ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

509

Na temelju članka 9. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (»Narodne novine«, br. 116/03) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi

PRAVILNIK

 O NAČINU I MJESTU PROVOĐENJA PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje način i mjesto provođenja zaštitne mjere obveznoga psihosocijalnog tretmana (u daljnjem tekstu: zaštitna mjera).

Članak 2.

Svrha provođenja zaštitne mjere je sprječavanje daljnjeg nasilničkog ponašanja postizanjem pozitivnih promjena u pona­šanju počinitelja nasilja u obitelji. Cilj provođenja zaštitne mjere je potaknuti počinitelja nasilja u obitelji da postane svjestan svog nasilnog ponašanja, prepozna svoju odgovornost te usvoji obrasce nenasilnog ponašanja.

II. MJESTO PROVOĐENJA ZAŠTITNE MJERE

Članak 3.

(1) Zaštitna mjera provodi se u zdravstvenim ustanovama i u pravnim ili kod fizičkih osoba s kojima je ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa sklopilo ugovor o međusobnim odnosima za pružanje ovih usluga (u daljnjem tekstu: pravne ili fizičke osobe).

(2) Zaštitna mjera provodi se u zdravstvenim ustanovama za one počinitelje nasilja u obitelji koji imaju pozitivnu psihijatrijsku anamnezu, dok za ostale počinitelje nasilja ovu mjeru mogu provoditi pravne ili fizičke osobe.

Članak 4.

(1) Pravna osoba s kojom ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa sklapa ugovor o međusobnim odnosima za provođenje zaštitne mjere izvan zdravstvene ustanove mora:

– raspolagati odgovarajućim prostorom (prostorija za individualni i grupni rad, čekaonica i zaseban sanitarni čvor) koji mora udovoljavati minimalnim sanitarno-tehničkim i higijenskim uvje­tima uz osiguran pristup osobama s invaliditetom u kolicima,

– imati zaposlenog jednog ili više stručnih radnika visoke stručne spreme (edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, medicinski fakultet, filozofski fakultet – odsjek za psihologiju ili studij socijalnog rada) sa završenom dodatnom izobrazbom za rad s poči­niteljima nasilja u obitelji i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

(2) Fizička osoba koja provodi zaštitnu mjeru mora:

– biti državljanin Republike Hrvatske,

– imati poslovnu sposobnost,

– imati radnu sposobnost,

– imati zdravstvenu sposobnost,

– imati položen stručni ispit,

– raspolagati odgovarajućim prostorom (prostorija za individualni i grupni rad, čekaonica i zaseban sanitarni čvor) koji mora udovoljavati minimalnim sanitarno-tehničkim i higijenskim uvje­tima uz osiguran pristup osobama s invaliditetom u kolicima,

– imati visoku stručnu spremu (edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, medicinski fakultet, filozofski fakultet – odsjek za psihologiju ili studij socijalnog rada) i završenu dodatnu izobrazbu za rad s počiniteljima nasilja u obitelji i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

(3) Zaštitnu mjeru ne može provoditi osoba protiv koje se vodi istražni ili kazneni postupak ili je pravomoćno osuđena za kazneno djelo protiv života i tijela, protiv dostojanstva osobe i morala, protiv braka, obitelji i mladeži te osoba protiv koje se vodi ili je pravomoćno osuđena za prekršaj propisan Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji.

Članak 5.

(1) Pravna ili fizička osoba koja ispunjava uvjete iz članka 4. ovoga Pravilnika obvezna je ishoditi odobrenje za provođenje zaštitne mjere izvan zdravstvene ustanove.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka rješenjem daje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 6.

Odobrenje za provođenje zaštitne mjere pravnoj osobi prestaje:

1. odjavom,

2. odlukom ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa ako ne ispunjava propisane uvjete za provođenje zaštitne mjere.

Članak 7.

(1) Odobrenje za provođenje zaštitne mjere fizičkoj osobi prestaje ako:

1. umre,

2. izgubi potpuno ili djelomično poslovnu sposobnost,

3. zasnuje radni odnos,

4. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena za kazneno djelo ili prekršaj iz  članka 4. ovoga Pravilnika, kao i kazneno djelo učinjeno u toj djelatnosti ili u svezi s tom djelatnosti,

5. izgubi zdravstvenu sposobnost,

6. izgubi trajno radnu sposobnost,

7. ne ispunjava propisane uvjete za provođenje zaštitne mjere,

8. izgubi pravo raspolaganja prostorom.

(2) Prestanak odobrenja za provođenje zaštitne mjere iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka odlukom utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 8.

Odlukom ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa utvr­đuje se prestanak odobrenja za provođenje zaštitne mjere i u slučajevima:

– ako se utvrdi da pravna ili fizička osoba koja provodi zaštitnu mjeru ne postupa sukladno pravilima struke, što utvrđuje stručna osoba odgovarajućeg zanimanja koju za to ovlasti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa,

– ako osoba kojoj je izdano odobrenje za obavljanje poslova ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba suprotno odobrenju,

– ako osoba kojoj je izdano odobrenje prestane s radom bez dopuštenja nadležnog ministarstva.

Članak 9.

(1) U cilju donošenja mreže pravnih i fizičkih osoba koje će provoditi mjeru obveznoga psihosocijalnog tretmana izvan zdravstvene ustanove, kao i radi predlaganja sklapanja ugovora o me­đu­sobnim odnosima te prijedloga za izdavanje odobrenja iz članka 5. ovoga Pravilnika ministar nadležan za poslove pravo­suđa osnovat će stručno povjerenstvo.

(2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka čini pet članova od kojih je jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, dva predstavnika ministarstva nadležnog za poslove zdravstva i socijalne skrbi i dva predstavnika priznatih stručnjaka na području tretmana počinitelja nasilja.

(3) Mrežu pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za provođenje zaštitne mjere donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(4) Mrežu iz stavka 3. ovoga članka te njene izmjene i dopune ministar nadležan za poslove pravosuđa dostavit će prekr­šajnim sudovima u Republici Hrvatskoj.

III. NAČIN PROVOĐENJA ZAŠTITNE MJERE

Članak 10.

(1) Počinitelj nasilja, kojemu sud izrekne zaštitnu mjeru, obvezan je sudjelovati u provođenju ove mjere.

(2) Zaštitna mjera koja se provodi u okviru zdravstvene ustanove odvijat će se po pravilima zdravstvene struke.

Članak 11.

(1) Pravna ili fizička osoba zaštitnu mjeru provodi individualno i/ili grupno.

(2) Pravna ili fizička osoba koja provodi ovu mjeru će, uz sudjelovanje počinitelja, prije započinjanja tretmana, izraditi pisani plan postupanja.

(3) Pisani plan postupanja sadrži način na koji će se mjera provoditi, obveze počinitelja nasilja u obitelji kao i plan postupanja u kriznim situacijama.

Članak 12.

(1) S pisanim planom postupanja iz članka 11. ovoga Pravil­nika mora biti upoznata odrasla osoba – žrtva nasilja u obitelji, a dijete putem zakonskog zastupnika, odnosno roditelja koji nije počinitelj nasilja u obitelji.

(2) Žrtva nasilja u obitelji dobit će dio pisanog plana postupanja koji se odnosi na postupanje u kriznim situacijama, kao što su mjesta na koja se može skloniti i telefonski brojevi na kojima može zatražiti pomoć.

Članak 13.

Tijekom provođenja zaštitne mjere žrtva nasilja u obitelji može biti uključena u tretman, ukoliko na to pristane.

Članak 14.

Ako počinitelj nasilja u obitelji ne dolazi redovito na tretman ili kad zdravstvena ustanova, odnosno pravna ili fizička osoba koja provodi tretman procijeni da unatoč redovitom dolaženju tretman neće dovesti do promjene u ponašanju počinitelja, o tome će odmah izvijestiti sud koji je izrekao ovu mjeru radi izricanja kazne iz članka 20. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

IV. EVIDENCIJA I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 15.

Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ustrojava, vodi i koristi sljedeće zbirke podataka:

– o pravnim i fizičkim osobama kojima je izdalo odobrenje za provođenje zaštitne mjere,

– o pravnim i fizičkim osobama s kojima je sklopljen ugovor o međusobnim odnosima za provođenje zaštitne mjere,

– o počiniteljima nasilja u obitelji kojima je izrečena zaštitna mjera.

Članak 16.

(1) Pravna i fizička osoba, odnosno zdravstvena ustanova koja provodi zaštitnu mjeru vodi evidenciju o osobama koje su joj upućene radi provođenja zaštitne mjere i o osobama s uspješno provedenim tretmanom, i o tome jedan put godišnje, do 30. sije­čnja za prethodnu godinu izvješćuju ministarstvo nadležno za po­slove pravosuđa i Povjerenstvo iz članka 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

(2) Sadržaj i oblik obrasca evidencija iz stavka 1. ovoga članka (obrazac TN 1) tiskan je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa osnovat će stručno povjerenstvo iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 18.

Stručno povjerenstvo iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika izradit će prijedlog mreže pravnih i fizičkih osoba koje će provoditi mjeru obveznoga psihosocijalnog tretmana izvan zdravstvene ustanove u roku tri mjeseca od dana osnivanja.

Članak 19.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 550-01/04-01/1893
Urbroj: 534-08-02-01/1-04-1
Zagreb, 18. veljače 2005.

Ministar
doc. dr. sc. Neven Ljubičić, v. r.

Obrazac TN 1

EVIDENCIJA ZAŠTITNE MJERE OBVEZNOGA PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

1. ODLUKA SUDA

Naziv i sjedište suda koji je izrekao mjeru: ––––––––––––––––––––

––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––   

Broj i datum odluke: ––––––––––––––––––––––––––––––––––––   

Trajanje mjere: ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Mjera je izrečena: prvi put DA NE

Ranija mjera: –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

2. OSOBNI PODACI

Prezime i ime: ––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Ime oca: –––––––––– majke/djevojačko prezime/: ––––––––––––

Spol: –––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––––

Datum i mjesto rođenja: –––––––––––––––––––––––––––––––––

Država rođenja: ________________ državljanstvo: ––––––––––––

Zanimanje i školska sprema:       –––––––––––––––––––––––––––

Adresa stanovanja:  ––––––––––––––––––––––––––––––––––––

3. PODACI O TRETMANU

Datum početka tretmana: ––––––––––––––––––––––––––––––––

Datum završetka tretmana: –––––––––––––––––––––––––––––––

Tretman je prekinut, datum, razlog: –––––––––––––––––––––––––

Tretman je doveo do pozitivnih promjena u ponašanju počinitelja: DA    NE




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga