MINISTARSTVO FINANCIJA

470

Na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 96/03) ministar financija donosi

Pravilnik

o proraČunskom raČunovodstvu
i RaČunskom planu

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) definiraju se knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, organizacija knjigovodstva, sadržaj ra­ču­na Računskog plana i druga područja koja se odnose na prora­čun­sko računovodstvo.

Članak 2.

Odredbe ovog Pravilnika odnose se na državni proračun, proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunske korisnike definirane člankom 2. stavkom 1. Zakona o proračunu, (»Narodne novine«, br. 96/03) i utvrđene Registrom korisnika proračuna donesenim u skladu s Pravilnikom o utvrđi­vanju korisnika proračuna i o vođenju registra korisnika pro­računa, (»Narodne novine«, br. 80/04) – u daljnjem tekstu: pro­račun i proračunski korisnici).

Članak 3.

(1) Proračunski korisnik čija je vrijednost imovine i godišnji prihod prema podacima za proteklu kalendarsku godinu manji od 35.000,00 kuna nije obvezan sastavljati i predavati financijske izvještaje te primjenjivati propisani računski plan. Odluku o navedenom donosi osnivač proračunskog korisnika.

(2) Proračunski korisnik iz stavka 1. ovog članka dužan je voditi najmanje Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda.

(3) Knjiga prihoda i rashoda sadrži najmanje sljedeće podatke:

1. redni broj,

2. broj i datum knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak u knjigu prihoda i rashoda,

3. naziv knjigovodstvene isprave koja je osnova za knjiženje,

4. opis poslovne promjene,

5. iznos prihoda ili rashoda.

(4) U knjigu blagajne se kronološkim redom unose podaci o izvršenim gotovinskim uplatama i isplatama. Knjiga blagajne sadrži najmanje sljedeće podatke:

1. redni broj,

2. datum i broj knjigovodstvene isprave,

3. opis,

4. uplaćeni ili isplaćeni iznos.

Članak 4.

Proračunsko računovodstvo temelji se na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, po­uz­da­nosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja.

Članak 5.

(1) Proračun i proračunski korisnici vode knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovod­stva, a prema rasporedu računa iz Računskog plana koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(2) Proračun i proračunski korisnici obvezni su u svom knjigovodstvu osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i primitaka, rashoda i izdataka kao i o sta­nju imovine, obveza i vlastitih izvora.

Članak 6.

Ovlašćuje se ministar financija da donosi naputke i daje objašnjenja o primjeni ovog Pravilnika.

II. POSLOVNE KNJIGE I KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

Članak 7.

(1) Poslovne knjige proračuna i proračunskih korisnika jesu: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.

(2) Dnevnik je knjiga u koju se unose poslovne promjene slijedom vremenskog nastanka.

(3) Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih promjena i transakcija nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima.

Članak 8.

(1) Pomoćne knjige jesu analitičke knjigovodstvene evidencije stavki koje su u glavnoj knjizi iskazane sintetički i druge pomoćne evidencije za potrebe nadzora i praćenja poslovanja.

(2) Proračun i proračunski korisnici obvezno vode analitička knjigovodstva:

1. dugotrajne nefinancijske imovine – po vrsti, količini i vrije­dnosti (nabavna i otpisana) te s drugim potrebnim podacima,

2. kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) – po vrsti, količini i vrijednosti,

3. financijske imovine i obveza, i to:

– potraživanja i obveza (po subjektima, računima, poje­di­načnim iznosima, rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr.),

– primljenih i izdanih vrijednosnih papira i drugih financij­skih instrumenata (po vrstama, subjektima, pojedinačnim vri­jed­nostima, dospjelosti, stanjima),

– potraživanja i obveza po osnovi primljenih i danih zajmova i kredita (po vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, obračunatim kamatama).

(3) Pored analitičkih knjigovodstava iz stavka 2. ovog član­ka, proračun i proračunski korisnici vode:

– knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge),

– evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija,

– evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila,

– knjigu izlaznih računa,

– knjigu ulaznih računa te

– ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.

(4) Posebne pomoćne knjige i analitičke evidencije iz stavaka 2. i 3. ovog članka ne moraju se voditi ako obveznik iz članka 2. ovog Pravilnika izravnim raščlanjivanjem stavki glavne knjige osigurava potrebne podatke.

Članak 9.

(1) Poslovne knjige vode se za fiskalnu godinu, koja je jednaka kalendarskoj godini.

(2) Poslovne knjige otvaraju se na početku fiskalne godine ili danom osnivanja.

(3) Početna stanja glavne knjige na početku fiskalne godine moraju biti ista kao za­ključna stanja na kraju prethodne fiskalne godine.

Članak 10.

(1) Na kraju fiskalne godine poslovne knjige se zaključuju, u roku  90 dana uvezuju i čuvaju najmanje 6 godina.

(2) Ako se knjigovodstveni podaci obrađuju elektroničkim računalom, glavnu knjigu treba po zaključenju tiskati i uvezati, a dnevnik čuvati na nekom od nositelja podataka.

(3) Rok čuvanja i uvezivanja poslovnih knjiga počinje zadnjim datumom fiskalne godine na koju se odnose.

Članak 11.

(1) Knjiženje i evidentiranje u poslovnim knjigama temelji se na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama.

(2) Knjigovodstvena isprava jest pisani ili memorirani elek­tronički dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni.

(3) Isprava za knjiženje je uredna kada se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena. Vjerodostojna je isprava koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj.

(4) Zakonski predstavnik ili osoba koju on ovlasti potpisom na ispravi ili memoriranom šifrom ovlaštenja za transakciju jamči da je isprava istinita i da realno prikazuje poslovnu promjenu odnosno transakciju.

 Članak 12.

Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave sastavljaju se na hrvatskom jeziku i u hrvatskoj valuti.

Članak 13.

(1) Knjigovodstvene isprave se čuvaju u obliku izvornika na papiru, mikrofilmu, mikrofišu, na elektromagnetnim i drugim nositeljima podataka.

(2) Knjigovodstvene isprave se čuvaju u sljedećim rokovima, ako drugim propisima nije određen drugi rok:

– trajno se čuvaju isplatne liste ili analitička evidencija plaća i nadnica;

– šest godina se čuvaju isprave na temelju kojih su uneseni podaci u knjigovodstvene evidencije;

– tri godine se čuvaju isprave platnog prometa;

– dvije godine se čuvaju prodajni i kontrolni blokovi, te pomoćni obračuni i slične isprave.

Članak 14.

(1) Proračun i proračunski korisnici mogu vođenje knjigo­vod­stva povjeriti ovla­š­tenoj stručnoj organizaciji ili osobi.

(2) U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka odgovornost za vođenje računovodstva ne može se prenijeti na izvršitelja.

III. POPIS IMOVINE I OBVEZA

Članak 15.

(1) Proračun i proračunski korisnici, na početku poslovanja, moraju popisati imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti.

(2) Popis imovine i obveza mora se sastaviti i na kraju svake poslovne godine sa stanjem na datum bilance. Iznimno proračun i proračunski korisnici koji obavljaju knjižničarsku ili bibli­o­tečnu djelatnost popis knjiga i bibliotečne građe mogu obaviti u roku koji nije duži od tri godine.

(3) Podaci o popisu unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u popisne liste. Popisne liste su knjigovodstvene isprave čiju vjerodostojnost potpisima potvrđuju članovi popisnog povjerenstva.

Članak 16.

(1) Povjerenstvo za popis osniva zakonski predstavnik.

(2) Zakonski predstavnik određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama.

(3) Nakon popisa, povjerenstvo je obvezno sastaviti izvještaj na temelju popisnih lista i svojih zapažanja i predati ga zakonskom zastupniku.

Članak 17.

Zakonski predstavnik na temelju izvještaja i priloženih popisnih lista odlučuje o:

1. načinu likvidacije utvrđenih manjkova,

2. načinu knjiženja utvrđenih viškova,

3. otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza,

4. rashodovanju sredstava, opreme i sitnog inventara,

5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja i slično.

IV. NAČELA ISKAZIVANJA IMOVINE, OBVEZA, VLASTITIH IZVORA, PRIHODA I RASHODA

Iskazivanje imovine i obveza

Članak 18.

(1) Imovina, obveze i vlastiti izvori određuju financijski položaj proračuna odnosno proračunskih korisnika.

(2) Imovina jesu resursi koje kontrolira proračun odnosno proračunski korisnici kao rezultat prošlih događaja i od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti.

(3) Obveze su neizmirene obveze proračuna odnosno prora­čun­skih korisnika proizašle iz prošlih događaja, za čiju se namiru očekuje odljev resursa.

(4) Imovina se klasificira po svojoj vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju djelatnosti.

(5) Obveze se klasificiraju prema namjeni i ročnosti.

(6) Vlastiti izvori su ostatak imovine nakon odbitka svih obveza.

(7) Imovina i obveze iskazuju se po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška.

Članak 19.

(1) Imovina se početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti) odnosno, po pro­cijenjenoj vrijednosti.

(2) Dugotrajna imovina je financijska i nefinancijska imovina čiji je vijek uporabe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik.

Dugotrajna proizvedena materijalna imovina čiji je poje­dinačni trošak nabave (nabavna vrijednost) niži od 1.000,00 kuna klasificira se kao sitni inventar uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe.

(3) Kratkotrajna nefinancijska imovina je imovina namije­njena obavljanju djelatnosti ili daljnjoj prodaji u roku kraćem od godinu dana.

(4) Trošak nabave (nabavnu vrijednost) nefinancijske imovine čini kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze na pro­met, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak uporabe.

Članak 20.

(1) Vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se po prosječnim godišnjim stopama linearnom metodom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka vrijednosti prirodnih bogatstava (podskupina 011), knjiga, umjetničkih djela i ostalih izložbenih vrijednosti (podskupina 024) te plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti (skupina 03) u pravilu se ne is­prav­­ljaju.

(3) Sastavni dio ovog Pravilnika jest popis stopa ispravka vrijednosti dugotrajne imovine.

(4) Osnovica za otpis dugotrajne imovine jest njen početni ili revalorizirani trošak nabave (nabavna vrijednost) odnosno procijenjena vrijednost.

(5) Za ispravak vrijednosti imovine umanjuju se vlastiti izvori.

Iskazivanje prihoda i rashoda

Članak 21.

(1) Prihodi i rashodi iskazuju se uz primjenu modificiranoga računovodstvenog načela nastanka događaja.

(2) Modificirano računovodstveno načelo nastanka događaja znači da se:

– ne iskazuje rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine,

– ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti nefinancijske imovine,

– prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti,

– rashodi priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju,

– rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i u visini njene nabavne vrijednosti. Iznimno, u djelatnosti zdravstva te u obavljanju vlastite trgovačke i proizvođačke djelatnosti rashodi za kratkotrajnu nefinancijsku imovinu iskazuju se u trenutku stvarnog utroška odnosno prodaje,

– za donacije nefinancijske imovine iskazuju se prihodi i rashodi prema procijenjenoj vrijednosti.

(3) Prihod je povećanje ekonomskih koristi tijekom izvješ­tajnog razdoblja u obliku priljeva novca i novčanih ekvivalenata.

Prihodi se temeljno klasificiraju na prihode poslovanja i prihode od prodaje nefinancijske imovine.

Prihodi poslovanja klasificiraju se na prihode od poreza, prihode od doprinosa, pomoći, prihode od imovine, prihode od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima i ostale prihode.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine klasificiraju se prema vrstama prodane nefinancijske imovine.

(4) Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja imovine ili povećanja obveza.

Rashodi se temeljno klasificiraju na rashode poslovanja i rashode za nabavu nefinancijske imovine.

Rashodi poslovanja klasificiraju se na rashode za zaposlene, materijalne rashode, financijske rashode, subvencije, pomoći, naknade, donacije i ostale rashode.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine klasificiraju se po vrstama nabavljene nefinancijske imovine.

(5) Primici su priljevi novca i novčanih ekvivalenata po svim osnovama.

(6) Izdaci su odljevi novca i novčanih ekvivalenata po svim osnovama.

V. SADRŽAJ I PRIMJENA RAČUNSKOG PLANA

Članak 22.

(1) Računskim planom proračuna utvrđene su brojčane oznake i nazivi pojedinih računa po kojima su proračun i proračunski korisnici obvezni knjigovodstveno iskazivati imovinu, obveze i izvore vlasništva te prihode/primitke i rashode/izdatke.

(2) Računi su razvrstani na: razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune.

(3) Osnovni računi iz Računskog plana mogu se raščlanji­vati, prema potrebama, na analitičke i podanalitičke račune. Raščlanjivanje osnovnih računa u Računskom planu obavlja se po dekadnom sustavu.

Članak 23.

(1) Računski plan sadrži 10 razreda, i to:

0 – nefinancijska imovina,

1 – financijska imovina,

2 – obveze,

3 – rashodi poslovanja,

4 – rashodi za nabavu nefinancijske imovine,

5 – izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova,

6 – prihodi poslovanja,

7 – prihodi od prodaje nefinancijske imovine,

8 – primici od financijske imovine i zaduživanja,

9 – vlastiti izvori.

(2) Razredi 0, 1, 2 i 9 jesu razredi u kojima se prate promjene i stanja imovine, obveza i vlastitih izvora. Pregled stanja imovine i obveza temelj je za izračunavanje pokazatelja održivosti aktivnosti proračuna i proračunskih korisnika, a to su:

– financijska neto vrijednost (razlika između financijske imovine i obveza) i

– neto vrijednost (razlika između ukupne imovine i obveza).

(3) Razredi 3, 4, 5, 6, 7, 8 jesu razredi u kojima se prema propisanoj ekonomskoj klasifikaciji prate tekuće, kapitalne i financijske aktivnosti.

Va. IMOVINA

Nefinancijska imovina

Članak 24.

Nefinancijska imovina obuhvaća:

– 01 Neproizvedenu dugotrajnu imovinu,

– 02 Proizvedenu dugotrajnu imovinu,

– 03 Plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti,

– 04 Sitni inventar,

– 05 Nefinancijsku imovinu u pripremi i

– 06 Proizvedenu kratkotrajnu imovinu.

Članak 25.

(1) Skupina računa 01 – Neproizvedena dugotrajna imovina sastoji se od materijalne i nematerijalne imovine.

(2) Materijalna imovina iz prethodnog stavka obuhvaća prirodna bogatstva nad kojima proračun i proračunski korisnici imaju pravo vlasništva.

(3) Građevinski objekti koji se grade u svrhu poboljšanja kvalitete, povećanja produktivnosti zemljišta ili sprječavanja erozije i drugih oblika uništavanja evidentiraju se kao povećanje vrijednosti zemljišta.

(4) Vrijednost rudnih bogatstava evidentira se odvojeno od vrijednosti građevinskih objekata i opreme za eksploataciju rudnih bogatstava (iskopi, rudnici i slično).

(5) Elektromagnetske frekvencije sastoje se od radio i televizijskih frekvencija koje služe za prenošenje zvukova, podataka i slike. Njihova vrijednost utvrđuje se kao neto sadašnja vri­jed­nost očekivanih budućih koristi.

(6) Nematerijalna imovina obuhvaća: patente, koncesije, licence te uz ostala slična prava i goodwill.

(7) Goodwill je više plaćeni iznos od iznosa utvrđenog kao razlika između imovine i obveza  kupljenoga trgovačkog društva.

Članak 26.

(1) Skupina računa 02 – Proizvedena dugotrajna imovina sastoji se od: građevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava, knjiga, umjetničkih djela i ostalih izložbenih vrijednosti, višegodišnjih nasada i osnovnog stada, i nematerijalne proizvedene imovine.

(2) Zgrade i ostali građevinski objekti iskazuju se odvojeno od zemljišta na kojem su smješteni. Ako nije moguće odvojiti vrijednost objekta od vrijednosti zemljišta tada se čitav iznos evidentira na imovini koja ima veću vrijednost (najčešće su to građevinski objekti).

(3) Spomenici u obliku zgrada i građevinskih objekata evidentiraju se na računima zgrada odnosno građevinskih objekata.

(4) Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti jesu predmeti koje muzeji, galerije, knjižnice i slične ustanove unutar opće države posjeduju i izlažu s ciljem pružanja usluga stanovništvu. Kada se navedeni predmeti čuvaju pohranjeni i ne koriste u procesu pružanja usluga, evidentiraju se kao pohranjene knjige, umjetnička djela i slične vrijednosti u skupini računa 03.

(5) Nematerijalna proizvedena imovina sastoji se od: ulaganja u istraživanja rudnih bogatstava, ulaganja u računalne programe, umjetničkih, literarnih i znanstvenih djela i slično.

1. Vrijednost ulaganja u istraživanja rudnih bogatstava sasto­ji se od troškova ispitivanja tla, troškova bušenja, kopanja i sličnih aktivnosti koje se poduzimaju. U vrijednost ulaganja ulaze i vrijednosti plaćenih licenci, nabave, troškovi transporta i svi ostali troškovi nastali u toku provođenja istraživanja.

2. Ulaganja u računalne programe obuhvaćaju troškove kupnje ili nastale vlastite troškove izrade i razvoja programa.

Članak 27.

Skupina računa 03 – Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti sastoji se od vrijednosti koje se čuvaju pohranjene i ne koriste u obavljanju djelatnosti. Ove vrijednosti su: plemeniti metali, drago kamenje, knjige, umjetnička djela i slično.

Članak 28.

Skupina računa 04 – Sitni inventar sastoji se od zaliha sitnog inventara i sitnog inventara u uporabi.

Članak 29.

Skupina računa 05 – Nefinancijska imovina u pripremi sadrži ulaganja u tijeku izrade ili nabave proizvedene dugotrajne imovine.

Članak 30.

(1) Skupina računa 06 – Proizvedena kratkotrajna imovina, sadrži: zalihe za obavljanje djelatnosti, proizvodnju i proizvode i robu za daljnju prodaju.

(2) Zalihe su dobra i usluge koja se čuvaju za uporabu u izvanrednim situacijama, u procesu obavljanja posla (proizvodnje i/ili pružanja usluga) i za preraspodjelu proračunskim korisnicima.

(3) Proizvodnja u tijeku sastoji se od dobara čiji proces proizvodnje nije dovršen.

(4) Gotovi proizvodi jesu proizvodi za koje je završen proces proizvodnje te se mogu dalje prodavati, preraspodjeljivati ili koristiti.

(5) Roba za daljnju prodaju jesu dobra koja su kupljena u svrhu daljnje prodaje.

Financijska imovina

Članak 31.

Financijska imovina sastoji se od:

– novca,

– depozita i jamčevnih pologa,

– danih zajmova,

– vrijednosnih papira,

– dionica i udjela u glavnici, i

– potraživanja.

Članak 32.

(1) Skupina računa 11 – Novac u banci i blagajni, obuhvaća: novac u banci, izdvojena novčana sredstva te novac i vrijednosnice u blagajni.

(2) Izdvojena novčana sredstva jesu sredstva izdvojena na poseban račun radi osiguranja plaćanja na temelju izdanih čekova, trezorskih zapisa, mjenica, akreditiva, obveznica i slično.

Članak 33.

Skupina računa 12 – Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i slično sadrži: depozite u bankama i ostalim financijskim institucijama, jamčevne pologe, potraživanja od zaposlenih, potraživanja za više plaćene poreze i doprinose i ostala potraživanja.

1. Depoziti su oblik potraživanja na temelju pologa novca kod depozitara – banke i ostalih financijskih institucija.

2. Jamčevni polozi su jamčevine odnosno kaucije dane kao osiguranje izvršenja ugovorne obveze.

Članak 34.

Skupina računa 13 – Dani zajmovi obuhvaća dane zajmove klasificirane prema primateljima, i to:

– druge razine vlasti, inozemne vlade i međunarodne organizacije;

– neprofitne organizacije, građani i kućanstva;

– banke i ostale financijske institucije u javnom sektoru;

– trgovačka društva u javnom sektoru;

– banke i ostale financijske institucija izvan javnog sektora;

– trgovačka društva, obrtnici, mali i srednji poduzetnici izvan javnog sektora.

1. Na razini odjeljka dani zajmovi se klasificiraju na tuzemne i inozemne tako da:

– brojčana oznaka 1 znači tuzemni zajmovi, a

– brojčana oznaka 2 znači inozemni zajmovi.

2. Na razini osnovnog računa zajmovi se dijele po ročnosti i to tako da:

– brojčana oznaka 1 znači kratkoročni zajmovi, a

– brojčana oznaka 2 znači dugoročni zajmovi.

Članak 35.

Skupina računa 14 – Vrijednosni papiri, sadrži vrijednosne papire klasificirane prema vrstama financijskih instrumenata.

 1. Na razini odjeljka vrijednosni papiri se klasificiraju na tuzemne i inozemne tako da:

– brojčana oznaka 1 znači tuzemni  vrijednosni papiri, a

– brojčana oznaka 2 znači inozemni vrijednosni papiri.

 2. Na razini osnovnog računa vrijednosni papiri se dijele po ročnosti i to tako da:

– brojčana oznaka 1 znači kratkoročni vrijednosni papiri, a

– brojčana oznaka 2 znači dugoročni vrijednosni papiri.

Članak 36.

Skupina računa 15 – Dionice i udjeli u glavnici, sastoji se od dionica i udjela u glavnici banaka i ostalih financijskih institucija i trgovačkih društava u javnom sektoru te izvan javnog sektora.

1. Na razini odjeljka dionice i udjeli u glavnici se klasificiraju na tuzemne i inozemne na način opisan u člancima 34. i 35. pod 1.

2. Dionice i udjeli u glavnici su po ročnosti dugoročni vrijednosni papiri te na razini osnovnog računa svi računi ove skupine imaju brojčanu oznaku 2.

Članak 37.

Skupina računa 16 – Potraživanja za prihode poslovanja sadrži potraživanja:  za poreze, za doprinose, za prihode od imovine, za administrativne pristojbe i prihode po posebnim propisima te ostala potraživanja. 

Članak 38.

Skupina računa 17 – Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine sadrži potraživanja od prodaje: neproizvedene imovine, proizvedene imovine, plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti te proizvedene kratkotrajne imovine.

Članak 39.

Proračun i proračunski korisnici potraživanja mogu različito od odredbi članaka 37. i 38. evidentirati na računu 1200 – Potraživanja za prihode poslovanja i od prodaje nefinancijske imovine.

Članak 40.

Skupina računa 19 – Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja), sadrži:

– unaprijed plaćene rashode koji se ne odnose na izvještajno razdoblje i

– prihode koji pripadaju određenom obračunskom razdoblju, ali u tom razdoblju nije dospjela njihova naplata ili nisu mogli biti izdani računi.

Vb. OBVEZE

Članak 41.

Obveze se sastoje od:

– obveza za rashode poslovanja,

– obveza za nabavu nefinancijske imovine,

– obveza za vrijednosne papire, i

– obveza za zajmove.

Članak 42.

Skupina računa 23 – Obveze za rashode poslovanja sadrži obveze koje se u trenutku nastanka priznaju kao rashod na računima razreda 3 – Rashodi poslovanja, a to su obveze za: zaposlene, materijalne rashode, financijske rashode, subvencije, naknade građanima i kućanstvima, kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći te ostale tekuće obveze.

Članak 43.

Skupina računa 24 – Obveze za nabavu nefinancijske imovine sadrži obveze koje se u trenutku nastanka priznaju kao rashod na računima razreda 4 – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine, a to su obveze za nabavu: neproizvedene imovine, proizvedene dugotrajne imovine, plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti, zaliha te obveze za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini.

Članak 44.

Proračuni i proračunski korisnici obveze mogu, različito od odredbi članaka 41., 42. i 43., evidentirati na računu 22000 Obveze za nabavu dobara i usluga koje se iskazuju na računima razreda 3 i 4. U trenutku nastanka obveze se priznaju kao rashod na računima razreda 3 – Rashodi poslovanja ili razreda 4 – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

Članak 45.

(1) Skupina računa 25 – Obveze za vrijednosne papire, obuhvaća obveze za vrijednosne papire klasificirane prema vrstama financijskih instrumenata. Na razini odjeljaka i osnovnih raču­na klasificiraju se na način propisan člankom 34. pod 1. i 2. ovog Pravilnika.

(2) Obveze za kamate po izdanim vrijednosnim papirima iskazuju se na računima obveza za  rashode poslovanja u skupini 23.

Članak 46.

(1) Skupina računa 26 – Obveze za zajmove, obuhvaća obveze koje proračun i proračunski korisnici imaju za primljene zajmove.

(2) Obveze za kamate po primljenim zajmovima evidentiraju se na računima obveza za rashode poslovanja u skupini 23.

Članak 47.

Skupina računa 29 – Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja sadrži rashode koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje te prihode koji su naplaćeni ili obračunani u tekućem razdoblju, a odnose se na iduće obračunsko razdoblje.

Vc. RASHODI POSLOVANJA

Članak 48.

Rashodi poslovanja obuhvaćaju rezultate transakcija koje utječu na smanjenje neto vrijednosti i klasificiraju se na sljedeće skupine računa:

– 31 – Rashodi za zaposlene,

– 32 – Materijalni rashodi,

– 34 – Financijski rashodi,

– 35 – Subvencije,

– 36 – Pomoći u inozemstvo i unutar opće države,

– 37 – Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, i

– 38 – Ostali rashodi.

Članak 49.

(1) Skupina računa 31 – Rashodi za zaposlene sadrži:

– plaće (u bruto iznosu),

– ostale rashode za zaposlene: bonus za uspješan rad, nagrade (jubilarne nagrade, prigodne godišnje nagrade, posebne nagrade i slično), darove (zaposlenima, djeci zaposlenika i slično), otpremnine, naknade za bolest (za bolovanje duže od 90 dana), invalidnost i smrtni slučaj, i

– doprinose na plaće.

(2) Plaće su naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenima za obavljeni rad. 

(3) Plaće za redovan rad obuhvaćaju plaće te naknade plaća: za bolovanja, godišnji odmor i plaćene izostanke i ostale naknade plaća (njega djeteta, vojna vježba i slično).

(4) Plaće u naravi jesu dobra i usluge određene novčane vrijednosti koje proračun i proračunski korisnici daju zaposlenima za obavljeni rad, a oni ih koriste u slobodno vrijeme i za zadovoljavanje vlastitih potreba.

Članak 50.

(1) Skupina računa 32 – Materijalni rashodi obuhvaća troškove korištenja usluga i dobara potrebnih za redovno funkcioniranje i obavljanje djelatnosti.

(2) U materijalne rashode uključuju se utrošeni lijekovi i ostali potrošni materijal u djelatnosti zdravstva, troškovi nabave robe za daljnju prodaju te troškovi materijala i sirovina utrošenih u proizvodnji.

(3) Naknade troškova zaposlenima uključuju rashode za službena putovanja, rashode za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život te rashode za stručno usavršavanje zaposlenih.

(4) Evidentiranje rashoda za materijal i dijelove za tekuće i investicijsko održavanje obavlja se samo ako se materijal i dijelovi nabavljaju posebno. Ako su materijal i dijelovi nabavljeni u sklopu usluge evidentiraju se kao rashodi za usluge tekućeg i investicijskog održavanja.

(5) Tekuće i investicijsko održavanje podrazumijeva kontinuirane aktivnosti kojima se imovina održava ili vraća u funkcionalno stanje, kao što su: servisiranje uređaja i opreme, uređenje unutarnjih i vanjskih zidova, popravci i zamjena dotrajalih dijelova, periodični remonti postrojenja i opreme i slično.

(6) Nabava opreme koja se koristi u vojne svrhe evidentira se na računima skupine iz ovog članka.

Članak 51.

(1) Rashodi koji nastaju kontinuirano i obračunavaju se za kalendarska razdoblja tijekom proračunske godine (u pravilu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energentima, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i slično, uključuju se u rashode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju.

(2) Rashodi iz prethodnog stavka koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska razgraničenja – rashodi budućih razdoblja.

Članak 52.

(1) Skupina računa 34 – Financijski rashodi, obuhvaća rashode za kamate – za izdane vrijednosne papire i za primljene zajmove, rashode za bankarske usluge i usluge platnog prometa, negativne tečajne razlike i efekte primjene valutne klauzule, zatezne kamate te ostale nespomenute financijske rashode.

(2) Tečajna razlika nastaje kada dođe do promjene u valutnom tečaju između datuma transakcije i datuma podmirenja stav­ki proizašlih iz transakcije. Tečajna razlika je i razlika nastala zbog primjene valutne klauzule. Pozitivna tečajna razlika evidentira se kao prihod, a negativna kao rashod.

(3) Zatezne kamate se iskazuju odvojeno od vrijednosti transakcija temeljem kojih su nastale.

Članak 53.

(1) Skupina računa 35 – Subvencije, sadrži subvencije koje se klasificiraju prema primateljima na:

– subvencije trgovačkim društvima (financijskim ili nefinancijskim) u javnom sektoru i

– subvencije trgovačkim društvima (financijskim ili nefinancijskim) izvan javnog sektora.

(2) Subvencije su tekući prijenosi sredstava koji se daju proizvođačima za poticanje proizvodnje određenih proizvoda i pružanja usluga, a mogu se utvrđivati na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvedenih, prodanih ili uvezenih dobara i usluga.

(3) Prema namjenama subvencije se mogu podijeliti na: subvencije kamata, subvencije za socijalne doprinose, za program usavršavanja zaposlenih, za restrukturiranje trgovačkog društva, za zatvaranje proizvodnje i slično.

Članak 54.

(1) Skupina računa 36 – Pomoći u inozemstvo i unutar opće države, sadrži tekuće i/ili kapitalne prijenose sredstava inozemnim vladama, međunarodnim organizacijama i unutar opće države.

(2) Pomoći u inozemstvo i unutar opće države dane u obliku prijenosa nefinancijske imovine priznaju se u visini knjigovodstvene vrijednosti imovine.

(3) Pomoći unutar opće države obuhvaćaju:

– pomoći proračunima i to: središnjem i jedinica lokalne i regionalne samouprave, i

– pomoći izvanproračunskim fondovima.

1. Prijenosi sredstava proračunskim korisnicima ne klasificiraju se u skupini računa 36 već se u proračunu izravno evidentiraju odgovarajući rashodi za čije se pokriće sredstva prenose.

2. Sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasificiraju se u skupini 36 kao pomoći središnjem proračunu odnosno proračunu jedinice lokalne i regionalne samouprave čiji su proračunski korisnici kojima su sredstva namijenjena.

(4) U konsolidiranom financijskom izvješću opće države pomoći unutar opće države se eliminiraju, a ostaju iskazane samo pomoći dane stranim vladama i međunarodnim organizacijama.

Članak 55.

(1) Skupina računa 37 – Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade obuhvaća:

– naknade utvrđene propisima o mirovinskom, zdravstvenom i socijalnom osiguranju te

– ostale vrste naknada i pomoći koje građani i kućanstva dobiju iz proračuna neovisno o sustavima osiguranja.

(2) Naknade iz prethodnog stavka se dijele na naknade u novcu i naknade u naravi. Naknade u novcu jesu novčana davanja koja građani i kućanstva dobivaju općenito za svoje potrebe, a naknade u naravi obuhvaćaju davanja kojima se posredno ili neposredno građanima i kućanstvima osiguravaju određena dobra ili usluge.

Posredno znači da proračun i proračunski korisnici plate dobavljaču, a građani mogu besplatno podići proizvod ili koristiti uslugu.

Neposredno znači da građani odnosno kućanstva imaju odobren iznos novca koji dobiju za kupnju određenih proizvoda ili usluga.

(3) Stipendije i školarine koje proračun i proračunski korisnici daju vlastitim zaposlenicima evidentiraju se u ovoj skupini.

Članak 56.

(1) Skupina računa 38 – Ostali rashodi, sadrži tekuće i kapitalne donacije, kazne, penale i naknade štete, izvanredne rashode i kapitalne pomoći.

(2) Donacije su tekući i/ili kapitalni prijenosi sredstava neprofitnim organizacijama koji uključuju i prijenose u naravi kao što su: hrana, odjeća, pokrivači, lijekovi koje država može davati različitim karitativnim i sličnim dobrotvornim organizacijama za daljnju distribuciju građanima i kućanstvima.

(3) Nepredviđene rashode do visine proračunske pričuve planiraju i evidentiraju samo proračuni. Ostali izvanredni rashodi jesu oni koji se kao nepredviđeni javljaju kod korisnika proračuna. Pravila planiranja ostalih izvanrednih rashoda kod korisnika proračuna određuje proračun iz kojeg se korisnik financira.

(4) U kapitalne pomoći klasificiraju se prijenosi nefinancijske imovine ili sredstava za financiranje troškova nefinancijske imovine trgovačkim društvima, za pokriće ukupnog gubitka koji se stvarao tijekom dvije ili više godina i za otpisivanje duga na temelju dogovora (ugovora) s dužnikom.

Članak 57.

(1) Kapitalne pomoći inozemnim vladama i međunarodnim organizacijama u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini, donacije du­go­trajne nefinancijske imovine i kapitalne pomoći bankama i ostalim financijskim institucijama i trgovačkim društvima u dugotrajnoj nefinancijskoj imovini evidentiraju se zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda poslovanja i odobravanjem prihoda od prodaje dugotrajne imovine na odgovarajućem računu razreda 7. Istovremeno odobrava se odgovarajući račun nefinancijske imovine u razredu 0, a zadužuje odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.

(2) Dobivena dugotrajna nefinancijska imovina evidentira se odobravanjem odgovarajućeg računa prihoda poslovanja i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine. Istovremeno se za primljenu imovinu zadužuje odgovarajući račun nefinancijske imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.

(3) Prijenosi dugotrajne nefinancijske imovine između prora­čuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (kapitalne pomoći unutar opće države) i nadležnog proračuna i prora­čunskih korisnika evidentiraju se preko promjena u obujmu imovine.

Članak 58.

(1) Skupina računa 39 – Raspored rashoda i prijelazni račun sadrži račune za raspored rezultata i prijelazne račune. Računi za raspored rezultata služe za zaključivanje razreda 3 na kraju izvještajnog razdoblja.

(2) Prijelazni račun služi u računovodstvu proračuna kao pomoćni račun u tijeku godine za evidentiranje prijenosa sredstava korisnicima. Zbog nužne usklađenosti iz proračuna namjenski prenijetih sredstava sa stvarnim rashodima proračunskih korisnika, knjiženje prijenosa sredstava u računovodstvu proračuna može se obavljati tako da se u trenutku prijenosa odobrava račun novčanih sredstava i zadužuje prijelazni račun u skupini 39. Po primitku povratne informacije o stvarno plaćenim rashodima u proračunu se odobrava prijelazni račun skupine 39 i zadužuju odgovarajući računi rashoda razreda 3.

(3) Proračun može, različito od stavka 2. ovog članka, odmah u trenutku prijenosa sredstava evidentirati rashode prora­čunskih korisnika prema planu po kojem se sredstva dostavljaju. U tom slučaju obvezno je u roku 20 dana po proteku mjeseca na koji se evidencije odnose izvršiti usklađivanje i potrebna preknjižavanja, ako se prenesena sredstva i stvarni rashodi proračunskih korisnika razlikuju.

(4) Na kraju izvještajnog razdoblja u skupini 39 ne može ostati saldo neraspoređenih sredstava.

(5) Ako se pojavi odstupanje između namjenski primljenih i stvarno utrošenih sredstava, proračunski korisnik je dužan, suglasno nalogu (uputi) proračuna iz kojega se financira, neutrošena sredstva vratiti u proračun ili zadržati uz iskazivanje obveze za više primljena sredstva.

(6) Proračunski korisnici dužni su u roku od 15 dana po isteku mjeseca za koji su sredstva primili izvijestiti proračun o stvarno nastalim rashodima.

Vd. RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

Članak 59.

(1) Rashodi za nabavu nefinancijske imovine jesu ulaganja nastala u postupku stjecanja nefinancijske imovine i klasificiraju se prema njezinim pojavnim oblicima.

(2) Rashodi za nabavu nefinancijske imovine priznaju se u trenutku nabave i evidentiraju na sljedeći način: Nabava nefinancijske imovine evidentira se odobrenjem odgovarajućeg računa obveza za nabavu nefinancijske imovine u skupini 24 i zaduženjem odgovarajućeg računa rashoda za nabavu nefinancijske imovine u razredu 4. Istovremeno s evidencijom obveze i rashoda evidentira se nabavljena imovina zaduženjem odgovarajućeg računa nefinancijske imovine u razredu 0 i odobrenjem odgova­rajućeg  računa vlastitih izvora u skupini 91. Plaćanje se evidentira odobrenjem računa novčanih sredstava u skupini 11 i  zaduženjem odgovarajućeg računa obveza za nabavu nefinancijske imovine u skupini 24.

(3) Kod nabave nefinancijske imovine na robni kredit i financijski najam osim knjiženja iz prethodnog stavka provode se i sljedeća knjiženja: zadužuje se račun novčanih sredstava i odobrava odgovarajući račun primljenih zajmova u razredu 8 istovremeno se račun novčanih sredstava odobrava na teret računa obveza za nabavu nefinancijske imovine u skupini 24 te se zadužuje odgovarajući račun ispravka vlastitih izvora u skupini 91 i odobrava odgovarajući račun obveza za primljene zajmove u skupini 26.

Članak 60.

Rashodi za dodatna ulaganja jesu ulaganja kojima se produžuje vijek uporabe, povećava kapacitet, mijenja namjena ili znatno poboljšavaju funkcionalna svojstva nefinancijske imovine kao npr. ulaganja u obnovu, rekonstrukciju ili povećanje nefinancijske imovine koja ne moraju biti uvjetovana stanjem imovine.

Za vrijednost dodatnih ulaganja povećava se vrijednost imovine na kojoj je ulaganje izvršeno.

Ve. IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA

Članak 61.

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova obuhvaćaju izdatke za: dane zajmove, vrijednosne papire, dionice i udjele u glavnici, otplatu glavnice primljenih zajmova te otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire.

Članak 62.

(1) Proračuni i proračunski korisnici koji prema drugim propisima mogu davati zajmove evidentiraju ih zaduživanjem odgo­varajućeg računa izdataka za dane zajmove u skupini računa 51 i odobravanjem računa novčanih sredstava te se istovremeno zadužuje odgovarajući račun zajmova u skupini 13 i odobrava odgo­varajući račun vlastitih izvora u razredu 9.  Potraživanja za kamate evidentiraju se odvojeno na odgovarajućem računu potraživanja za prihode poslovanja u skupini 16.

(2) Dugoročni depoziti i kratkoročni koji se vraćaju u slje­de­ćoj godini evidentiraju se odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem odgovarajućeg računa izdataka za dane zajmove ban­kama i ostalim financijskim institucijama u skupini računa 51 te se istovremeno zadužuje račun depozita u skupini 12 i odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.

Članak 63.

(1) Kupljeni vrijednosni papiri evidentiraju se odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem odgovarajućeg računa izdataka za vrijednosne papire u skupini 52 te se istovremeno zadužuje odgovarajući račun vrijednosnih papira u skupini 14 i odobrava račun vlastitih izvora u skupini 91.

(2) Kupnja dionica i udjela u glavnici knjigovodstveno se evidentira kao i poslovni događaji opisani u prethodnom stavku ovoga članka samo na odgovarajućim računima izdataka za dionice i udjele u glavnici u skupini 53  i dionica i udjela u glavnici u skupini 15.

Članak 64.

(1) Otplata glavnice primljenih zajmova evidentira se odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem odgovarajućeg računa izdataka za otplatu glavnice primljenih zajmova u skupini 54 te se istovremeno zadužuje odgovarajući račun obveza za zajmove u skupini 26 i odobrava se odgovarajući račun ispravka izvora vlasništva u skupini 91.

Kamate za primljene zajmove evidentiraju se odobrenjem odgovarajućeg računa obveza za rashode poslovanja u skupini 23 i zaduženjem odgovarajućeg računa financijskih rashoda u skupini 34, a plaćanje kamata evidentira se zaduženjem odgovarajućeg računa obveza za rashode poslovanja u skupini 23 i odobrenjem računa novčanih sredstava.

(2) Izdaci za otplatu glavnice za vrijednosne papire koje su proračuni izdali evidentiraju se na isti način na koji je opisana otplata glavnice primljenih zajmova u prethodnom stavku ovoga članka, ali na odgovarajućim računima izdataka za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire u skupini 55 i obveza za vrijednosne papire u skupini 25.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka otplata primljenih kratkoročnih zajmova i amortizacija izdanih kratkoročnih vrijednosnih papira izvršena u istoj proračunskoj godini knjiži se na dugovnoj strani odgovarajućih računa u skupinama 82 i 84 na kojima su knjiženi primici novčanih sredstava po osnovi kratko­ročnog zaduživanja

Vf. PRIHODI POSLOVANJA

Članak 65.

Prihodi obuhvaćaju rezultate transakcija koje utječu na povećanje neto vrijednosti i klasificiraju se na sljedeće skupine računa:

– 61 – Prihodi od poreza,

– 62 – Doprinosi,

– 63 – Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države,

– 64 – Prihodi od imovine,

– 65 – Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima, i

– 66 – Ostali prihodi.

Članak 66.

(1) Skupina računa 61 – Prihodi od poreza sadrži: porez i prirez na dohodak, porez na dobit, poreze na imovinu, poreze na robu i usluge, poreze na međunarodnu trgovinu i transakcije i ostale prihode od poreza.

(2) Povrati poreza na dohodak, poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost prema godišnjoj prijavi umanjuju iskazane prihode na ovoj skupini. Iznimno, ako su povrati poreza na kraju obračunskog razdoblja veći od uplata poreza iskazuju se analitički na računu ostalih nespomenutih rashoda u skupini 32.

Članak 67.

Skupina računa 62 – Doprinosi, obuhvaća tri temeljne vrste doprinosa: za zdravstveno osiguranje, za mirovinsko osiguranje i za zapošljavanje koje se klasificiraju na:

– doprinose od zaposlenika kod poslodavca,

– doprinose koje plaća poslodavac,

– doprinose fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost (osim doprinos za zapošljavanje), i

– ostale doprinose.

Članak 68.

Skupine računa 63 – Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države, 64 – Prihodi od imovine, 65 – Prihodi od prodaje roba i usluga i 66 – Ostali prihodi, obuhvaćaju neporezne prihode  proračuna i proračunskih korisnika.

Članak 69.

Skupina računa 63 –  Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države  obuhvaća tekuće i/ili kapitalne pri­je­nose koje proračuni i proračunski korisnici dobiju od stranih vlada, međunarodnih organizacija ili od drugih subjekata unutar opće države.

Članak 70.

(1) Skupina računa 64 – Prihodi od imovine, obuhvaća pri­hode od financijske i prihode od nefinancijske imovine.

Prihodi od financijske imovine jesu: kamate (za dane zajmove, po vrijednosnim papirima, na oročena sredstva i depozite po vi­­đenju, zatezne kamate), pozitivne tečajne razlike, dividende, do­­­­bit trgovačkih društava, banaka i ostalih financijskih institucija.

Prihodi od nefinancijske imovine jesu: naknade za koncesije, prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine, ostali prihodi od nefinancijske imovine, naknade za ceste.

(2) Prihode od zakupa i iznajmljivanja nefinancijske imovine evidentiraju proračuni. Proračunski korisnici i izvanproračunski fondovi koji iznajmljuju ili daju u zakup imovinu ostvarene prihode iskazuju kao prihode od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti.

Članak 71.

(1) Skupina računa 65 – Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima obuhvaća administrativne (upravne) pristojbe i prihode po posebnim propisima.

Članak 72.

(1) Skupina računa 66 – Ostali prihodi sadrži prihode koje proračun i proračunski korisnici ostvare obavljanjem poslova na tržištu (vlastite prihode), kazne, donacije i prihode iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti korisnika proračuna.

(2) Prijenos dijela vlastitih prihoda u proračun iskazuje se u okviru odgovarajućeg računa u ovoj skupini.

(3) Donacije su novčana sredstva koja bez obveze vraćanja proračun i proračunski korisnici dobiju od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države.

(4) U ovoj skupini proračunski korisnici evidentiraju i svoje prihode za financiranje rashoda redovne djelatnosti, za nabavu ne­finan­cijske imovine i po osnovi izvršenih ugovorenih obveza

Članak 73.

Kada se naplati određeni prihod, koji je prihod drugog proračuna/proračunskog korisnika, knjiži se u korist odgova­ra­jućeg računa prihoda, a nakon uplate na račun  proračuna/ prora­čunskog korisnika kojemu pripada, ta se svota stornira na računu prihoda gdje je knjižena uz odobrenje računa novčanih sredstava.

Članak 74.

(1) Kada se prihodi koje naplate proračunski korisnici upla­ćuju na račun nadležnog proračuna, proračunski korisnici evidentiraju potraživanje iz proračuna za uplaćena sredstva uz odobravanje analitičkog računa novčanih sredstava.

(2) Kada se prihodi proračunskih korisnika uplaćuju izravno na račun nadležnog proračuna, proračunski korisnici evidentiraju prihode na odgovarajućem računu prihoda uz zaduživanje potraživanja iz proračuna za uplaćena sredstva. Nadležni proračun dužan je mjesečno dostaviti proračunskim korisnicima nalog za knjiženje prihoda u roku od 5 dana po isteku mjeseca u kojem su sredstva uplaćena na račun nadležnog proračuna.

Vg. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

Članak 75.

Prodaja nefinancijske imovine evidentira se odobrenjem odgo­varajućeg računa obračunatih prihoda od prodaje nefinancijske imovine u skupini računa 97 i zaduženjem odgovarajućeg računa potraživanja od prodaje nefinancijske imovine u skupini računa 17. Istovremeno se odobrava račun prodane nefinancijske imovine u razredu 0 i zadužuje odgovarajući račun izvora vlasništva u skupini 91. Kada kupac plati kupljenu imovinu zadužuje se račun novčanih sredstava i odobrava račun potraživanja od prodaje nefinancijske imovine u skupini računa 17, istovremeno se zadužuje račun obračunatih prihoda u skupini računa 97 i odobrava odgovarajući račun prihoda od prodaje nefinancijske imovine u razredu 7.

Vi. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA

Članak 76.

Primici od financijske imovine i zaduživanja obuhvaćaju: primljene otplate (povrate) glavnice danih zajmova, primitke od prodaje vrijednosnih papira, primitke od prodaje dionica i udjela u glavnici i primljene zajmove.

Članak 77.

(1) Povrati glavnice koje proračun i proračunski korisnici dobiju na ime danih zajmova evidentiraju se odobrenjem odgovarajućeg računa primljenih otplata (povrata) glavnice danih zajmova u skupini 81 i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istovremeno se odobrava odgovarajući račun danih zajmova u skupini 13 i zadužuje račun izvora vlasništva u skupini 91.

(2) Kamate za dane zajmove evidentiraju se zaduženjem računa potraživanja za kamate za dane zajmove u skupini 16 i odobrenjem računa obračunatih prihoda od kamata za dane zajmove u skupini 96. Kada se kamate naplate, zadužuje se račun novčanih sredstava i odobrava račun potraživanja za kamate, istovremeno se zadužuje račun obračunatih prihoda i odobrava račun prihoda od kamata za dane zajmove u skupini 64.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka povrati glavnice danih kratkoročnih zajmova ostvareni u istoj proračunskoj godini i primici od prodaje vrijednosnih papira kupljenih u istoj proračun­skoj godini knjiže se na potražnoj strani odgovarajućih računa u skupinama 51 i 52 na kojima su knjiženi izdaci u trenutku davanja zajmova odnosno kupnje vrijednosnih papira.

Članak 78.

(1) Prodaja vrijednosnih papira evidentira se odobrenjem računa primitaka od prodaje vrijednosnih papira u skupini 82 i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istovremeno se odobrava odgovarajući račun obveza za vrijednosne papire u skupini 25 i zadužuje odgovarajući račun ispravka vlastitih izvora u skupini 91.

(2) Prodaja dionica i udjela u glavnici evidentira se odobrenjem računa primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici u skupini 83 i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istovremeno se odobrava račun dionica i udjela u glavnici u skupini 15 i zadužuje račun izvora vlasništva u skupini 91.

Članak 79.

Primljeni zajmovi evidentiraju se odobrenjem računa primitaka od zaduživanja u skupini 84 i zaduženjem novčanih sredstava te se odobrava račun obveza za zajmove u skupini 26 i zadužuje račun ispravka izvora vlasništva u skupini 91.

Vj. VLASTITI IZVORI I UTVRĐIVANJE REZULTATA

Članak 80.

Vlastiti izvori sadrže:

– 91 – Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora,

– 92 – Rezultat poslovanja,

– 93 – Obračunate rashode poslovanja,

– 94 – Obračunate rashode za nabavu nefinancijske imovine,

– 95 – Promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,

– 96 – Obračunate prihode poslovanja,

– 97 – Obračunate prihode od prodaje nefinancijske imovine,

– 98 – Rezerviranja.

Članak 81.

(1) Promjene u vrijednosti (revalorizacija) i promjene u obujmu imovine i obveza jesu događaji koji utječu na neto vrijednost (razliku između imovine i obveza), a nisu rezultat aktivnosti odnosno transakcija. Evidentiraju se na odgovarajućim računima imovine i obveza, a u korist ili na teret odgovarajućeg računa u podskupini 915.

(2) Svaka promjena evidentirana na računima podskupine 915 prenosi se u korist ili na teret odgovarajućeg računa u skupini 91.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka kao promjene u obujmu imovine i obveza iskazuje se reklasifikacija i zamjena jedne vrste imovine/obveza drugom.

(4) Promjene u vrijednosti (revalorizacija) najčešće su rezultat inflacije ili promjena u tržišnoj vrijednosti imovine odnosno obveza.

(5) Promjene u obujmu najčešće su rezultat:

– izvanrednih događaja kao što su potresi, poplave, požar, rat… U ovu kategoriju se klasificira i otpis potraživanja, nepred­viđeno zastarijevanje i/ili propadanje imovine (lom, kvar…),

– prirodnog prirasta te

– uobičajenih događaja koji uključuju prepoznavanje do tada neotkrivene i/ili neprepoznate imovine npr. otkriće novog rudnika, izvora nafte ili pak iscrpljenje imovine pod zemljom uslijed vađenja.

Utvrđivanje rezultata i zaključna knjiženja

Članak 82.

(1) Na kraju izvještajnog razdoblja rezultat se utvrđuje tako da se za ukupan iznos rashoda i izdataka odobravaju računi rasporeda rashoda i izdataka u skupinama 39, 49 i 59 i zadužuju odgovarajući računi rezultata poslovanja skupine 92. Za ukupnu svotu prihoda i primitaka zadužuju se računi rasporeda prihoda i primitaka u skupinama 69, 79 i 89 i odobravaju odgovarajući računi rezultata poslovanja u skupini 92.

(2) Ako je potražna strana na računima rezultata poslovanja skupine 92 veća od dugovne za utvrđenu razliku zadužuje se odgovarajući račun rezultata poslovanja i odobrava odgovarajući račun viška prihoda i primitaka u skupini 92. Ako je dugovna strana na računima rezultata poslovanja skupine 92 veća od potražne za utvrđenu razliku odobrava se odgovarajući račun rezultata poslovanja i zadužuje odgovarajući račun manjka prihoda i primitaka u skupini 92.

(3) Na kraju godine svi računi u razredima 3, 4, 5, 6, 7 i 8 se zatvaraju.

Članak 83.

(1) Saldo na kraju godine na podskupini 922 utvrđuje se prebijanjem računa viškova i manjkova po istovrsnim kategorijama (višak prihoda poslovanja i manjak prihoda poslovanja, višak prihoda od nefinancijske imovine i manjak prihoda od nefinancijske imovine, višak primitaka od financijske imovine i manjak primitaka od financijske imovine) na razini osnovnog računa. Za iznose koji su bili evidentirani tijekom godine na računima kapitalnih prijenosa sredstava, a to su: dio 61181 Dio poreza na dohodak dobiven kroz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, 63121 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada, 63221 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija, 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna, 6342 Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar opće države, 6632 Kapitalne donacije, 66421 Prihodi iz proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine, zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske imovine.

(2) Stanja utvrđena na osnovnim računima podskupine 922 i iskazana u financijskim izvještajima za proračunsku godinu raspodjeljuju se u sljedećoj proračunskoj godini u skladu s Odlu­kom o raspodjeli rezultata i uz pridržavanje ograničenja u skladu s propisima iz područja proračuna.

Članak 84.

(1) Skupine računa 93 – Obračunati rashodi poslovanja i 94 – Obračunati rashodi za nabavu nefinancijske imovine sadrže obračunate neplaćene tekuće rashode i obračunate neplaćene rashode za nabavu nefinancijske imovine iskazane na dan 31. 12. 2001. godine.

(2) Nakon podmirenja nastalih obveza plaćene svote iskazanih obračunatih rashoda priznaju se kao rashodi izvještajnog razdoblja.

Članak 85.

Skupina računa 98 – Rezerviranja, sadrži rezerviranja novčanih sredstava za određene namjene kao što su:

– rezerviranja za otplate zajmova/kredita koji dospijevaju u tekućoj godini i

– rezerviranja za ostale namjene sukladno propisima.

Članak 86.

(1) Skupine računa 96 – Obračunati prihodi poslovanja i 97 – Obračunati prihodi od prodaje nefinancijske imovine, sadrže obračunate tekuće prihode i obračunate prihode od prodaje nefinancijske imovine.

(2) Obračunati prihodi iskazuju se po načelu nastanka događaja u izvještajnom razdoblju i izražavaju vrijednost novča­nih primitaka koji će uslijediti pri naplati potraživanja po navedenim osnovama.

(3) Nakon naplate nastalih potraživanja odgovarajuće svote iskazanih obračunatih prihoda priznaju se kao prihodi izvješ­taj­nog razdoblja.

VI. IZVANBILANČNI ZAPISI

Članak 87.

Skupina računa 99 – Izvanbilančni zapisi, sadrži stavke koje su vezane, ali nisu uključene u bilančne kategorije, i to:

– tuđa imovina dobivena na korištenje,

– dana jamstva, dana kreditna pisma i slično.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 88.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (»Narodne novine«, br. 119/01, 74/02 i 3/04).

Članak 89.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 400-06/05-01/31
Urbroj: 513-05-02/05-1
Zagreb, 15. veljače 2005.

Ministar financija
Ivan Šuker, v. r.