MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

513

Na teme­lju članka 15., a u svezi s člankom 120. stavka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine« br. 158/03), ministar mora, turizma, prometa i razvitka donosi

PRAVILNIK

O EVIDENTIRANJU I OBILJEŽAVANJU POMORSKOG DOBRA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje način obi­lježava­nja pomorskog dobra, izrada, pre­gled i potvrđiva­nje geodetskog elaborata za potrebe evidentira­nja pomorskog dobra, te provedba tog elaborata u katastru i zem­ljišnim k­njigama.

Članak 2.

Geodetski elaborat za potrebe evidentira­nja pomorskog dob­ra (u da­lj­njem tekstu: geodetski elaborat) izrađuju se na teme­lju konačnog akta kojim je utvrđena granica pomorskog dobra.

II. OBILJEŽAVANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA

Članak 3.

Obi­lježava­nje granice pomorskog dobra obav­lja se betonskim stupićem, plastičnom oznakom, že­ljeznom bolcnom ili uklesava­njem križa u živu stijenu, po pravilima geodetske struke.

Smatra se da je granica pomorskog dobra obilježena, ako ide stalnim, prirodnim ili izgrađenim objektima.

Članak 4.

Obi­lježiti se moraju sve točke koje se navode u aktu kojim je utvrđena granica pomorskog dobra.

U slučaju da je zbog načina na koji je utvrđena granica pomorskog dobra potrebna dioba postojećih katastarskih čestica, obi­lježiti se moraju i one točke granice pomorskog dobra koje se nalaze na granicama katastarskih čestica koje će se dijeliti.

Članak 5.

Obi­lježava­nje granice pomorskog dobra obav­lja se u okviru izrade geodetskog elaborata.

III. IZRADA, PREGLED I POTVRĐIVANJE GEODETSKOG ELABORATA

Članak 6.

Ako je zbog načina na koji je uvrđena granica pomorskog dobra potrebno izvršiti diobu ili osniva­nje katastarskih čestica, ta će se dioba odnosno osniva­nje prikazati u okviru geodetskog elaborata.

Članak 7.

Geodetski elaborat izrađuje se na teme­lju traže­nja županije odnosno podnosite­lja zahtjeva za utvrđiva­nje granice pomorskog dobra (u da­lj­njem tekstu: naručite­lj geodetskog elaborata).

Članak 8.

Geodetski elaborat izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka.

Članak 9.

Geodetski elaborat se izrađuje po pravilima geodetske struke i u skladu s katastarskim propisima.

Granicu katastarskih čestica prema moru u geodetskom elaboratu čini crta sred­njih viših visokih voda.

Sastavni dio geodetskog elaborata je popis svih katastarskih čestica, koje će, nakon provedenih postupaka, ući u sastav pomorskog dobra.

Geodetski elaborat u okviru koje­g nema diobe odnosno osniva­nja katastarskih čestica sastoji se od popisa katastarskih čestica iz stavka 3. ovog članka i izvješća o obav­ljenom obi­lježava­nju granice pomorskog dobra.

Članak 10.

Županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra potvr­đuje da je geodetski elaborat izrađen u skladu s aktom o utvrđiva­nju granice pomorskog dobra.

Zahtjev za izdava­nje potvrde iz stavka 1. ovog članka podnosi ovlaštena geodetska tvrtka.

Članak 11.

Geodetski elaborat može se koristiti za potrebe evidentira­nja pomorskog dobra u katastru i zem­ljišnim k­njigama kada je pre­gledan i potvrđen od strane nadležnog područnog ureda za katas­tar odnosno ­nje­gove ispostave (u da­lj­njem tekstu: kastastarski ured).

Pre­gled i potvrđiva­nje geodetskog elaborata obav­lja se sukladno katastarskim propisima.

Članak 12.

O pre­gledanom i potvrđenom geodetskom elaboratu katastarski ured po službenoj dužnosti obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručite­lja geodetskog elaborata i nadležno državno odvjetništvo.

IV. PROVEDBA GEODETSKOG ELABORATA U KATASTRU

Članak 13.

Geodetski elaborat provodi se u katastru zem­ljišta i katastru nekretnina teme­ljem zahtjeva nadležnog državnog odvjetništva.

Članak 14.

O provedenom geodetskom elaboratu katastarski ured rješe­njem, pored ostalih stranaka, obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručite­lja geodetskog elaborata i nadležno državno odvjetnišvo.

Članak 15.

Ako se geodetskim elaboratom, na područjima koja do tada nisu bila evidentirana u katastru i zem­ljšnim k­njigama, osnivaju nove katastarske čestice u pojasu pomorskog dobra, iste će se upisati u zem­ljišta odnosno katastar nekretnina kao: »POMORSKO DOBRO«.

Ako se geodetskim elaboratom, na područjima koja do tada nisu bila evidentirana u katastru i zem­ljišnim k­njigama, osnivaju nove katastarske čestice izvan pojasa pomorskog dobra, iste će se upisati u katastar zem­ljišta odnosno katastar nekretnina s time da će se kao vlasnik upisati »REPUBLIKA HRVATSKA«.

Članak 16.

O provedenom geodetskom elaboratu katastarski ured, po službenoj dužnosti obavještava nadležni zem­ljišnok­njižni odjel općinskog suda.

Obavješte­nje se provodi prijavnim listom za zem­ljišnu k­nji­gu, kopijom katastarskog plana s ucrtanim dotadaš­njim i novo uspostav­ljenim sta­njem i primjerkom konačnog rješe­nja donesenog u upravnom postupku.

V. PROVEDBA GEODETSKOG ELABORATA U ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Članak 17.

Nadležni zem­ljišnok­njižni odjel općinskog suda provodi prijavni list iz članka 16. ovog Pravilnika u zem­ljišnim k­njigama po službenoj dužnosti.

Nadležni zem­ljišnok­njižni odjel općinskog suda na teme­lju prijavnog lista iz članka 16. ovog Pravilnika provodi osniva­nje katastarskih čestica sukladno ovom Pravilniku, a dije­lje­nje katastarskih čestica na način da katastarske čestice nastale diobom ostaju u sastavu zem­ljišnok­njižnih uložaka, dok se iz ­njih ne otpišu.

Članak 18.

O provedbi prijavnog lista iz članka 16. ovog Pravilnika u zem­ljišnim k­njigama nadležni zem­ljišnok­njižni odjel općinskog suda obavještava županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra, naručite­lja geodetskog elaborata, nadležno državno odvjet­ništ­vo i nadležni katastarski ured.

Članak 19.

Zahtjev za otpisiva­nje katastarskih čestica koje ulaze u pojas pomorskog dobra iz postojećih zem­ljišnok­njižnih uložaka podnosi nadležno državno odvjetništvo, a prema popisu katastarskih čestica koji je sastavni dio geodetskog elaborata.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Započeti postupci evidentira­nja i obi­lježava­nja pojasa pomorskog dobra za granice pomorskog dobra utvrđene prema Pomorskom zakoniku, okončat će se prema odredbama Pravilnika o evidenciji i obi­lježava­nju pojasa pomorskog dobra (»Narodne novine« br. 7/98).

U slučaju da za potrebe evidentira­nja pomorskog dobra u katastru i zem­ljišnim k­njigama još nije pre­gledan i potvrđen geo­detski elaborat, postupak evidentira­nja pomorskog dobra, dovr­šit će se po odredbama ovog Pravilnika.

Članak 21.

Danom stupa­nja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o evidenciji i obi­lježava­nju pojasa pomorskog dobra (»Narodne novine« br. 7/98).

Članak 22.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/04-02/90

Urbroj: 530-04-04-05-1

Zagreb, 15. veljače 2005.

Ministar
Božidar Kalmeta, dipl. ing., v. r.

 




 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
 










POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga