne jedinice, industrijska i neindustrijska poduzeća, koja su tijekom 2004.
obavljala, industrijsku proizvodnju, su prema definiciji, statističke jedinice
IND-21/PRODCOM istraživanja. Sve podatke u ovom istraživanju, izvještajne su
jedinice dužne iskazati, za sve industrijske lokalne jedinice koje su im
utvrđene u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004., a predstavljaju statističku
konstrukciju (bez obzira da li su pravno konstituirane ili nisu). Njihove
opsežnije definicije navodimo u nastavku, isključivo radi pojašnjenja statističkih pojmova koji
se koriste u ovom istraživanju, kako bi se podaci koji se trebaju na temelju
ove konstrukcije ispuniti bili što točniji.
Industrijske
lokalne jedinice čini jedan dio ili više dijelova zajedno jednog industrijskog ili
neindustrijskog poduzeća odnosno izvještajne jedinice, koji je obavljao jednu
ili više industrijskih vrsta djelatnosti na području jedne ili više regija.
Regija je, u IND-21/PRODCOM istraživanju, definirana kao administrativno
područje jedne županije. Drugim riječima, za njihovo utvrđivanje koristio se
kriterij – djelatnost/regija. Kriterij »industrijski« odnosi se na sve
dijelove jednog poduzeća odnosno izvještajne jedinice koji su se u izvještajnoj
godini bavili industrijskom djelatnošću, bilo na temelju svoje glavne i/ili
neke od sporednih djelatnosti industrijske, a regionalni kriterij odnosi se na
regionalni smještaj (lokaciju) tog industrijskog dijela ili više dijelova na
području jedne ili više županija.
Svako industrijsko
poduzeće odnosno izvještajna jedinica (poslovni subjekt), po ovom kriteriju ima
barem jednu industrijsku lokalnu jedinicu, i to u slučajevima kada je jedan ili
više njegovih dijelova obavljalo industrijsku djelatnost na teritoriju samo
jedne županije ili ako nema dijelova (sve u sjedištu). U svim drugim
slučajevima utvrđene su dvije i više industrijskih lokalnih jedinica u Adresaru
IND-21/PRODCOM za 2004., tj. za svaku županiju po
jedna, prema lokaciji na kojoj se djelatnost obavljala. Industrijske lokalne
jedinice mogu biti dijelovi industrijskih ili neindustrijskih poduzeća.
Industrijske
lokalne jedinice industrijskih poduzeća utvrđene su od jednog ili više dijelova
industrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica kojima je glavna djelatnost
industrija preme administrativnim sekundarnim
izvorima, npr. RPS, Obrtni registar i slično.
Industrijske
lokalne jedinice neindustrijskih poduzeća utvrđene su na isti način, od jednog
ili više dijelova neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica kojima
je glavna djelatnost izvan industrije, preme
administrativnim sekundarnim izvorima npr. RPS,
Obrtni registar i slično, ali imaju dijelove koji su se bavili industrijskom
proizvodnjom na temelju njihovih sporednih djelatnosti (ili su pogrešno razvrstani
u administrativnim izvorima).
Statističke
jedinice, industrijske
lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno
izvještajnih jedinica (poslovnih subjekata) za koje se iskazuju podaci u ovom
PRODCOM istraživanju za 2004., utvrđene su u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004.,
koji je izradila Statistika industrije i energije DZS-a. Adresar IND-21/PRODCOM
za 2004. dostavlja se svim sudionicima u provedbi PRODCOM istraživanja za 2004.
(vidi organizaciju provedbe).
Ponovno naglašavamo, da u većini slučajeva,
industrijskom ili neindustrijskom poduzeću odnosno izvještajnoj jedinici
(poslovnom subjektu) je utvrđena samo jedna industrijska lokalna jedinica.
Iznimno, u slučajevima kada industrijska ili neindustrijska poduzeća imaju više
industrijskih dijelova koji obavljaju industrijsku djelatnost na području
nekoliko regija odnosno županija, utvrđeno im je više od jedne industrijske
lokalne jedinice u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004. Pri tom su, svi
industrijski dijelovi istog poduzeća smješteni na području jedne županije,
grupirani u jednu regionalnu jedinicu – industrijsku lokalnu jedinicu tog
poduzeća (industrijskog ili neindustrijskog).
Pri utvrđivanju statističkih jedinica za PRODCOM
istraživanje za 2004. nisu uzeti u obzir
dijelovi (ili dio) industrijskih i neindustrijskih poduzeća odnosno
izvještajnih jedinica koji su »fizički« izvan teritorija RH, radi usklađivanja
s konceptima i definicijama PRODCOM istraživanja EU-a, tj.
radi izbjegavanja dupliciteta podataka o
industrijskoj proizvodnji na razini EU-a, jer se rezultati ovog istraživanja
redovito dostavljaju u Eurostat (Statistički ured
EU-a).
Obuhvat
PRODCOM istraživanja
Obuhvat
statističkih jedinica odnosno industrijskih lokalnih jedinica industrijskih i
neindustrijskih poduzeća odnosno izvještajnih jedinica (poslovnih subjekata) nije potpun. U PRODCOM
istraživanju za 2004. obuhvaćaju se sve izvještajne jedinice (poslovni
subjekti) kojima su utvrđene industrijske lokalne jedinice u 2004. koje imaju
10 i više zaposlenih, ako se ovim obuhvatom osigurava dovoljnu pokrivenost
pojedinačnih skupina INDUSTRIJE (od 10.1 do 41.0) prema strukturi NKD-a 2002.
Dovoljan obuhvat statističkih jedinica u IND-21/PRODCOM istraživanju znači da
zbrojeno »pokrivaju«, tj. učestvuju s najmanje 90%
u bruto dodanoj vrijednosti u svakoj pojedinačnoj skupini INDUSTRIJE prema
strukturi NKD-a 2002., prema informacijama iz IND-21/SPS istraživanja
industrije i drugih sekundarnih izvora. Ukoliko uvjet nije zadovoljen, za
određene skupine INDUSTRIJE iz NKD-a 2002. proširuje se obuhvat i na
statističke jedinice s manje od 10 zaposlenih (posebno male industrije kao npr. industrija kruha, tiskanje, mali alati i drugo).
Iznimno, u obuhvat istraživanja bez obzira na kriterij, ulaze i statističke
jedinice koje proizvode nove proizvode s aspekta RH ili proizvode koji nisu
novi ali se rijetko proizvode (iako s aspekta količina i vrijednosti nisu
značajni) radi dobivanja informacija o raznovrsnosti nacionalne proizvodnje i
poštivanja kriterija obuhvata PRODCOM istraživanja iz Uredbe EU-a (90%
pokrivenosti na razini pojedinačnog proizvoda iz PRODCOM liste odnosno iz
NIP-a).
Obuhvat
statističkih jedinica utvrđen je Adresarom IND-21/PRODCOM za 2004. za
distribuciju, koji je utvrdila Statistika industrije i energije DZS-a.
Ukoliko neki ured državne uprave u županiji – ured za statistiku eventualno
smatra da je neka izvještajna ili statistička jedinica s gledišta županije
važna, a nije uvrštena u Adresar IND-21/PRODCOM za 2004., treba čim prije o toj
izvještajnoj ili statističkoj jedinici dostaviti osnovne podatke DZS-u koji će
utvrditi njenu važnost sa stanovišta obuhvata, te je eventualno naknadno
uključiti u Adresar IND-21/PRODCOM za 2004.
Periodika
i izvještajno razdoblje PRODCOM istraživanja
PRODCOM
istraživanje u pravilu se provodi jednom godišnje. Izvještajno razdoblje je godina dana, a podudara se
s kalendarskom godinom odnosno razdobljem od 1. siječnja do 31. prosinca 2004.
koja je izvještajna godina u ovom PRODCOM istraživanju za 2004.
Metoda
prikupljanja PRODCOM podataka
Za provedbu
PRODCOM istraživanja za 2004. koristi se izvještajna metoda. Izvještajne
jedinice popunjavaju odgovarajuće podatke za sve
svoje industrijske lokalne jedinice koje su im utvrđene u Adresaru
IND-21/PRODCOM za 2004., na glavnom obrascu IND-21/PRODCOM, na pomoćnom obrascu
za industrijske lokalne
jedinice IND-21/PRODCOM/POM u slučaju kada imaju više od dvije industrijske
lokalne jedinice, a ako obavljaju djelatnost brodogradnje, popunjavaju još
podatke i na pomoćnom obrascu za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11.
Izvještajne jedinice popunjavaju podatke o
industrijskoj proizvodnji za svoje industrijske lokalne jedinice na spomenutim
obrascima, na temelju svojih knjigovodstvenih podloga, dok se za dio podataka
trebaju dati stručne ocijene i procjene. Popunjen obrazac IND-21/PRODCOM,
pomoćne obrasce za industrijske lokalne jedinice IND-21/PRODCOM/POM i pomoćni
obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11, izvještajne jedinice dostavljaju
kompletirano nadležnom uredu državne uprave u županiji – ured za statistiku u
roku koji im on odredi.
Nomenklatura
industrijskih proizvoda – NIP 2004.
Za
ispunjavanje tabele 1. obvezatno treba koristiti NIP 2004. koja je sastavni dio
ovih PRODCOM statističkih standarda i nalazi se u dodatku 3. Izvještajne
jedinice dužne su za svaku im industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu Adresarom
IND-21/PRODCOM za 2004. iskazati podatke po proizvodima i mjernim jedinicama iz
NIP-a 2004. o količinama: maksimalne i ukupne proizvodnje; utrošenih proizvoda
za daljnju proizvodnju s aspekta izvještajne jedinice (a ne industrijskih
lokalnih jedinica); proizvoda koje je proizvela za prodaju ali su na zalihama,
kao i o količinama i vrijednostima prodaje vlastito proizvedenih proizvoda za
svoj ili tuđi račun. NIP 2004. je izrađen na temelju verzije PRODCOM List
200414)EU-a. PRODCOM List je
prva lista proizvoda EU-a, koja je usklađena na razini proizvoda/roba s
Kombiniranom nomenklaturom (CN-om) EU-a za statistiku vanjske trgovine.
S obzirom da je NIP 2004. izrađen na temelju PRODCOM List 2004, a
Carinska tarifa RH za 2004.15) na temelju CN-a 2004, osigurana je i povezanost
između NIP-a 2004 i Carinske tarife za 2004. na razini proizvoda/roba preko
korespondentnih tablica veza. Struktura šifre proizvoda NIP-a 2004. sastoji se
od deset brojčanih oznaka, a možemo je prikazati na sljedeći način: XX. XX. XX.
XX. YY. Prvih osam brojčanih oznaka NIP-a 2004. identično je s PRODCOM List
2003 (oznake »XX.XX.XX.XX«), a deveta i deseta
brojčana oznaka (»YY«) rezervirane su za detaljniju nacionalnu razradu
proizvoda PRODCOM List 2004. gdje god je bilo potrebno, kako bi se bolje
reflektirala specifičnost i značaj nacionalne proizvodnje.
U
hijerarhijskoj strukturi NIP-a 2004. prve četiri brojčane oznake (razine
djelatnosti) preuzete su iz NKD-a 2002., a prvih šest brojčanih oznaka
(agregirane razine proizvoda) preuzete su iz KPD-a 2002. Petu brojčanu oznaku
NKD-a 2002., odnosno podrazreda, nije bilo moguće ugraditi ni u jednu više
raščlanjenu statističku klasifikaciju ili nomenklaturu, jer se prilikom
nacionalne raščlambe razreda NACE-a Rev. 1.1 na
temelju koje je izrađena NKD 2002., nije vodilo računa o daljnjoj usporedivosti
s KPD-om 2002. (posljedica je pristupa nacionalne raščlambe na podrazrede iz
prve verzije NKD-a).
Sustav
vizualnog označavanja šifre NIP-a 2004. iz prvog stupca pod nazivom »šifra
proizvoda NIP-a 2004. u publikacijama« je neznatno izmijenjen u odnosu na
vizualno označavanje NIP-a 2002., dok je u zadnjem stupcu pod nazivom »šifra
proizvoda za upis u IND-21/PRODCOM« ostao isti. Razlog promjene vizualnog
označavanja NIP-a 2004. u publikacijama vezan je uz ukidanje slovnih oznaka A i
B u izvornoj šifri proizvoda iz PRODCOM Liste EU-a, koje su označavale dodatnu
raščlambu PRODCOM Liste proizvoda i njegovu neusporedivost CN-om (slovna oznaka
»B«). U dosadašnjoj strukturi šifre NIP-a, deveta brojčana oznaka slijedila je
A i B oznake PRODCOM Liste (šifrirano s 9 i 5), dok je u NIP-u 2004. taj
princip izmijenjen, te se i deveta brojčana oznaka »Y« koristi (kao i deseta)
za daljnju nacionalnu raščlambu. Ovom promjenom vizualnog označavanja šifara
NIP-a 2004., dodatno se naglašava povezanost strukture NIP-a 2004. sa
strukturom PRODCOM Liste 2004. čija je izvedenica, posebno još dodavanjem točke
između osme i devete brojčane oznake šifre NIP-a 2004. odnosno na mjestu gdje
počinje nacionalna detaljna raščlamba »YY«. Tako npr.
oznaka »YY« = »00« u šifri NIP-a (deveta i deseta brojčana oznaka) označava da
nacionalne raščlambe zapravo nema te da je šifra iz PRODCOM Liste 2004 EU-a
preuzeta nepromijenjeno u nacionalnu verziju NIP-a 2004. tj.
da nema dodatne nacionalne raščlambe.
Proizvodi
iz NIP-a 2004., na nacionalnoj su razini također usporedivi s Nomenklaturom za
mjesečni izvještaj industrije – NIPUM 2004.16) na razini potkategorija KPD-a 2002., a na razini pojedinačnih
proizvoda obiju nomenklatura preko korespondentnih tablica veza.
Za
svaki proizvod u NIP-u 2004. određene su od jedne do tri mjerne jedinice na
temelju kojih izvještajna jedinica odnosno pravna osoba treba iskazati
industrijsku proizvodnju svih svojih industrijskih lokalnih jedinica iz
Adresara IND-21/PRODCOM-a za 2004. Bilo je neophodno utvrditi različite mjerne
jedinice jer se podaci iz ovog PRODCOM istraživanja nacionalno koriste u
različite svrhe koje u određenim slučajevima zahtijevaju postojanje različitih
mjernih jedinica. Prva mjerna jedinica koristi se za izračunavanje pondera
industrijskih proizvoda za potrebe obrade Mjesečnog istraživanja o
industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS), druga mjerna jedinica
preuzeta je iz PRODCOM Liste 2004 EU-a, a ukoliko je različita od prve, iznimno
je uvedena i treća mjerna jedinica ako se s prvom i drugom mjernom jedinicom
nije moglo udovoljiti svim zahtjevima iz međunarodne razmjene podataka (npr. Eurostat, UN/ECE, FAO, IEA i
dr.). U ovoj verziji NIP-a 2004. pažljivo su
analizirane sve mjerne jedinice koje su utvrđene u NIP-u 2004., kako bi se
smanjio njihov broj u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na različite namjene
ovog istraživanja, da bi se izvještajnim jedinicama što više smanjio teret
izvještavanja.
Usporedivost proizvoda NIP-a 2004. s robama iz CT-a
2004. za svaki je proizvod/robu osigurana i izborom mjernih jedinica na isti
način kao i usporedivost proizvoda PRODCOM Liste 2004 EU-a s robama iz CN-a
2004. Razlika može postojati samo u onim slučajevima kada i PRODCOM Lista 2004.
odstupa od CN-a 2004, kada se za određene proizvode NIP-a 2004. traže veće
mjerne jedinice od onih u CT-u ili u PRODCOM Listi kao npr.
umjesto »kg« u CT-u ili PRODCOM Listi, u NIP-u se traži »tona«, jer za određene
proizvode iz NIP-a proizvedene količine manje od »tone« nisu značajne za
praćenje proizvodnje (npr. nekoliko »kg mesa« može
biti interesantno s aspekta carine, ali s aspekta proizvodne statistike nije
važno).
Posebno napominjemo svim izvještajnim jedinicama da
je DZS donio odluku o usklađivanju NIP-a s PRODCOM Listom EU-a svake godine,
kako bi se zadovoljili višestruki ciljevi ovog istraživanja: usklađivanje s
PRODCOM Uredbom EU-a, koja propisuje godišnje usklađivanje svih nacionalnih
nomenklatura baziranih na PRODCOM Listi radi povezivanja s podacima CN-a na
detaljnoj razini proizvod/roba (osnovna svrha PRODCOM statistika), kao i
usklađivanje s CT-om s kojim je NIP povezan preko korespondentnih tablica veza.
S obzirom da DZS, već nekoliko godina dostavlja podatke iz ovog istraživanja Eurostatu (Statističkom uredu EU-a), a godišnji rezultati
PRODCOM istraživanja za 2001. i 2003. su uključeni u službene podatke Eurostata, redovito se publiciraju na CD-u »Intra- and extra-EU trade« zajedno s rezultatima PRODCOM istraživanja država
članica EU-a i državama kandidatima koji status je dobila i RH. Interes je
službene statistike RH da što više uskladi svoje statistike s statističkim
standardima EU-a.
U
okviru ove strategije izrađena je i nova ažurirana verzija NIP-a 2004. prema PRODCOM Listi 2004 EU-a, a
već sljedeće godine, za provedbu IND-21/PRODCOM istraživanja za 2005.
predviđena je ažurirana verzija NIP-a 2005. prema dosta izmijenjenoj verziji
PRODCOM Liste 2005, u okviru politike revizije ovog istraživanja. Kako bi
olakšali snaženje izvještajnim jedinicama korištenje različitih verzija NIP-a
svake godine, uveli smo sustav označavanja proizvoda NIP-a koje se mjenjaju u odnosu na prethodnu verziju, s naznakom razloga
promjene (greška u prethodnoj verziji, promjena u novoj verziji radi
usklađivanja i sl.), a svi proizvodi u NIP-u 2004.
koji nemaju oznake su nepromijenjeni u odnosu na prethodnu verziju tj. NIP 2003. (vidi Dodatak 3. ovih standarda).
Organizacija
provedbe PRODCOM istraživanja
U
provođenju istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike
Hrvatske (DZS) i Uredi državne uprave u županijama – uredi za statistiku.
Državni
zavod za statistiku (DZS) izrađuje metodologiju, obrađuje podatke za Republiku
Hrvatsku i županije, te kontinuirano osigurava stručnu pomoć područnoj
statistici, sastavlja Adresar IND-21/PRODCOM za 2004., tiska i distribuira
obrasce i druge materijale potrebne za provedbu istraživanja uredima državne
uprave u županijama – uredima za statistiku, koncentrira materijal, kontrolira
potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički
kontrolira podatke, analizira prve rezultate, objavljuje i diseminira
rezultate PRODCOM istraživanja za 2004. Prema
potrebi, DZS održava i stručno obučavanje po pojedinim županijskim središtima i
zajedno s područnim statističarima neposredno obilazi izvještajne jedinice, a o
važnijim metodološkim
poteškoćama razgovara izravno s izvještajnom
jedinicom.
Uredi
državne uprave u županijama – uredi za statistiku distribuiraju kompletiran
materijal izvještajnim jedinicama odnosno pravnim osobama za sve utvrđene
industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004. za koje su
dužne popuniti podatke u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM, pomoćnog
obrasca IND-21/PRODCOM/POM ukoliko imaju više od dvije industrijske lokalne
jedinice, te pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 ukoliko su
obavljale i djelatnost brodogradnje, brinu se da u roku koji su odredili dobiju
ispunjene odgovarajuće IND-21/PRODCOM obrasce od izvještajnih jedinica, šifriraju
identifikacijske podatke za izvještajne jedinice i njihove industrijske
lokalne jedinice na odgovarajućim IND-21/PRODCOM obrascima prema Adresaru
IND-21/PRODCOM za 2004. ukoliko to nije izvršila izvještajna jedinica koja je
dostavila podatke, kontroliraju potpunost i točnost podataka u tablicama
IND-21/PRODCOM obrazaca, brinu se da o roku kontroliran materijal dostave u
DZS, te da u tijeku logičko-računske i analitičke kontrole materijala u DZS-u,
i na zahtjev DZS-a, provjeravaju iskazane podatke u dostavljenim PRODCOM
obrascima izvještajnih jedinica s njihovog područja.
Obrada,
analiza i rezultati PRODCOM istraživanja
Svi
rezultati iz PRODCOM istraživanja za 2004. obrađuju se na razini pojedinačnih
proizvoda iz NIP-a 2004., a vrijednost prodaje proizvoda iz NIP-a 2004. i
agregirano do razine razreda NKD-a 2002. za Republiku Hrvatsku, te izabrani
pokazatelji i za županije vodeći pri tom računa o zaštiti pojedinačnih
podataka.
Prve
rezultate IND-1/PRODCOM istraživanja bit će objavljeni u Priopćenju broj 2.1.4. – Proizvodnja i
prodaja industrijskih proizvoda (PRODCOM) u 2004., na papiru i na internetskim
stranicama DZS-a na adresi: http://www.dzs.hr/hrv/priopcenja/
Detaljna
obrada PRODCOM istraživanja o industrijskoj proizvodnji za 2004. bit će
publicirana u Statističkom izvješću broj 1255., pod nazivom Industrijska
proizvodnja u 2004. – godišnji PRODCOM rezultati. Izabrani
najvažniji podaci ovog istraživanja bit će publicirani i u Statističkom
ljetopisu DZS-a i eventualno u nekim posebnim publikacijama.
Osim
navedenih izdanja DZS-a, nacionalne rezultate PRODCOM istraživanja za 2004.
objavljuje redovito i Eurostat – Statistički ured
EU-a, kako smo već spomenuli pri obrazloženju ciljeva
ovog istraživanja, zajedno s rezultatima PRODCOM istraživanja država članica i kandidata jer zadovoljavaju sve
kriterije harmoniziranosti i standardiziranosti. Eurostat trenutno objavljuje PRODCOM podatke na zajedničkom
CD-u pod nazivom – Unutrašnja i vanjska trgovina EU-a (Intra-and
extra-EU trade) i na
internetskim stranicama Eurostata
http://www.eu.int/eurostat, gdje se mogu besplatno pregledavati, pretraživati i
prenositi (download) s Eurostatove
baze podataka COMEXT. Na COMEXT bazi podataka nalazi se posebna baza EUROPROMS
– Europske proizvodne i tržišne statistike (EUROPEAN PRODUCTION
AND MARKET STATISTICS), gdje se nalaze PRODCOM podaci zajedno
s podacima izvoza/uvoza, na detaljnoj razini proizvoda/roba
iz PRODCOM/CN harmioniziranih nomenklatura.
III.
UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA
IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM
A.
OPĆE UPUTE
Tko
je dužan dostaviti podatke, kako i do kada. Podatke za IND-21/PRODCOM istraživanja za
2004. dužne su dostaviti sve izvještajne jedinice koje su utvrđene
Adresarom IND-21/PRODCOM za 2004. Izvještajne jedinice popunjavaju podatke na
klasičnim obrascima za PRODCOM istraživanje za 2004. i uobičajeno ih
dostavljaju poštom nadležnom uredu državne uprave u županiji – uredu za
statistiku sa svog područja u roku koji im je od nje određen. Nadležni uredi
državne uprave u županiji – uredi za statistiku dostavljaju iste u DZS prema
utvrđenoj proceduri, obvezama i rokovima koje im je utvrdio DZS (vidi:
organizacija provedbe PRODCOM istraživanja). Izvještajne jedinice popunjavaju
podatke za sve industrijske lokalne jedinice na temelju svojih knjigovodstvenih
evidencija, a iznimno ukoliko ne raspolažu evidencijama, na temelju ocjena i
procjene stručnjaka.
Vrste obrazaca IND-21/PRODCOM istraživanja za
2004. Za
dostavljanje IND-21/PRODCOM podataka za 2004. DZS je izradio sljedeće tri vrste
obrazaca: glavni obrazac IND-21/PRODCOM i još dva pomoćna obrasca
IND-21/PRODCOM/POM i IND-21/PRODCOM/35.11. Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM
je namijenjen onim izvještajnim jedinicama koje imaju više od dvije
industrijske lokalne jedinice prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004., a pomoćni
obrazac IND-21/PRODCOM/35.11 je u stvari dopunski obrazac za brodogradnju
odnosno za izvještajne jedinice koje su obavljale djelatnosti brodogradnje
(razred 35.11 prema NKD-u 2002.) te uz glavni obrazac IND-21/PRODCOM (i
eventualno IND-21/PRODCOM/POM) trebaju popuniti i obrazac IND-21/PRODCOM/35.11.
Upute za popunjavanje pomoćnog obrasca za
brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 nalaze se u IV. dijelu ovih statističkih
standarda i na poleđini obrasca IND-21/PRODCOM/35.11. DZS će, ukoliko budu
raspoloživi resursi, pripremiti i elektroničke obrasce IND-21/PRODCOM o čemu će
naknadno obavijestiti sve sudionike provedbe PRODCOM istraživanja za 2004.
Način
i redoslijed upisivanja podataka. Sve podatke u PRODCOM istraživanju za 2004. daju
izvještajne jedinice na razini industrijskih lokalnih jedinica koje su im
utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2004., a ne na razini izvještajne
jedinice. Iznimno, u slučajevima kada neka izvještajna jedinica ima utvrđenu
samo jednu industrijsku lokalnu jedinicu koja se bavila industrijskom
proizvodnjom i na jednoj lokaciji (županiji) podaci se prikazuju »de facto« na razini izvještajne jedinice, jer neindustrijske
lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih izvještajnih jedinica nisu
predmet PRODCOM istraživanja za 2004.
Redoslijed
upisivanja podataka. Podaci se najprije upisuju u glavni obrazac IND-21/PRODCOM tako da se prvo
popune identifikacijski podaci o izvještajnoj jedinici, a zatim se prelazi
na popunjavanje podataka u tablici 1. posebno za svaku industrijsku lokalnu
jedinicu koja je navedena u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004. Na glavnom
obrascu IND-21/PRODCOM, izvještajna jedinica može upisati podatke za dvije
industrijske lokalne jedinice, a ako ima više od dvije utvrđene Adresarom
IND-21/PRODCOM za 2004. tada se popunjava i pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM,
jer se za svaku industrijsku lokalnu jedinicu treba ispuniti posebna tablica 1.
Svaki pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM obostrano je tiskan te se mogu upisati
podaci za još dvije industrijske lokalne jedinice. Tablica 1. pomoćnog obrasca
IND-21/ PRODCOM/ POM sadržajno je identična s tablicom 1. glavnog obrasca
IND-21/PRODCOM.
Prije popunjavanja tablice 1., glavnog i pomoćnih
obrazaca, izvještajna jedinica treba obvezatno, prvo popuniti identifikacijska
obilježja za industrijsku lokalnu jedinicu pod točkom 2. Podaci za statističku
jedinicu za koju se popunjava tabela 1., prema Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004.
(barem tekstualno). Na pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM, osim podataka pod
3. koji se odnose na naziv statističke jedinice, treba prepisati i podatke, pod
1. Naziv izvještajne jedinice i 2. Sjedište, iz glavnog obrasca IND-21/PRODCOM,
tj. točke 1) a) IME (tvrtka) i 1) c) Sjedište, radi
identifikacije izvještajne jedinice, u slučaju nepredviđenog odvajanja od
glavnog obrasca IND-21/PRODCOM pri rukovanju, slanju i slično. Nadležan
ured državne uprave u županiji – ured za statistiku dužan je u slučaju
nepopunjavanja identifikacijskih obilježja od strane izvještajne jedinice bez
obzira na razloge, popuniti tražene identifikacijske podatke iz Adresara
IND-21/PRODCOM za 2004. prije dostavljanja kompletnog materijala sa svog
područja u DZS.
Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM distribuira se kao
umetak glavnom obrascu IND-21/PRODCOM koji se, kompletiran i popunjen za sve
industrijske lokalne jedinice za koje je izvještajna jedinica dužna popuniti
podatke (uključujući IND-21/PRODCOM/35.11), šalje nadležnom uredu državne
uprave u županiji – uredu za statistiku sa svog područja. Podatke u tablici
1. uvijek treba popunjavati sljedećim redoslijedom: za prve dvije
industrijske lokalne jedinice podaci se popunjavaju na glavnom obrascu
IND-21/PRODCOM, a za sve ostale industrijske lokalne jedinice treba popuniti
onoliko tablica 1. (tj. stranica) pomoćnih obrazaca
IND-21/PRODCOM/POM koliko je potrebno da se popune podaci za sve industrijske
lokalne jedinice neke izvještajne jedinice navedene u Adresaru IND-21/PRODCOM
za 2004.
Način
distribucije i prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica, a ne od industrijskih
lokalnih jedinica organiziran je radi dva ključna razloga. Jedan je razlog taj
što je pojam – industrijske lokalne jedinice statistička konstrukcija i u
praksi se uglavnom ne podudaraju s administrativnim jedinicama, a drugi su, ne
manje važni razlozi, racionalizacija i smanjenje poštanskih troškova
provedbe PRODCOM istraživanja, pojednostavljenje unosa podataka (identifikacija
izvještajne jedinice unosi se samo jedanput), a istovremeno se smanjuje i
pojava dupliciteta ili neobuhvaćanja
ukupne industrijske proizvodnje izvještajne jedinice (zbroj industrijske
proizvodnje svih industrijskih lokalnih jedinica izvještajne jedinice u 2004. =
ukupna industrijska proizvodnja iste izvještajne jedinice u 2004.).
Osim obrazaca IND-21/PRODCOM, IND-21/PRODCOM/POM i
IND-21/PRODCOM/35.11 (vidi dodatak 1. ovih statističkih standarda) koji se
koriste za iskazivanje podataka u tablici 1., izvještajne su jedinice dužne
proučiti i koristiti pri popunjavanju obrazaca sve opće, posebne, detaljne i
dopunske upute iz III. dijela ovih statističkih standarda uključujući njihove
dodatke: Listu naziva i brojčanog označavanja županija (lokaliteta) u
IND-21/PRODCOM istraživanju za 2004. (dodatak 2.), a naročito NIP 2004.
(dodatak 3.), jer se svi podaci u tablici 1. prikazuju na razini pojedinačnih
proizvoda definiranih NIP-om 2004.
B.
IDENTIFIKACIJSKI PODACI NA OBRASCIMA
IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM
Upute
za popunjavanje identifikacijskih podataka glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i
pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM za industrijske lokalne jedinice pojasnit
ćemo ovdje zajedno, a upute za popunjavanje pomoćnog obrasca za brodogradnju
IND-21/PRODCOM/35.11 dajemo u IV. dijelu ovih statističkih standarda.
Sve tražene identifikacijske podatke o izvještajnoj
jedinici upisuje se na glavni obrazac IND-21/PRODCOM iz službenih evidencija, a
na pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM iz statističkih evidencija tj. iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2004. Informacije o
identifikacijskim podacima iz statističkih evidencija odnosno iz Adresara
IND-21/PRODCOM za 2004. izvještajnoj jedinici daje nadležan ured državne
uprave u županiji – ured za statistiku. Ako identifikacijske podatke ne upiše
izvještajnih jedinica, jer im nadležan ured državne uprave u županiji – ured za
statistiku nije dostavio podatke iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2004. ili iz
nekog drugog razloga, dužan je to učiniti nadležan ured državne uprave u
županiji – ured za statistiku, prije dostavljanja kompletiranog materijala sa
svog područja u DZS.
GLAVNI
OBRAZAC IND-21/PRODCOM
Glavni
obrazac IND-21/PRODCOM sadrži dvije vrste identifikacijskih podataka,
uključujući i redni broj iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2004: pod 1) Podaci o
izvještajnoj jedinici koja podnosi izvještaj, a popunjavaju se na temelju službenih
(administrativnih) evidencija, samo jedanput, u zaglavlju glavnog obrasca
(prva/naslovna stranica), dok se pod 2) Podaci za statističku jedinicu za koju
se popunjava tablica 1., podaci popunjavaju u zaglavlju svake popunjene tablice
1. na temelju Adresara IND-21/PRODCOM za 2004. Zadnja stranica glavnog obrasca
IND-21/PRODCOM sadrži samo kratke tehničke upute, prostor za eventualne
komentare te prostor za upis podataka o osobi koja je popunila podatke u ime
izvještajne jedinice odnosno osobi koja odgovara za njihovu točnost.
Redni broj iz Adresara. Redni broj
(šesteroznamenkasta brojčana oznaka) svake izvještajne jedinice je utvrdio DZS
(šesteroznamenkasta brojčana oznaka), a prepisuje ga izvještajna jedinica iz
Adresara IND-21/PRODCOM za 2004. prema informaciji nadležnog ureda državne
uprave u županiji – ureda za statistiku ili nadležni ured državne uprave u
županiji – ureda za statistiku ako to nije učinila izvještajna jedinica, bez
obzira na razloge.
1)
PODACI O IZVJEŠTAJNOJ JEDINICI (PRAVNOJ OSOBI)
a) IME
(tvrtka). Upisuje se skraćeni naziv izvještajne jedinice odnosno trgovačkog
društva ili druge pravne osobe, prema upisu iz Registara poslovnih subjekata
(RPS-a) DZS-u ili naziv fizičke osobe iz Obrtnog registra (probno).
b)
MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se matični broj (MB)
izvještajne jedinice (osmeroznamenkasta brojčana oznaka) iz Obavijesti o
razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2002. ili prema Adresaru
IND-21/PRODCOM za 2004., u kojem su preuzeti MB-ovi izvještajnih jedinica iz
RPS-a sa stanjem na dan 31. prosinca 2004. odnosno MB-i koji su vrijedili u
izvještajnom razdoblju od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2004. ako je
tijekom 2004. došlo do prestanka proizvodnje ili stečaja. Za fizičke osobe npr. obrtnike preuzet će se registarska oznaka iz
Obrtničkog registra.
c)
SJEDIŠTE (tvrtka): županija, grad/općina, naselje, ulica i broj, telefon.
Upisuju se adresni podaci izvještajne jedinice, njena lokacija (županija) i
telefon.
d)
DJELATNOST (podrazred). Upisuje se peteroznamenkasta brojčana oznaka podrazreda
djelatnosti prema NKD-u 2002. (NN, br. 13/03.) u koju
je registrirana izvještajna jedinica prema Obavijesti o razvrstavanju poslovnih
subjekata prema NKD-u 2002., bez obzira je li djelatnost izvještajne jedinice
industrijska ili neindustrijska. Brojčanu oznaku glavne (pretežne) djelatnosti
izvještajne jedinice može se prepisati i iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2004. u
koji su preuzeti svi potrebni podaci iz RPS-a na isti način kao i za MB. Za
fizičke osobe npr. obrtnike preuzet će se glavna
djelatnost koju je utvrdio DZS.
Sva
ostala identifikacijska obilježja izvještajnih jedinica DZS preuzima iz RPS-a, npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala, porijeklo
kapitala, itd., ili iz Obrtničkog registra, te se u
ovom PRODCOM istraživanju traži samo minimum identifikacijskih podataka za
izvještajne jedinice koje su neophodne za njihovo jednoznačno određivanje pri
unosu podataka.
2)
PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE POPUNJAVA TABLICA 1. U zaglavlju
obrnute tablice 1. upisuju se identifikacijski podaci za industrijsku lokalnu
jedinicu za koju izvještajna jedinica odnosno pravna osoba iskazuje podatke u
tablici 1., a odnosi se na sljedeća obilježja:
a)
ŽUPANIJA (naziv). Upisuje se naziv i redni broj županije na kojoj je fizički
smještena industrijska lokalna jedinica za koju se popunjavaju podaci u tablici
1., a sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake županija ili Grada Zagreba
(brojčane oznake od 01 do 21), a brojčanu oznaku »30« treba upisati za
industrijske lokalne jedinice koje su fizički smještene na zakonom utvrđenom
području Slobodnih zona RH, jer čine posebnu regionalnu cjelinu prema
kriterijima EU-a i ne smije se pridružiti niti jednoj
administrativno-teritorijalnoj jedinici/županiji. Lista naziva i brojčanog
označavanja županija (regija)17) u PRODCOM istraživanju za 2004. nalazi se u dodatku
2. ovih statističkih
standarda.
b)
INDUSTRIJSKA LOKALNA JEDINICA (naziv). Upisuje se naziv industrijske lokalne
jedinice iz službenih evidencija, a ako službeni naziv nije utvrđen treba
upisati interni naziv iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2004. (npr.
pogon, tvornica i slično). Informaciju o internom nazivu industrijskih lokalnih
jedinica izvještajnoj jedinici daje nadležni ured državne uprave u županiji –
ured za statistiku iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2004., ili ga sam upisuje.
RB iz
Adresara. Upisuje se redni broj (RB) industrijske lokalne jedinice iz Adresara
IND-21/PRODCOM za 2004. RB sadrži troznamenkastu brojčanu oznaku koju je
utvrdio DZS, a informaciju o RB-u izvještajnoj jedinici daje nadležan
ured državne uprave u županiji – ured za statistiku ili ga sam upisuje.
POMOĆNI
OBRAZAC IND-21/PRODCOM/POM
Pomoćni
obrazac IND-21/PRODCOM/POM tiskan je obostrano, a u zaglavlju svake obrnute
tablice 1. sadrži identifikacijske podatke za statističke jedinice –
industrijske lokalne jedinice za koje izvještajna jedinica odnosno pravna osoba
popunjava podatke u tablici 1. Pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM koriste samo
one izvještajne jedinice koje imaju više od dvije industrijske lokalne jedinice
utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2004. Na jedan pomoćni obrazac
IND-21/PRODCOM/POM moguće je upisati podatke za dvije industrijske lokalne
jedinice, a izvještajne jedinice dužne su koristiti onoliko pomoćnih obrazaca
koliko im treba da popune podatke za sve industrijske lokalne jedinice koje im
je utvrdio DZS u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004.
Svaki pomoćni obrazac u zaglavlju tablice 1. sadrži
sljedeće identifikacijske podatke: 1. NAZIV IZVJEŠTAJNE JEDINICE i 2. PODACI ZA
STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE POPUNJAVA TABLICA 1.
1. NAZIV IZVJEŠTAJNE JEDINICE. Upisuje se skraćeni
naziv iz zaglavlja glavnog obrasca IND-21/PRODCOM naveden pod 1) a) IME
(tvrtka). Radi identifikacije podataka za industrijske lokalne jedinice, u slučaju nepredviđenog odvajanja
pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM od glavnog obrasca IND-21/PRODCOM pri
rukovanju, slanju i slično od velike je važnosti da izvještajna jedinica upiše
ovdje svoj skraćeni naziv, a ako to ne učini dužna je upisati nadležna
statistička služba u županiji.
2.
PODACI ZA STATISTIČKU JEDINICU ZA KOJU SE POPUNJAVA TABLICA 1. Upisuju se u
zaglavlju tablice 1. identifikacijski podaci za industrijsku lokalnu jedinicu
za koju izvještajna jedinica iskazuje podatke u tablici 1. na isti način kao u
zaglavlju tablice 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM.
a)
ŽUPANIJA (naziv). Upisuje se naziv i redni broj županije u kojoj je fizički
smještena industrijska lokalna jedinica za koju se popunjavaju podaci u tablici
1., a sastoji se od dvoznamenkaste brojčane oznake Županije ili Grada Zagreba
(brojčane oznake od 01 do 21), a brojčanu oznaku »30« treba upisati za
industrijske lokalne jedinice koje su fizički smještene na zakonom utvrđenom
području Slobodnih zona RH, jer čine posebnu regionalnu cjelinu prema kriterijima
EU-a i ne smije se pridružiti niti jednoj administrativno-teritorijalnoj
jedinici/županiji. Lista naziva i brojčanog označavanja županija (regija) u
PRODCOM istraživanju za 2004. nalazi se u dodatku 2. ovih statističkih standarda.
b)
INDUSTRIJSKA LOKALNA JEDINICA (naziv). Upisuje se naziv industrijske
lokalne jedinice iz službenih evidencija, a ako službeni naziv nije utvrđen
treba upisati interni naziv iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2004. (npr. pogon, tvornica i slično). Informaciju o internom nazivu
industrijskih lokalnih jedinica izvještajnoj jedinici daje nadležan ured
državne uprave u županiji – ured za statistiku iz Adresara IND-21/PRODCOM za
2004., ili ga sam upisuje.
RB
iz Adresara. Upisuje
se redni broj (RB) industrijske lokalne jedinice iz Adresara IND-21/PRODCOM za
2004. RB sadrži troznamenkastu brojčanu oznaku koju je utvrdio DZS, a
informaciju o RB-u izvještajnoj jedinici daje nadležan ured državne
uprave u županiji – ured za statistiku ili ga sam upisuje.
C.
UPUTE ZA POPUNJAVANJE TABLICE 1. U IND-21/PRODCOM I IND-21/PRODCOM/POM
Obrazac
IND-21/PRODCOM isto kao pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM sadrži samo jednu
tablicu:
TABLICA
1. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA, ZALIHE I PRODAJA PROIZVODA U 2004.
Tablicu
1. izvještajna jedinica popunjava posebno za svaku statističku jedinicu –
industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu Adresarom IND-21/ PRODCOM, na glavnom
obrascu IND-21/PRODCOM (za prve dvije industrijske lokalne jedinice) i na
pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM kada ima više od dvije industrijske lokalne
jedinice. Podaci o industrijskoj proizvodnji popunjavaju se na razini
pojedinačnih proizvoda (i usluga) definiranih Nomenklaturom industrijskih
proizvoda – NIP-om 2004. (nalazi se u dodatku 3.) i prema uputama o iskazivanju
podataka o industrijskoj proizvodnji u tablici 1. za PRODCOM istraživanje za
2004.
OPĆE
UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI U TABLICI 1.
Svakoj
izvještajnoj jedinici koja se bavila industrijskom proizvodnjom i nalazi se u
Adresaru IND-21/ PRODCOM za 2004., DZS je utvrdio jednu ili više industrijskih
lokalnih jedinica za koju treba u tablici 1. iskazati podatke o industrijskoj
proizvodnji za 2004. Svi podaci o industrijskoj proizvodnji u IND-21/PRODCOM
istraživanju za 2004. iskazuju se na razini pojedinačnih proizvoda iz NIP-a
2004. Izvještajne jedinice koje su dužne popuniti obrazac IND-21/PRODCOM i
eventualno IND-21/PRODCOM/ POM, prije popunjavanja podataka trebaju dobro
proučiti NIP 2004. i u njemu naći sve proizvode koje su proizvodili tijekom 2004.,
jer je iskazivanje podataka o industrijskoj proizvodnji izvještajnih jedinica
po pojedinačnim proizvodima iz NIP-a 2004. obvezatno. Izvještajne jedinice daju
podatke o proizvodnji industrijskih proizvoda bez obzira na to jesu li oni
rezultat njihove glavne ili sporedne djelatnosti ili se radi o pratećim
proizvodima (nusproizvodima), ako za njih postoji posebna šifra u NIP-u 2004. (npr. otpaci, ostaci i slično).
S obzirom na to da je NIP 2004. izrađen kao hijerarhijska
nomenklatura te obuhvaća sve industrijske proizvode, ne može se dogoditi da
izvještajna jedinica ne može iskazati svoju proizvodnju prema detaljnim
proizvodima iz NIP-a 2004. Ako se pojavi takav problem, izvještajna jedinica
treba potražiti stručnu pomoć pri nadležnom uredu državne uprave u županiji –
uredu za statistiku (koji je izvještajnoj jedinici poslao obrazac) prije
proizvoljnog upisivanja šifara iz NIP-a 2004. ili neupisivanja šifre proizvoda
iz NIP-a. Ako se u razumnom roku od nadležnog ureda državne uprave u županiji –
ureda za statistiku ne dobije odgovor ili ako se šifra proizvoda ne može naći,
potrebno je neposredno kontaktirati Statistiku industrije i energije DZS-a.
POSEBNE
UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA O INDUSTRIJSKOJ PROIZVODNJI U TABLICI 1.
U
PRODCOM istraživanju za 2004. koriste se različiti koncepti proizvodnje za čije
iskazivanje vrijede posebna pravila (šifriranje, vrednovanje i slično).
Terminologija i definicije koje u nastavku navodimo, u cijelosti su preuzete iz
definicija koje su propisane za PRODCOM istraživanje EU-a. Kako bi se izbjeglo
poistovjećivanje sa sličnim ili istim pojmovima koji u drugom kontekstu ne
moraju imati isto značenje, uz hrvatski naziv vrsta proizvodnje, navodimo u
zagradi i njen izvorni engleski naziv. Izvještajna jedinica dužna ih je dobro
proučiti (zajedno s općim i detaljnim uputama) prije popunjavanja tablice 1.,
kako bi se izbjeglo pogrešno iskazivanje podataka o industrijskoj proizvodnji u
PRODCOM istraživanju za 2004. po industrijskih lokalnim jedinicama koje su im
utvrđene.
Proizvodnja
odnosno prerada na temelju ugovora (Contract processing)
Proizvodnja
odnosno prerada na temelju ugovora postoji kada industrijska lokalna jedinica u
sastavu neke izvještajne jedinice na temelju ugovora s naručiteljem proizvodi
odnosno prerađuje određene proizvode iz NIP-a 2004., a pri tome koristi
sirovine (bez naplate/kupnje) koje su u vlasništvu naručitelja. Za ovu vrstu
proizvodnje koristi se pojam proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora.
Industrijska lokalna jedinica – proizvođač, tj. ona
koja je stvarno proizvela proizvode iz NIP-a 2004. iskazuje ovu vrstu
proizvodnje industrijskih proizvoda za tuđi račun (stupac g) na isti način kao
proizvodnju za vlastiti račun te iskazuje i sve ostale podatke prema
obilježjima u stupcima tablice 1., gdje ima pojave. U spomenutom slučaju u
stupac c za vrstu proizvodnje, treba upisati šifru 1, a u stupac k, umjesto stvarne vrijednosti prodaje proizvedenih proizvoda
iskazuje se vrijednost naknade (u tisućama kuna) koju je na temelju ugovora s
naručiteljem dobila, tj. fakturirala industrijska
lokalna jedinica – proizvođač odnosno izvještajna jedinica u čijem je sastavu.
Naručitelj (ugovorene) proizvodnje odnosno prerade
(vlasnik proizvoda pod čijim se zaštitnim znakom proizvod prodaje na tržištu)
ne iskazuje podatke jer nije predmet PRODCOM istraživanja
za 2004., radi izbjegavanja dupliciteta na EU razini,
posebno kada su proizvođač i naručitelj iz različitih država.
Za iskazivanje podataka o proizvodnji odnosno preradi
na temelju ugovora vrijedi pravilo da naručitelj (vlasnik proizvodnje) i
industrijska lokalna jedinica koja je proizvođač odnosno prerađivač naručenih
proizvoda ili usluga iz NIP-a 2004., ne mogu pripadati istoj izvještajnoj
jedinici, jer proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora između dvije
industrijske lokalne jedinice koje pripadaju istoj izvještajnoj jedinici nije
moguća prema definicijama ovih PRODCOM statističkih standarda.
Industrijske
usluge (Industrial services)
U
IND-21/PRODCOM istraživanja za 2004. iskazuju se industrijski proizvodi i
industrijske usluge. Pod pojmom industrijske usluge podrazumijevaju se usluge
dorade, popravaka i održavanja te sastavljanja (montaže odnosno instaliranja)
koje je izvršila industrijska lokalna jedinica neke izvještajne jedinice, a za
koju je izdana posebna faktura. U pravilu, industrijske usluge se iskazuju po
pojedinačnoj vrsti izvršene usluge iz NIP-a 2004. i to u fizičkim mjernim
jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati, osim
dorade tekstila (odjeljak 17 iz NKD-a 2002.), a vrijednost industrijskih
usluga iskazuje se u tisućama kuna. Pravila iskazivanja podataka za određenu
vrstu industrijske usluge u ovom istraživanju navodimo u nastavku.
Dorada
(Treatment)
Proces dorade
ne uključuje promjenu oblika određenog proizvoda iz NIP-a 2004. (za razliku od
prerade) odnosno ne uzrokuje njegovu transformaciju u drugi proizvod iz NIP-a
2004. (npr. bojenje, bijeljenje, dovršavanje i
tiskanje tekstila, pozlaćivanje,
gradiranje, lakiranje i slično).
Dorada
se prema pravilima PRODCOM istraživanja ne iskazuje, ako se radi o dorađivanju
proizvedenih proizvoda za vlastiti račun, osim dorade tekstila (odjeljak 17 iz
NKD-a 2002.). Dorada tekstila se iskazuje na isti način kao i proizvodnja proizvoda za vlastiti račun, dok se dorada tekstila za
tuđi račun, tj. na temelju ugovora s naručiteljem
iskazuje isto kao i proizvodnja odnosno prerada na temelju ugovora s
naručiteljem. Ostalu doradu na temelju ugovora s naručiteljem (osim dorade tekstila),
treba iskazati u mjernim jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama
efektivnih sati prema NIP-u 2004., a za vrijednost dorade iskazati samo
vrijednost izvršene usluge, tj. vrijednost naknade
koju je industrijska lokalna jedinica odnosno izvještajna jedinica primila (ili
obračunala) od naručitelja za izvršenu uslugu dorade.
Definicije
i pravila za iskazivanje podataka prema vrsti dorade i subjektima uključenim u
aranžmane dorađivanje su sljedeća:
–
dorada/rafiniranje u kući (in-plant refining)
jest dorađivanje industrijskih proizvoda koje je industrijska lokalna jedinica
proizvela i doradila na vlastitim proizvodima. Smatra se dijelom njezine
proizvodne djelatnosti (i ne zahtijeva poseban registarski broj), čak i u
slučajevima kada se dorada/rafiniranje u kući obavljalo u drugoj industrijskoj
lokalnoj jedinici iste izvještajne
jedinice. Industrijska lokalna jedinica – proizvođač uvijek iskazuje (gotov)
rafiniran proizvod prema NIP-u 2004. zajedno s njegovom ukupnom (bruto)
vrijednosti prodaje (stupac »k«). Industrijska lokalna jedinica koja je
izvršila doradu/rafiniranje (ako se radi o drugoj industrijskoj lokalnoj
jedinici iste izvještajne jedinice) ništa ne iskazuje u PRODCOM istraživanju za
2004. Ako je industrijska lokalna jedinica, osim dorade/rafiniranja u »kući« (tj. na vlastitim proizvodima) obavljala i/ili
doradu/rafiniranje na temelju ugovora s naručiteljem (za račun treće osobe),
podatke o takvoj doradi/rafiniranju treba iskazati izdvojeno.
–
dorada/rafiniranja za vlastiti račun (own-account refining) jest dorada proizvoda koje industrijska
lokalna jedinica ili neka druga industrijska lokalna jedinica iste izvještajne
jedinice nabavila ili kupila (ne iz vlastite proizvodnje). Podatke o
doradi/rafiniranju za vlastiti račun treba iskazati uvijek kada je poseban
registracijski broj raspoloživ, a iskazuje ih samo ona industrijska lokalna
jedinica koja je stvarno i izvršila posao dorade/rafiniranje. Vrijednost koja
se iskazuje za industrijsku lokalnu jedinicu koja je izvršila uslugu dorade/rafiniranja,
je bruto (fakturirana) vrijednost, a za iskazivanje količina u fizičkim mjernim
jedinicama u pravilu se koriste efektivni sati odnosno tisuće efektivnih sati,
osim za iskazivanje podataka o dovršavanju tekstila (vidi odjeljak 17 iz NKD-a
2002.), jer za iskazivanje usluge dovršavanja tekstila su utvrđene druge
fizičke mjerne jedinice prema NIP-u 2004. i
–
dorada/rafiniranje na temelju ugovora (contract refining work) smatra se
dorada na proizvodima kojima je vlasnik naručitelj dorade/rafiniranja, tj. za tuđi račun. Podatke o doradi/rafiniranju na temelju
ugovora s naručiteljem, izvještajna jedinica treba iskazati pri industrijskoj
lokalnoj jedinici koja je stvarno izvršila uslugu dorade/rafiniranja za tuđi
račun odnosno pri rafineriji. Vrijednost usluge dorade/rafiniranja je ona
vrijednost koju je naručitelj na temelju ugovora platio industrijskoj lokalnoj
jedinici odnosno izvještajnoj jedinici u čijem je sastavu za izvršenu uslugu.
Naručitelj dorade/rafiniranja za svoj dio izvještavanja treba iskazati ukupnu
vrijednost i količinu rafiniranih proizvoda, osim u slučaju ako je kupio sirove
proizvode za doradu/rafiniranje, a nije ih sam proizveo, jer ih u tom slučaju
ne smije iskazati. Za iskazivanje podataka o doradi/rafiniranju na temelju
ugovora s naručiteljem primjenjuje se pravilo da naručitelj i
industrijska lokalna jedinica koja je dorađivač/rafinerija ne mogu pripadati
istoj izvještajnoj jedinici, jer dorada odnosno rafiniranje na temelju ugovora
između dvije industrijske lokalne jedinice koje pripadaju istoj izvještajnoj
jedinici nije moguće prema definicijama ovih PRODCOM statističkih standarda.
Održavanje
i popravci (Repairs and Maintenance)
Održavanje
i popravci iskazuju se prema odgovarajućim šiframa iz NIP-a 2004., u
fizičkim mjernim jedinicama – efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih
sati, a vrijednosno u tisućama kuna. Uvijek se iskazuje samo vrijednost
izvršene usluge održavanje i popravaka odnosno ona vrijednost koja
odgovara stvarno zaračunatim troškovima za izvršene usluge održavanja i
popravka. Popravke i održavanja koji uključuju veće rekonstrukcije proizvoda
treba iskazati kao proizvodnju. Ovdje se ne smiju iskazivati podaci o tekućem
održavanju i popravcima strojeva i opreme koje obavlja izvještajna jedinica u
vlastitim industrijskim lokalnim jedinicama ili se obavlja između industrijskih
lokalnih jedinica iste izvještajne jedinice, kao ni tekuće popravke i
održavanja koje industrijska lokalna jedinica obavlja na svojim vlastitim
strojevima i opremi.
Sastavljanje (Assembly
work)
Sastavljanje
(montaža odnosno instaliranje) proizvoda obuhvaća
rad na konstrukciji proizvoda sastavljanjem (montažom odnosno instalacijom)
pojedinačnih dijelova (komponenti) u proizvod za koji ne postoji posebna šifra
u NIP-u 2004.
Podaci
o sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) u fizičkim
mjernim jedinicama ovdje se u pravilu iskazuju u efektivnim satima odnosno
tisućama efektivnih sati. Međutim, razlikujemo dvije vrste radova na sastavljanju (montaži odnosno
instaliranju) za koja vrijede sljedeća pravila:
– ako
su ugrađeni dijelovi (komponente) nisu u cijelosti ili pretežno proizvedeni u
industrijskoj lokalnoj jedinici koja je izvršila sastavljanje (montažu odnosno
instaliranje), već u drugoj industrijskoj lokalnoj jedinici iste ili druge
izvještajne jedinice (poslovnog subjekta), za izvršene radove treba iskazati
samo podatak o vrijednosti rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno
instaliranju) pod odgovarajućom šifrom prema NIP-u 2004. pri onoj industrijskoj
lokalnoj jedinici koja ih je izvršila. Vrijednost rada utrošenog na
sastavljanju (montaži odnosno instaliranju) čine troškovi koji su zaračunani za
taj rad (uklj. materijal koji je utrošen za
sastavljanje/montažu/instaliranje) isključujući bilo koji zaračunan (naplaćen)
porez na promet. Vrijednost rada utrošenog na sastavljanju (montaži odnosno
instaliranju) ne uključuje vrijednost ugrađenih dijelova (komponenti)
proizvedenih u industrijskoj lokalnoj jedinici u kojoj je sastavljanje (montaža
odnosno instaliranje) izvedena.
– ako
su ugrađeni dijelovi (komponente) u cijelosti ili pretežno proizvedeni u
industrijskoj lokalnoj jedinici koja je izvršila sastavljanje (montažu odnosno
instaliranje), vrijednosti rada utrošenog na sastavljanju (uključujući
materijal koji je korišten za sastavljanje/montažu/instaliranje) treba
razmjerno dodati proizvodnoj vrijednosti tih
dijelova (komponenata). Međutim, ako je to teško iskazati (npr. kod većih instalacija), radovi na sastavljanju
(montaži odnosno instaliranju) mogu se iskazati, pri industrijskoj lokalnoj
jedinici koja ih je izvršila, pod posebnim šiframa iz NIP-a 2004. za usluge
sastavljanja (montaže odnosno instaliranja)
Neke
industrijske usluge, razvrstane su prema NKD-u 2002. u neindustrijske usluge,
kao npr. održavanje i popravak motornih vozila
(područje G, razred 50.20), održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih
strojeva te računalnih sustava (područje K, razred 72.50), kao i savjetodavne
usluge za softver (područje K, razred 72.22) i ostale računalne i srodne
djelatnosti (područje K, odjeljak 72), te nisu predmet istraživanja u
IND-21/PRODCOM-u za 2004.
DETALJNE
UPUTE ZA ISKAZIVANJE PODATAKA
O PROIZVODNJI U TABLICI 1.
Detaljne
upute za iskazivanje podataka o industrijskoj proizvodnji u tablici 1. obrazaca
IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM dajemo u nastavku prema redoslijedu na
obrascu (osim stupca c) te nazivima i oznakama stupaca u zaglavlju (obrnute)
tablice 1. MOGUĆA I OSTVARENA PROIZVODNJA, ZALIHE I PRODAJA PROIZVODA U 2004.,
a ista je u oba obrasca. Sve podatke, kako smo već prethodno obrazložili,
iskazuju izvještajne jedinice na razini svojih pojedinačnih industrijskih
lokalnih jedinica, tj. za svaku industrijsku lokalnu
jedinicu utvrđenu u Adresaru IND-21/PRODCOM za 2004. treba ispuniti jednu
tablicu 1.
Stupci a, b, d i e odnose se na identifikaciju
proizvoda i mjernih jedinica industrijskih lokalnih jedinica, a za njihovo
ispravno upisivinje (šifriranje) obvezno treba
koristiti NIP 2004.
U stupcima a i b upisuje se šifra (a) i naziv (b)
proizvoda prema NIP-u 2004., za svaki pojedinačni proizvod (ili uslugu) iz
NIP-a 2004. koji je proizvela industrijska lokalna jedinica tijekom 2004., a u
stupcima d i e upisuje se naziv (d) i šifra (e) mjernih jedinica koje su
navedene uz svaki pojedinačni proizvod u NIP-u 2004. (vodoravno, u istom
retku).
Način upisivanja proizvoda i mjernih jedinica iz NIP-a 2004. u
obrasce IND-21/PRODCOM (stupci a, b, d i e). Kada je u NIP-u 2004. pojedinačnom
proizvodu utvrđena samo jedna jedinica mjere, u stupce a i b upisuje se šifra i
naziv proizvoda, a u stupce d i e naziv i šifra prve (1) jedinice mjere u
jednom vodoravnom retku. Međutim, u slučajevima kada je u NIP-u 2004. za jedan
te isti proizvod (šifru) utvrđeno nekoliko mjernih jedinica, u stupce a i b
prepisuje se ista šifra i naziv proizvoda iz NIP-a 2004. onoliko puta koliko je
mjernih jedinica navedeno u NIP-u 2004., a mjerne jedinice se upisuju na
sljedeći način: u stupac d prepisuju se nazivi mjernih jedinica iz NIP-a 2004.,
a u stupac e za prvu mjernu jedinicu koja je navedena u NIP-u 2004. upiše se
šifra 1, za drugu šifra 2, a za treću šifra 3.
Iskazivanje podataka po mjernim jedinicama u stupcima obrazaca
IND-21/PRODCOM. Za prvu mjernu jedinicu pojedinačnog
proizvoda iz NIP-a 2004. obvezno je u stupcu c upisati šifru vrste
proizvodnje i iskazati podatke u stupcima od f do h. U ostalim stupcima
(od i do k) tablice 1. iskazuju se podaci samo za obilježja iz zaglavlja
tablice 1. ako je tih pojava bilo tijekom 2004. Za drugu ili treću mjernu
jedinicu (prema redoslijedu navođenja u NIP-u 2004.) ne iskazuju se podaci o
maksimalno mogućoj proizvodnji (stupac f) i vrijednost prodaje proizvoda u
tisućama kuna (stupac k), jer su isti za sve mjerne jedinice.
U
stupcu c upisuje se šifra za vrstu proizvodnje koju je obavljala industrijska
lokalna jedinica u 2004., a rezultirala je proizvodnjom proizvoda iz NIP-a
2004. koji su upisani u stupcima a, b, d i e tablice 1. Ako je industrijska
lokalna jedinica proizvela proizvod iz NIP-a 2004. za vlastiti račun, upisuje
se šifra 0, a ako ga je proizvela ili preradila za tuđi račun tj. na temelju ugovora s naručiteljem koji je vlasnik tih
proizvoda (i za njihovu proizvodnju odnosno preradu je isporučio sirovine)
upisuje se šifra 1. Napominjemo, da smo već prethodno objasnili (vidi »posebne
upute za iskazivanje podataka u tablici 1.«) način i pravila za iskazivanje
podataka prema vrsti proizvodnje u stupcima od g do k tablice 1. i kriterije za
njihovo određivanje, dok za iskazivanje podataka u stupcu f, u nastavku dajemo
posebna objašnjenja (vidi »dopunske upute za iskazivanje podataka u stupcu f«).
U stupcima
f i g prikazuju se podaci o proizvodnji proizvoda iz NIP-a 2004.
koji je proizvela industrijska lokalna jedinica tijekom 2004., bez obzira da li
se proizvodnja obavljala za vlastiti račun ili za tuđi račun na temelju ugovora
s naručiteljem. U stupcu f iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj količini
proizvodnje pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2004., samo za prvu mjernu jedinicu
navedenu u NIP-u 2004. (u stupcu e sa šifrom 1). Ostala objašnjenja za
iskazivanja podataka o maksimalno mogućoj količini proizvodnje, kako smo već
nekoliko puta spomenuli, dajemo u posebnom dijelu ovih standarda (vidi
»dopunske upute za iskazivanje podataka u stupcu f«) radi specifičnosti i
složenosti ove materije.
U stupcu g iskazuju se ukupno proizvedene
količine (gotovih) proizvoda, za sve mjerne jedinice iz NIP-a 2004. bez obzira
je li proizvodnja proizvoda namijenjena prodaji, daljnjoj preradi u istoj
industrijskoj lokalnoj jedinici ili drugim industrijskim lokalnim jedinicama
iste izvještajne jedinice (pravne osobe), ili izvozu, kao i bez obzira na vrstu
proizvodnje koja se obavljala u lokalnoj jedinici – za vlastiti ili tuđi račun.
Podatke o proizvedenim količinama gotovih proizvoda
za industrijske lokalne jedinice, izvještajna jedinica uzimaju iz
knjigovodstvenih evidencija, npr. knjiga koje vode
skladišta gotove robe i poluproizvoda ili ako postoji, iz evidencija
industrijskih lokalnih jedinica (pogona) koje taj proizvod ili poluproizvod
proizvode. Kad se u industrijskoj lokalnoj jedinici odnosno izvještajnoj
jedinici ne evidentira proizvodnja u nekoj mjernoj jedinici koja je utvrđena
NIP-om 2004., izvještajna jedinica dužna je izvršiti potrebno preračunavanje. Koeficijente
za preračunavanje mjernih jedinica treba ustanoviti
uz pomoć tehničkih ili tehnoloških stručnjaka u industrijskoj lokalnoj jedinici
odnosno izvještajnoj jedinici koja iskazuje podatke. Koeficijente treba
sačuvati i stalno koristiti pri iskazivanju statističkih podataka o
industrijskoj proizvodnji izvještajne jedinice. Ako nastupi promjena asortimana artikala unutar proizvoda definiranog
NIP-om 2004., treba izračunati novi koeficijent i naznačiti do kada je stari
koeficijent vrijedio, odnosno otkad vrijedi novi koeficijent. Ako jedan
proizvod iz NIP-a 2004. sadrži nekoliko artikala koje je proizvela neka
industrijska lokalna jedinica ili ako su velike promjene u količini i
asortimanu tih proizvoda ili su im različiti koeficijenti pretvorbe, treba
odrediti koeficijente pretvorbe za svaki artikl i svaki artikl posebno
preračunati, te proračunani zbroj upisati pod traženom mjernom jedinicom.
Ponavljamo,
da se pod pojmom gotov proizvod smatra svaki proizvod iz NIP-a 2004. koji je u
procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj prerade ili dorade, tako da
je u NIP-u 2004. naveden pod posebnom šifrom i nazivom, u smislu ovih statističkih standarda. Količine
neispravnih proizvoda (»škart«) ne smatraju se gotovim proizvodima.
U
stupcu h iskazuju se količine proizvoda utrošene za daljnju proizvodnju u
poduzeću odnosno sa stanovišta izvještajne jedinice. Ovdje treba iskazati
sve količine proizvoda industrijske lokalne jedinice koji su se dalje
prerađivali ili obrađivali u istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili u drugim
industrijskim lokalnim jedinicama istog poduzeća odnosno izvještajne jedinice i
tim se postupcima pretvorili u novi proizvod naveden pod posebnom šifrom i
nazivom u NIP-u 2004. Drugim riječima, treba iskazati sve količine proizvedenih
proizvoda industrijske lokalne jedinice koje su utrošene za daljnju proizvodnju
u toj istoj industrijskoj lokalnoj jedinici ili količine koje je ista
industrijska lokalna jedinica isporučila drugim industrijskim lokalnim
jedinicama istog poduzeća odnosno izvještajne jedinice za daljnju proizvodnju
ili preradu (interne isporuke). Ovdje se ne smiju iskazati količine
proizvoda namijenjene daljnjoj proizvodnji ili preradi koje su dobivene od
drugih industrijskih lokalnih jedinica iste izvještajne jedinice (interni
primici) ili koje su nabavljene od drugih poslovnih subjekata ili na tržištu,
niti količine proizvoda koje je proizvela industrijska lokalna jedinica radi
investicija u vlastiti fiksni kapital ili fiksni kapital izvještajne jedinice u
čijem je sastavu.
U stupcu i iskazuje se količina zaliha
(gotovih) proizvoda, stanje 31. 12. 2004., prema izvršenoj inventuri (završne
zalihe). Ovdje treba iskazati samo količine zaliha gotovih proizvoda iz
NIP-a 2004. koje je proizvela industrijska lokalna jedinica, a namijenjeni su
prodaji drugim poslovnim subjektima, na domaćem tržištu ili za izvoz, sa
stanjem na dan 31. 12. 2004. Ovdje se ne smiju iskazati količine nedovršene
proizvodnje odnosno proizvoda koji nisu dosegli određeni stupanj prerade ili
dorade definiran u NIP-u 2004., kao ni zalihe proizvoda ili poluproizvoda iz
NIP-a 2004. namijenjenih daljnjoj proizvodnji ili preradi u istoj industrijskoj
lokalnoj jedinici ili u drugim industrijskim lokalnim jedinicama istog poduzeća
odnosno izvještajne jedinice (prikazuju se u stupcu h).
U stupcima j i k iskazuje se prodaja proizvoda
iz NIP-a 2004., i to u količinama (stupac j) za sve fizičke mjerne jedinice
navedene u NIP-u 2004. za određeni proizvod, i vrijednosno (stupac k) u
tisućama kuna, ali samo za prvu mjernu jedinicu navedenu u NIP-u 2004. za
određeni proizvod.
Količine (u stupcu j) i vrijednosti (u stupcu k)
prodanih proizvoda obuhvaćaju ukupne količine i vrijednosti prodanih
pojedinačnih proizvoda iz NIP-a 2004., koje je industrijska lokalna jedinica
proizvela radi prodaje (sa stanovišta poduzeća odnosno izvještajne jedinice)
drugom poslovnom subjektu na domaćem tržištu ili za izvoz. Podaci o ukupno
prodanim količinama i vrijednostima vlastito
proizvedenih proizvoda iz NIP-a 2004. izvještajna jedinica treba iskazati
pri industrijskoj lokalnoj jedinici koja ih je i proizvela, ako je namijenjena
prodaji trećim osobama ili ih je isporučila izvještajnoj jedinici u čijem je
sastavu za istu namjenu. Podatke o ukupno prodanim količinama i vrijednostima
treba iskazati bez obzira na vrstu proizvodnje koja se obavljala odnosno bez
obzira da li se obavljala za vlastiti račun (kada je izvještajna jedinica
vlasnik proizvoda) ili za tuđi račun odnosno na temelju ugovora s naručiteljem
(kada je on vlasnik proizvoda za čiju je proizvodnju isporučio sirovine), ali
se njihova vrijednost obračunava i iskazuje ovdje drugačije, što detaljno
pojašnjavamo nastavno (već je i spomenuto nekoliko puta). Osim navedenog, u
količine i vrijednosti prodanih proizvoda treba uključiti i količine
prodanih gotovih proizvoda u vlastitim prodavaonicama industrijske lokalne
jedinice ili drugim jedinicama iste izvještajne jedinice, iznajmljene vlastito
proizvedene proizvode ili proizvode dane u zakup trećim osobama (izvan poduzeća
odnosno izvještajne jedinice). Ovdje se ne smiju iskazati količine
gotovih proizvoda iz NIP-a 2004. koje je industrijska lokalna jedinica
isporučila u druge industrijske lokalne jedinice iste izvještajne jedinice
(poslovnog subjekta) radi daljnje proizvodnje i prerade (iskazuje se u stupcu
h) ili radi drugih razloga, osim radi prodaje trećim osobama ili na tržištu.
Drugim riječima, ovdje će se iskazati sve količine i vrijednosti proizvedenih
proizvoda iz NIP-a 2004. koje je proizvela odgovarajuća industrijska lokalna
jedinica, a za koje je izvještajna jedinica izdala fakturu.
Obračun
vrijednosti prodanih proizvoda (stupac k) iz NIP-a 2004. odnosno vrijednost
vlastito proizvedenih i prodanih proizvoda tijekom 2004. izvještajna
jedinica treba iskazati za svoje industrijske lokalne jedinice na
temelju prodajnih cijena prethodno izvršenog rada, koje su fakturirane tijekom
2004. ili koje bi se mogle fakturirati tijekom 2004. U vrijednost prodanih
proizvoda obvezno treba uključiti troškove pakiranja proizvoda i onda
kada su zaračunani (naplaćeni) posebno. Obračun vrijednosti vlastito proizvedenih
gotovih proizvoda iz NIP-a 2004. koji su iznajmljeni ili dani u zakup (npr. računalna oprema, telefonske instalacije, strojevi za
pranje rublja i slično) izvještajna jedinica treba iskazati po cijenama koje se
za iste proizvode mogu postići na tržištu u istoj izvještajnoj godini
(procijenjena vrijednosti prodaje). U obračun vrijednosti prodanih
proizvoda ne smije se uključiti zaračunan (naplaćeni) porez na promet i
potrošnju (PDV i trošarine), troškovi otpreme kada su odvojeno naplaćeni, niti
popusti potrošačima. Drugim riječima, vrijednost prodanih količina
gotovih proizvoda dobiva se na temelju cijene proizvođača.
Vrijednost prodanih proizvoda (stupac k), osim za
proizvode iz NIP-a 2004. iskazuje se i za posebne agregirane šifre već upisane
na obrascima IND-21/PRODCOM i IND-21/PRODCOM/POM u zadnja tri retka tablice 1.
za koje vrijedi sljedeće:
U retku sa šifrom 0000000005 upisuje se Ukupna
vrijednost prodaje proizvoda (za vlastiti račun i na temelju ugovora)
industrijske lokalne jedinice (zbroj stupca k), a predstavlja agregat zbroja
svih pojedinačnih vrijednosti prodaje proizvoda ili usluga iz NIP-a 2004. koji
se iskazuju u prvoj mjernoj jedinici, a već su upisani u stupcu k za svaku
pojedinačnu industrijsku lokalnu jedinicu.
U retku sa šifrom 0000000001 upisuje se – od toga
vrijednost naknada primljenih za proizvodnju proizvoda na temelju ugovora
industrijske lokalne jedinice (zbroj stupca c = 1), a predstavlja agregat
zbroja svih pojedinačnih vrijednosti naknada primljenih za proizvodnju proizvoda
ili izvršene usluge iz NIP-a 2004. na temelju ugovora s naručiteljem, koji se
iskazuju u prvoj mjernoj jedinici za svaku pojedinačnu industrijsku lokalnu
jedinicu, a već su upisani u stupcu k za ovu vrstu proizvodnje koja se označava
u stupcu c sa šifrom 1.
U retku sa šifrom 0000000009 upisuje se Ukupna
fakturirana vrijednost prodaje svih proizvoda industrijske lokalne jedinice (uklj. preprodaju). Predstavlja agregat zbroja svih
pojedinačnih vrijednosti prodaje proizvoda ili usluga iz NIP-a 2004., koji su upisani
u retku sa šifrom 0000000005 za svaku pojedinačnu industrijsku lokalnu
jedinicu. Uključuje i vrijednost dobivenu na temelju prodaje proizvoda koji je
industrijska lokalna jedinica tijekom 2004. kupila radi preprodaje trećim
osobama (preprodaje) odnosno nije ih sama proizvela. Ovaj se podatak prvi puta
treba iskazati u ovom PRODCOM istraživanju za 2004., i u pravilu treba biti
veći od podatka iskazanog u retku sa šifrom 0000000005, ili eventualno jednak u
slučaju kada se industrijska lokalna jedinica uopće nije bavila preprodajom
tijekom 2004.
U
stupac l upisuje se jedinična vrijednost proizvoda koja predstavlja prosječnu
vrijednost prodaje po jedinici gotovog proizvoda. Izveden je pokazatelj koji se
izračunava na temelju formule (k:j) x 1000, a izražava se u kunama. Jedinična
vrijednost proizvoda ne predstavlja prosječnu cijenu tih proizvoda već
prosječnu vrijednost prodaje po jedinici gotovog proizvoda, a koristi
izvještajnim jedinicama kao kontrolni podatak.
Kontrola
iskazanih podataka o količinama u obrascima PRODCOM istraživanja
U
tablici 1. iskazuju se podaci o količinama ukupno proizvedenih proizvoda,
količinama proizvoda utrošenih za daljnju proizvodnju, količinama zaliha i
prodaje gotovih proizvoda iz NIP-a 2004. za sve industrijske lokalne jedinice
neke izvještajne jedinice. Na taj je način za određen proizvod iz NIP-a 2004.
obuhvaćena proizvodnja kao izvor raspoloživih količina, interna potrošnja
(količine za daljnju proizvodnju), prodaja gotovih proizvoda i završne zalihe
gotovih proizvoda koji se odnose na uporabu raspoloživih količina proizvodnje u
bilanci. Kontrola iskazanih količina proizvoda iz NIP-a 2004. prema obilježjima
iz zaglavlja tablice 1., na razini svake industrijske lokalne jedinice, može se
izračunati na sljedeći način:
Zalihe na početku 2004. (stupac i iz
tablice 1. obrasca IND-21/PRODCOM za 2003.) + proizvedene količine u 2004.
(stupac g) = količine utrošene za daljnju proizvodnju u poduzeću (stupac
h) + prodane količine (stupac j) + zalihe na kraju 2004. (stupac i
obrasca IND-21/PRODCOM za 2004.)
Odstupanja
mogu nastati radi kvara na proizvodima ili naknadno otkrivenim neispravnim
proizvodima (»škartu«) ako postoje zalihe proizvoda namijenjene daljnjoj
proizvodnji u industrijskoj lokalnoj jedinici (koje se ne iskazuju u
ovom istraživanju), kao i zbog požara, poplave, krađe, neke druge nesreće ili
sličnih razloga zbog kojih dolazi i do knjigovodstvenog otpisa proizvoda. Za
svako veće odstupanje treba dati pismeno objašnjenje na obrascu IND-21/PRODCOM
(na zadnjoj stranici pod »vaši komentari«) ili posebnim dopisom koji treba
priložiti popunjenom obrascu IND-21/PRODCOM prilikom dostavljanja u nadležan
statistički ured.
Izvještajne jedinice koje u svom sastavu imaju
industrijske lokalne jedinice koje su se tijekom 2004. bavile brodogradnjom
prema opisu NKD-a 2002., tj. razreda 35.11 – Gradnja
i popravak brodova, dužne su ispuniti još i pomoćni obrazac za brodogradnju
IND-21/PRODCOM/35.11. Podaci o brodogradnji u tablici 1. pomoćnog obrasca za
brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. sadržajno su povezani s podacima o
brodogradnji u tablici 1. glavnog obrasca IND-21/PRODCOM i/ili pomoćnih
obrazaca IND-21/PRODCOM/ POM, a upute za popunjavanje pomoćnog obrasca za
brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. dane su u nastavku ovih Statističkih standarda (vidi IV. dio) kao i na
poleđini spomenutog obrasca.
DOPUNSKE
UPUTE ZA ISKAZIVANJE MAKSIMALNO MOGUĆE PROIZVODNJE (stupac f)
Objašnjenje
za iskazivanje podataka u stupcu f tablice 1. nije dano redoslijedom
pojavljivanja u tablici 1. jer predstavlja posebnu cjelinu. U stupcu f iskazuju
se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) svakog pojedinačnog
proizvoda iz NIP-a 2004. koji je industrijska lokalna jedinica proizvela u
tijeku 2004. Podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) svih proizvoda
iz NIP-a 2004. iskazuju se samo za ustanovljenu prvu (1) mjernu jedinicu
navedenu u NIP-u 2004., osim za proizvode koji se u prvoj mjernoj jedinici
iskazuju u efektivnim satima odnosno tisućama efektivnih sati (sve industrijske
usluge, osim dorade tekstila).
Pod
pojmom maksimalno moguće količine proizvodnje odnosno kapaciteta nekog
proizvoda iz NIP-a 2004. podrazumijeva se maksimalno moguća količina tog
proizvoda koju je bilo moguće proizvesti pri punom korištenju instaliranih strojeva
i uređaja te s punom zaposlenošću (tj. pokrivenošću
svih radnih mjesta odgovarajućim zaposlenicima), s maksimalnim mogućim
tehničkim i radnim učincima te normalnim intenzitetom rada, a u okviru mogućeg
fonda radnog vremena tijekom 2004., definiranog maksimalnim prinosom
industrijske lokalne jedinice, a ne maksimalnim prinosom po jedinici
proizvodnje određenog proizvoda iz NIP-a 2004.
Za izračunavanje podataka o maksimalno mogućoj
količini proizvodnje odnosno kapaciteta nekog proizvoda iz NIP-a 2004. (stupac
f) prethodno treba ustanoviti maksimalni fond radnog vremena i maksimalno
mogući učinak kapaciteta, izražen u vremenskim jedinicama.
– Maksimalni fond radnog vremena kapaciteta odnosno
moguće vrijeme za rad kapaciteta (elemenata proizvodnje) u 2004. utvrđeno je
na temelju mogućeg broja smjena i mogućeg broja (dana) rada kapaciteta
tijekom 2004., i određeno je projektom za dani kapacitet. Podatke o mogućem
broju smjena i mogućem broju (dana) rada kapaciteta
treba uzeti iz projekta za korištenje kapaciteta kojim bi se ostvario
maksimalni prinos kapaciteta. Iznimno, ako prema projektu nije poznat mogući
broj smjena i mogući broj (dana) rada kapaciteta ili se u dužem razdoblju
ostvaruje veći broj smjena i (dana) rada kapaciteta, kao mogući broj smjena i
mogući broj (dana) rada kapaciteta treba uzeti broj koji je karakterističan
(uobičajen) za rad tog kapaciteta u dužem razdoblju u RH. Ako taj podatak
izvještajna jedinica ne može doznati od Gospodarske komore RH odnosno Obrtničke
komore RH, treba se konzultirati s područnom statističkom službom.
Za kapacitete koji prerađuju sirovine (npr. industrija hrane i pića) ili prerađuju proizvode (npr. industrija hrane i pića, proizvodnja ostalih
nemetalnih mineralnih proizvoda i slično), čiji je obujam
prerade odnosno proizvodnje uvjetovan sezonom, mogući fond radnog
vremena kapaciteta, a time i moguća proizvodnja proizvoda na tom kapacitetu
ograničeni su trajanjem uobičajene sezone prerade, odnosno proizvodnje.
U maksimalni fond radnog vremena kapaciteta odnosno
mogućeg vremena za rad kapaciteta ne obračunava se vrijeme u kojem je
kapacitet stajao tijekom 2004. radi državnih blagdana i neradnih dana, remonta
strojeva i uređaja (samo minimalno potrebno vrijeme za obavljanje remonta), ako
nije radio tijekom 2004. jer još nisu bili instalirani strojevi i uređaji ili
su bili izbačeni iz dalje upotrebe. Međutim, prekidi rada zbog dnevnih stanki
za odmor te pripremno i završno radno vrijeme, ulazi u obračun mogućeg vremena
rada kapaciteta samo ako je projektom predviđeno.
–
Maksimalno mogući učinak kapaciteta odnosno maksimalnu količinu proizvoda u
jednom satu, treba utvrditi prije pristupanja izračunavanju maksimalno mogućeg
kapaciteta. Maksimalna količina proizvoda u jednom satu utvrđuje se na temelju
ocjene stručnjaka, a izbor vremenske jedinice – jedan sat, uzeto je iz čisto
praktičnih razloga. Pri tom utvrđivanju, osobito treba obratiti pažnju na
sljedeće: tehničku i ekonomsku zastarjelost strojeva, vrstu i kakvoću
materijala iz kojeg se izrađuju proizvodi, organizaciju procesa proizvodnje
(uzima se pretpostavka dobre organizacije) i specifičnost tehničkog procesa.
Formula
za izračunavanje maksimalno moguće količine proizvodnje proizvoda (kapacitet)
prema gore navedenim elementima je sljedeća:
Maksimalno moguće količine proizvodnje =
maksimalno mogući fond radnog vremena (u satima) x maksimalno mogući učinak u
jednom satu
Pri
izračunavanju maksimalno mogućeg fonda radnog vremena kapaciteta za pojedine
industrijske proizvode iz NIP-a 2004. treba uzeti u obzir sljedeće uvjete i
okolnosti u njihove proizvodnje:
– Kapaciteti koji mogu
proizvoditi nekoliko vrsta proizvoda iz NIP-a 2004. Maksimalnu moguću
proizvodnju takvih kapaciteta treba iskazati u količinama koje bi bilo moguće
ostvariti kombinacijom proizvodnje tih proizvoda tijekom 2004. To znači da se
maksimalno moguća proizvodnja tih kapaciteta ne izražava jednim proizvodom, već
na temelju nekoliko proizvoda, tj. svi proizvodi
terete maksimalno mogući kapacitet tijekom 2004., te se ukupni maksimalno
mogući fond radnog vremena u 2004. treba podijeliti prema strukturi ostvarene
proizvodnje na tom kapacitetu odnosno mora se uvijek imati u vidu odnos
ostvarene i moguće proizvodnje svih proizvoda iz NIP-a 2004. koji se proizvode
s danim kapacitetom kako ne bi došlo do dvostrukog ili višestrukog iskazivanja
kapaciteta.
– Kvaliteta i vrsta materijala koji se koristi za
proizvodnju proizvoda iz NIP-a 2004. (npr. vunena ili
pamučna pređa ili pređa dobivena od mješavine). Ako se za proizvodnju nekog
proizvoda koristi različita kvaliteta ili vrsta materijala npr.
pređe, u pravilu će biti različiti kapacitet proizvodnje npr.
platna, iako će se proizvodnja obavljati na istim strojevima. Kapacitet
proizvodnje platna može biti različit i kada se koristi samo jedna vrsta pređe
kao npr. samo vunena pređa iste numeracije ali
različite kvalitete. Kapacitet će biti manji za nekvalitetniju
pređu (koja često puca) nego za kvalitetniju pređu (koja ne puca). Ovaj problem
se javlja u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji (posebno je karakteristično u
proizvodnji alata).
– Proizvodi iz NIP-a 2004. s različitim stupnjevima
obrade. U pravilu kapacitet nekog proizvoda određuju samo oni elementi
koji sudjeluju u procesu njegove proizvodnje, bez obzira na to predstavlja li
proces linija, pogon ili tvornica. U industrijskim lokalnim jedinicama koje su
tijekom 2004. proizvodile proizvode s različitim stupnjevima obrade (npr. proizvodnja furnira, šperploča
i namještaja; proizvodnja celuloze i papira; proizvodnja čelika i valjanih
proizvoda) kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvodnja svakog od takvih proizvoda određuje se na
temelju čimbenika koji pripadaju ciklusu proizvodnje samo tog proizvoda. Tako
se npr. maksimalno moguća proizvodnja furnira
određuje na temelju čimbenika industrijske lokalne jedinice (pogona) furnira, a
maksimalno moguća proizvodnja šperploča određuje se na temelju čimbenika
industrijske lokalne jedinice (pogona) za proizvodnju šperploča, tj. neovisno o veličini kapaciteta furnira koji je
poluproizvod industrijske lokalne jedinice (pogona) i koristi se za proizvodnju
šperploča. S obzirom da su furnir i šperploče posebni proizvodi iz NIP-a 2004.,
za svakog od njih se posebno određuje kapacitet odnosno maksimalno moguća
proizvodnja u stupcu f, tablice 1.
–
Uska grla u proizvodnji. Maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet) proizvoda iz NIP-a 2004. pri
čijoj se proizvodnji u nekoj od faza proizvodog
procesa javljaju uska grla, određuje se na temelju kapaciteta uskog grla samo
onda, ako su grla dijelovi kapaciteta koji vrše najsloženije funkcije s obzirom
na veličinu operacije i na teškoće izvršenja, a po svojoj vrijednosti
predstavljaju najvrednije dijelove kapaciteta.
Pri
izračunavanju maksimalno moguće količine proizvodnje (kapaciteta) nekog
proizvoda iz NIP-a 2004. ne uzimaju se u obzir:
–
Pričuve kapaciteta (postrojenja, zaposlenici) kojima je namjena da se u određenom trenutku
uključe u proces proizvodnje, onda kada iz procesa proizvodnje ispadne neki
važan dio kapaciteta ili onda kada je projektom predviđena zamjena određenog dijela kapaciteta
–
Čimbenici kao što su nestašica električne energije, sirovina i reprodukcijskog
materijala i slično ili slaba prodaja proizvoda bez obzira na to djeluje li na
obujam proizvodnje u dužem ili kraćem razdoblju, ne smatraju se čimbenicima
koji određuju maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet). Međutim, ovi čimbenici
utječu na stupanj korištenja kapaciteta s obzirom da utječu na obujam ostvarene
proizvodnje, a na taj način i na njen odnos prema maksimalno mogućoj
proizvodnji (kapacitetu).
Pri
izračunavanju maksimalno moguće količine proizvodnje (kapaciteta)
vrijedi opće pravilo da maksimalno moguće količine proizvoda iz NIP-a 2004.
moraju biti veće od ukupno proizvedenih količina tih proizvoda, jer svako
povećanje ukupno proizvedenih proizvoda preko maksimalno mogućih količina
proizvodnje tih proizvoda odnosno kapaciteta ide na štetu industrijske lokalne
jedinice odnosno izvještajne jedinice. Ako ipak dođe do navedenog prekoračenja
u podacima neke industrijske lokalne jedinice, izvještajna jedinica ih treba u
popratnom dopisu i obrazložiti.
IV.
UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA
IND-21/PRODCOM/35.11
Za sve
industrijske lokalne jedinice utvrđene Adresarom IND-21/PRODCOM za 2004. koje
su tijekom 2004. obavljale djelatnost
brodogradnje prema opisu razreda 35.11 i 35.11 NKD-a 2002., izvještajne su
jedinice dužne popuniti najmanje dva obrasca za potrebe provedbe PRODCOM
istraživanja za 2004. Glavni obrazac IND-21/PRODCOM popunjavaju za svoje
industrijske lokalne jedinice prema općim, posebnim i detaljnim uputama (III.
dio) kao i pomoćni obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11. iz kojeg
izvještajne jedinice prepisuju podatke o
mogućoj i ukupno ostvarenoj proizvodnji objekata brodogradnje tijekom
2004. iskazanoj u uvjetno-naturalnom izrazu za one industrijske lokalne jedinice koje su obavljale djelatnost
brodogradnje tijekom 2004.
Naime,
u glavnom obrascu IND-21/PRODCOM i/ili u pomoćnom obrascu IND-21/PRODCOM/POM
izvještajna jedinica iskazuje podatke o završenim objektima brodogradnje u
2004. u naturalnom izrazu za industrijske lokalne jedinice koje su im utvrđene
Adresarom IND-21/PRODCOM za 2004. bez obzira na to je li izrada objekata
brodogradnje počela u 2004. ili u nekoj ranijoj godini. Međutim, za obračun
stupnja korištenja kapaciteta koji se izračunava na temelju ostvarene i moguće
proizvodnje (kapaciteta) objekata brodogradnje potrebno je raspolagati podacima
o rezultatima proizvodnje i mogućoj proizvodnji (kapacitetu) tih objekata
brodogradnje samo u 2004. U tu svrhu izrađen je ovaj pomoćni obrazac za
brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 (slično kao u Mjesečnom istraživanju o
industrijskoj proizvodnji – IND-1/MPS, za iskazivanje ostvarene proizvodnje), u
kojem treba iskazati samo onaj obujam moguće i ukupno ostvarene proizvodnje
objekata brodogradnje za 2004., koji je rezultat (mogućnost) postojećih
čimbenika proizvodnje (zaposlenika i strojeva) tijekom 2004.
SADRŽAJ
POMOĆNOG OBRASCA ZA BRODOGRADNJU IND-21/PRODCOM/35.11.
Pomoćni
obrazac za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11 sadrži: 1. Naziv izvještajne jedinice,
2. Sjedište: Županija, Grad/općina, Naselje (adresne podatke izvještajne
jedince), 3. Naziv statističke jedinice (iz Adresara IND-21/PRODCOM za 2004.) i
4. Tablicu 1. OSTVARENA I MOGUĆA PROIZVODNJA BRODOGRADNJE U 2004.
Podaci
u točkama 1. do 3. služe za jednoznačno utvrđivanje statističkih jedinica –
industrijskih lokalnih jedinica za koje izvještajna jedinica iskazuje podatke,
a popunjavaju se na isti način kako je već objašnjeno za glavni obrazac
IND-21/PRODCOM i pomoćni obrazac IND-21/PRODCOM/POM u III. dijelu ovih
statističkih standarda.
TABLICA
1. OSTVARENA I MOGUĆA PROIZVODNJA BRODOGRADNJE U 2004.
Podaci
o proizvodnji brodogradnje u 2004. u uvjetno naturalnom izrazu iskazuju se prema
NIP-u 2004. (stupci 1 do 3) na isti način kao i u tablici 1. glavnog obrasca
IND-21/PRODCOM i/ili IND-21/PRODCOM/POM. Izvještajna jedinica popunjava podatke
za svaku industrijsku lokalnu jedinicu utvrđenu u Adresaru IND-21/PRODCOM za
2004. koja se bavila djelatnosti brodogradnje u 2004. i za koju je prethodno
već popunila glavni obrazac IND-21/PRODCOM i/ili pomoćni obrazac
IND-21/PRODCOM/POM popunjava još jedan ili nekoliko pomoćnih obrazaca za
brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11.
U
stupcu 8. iskazuju se podaci o ukupno ostvarenoj proizvodnji brodogradnje u
uvjetno naturalnom izrazu, a preračunavaju se u uvjetno mjerilo prema postupku
navedenom u Statističkim standardima za Mjesečno istraživanje o industrijskoj
proizvodnji i zaposlenima, točka D) Upute za popunjavanje pomoćnog obrasca
IND-1/35.1118). U stupcu 9, pomoćnog obrasca za brodogradnju IND-21/PRODCOM/35.11, podaci o
maksimalno mogućoj proizvodnji se iskazuju prema dopunskim uputama za
iskazivanje maksimalno moguće proizvodnje odnosno stupca f, tablice 1. glavnog
obrasca IND-21/PRODCOM iz ovih statističkih standarda.
S
obzirom na to da se za obračun korištenja kapaciteta brodogradnje koriste samo
podaci o mogućoj i ukupno ostvarenoj proizvodnji u uvjetno-naturalnom izrazu
koji su dobiveni na temelju pomoćnog obrasca za brodogradnju
IND-21/PRODCOM/35.11, nije potrebno da se u tablici 1. glavnog obrasca
IND-21/PRODCOM i/ili pomoćnog obrasca IND-21/PRODCOM/POM za iskazan podatak o
ukupno ostvarenoj proizvodnji brodogradnje (stupac g) iskazuje i podatak o
mogućoj proizvodnji (stupac f), jer se automatski preuzima iz ovog obrasca.
V.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Ovim
Statističkim standardima za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji
(IND-21/PRODCOM) za 2004. prestaju vrijediti Statistički standardi za PRODCOM
istraživanje o industrijskoj proizvodnji u 2003. objavljeni u »Narodnim
novinama« br. 14 od 3. veljače 2004.
Statistički
standardi za PRODCOM istraživanje o industrijskoj proizvodnji za 2004.
(IND-21/PRODCOM), zajedno s obrascima za PRODCOM istraživanje, Listom naziva i
brojčanog označavanja županija (lokaliteta) za PRODCOM istraživanje i
Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP 2004., koji se nalaze u dodatku 1.,
dodatku 2. i dodatku 3. ovih Statističkih standarda primjenjuju se osmog dana
od dana objavljivanja u »Narodnim novinama«.
Klasa:
954-02/05-01/10
Urbroj: 555-03-02-05-01
Zagreb, 21. siječnja 2005.
Ravnatelj
dr. sc. Jakov Gelo, v. r.
Napomena: prilozi i dodaci su ispušteni u
ovom info pregledu
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |