DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

918

Na temelju članka 16. stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narod­ne novine« broj 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELJSKIM I TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA INDUKCIJSKA BROJILA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski i tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljavati indukcijska brojila djelatne električne energije razreda točnosti 0,5, 1 i 2 i indukcijska brojila jalove električne energije razreda točnosti 3 (u daljnjem tekstu: brojila).

Članak 2.

Odredbe ovoga pravilnika ne odnose se na:

1) brojila djelatne energije kod kojih napon na priključnim stezaljkama prelazi 600 V (linijski napon brojila za trofazne sustave);

2) prijenosna brojila;

3) međusklopove za prijenos podataka do registra brojila.

 

Članak 3.

Izrazi u ovome pravilniku znače:

1) brojilo električne energije – integracijski uređaj koji mjeri električnu energiju u vatsatima ili u  decimalnim višekratnicima te jedinice;

2) indukcijsko brojilo – brojilo kod kojeg magnetski tokovi proizvedeni od struja u namotima  nepokretnih elektromagneta i sustav za kočenje djeluju na inducirane struje u pokretnom  dijelu – rotoru, što izaziva njegovo kretanje, koje je razmjerno opterećenju;

3) jednofazna djelatna energija – vremenski integral umnoška efektivne vrijednosti napona,  struje i faktora snage. Faktor snage kod sinusnog napona i sinusne struje jest cos μ, gdje je μ fazna razlika između napona i struje;

4) višefazna djelatna energija – algebarski zbroj djelatnih energija pojedinih faza;

5) jednofazna jalova energija – energija koju mjeri brojilo jalove energije ako kroz njegov  strujni krug protječe ista struja, a naponski krug mu je priključen na napon koji je po veličini  jednak stvarnome naponu, ali je prema njemu pomaknut za 90°;

6) višefazna jalova energija – algebarski zbroj jalovih energija pojedinih faza;

7) faktor izobličenja (distorzija) – odnos efektivne vrijednosti ostatka (dobivenog odbijanjem  nesinusne veličine od osnovnog harmonika) i efektivne vrijednosti nesinusne veličine;

8) postotni faktor izobličenja – u postocima izražena vrijednost faktora izobličenja.

 

Članak 4.

Pod brojilima, prema ovome pravilniku, podrazumijeva se:

1) brojilo djelatne energije (djelatno brojilo) koje mjeri djelatnu električnu energiju u jedinicama za energiju;

2) brojilo jalove energije (jalovo brojilo) koje mjeri jalovu električnu energiju u jedinicama za energiju;

Egzaktno brojilo jalove energije je brojilo jalove električne energije čiji unutarnji kut sustava za pokretanje iznosi 180° odnosno 0°.

Brojilo jalove energije s umjetnim spojem je brojilo jalove energije s unutarnjim kutom sustava za pokretanje različitim od 180° odnosno 0°.

3) transformatorsko brojilo je brojilo koje je namijenjeno za priključak na mjerni transformator odnosno na mjerne transformatore;

Brojilo s primarnim brojčanikom je transformatorsko brojilo kod kojeg električna energije zabilježena na brojčaniku odgovara električnoj energiji na primarnoj strani mjernih transformatora.

Brojilo sa sekundarnim (poluprimarnim) brojčanikom je transformatorsko brojilo kod kojega pokazivanje brojača treba množiti sa stalnicom (konstantom) transformacije da se dobije električna energija na primarnoj strani mjernih transformatora.

4) višetarifno brojilo je brojilo s dva ili više brojača, koji u određenim vremenskim razmacima bilježe električnu energiju različitih tarifa;

5) brojilo za registraciju vršne električne snage (maksimalno brojilo) je brojilo s dodatnom napravom koja mjeri najveću vrijednost srednje snage u razdoblju između dvaju uzastopnih očitavanja;

6) brojilo s davačem impulsa je brojilo s dodatnom napravom koja daje impulse, koji odgovaraju određenoj količini električne energije, koji služi za daljinsko mjerenje.

Članak 5.

Dijelovi konstrukcije indukcijskog brojila, prema ovom pravilniku, su ovi:

1) mjerni sustav brojila sastoji se od sustava za pokretanje, pokret­ni dio – rotor i sustav za  kočenje;

2) sustav za pokretanje je aktivni dio brojila koji proizvodi okretni moment djelovanjem svojih magnetnih tokova na inducirane struje u pokretnom dijelu – rotoru;

Sustav za pokretanje sastoji se od naponskoga i strujnog elektromagneta, s napravama za ugađanje. 

3) sustav za kočenje je dio brojila koji proizvodi moment kočenja djelovanjem svoga magnetnog toka na induciranje struje u pokretnome dijelu – rotoru;

Sustav za kočenje sastoji se od jednoga ili više trajnih magneta i naprave za njihovo ugađanje.

4) pokretni dio – rotor je dio brojila na koji djeluju magnetni tokovi nepokretnih elektromagneta i sustava za kočenje i koji pokreće brojčanik;

5) brojčanik je dio brojila koji služi za registriranje izmjerene električne energije;

Brojač je dio brojčanika koji služi za očitavanje izmjerene elek­trične energije.

Višetarifni brojčanik je brojčanik s dva ili više brojača koji u određenim vremenskim razmacima registriraju izmjerenu električnu energiju (brojilo s dvotarifnim brojčanikom najčešće se naziva dvotarifnim brojilom, a s trotarifnim brojčanikom – trotarifnim brojilom).

6) kućište brojila sastoji se od osnovne ploče i poklopca brojila;

Osnovna ploča je stražnji dio kućišta brojila koja, u pravilu, služi za njegovo pričvršćivanje. Na osnovnu ploču pričvršćeni su nosač mjernog sustava, priključnica i poklopac brojila.

Poklopac brojila je prednji dio kućišta brojila koji može biti izrađen od prozirnog gradiva, a ako nije izrađen od prozirnog gradiva, mora imati jedan prozorčić ili više prozorčića, tako da je omogućeno promatranje brojčanika i rotora.

7) nosač mjernog sustava je dio brojila na koji su pričvršćeni sustav za pokretanje i brojčanik, sustav za kočenje i ležajevi rotora, a u nekim slučajevima i naprave za ugađanje;

8) priključnica povezuje vanjske vodiče s električnim krugovima unutar brojila, a izrađuje se od izolacijskog gradiva i u njoj su smještene kovinske stezaljke;

Poklopac priključnice je dio brojila koji pokriva priključnicu i krajeve vodiča i štiti priključne elemente koji ostvaruju vezu brojila s vanjskim vodičima.

9) strujni krug u kojem se uspostavlja struja mjerene veličine odnosno struja koja je njoj razmjerna;

10) pomoćni krug, tj. električni krug unutar kućišta brojila kojega čine namoti tarifnih i dodatnih  naprava i unutarnje veze brojila preko kojih se tarifne i dodatne naprave povezuju s odgovarajućim napravama, odnosno električnim krugovima (npr. uklopni sat, relej, brojač  impulsa i dr.)

11) naponski krug koji je priključen na napon električnog kruga mjerene veličine, odnosno na napon koji je njemu razmjeran.

Članak 6.

Osnovne veličine prema ovome pravilniku su ove:

1) osnovna struja (I_o) je efektivna vrijednost struje prema kojoj su određene izvjesne značajke brojila;

2) najveća struja (I_max) je najveća efektivna vrijednost struje kod koje brojilo mora zadovoljavati mjeriteljske zahtjeve propisane ovim pravilnikom;

3) toplinska struja (I_t) je efektivna vrijednost struje koju brojilo mora trajno podnositi bez oštećenja;

4) osnovna (najveća) snaga je umnožak osnovne (najveće) struje, referencijskog napona i faktora snage jednakog jedinici;

5) referencijski napon je napon prema kojemu su određene izvjesne značajke brojila;

6) referencijska frekvencija je frekvencija prema kojoj su određene izvjesne značajke brojila;

7) referencijska temperatura je vrijednost temperature okoline za koju je brojilo namijenjeno;

8) stalnica brojila je vrijednost određena odnosom energije zabilježene brojilom, i toj energiji  odgovarajućeg broja okretaja rotora;

9) osnovna brzina okretanja je nazivna vrijednost brzine okretanja rotora, izražena u  okretajima u minuti, pri referencijskim uvjetima i osnovnoj snazi;

10) osnovni okretni moment je nazivna vrijednost okretnog momenta koji djeluje na rotor kad on miruje pri referencijskim uvjetima i osnovnoj snazi;

11) stanje brojača je brojčana vrijednost dana položajem koluta, ljestvica i kazaljki, uzimajući u obzir moguću decimalnu podjelu, odnosno faktor za povišenje mjesne vrijednosti;

Stanje brojača izražava se u jedinicama mjerene veličine.

12) pokazivanje brojača je razlika dvaju stanja brojača u vremenskome razmaku između dvaju čitanja;

Pokazivanje brojača izražava se u jedinicama mjerene veličine.

13) podatak brojača je stvarna vrijednost mjerene veličine ako se uzme u obzir i eventualna  konstanta transformacije;

Ako je brojilo priključeno izravno ili preko mjernih transformatora i opremljeno primarnim brojačem, podatak brojača jednak je pokazivanju brojača. Kod brojila s poluprimarnim ili sekundarnim brojačem, pokazivanje brojača treba množiti stalnicom transformacije da bi se dobio podatak brojača.

14) stalnica (konstanta) transformacije je nazivni odnos transformacije strujnog transformatora  pri poluizravnome mjerenju, odnosno umnožak nazivnih odnosa transformacije strujnih i naponskih mjernih transformatora pri neizravnome mjerenju;

15) kapacitet brojača je podatak izražen u jedinicama mjerene veličine, što ga pokaže brojač  kad njegov kolut, ljestvica odnosno kazaljka najveće mjesne vrijednosti napravi jedan pun okretaj;

16) protočno vrijeme brojača je u satima izražen kvocijent između kapaciteta brojača i najveće snage;

17) prijenosni odnos brojčanika je ukupni prijenosni odnos broja okretaja posljednjeg koluta,  ljestvice odnosno kazaljke prema broju okretaja rotora;

18) zračna udaljenost je najkraća udaljenost mjerena u zraku između dvaju vodljivih dijelova

strujna staza je najkraća udaljenost mjerena na vanjskoj površini izolacije između dvaju  vodljivih dijelova, pri čemu se ne uzimaju u obzir raspori manji od 1 mm odnosno raspori  ukupne širine 1 mm;

19) tip brojila je oznaka kojom se označava ista vrsta brojila što ih je proizveo isti proizvođač, a  koja imaju:

– iste mjeriteljske značajke

– istu konstrukciju elemenata koji određuju mjeriteljske značajke

– isti broj amperzavoja i isti broj volti po zavoju za naponski elektromagnet

– isti odnos najveće struje prema osnovnoj struji.

Brojila istog tipa mogu imati više vrijednosti osnovne struje i referencijskog napona.

Tip brojila proizvođač označava nizom slova ili brojeva, ili njihovom kombinacijom.

20) ispitivanje tipa brojila je ispitivanje koje se provodi na uzorku brojila tog tipa da se utvrdi  zadovoljava li brojilo tehničke i mjeriteljske zahtjeve propisane ovim pravilnikom i  odgovarajućom normom.

Članak 7.

Utjecajna veličina je veličina koju brojilo ne mjeri, a utječe na mjerenje brojila.

Referencijski uvjeti su vrijednosti utjecajnih veličina kod kojih brojilo zadovoljava mjeriteljske zahtjeve u pogledu točnosti.

Članak 8.

Apsolutna pogreška je algebarska razlika između energije registrirane brojilom i prave vrijednosti energije.

Relativna pogreška je kvocijent apsolutne pogreške i prave vrijednosti energije.

Postotna pogreška je vrijednost relativne pogreške pomnožena sa 100.

Varijacija je algebarska razlika između mjerenih vrijednosti energije, ako odabrana utjecajna veličina dobiva uzastopce dvije određene vrijednosti.

Srednji temperaturni koeficijent je kvocijent varijacije pogreške u postocima i promjene temperature koja stvara tu varijaciju.

Članak 9.

Točnost brojila je sposobnost brojila da izmjeri energiju jednaku pravoj vrijednosti energije. Točnost brojila određena je granicama pogreške i granicama varijacije.

Razred točnosti je broj koji je jednak apsolutnoj vrijednosti brojčanog iznosa dopuštene pogreške brojila pri osnovnoj snazi, uz referencijske uvjete.

 

II. MJERITELJSKI I TEHNIČKI ZAHTJEVI

 

1. Tehnički zahtjevi

 

Članak 10.

Dijelovi brojila moraju biti izrađeni od gradiva čije promjene mehaničkih, toplinskih, električnih i magnetnih osobina neće utjecati na točnost mjerenja ni nakon višegodišnjeg rada pri normalnim radnim uvjetima.

Kovinski dijelovi brojila moraju biti trajno zaštićeni od korodiranja, do kojeg bi moglo doći zbog atmosferskih utjecaja. Zaštitni slojevi moraju biti izvedeni tako da se ne oštećuju pri normalnim radnim uvjetima.

Članak 11.

Brojilo treba imati kućište koje se može osigurati žigovima, tako da unutrašnji dijelovi brojila budu pristupačni tek nakon uništenja žigova.

Kućište brojila štiti unutrašnjost brojila, odnosno mjerni sustav od prašine i vlage, te od neovlaštenih zahvata kojima bi se moglo utjecati na mjerna svojstva brojila.

Ako poklopac brojila nije proziran, za očitavanje mora biti ugrađen jedan ili više prozorčića od prozirnoga gradiva koji se mogu skinuti tek nakon uništenja žiga (žigova). Veličina i smještaj prozorčića moraju biti takvi da se s udaljenosti od 2 m podaci o brojilu mogu lako čitati, i da se prilikom ispitivanja brojila može lako promatrati brojčanik i znak na kolutu rotora.

Brojilo čije je kućište u cijelosti ili djelomično kovinsko, predviđeno za referencijski napon veći od 250 V prema zemlji, mora biti opremljeno stezaljkom zaštitnog uzemljenja i vijkom najmanje M4. Dio za uzemljenje treba se nalaziti na pristupačnom mjestu osnovne ploče brojila, a njegova namjena mora biti jasno označena simbolom za uzemljenje.

Dijelovi za ovješenje i pričvršćivanje brojila moraju imati eliptične rupe koje omogućavaju učvršćenje brojila s vijkom M5 ili većim.

Kućište brojila razreda točnosti 0,5 treba biti konstruirano tako da se na mjestu mjerenja koje odgovara uputama proizvođača brojila i drugim zahtjevima, može lako postaviti u normalan radni položaj, s odstupanjem ne većim od 0,5° u svim smjerovima.

Članak 12.

Priključnica brojila treba biti izrađena tako da omogućuje trajan i dobar električni spoj svih električnih krugova brojila s vanjskim krugovima.

Priključnica koja ne čini nerazdvojenu cjelinu s osnovnom pločom brojila mora biti pričvršćena za osnovnu ploču brojila tako da se ne može izvaditi ni ponovno umetnuti bez oštećenja žigova na kućištu.

Izolacijsko gradivo priključnice mora biti toplinski postojano, nehigroskopno, mehanički čvrsto, i dovoljno otporno prema vatri i mora biti trajno dobar izolator.

Stezaljke moraju biti smještene u priključnicu tako da se ne mogu iz nje izvaditi, a da se to ne uoči.

Redoslijed naponskih i strujnih stezaljki i stezaljki pomoćnih krugova brojila mora odgovarati uvjetima predviđenim ovim pravilnikom i standardnim shemama spojeva.

Stezaljke koje su na različitim potencijalima, osim strujnih stezaljki istih strujnih krugova s malom potencijalnom razlikom, moraju biti zaštićene od slučajnoga kratkog spoja. Zaštita može biti izvedena stepenastim razmještajem stezaljki u unutrašnjosti izolacijske mase ili pomoću pregrade od izolacijskog gradiva.

Priključne stezaljke za pričvršćivanje vanjskih vodiča na brojilo mogu biti čahuraste, elastične i u obliku noževa, odnosno čepova. Čahuraste stezaljke za pričvršćivanje vodiča moraju biti opskrbljene najmanje s dva pritezna vijka, od materijala dovoljne mehaničke čvrstoće.

Za pričvršćivanje vodiča pomoćnih krugova, stezaljke mogu biti opskrbljene samo jednim priteznim vijkom.

Električne stezaljke i stezaljke koje se izrađuju u obliku noževa, odnosno čepova moraju omogućiti dobar priključak vodiča istog presjeka kao kod čahurastih stezaljki.

Najmanje dimenzije čahurastih stezaljki dane su u tablici 1.

 

Tablica 1.

 

Vrste stezaljki	Najveća struja Imax (A)	Najmanji promjer otvora stezaljki (mm)	Najmanji promjer priteznog vijka (mm)	Presjeci vodiča za koje mora biti omogućeno pričvršćivanje (mm2)
Strujne stezaljke brojila za izravni priključak	do 60	6,5	5	od 2,5 do 25
	do 100	8,5	6	od 10 do 35
Strujne i naponske stezaljke transformatorskih brojila	do 10	4,5	4	od 1,5 do 10
Stezaljke pomoćnih krugova	do 2	3,3	2,8	od 1,5 do 6

 

 

Otvor u izolacijskome materijalu priključnice brojila za izravni priključak, koji vodi do otvora priključne stezaljke, treba biti najmanje 2 mm veći od otvora priključne stezaljke. Ako su otvori u izolacijskome materijalu priključnice okrugli, moraju biti stožasti prema otvoru priključne stezaljke.

Kod brojila za izravni priključak mora postojati mogućnost da se naponski krug rastavi od pripadajućega strujnog kruga pomoću odgovarajućeg dijela na priključnici (npr. mosta). Smještaj tog dijela mora odgovarati standardnim shemama spajanja.

Zračne udaljenosti i strujne stezaljke u priključnici, a i zračne udaljenosti i strujne staze između stezaljki i najbližih dijelova kućišta, ako su kovinski, ne smiju biti manji od vrijednosti danih u tablici 2.

 

Tablica 2.

 

Referencijski napon (V)	Zračna udaljenost (mm)	Strujna staza (mm)
do 25	1	1
od 26 do 60	2	2
od 61 do 250	3	3
od 251 do 450	3	4
od 451 do 600	4	6

 

Brojila kod kojih se strujni i naponski krugovi priključuju na odvojene vanjske krugove (npr. na mjerne transformatore) moraju imati odvojene i lako pristupačne naponske i strujne stezaljke.

Pomoćni krug koji se nalazi u unutrašnjosti brojila mora biti priključen na napon u unutrašnjosti brojila, a ako je pomoćni krug djelomično smješten izvan kućišta brojila, priključnica mora imati potreban broj stezaljki koje služe za priključak pomoćnih krugova.

Članak 13.

Brojilo mora imati odgovarajući poklopac priključnice za pokrivanje priključnih stezaljki.

Poklopac priključnice treba se moći zaštiti žigom, neovisno o poklopcu brojila. Poklopac priključnice mora poklapati same stezaljke, vijke za pričvršćenje vodiča te potrebnu dužinu vanjskih vodiča i njihovu izolaciju, tako da se onemogućuju vanjski zahvati kojima bi se preko stezaljki i vodiča moglo utjecati na rad brojila.

Poklopac priključnice mora biti izrađen tako da pokriva i donje dijelove za pričvršćivanje brojila te da se ispod njega mogu lako smjestiti vodiči izvan priključnice.

Poklopac priključnice mora biti izrađen tako da se može lako postaviti na svoje mjesto, a da se žig kojim je žigosano kućište brojila ne ošteti.

Članak 14.

Obod i dio gornje površine jednog koluta rotora brojila moraju imati uočljiv znak, veličine oko 1/25 opsega koluta, koji služi za brojenje okretaja rotora. Rotor brojila može imati i druge oznake, koje ne smiju ometati individualno ili fotoelektrično brojenje okretaja. Obod koluta mora biti izrađen tako da se lako može uočiti njegovo kretanje pri ispitivanju polaska rotora.

Smjer okretanja rotora, kad se brojilo promatra s prednje strane, mora biti slijeva nadesno, i mora biti označen uočljivom nepokretnom strelicom ili drugim uočljivim nepokretnim znakom.

Rotor brojila mora imati napravu za sprječavanje okretanja rotora u suprotnom smjeru, ako je brojilo predviđeno za ugradnju na mjerno mjesto gdje može doći do suprotnog smjera električne energije.

Članak 15.

Brojčanik mora biti izrađen tako da je omogućeno lako i točno očitavanje stanja brojača. Brojčanik može biti s kolutima ili s kružnim ljestvicama (kazaljkama).

Brojevi koji služe za čitanje stanja brojača moraju biti pravilno raspoređeni po obodu koluta, odnosno kružne ljestvice.

Svaki broj na brojaču mora biti visok najmanje 4 mm. Kolut najmanje mjesne vrijednosti, koji je u stalnom zahvatu s pužem rotora, treba na obodu imati, u pravilu, 100 jednakih podjeljaka, pri čemu je svaka deseta crtica – podjeljak obilježena brojem. Svaka peta crta – podjeljak mora biti duža od ostalih. Sve crtice – podjeljci moraju biti jednake širine.

Za očitavanje stanja brojača brojčanik treba imati odgovarajući indeks. Širina indeksa, odnosno oblik indeksa treba biti takav da je omogućeno lako i jednoznačno očitavanje stanja brojača. Decimalna mjesta brojača moraju biti obilježena bojom koja se razlikuje od boje kojom su obilježena cijela mjesta brojača i odvojena zarezom. Povećanje mjesne vrijednosti brojeva na brojaču zbog očitavanja stanja brojača dopušteno je samo kod brojčanika s kolutima bez decimalnih mjesta, i to samo pomoću faktora 10, 100, 1 000 itd.

Za najniže decimalno mjesto, brojčanik s kolutima smije se upotrebljavati okrugla pločica (ljestvica) s brojevima ili posebno izrađen kolut.

Smjer okretanja koluta, ako su smješteni na vodoravnoj osovini, treba biti naznačen strjelicom na pločici brojčanika, ako se prednja strana pri rastućem stanju brojača ne okreće odozdo prema gore.

Promjer kružne ljestvice brojčanika s ljestvicama mora iznositi najmanje 14 mm. Kružne ljestvice moraju biti podijeljene na 10 jednakih podjeljaka. Kružne ljestvice mogu biti izvedene kao okrugle pločice s brojevima koje rotiraju uz nepomični indeks, ili kao nepomične ljestvice s brojevima pored kojih, odnosno povrh kojih rotira kazaljka. Posljednja kružna ljestvica treba imati 100 jednakih podjeljaka, pri čemu je svaka deseta crtica – podjeljak obilježena brojem. Ljestvice decimalnih mjesta moraju biti obilježene bojom koja se razlikuje od boje kojom su obilježena cijela mjesta brojača.

Dekadna vrijednost najnižeg mjesta brojača mora biti jednaka ili manja od vrijednosti iz tablice 3.

 

Tablica 3.

 

Osnovna snaga (kW; kvah)	Vrijednost najmanjega dekadnog mjesta brojača (kWh, kvah)
0,1 do 1	0,01
1 do 10	0,1
10 do 100	1
100 do 1 000	10
1000 do 10 000	100

 

Pri određivanju vrijednosti najmanjega dekadnog mjesta brojača transformatorskih brojila, osnovna snaga odnosi se na primarnu, odnosno sekundarnu struju strujnoga mjernog transformatora.

Protočno vrijeme brojača ne smije iznositi manje od 1 500 sati.

Neposredno uz brojače višetarifnog brojčanika mora biti broj koji označava tarifni stav. Kod dvotarifnog brojčanika broj 1 označava gornji brojač – viši tarifni stav, a broj 2 donji brojač – niži tarifni stav. Visina tih brojeva ne smije biti manja od 4 mm.

Višetarifni brojčanik mora imati indikator koji pokazuje koji brojač bilježi energiju u dotičnom trenutku.

Brojači višetarifnog brojčanika moraju biti osigurani tako da se ne mogu okretati kad nisu ukopčani.

Releji za uklapanje brojača moraju ispravno raditi u rasponu od 80 % do 120 % referencijskog napona releja i pri promjeni referencijske frekvencije od 3 %.

Članak 16.

Brojilo mora imati sve potrebne naprave za ugađanje pri velikim i malim opterećenjima te za ugađanje unutrašnjeg kuta sustava za pokretanje, a trofazno brojilo – i napravu za izjednačivanje okretnih momenata sustava za pokretanje.

Naprave za ugađanje moraju što manje djelovati jedna na drugu. One moraju biti izrađene i pričvršćene tako da se pri normalnom transportu i radu brojila njihov položaj ne može promijeniti. Te naprave moraju biti lako pristupačne. Područje ugađanja tih naprava mora biti u granicama propisanima ovim pravilnikom.

Naprave za ugađanje brojila koje je ugođeno tako da zadovoljava zahtjeve propisane ovim pravilnikom moraju imati takvo područje ugađanja da je pri referencijskim uvjetima omogućeno ugađanje u skladu s vrijednostima danima u tablici 4.

 

Tablica 4.

 

Naprava za ugađanje	Vrijednost struje	Faktor snage cos φ	Najmanji opseg ugađanja brzine okretanja rotora (%)
			Brojila djelatne energije razreda točnosti			Faktor jalove snage sin φ (ind. ili kap.)	Brojila jalove energije, razreda točnosti
			0,5	1	2		3
Magnet za kočenje	0,5 Imax	1	± 2	± 2	± 4	1	± 4
Ugađanje pri malim opterećenjima	0,05 I0	1	± 2	± 2	± 4	1	± 4
Ugađanje unutarnjeg kuta	0,05 I0 0,5 Imax	0,5 ind. 0,5 ind.	± 1 –	± 1 –	– ± 1	– 0,5	– ± 1

 

Brojila namijenjena za mjerenje pri kapacitivnom opterećenju treba kapacitivno opteretiti.

Ugađanje unutarnjeg kuta trofaznih brojila treba biti omogućeno za svaki sustav za pokretanje.

Područje ugađanja utvrđuje se ako je strujni krug jednog sustava za pokretanje opterećen osnovnom strujom koja zaostaje za 60° za naponom koji joj pripada. Naponski krugovi svih sustava za pokretanje moraju pritom biti priključeni na uravnotežene napone čija je vrijednost jednaka referencijskoj, a redoslijed faza u skladu s onim koji je označen u shemi spajanja.

Članak 17.

Naprava za sprječavanje suprotnog registriranja ne smije omogućiti da suprotno registriranje, zbog prijenosa energije u suprotnom smjeru, bude veće od onoga koje odgovara jednom okretaju rotora. Ako su brojila opremljena davačem impulsa, suprotno registriranje ne smije biti veće od vrijednosti koja odgovara jednom impulsu.

Naprava za sprječavanje okretanja rotora u praznom hodu mora biti izrađena tako da brojilo zadovoljava zahtjeve, propisane ovim pravilnikom, koji se odnose na prazan hod brojila.

Napravu za sprječavanje suprotnog registriranja moraju imati sva brojila koja su u sastavu mjerne skupine za mjerenje primljene i predane energije i sva brojila jalove energije.

Članak 18.

Dijelovi brojila na koje se stavlja žig su poklopac kućišta i poklopac priključnice.

Brojilo mora biti izrađeno tako da se poklopac kućišta i poklopac priključnice mogu žigosati, neovisno jedan o drugome.

Dijelovi brojila koji i nakon žigosanja poklopca kućišta ostaju pristupačni, moraju biti smješteni tako da se bez oštećenja žiga ne može utjecati na otkazivanje brojila.

2. Mjeriteljski zahtjevi

 

Članak 19.

Ispitivanje tipa brojila obavlja se prema normama IEC 62052-11 i IEC 62053-11, hrvatskoj normi nHRN EN 60521 i prema odredbama ovog pravilnika.

 

Članak 20.

Normalne vrijednosti osnovne struje brojila dane su u tablici 5.

 

Tablica 5.

 

Brojila	Normalne vrijednosti osnovne struje Io (A)
Za izravni priključak	5-10-15-20-30-40-50
Za priključak preko mjernih transformatora	0,2 - 0,3 - 0,6 – 1 -1,5 –2 - 2,5 – 5

 

Najveća struja I_max za izravno priključena brojila je cjelobrojni umnožak osnovne struje.

Najveća struja brojila za priključak na strujne transformatore može biti 1,2; 1,5 ili 2 puta osnovna struja, odnosno 1,2 A, 2 A, 6 A i 10 A.

Brojilo mora izdržati toplinsku struju od najmanje 1,2 puta vrijednost najveće struje.

Članak 21.

Normalne vrijednosti referencijskog napona brojila dane su u tablici 6.

 

Tablica 6.

 

Brojila	Normalne vrijednosti referencijskog napona Un (V)
Za izravni priključak	230
Za priključak preko mjernih transformatora	100

 

Osim za vrijednosti referencijskih napona danih u tablici 6. ovog članka, brojila za izravan priključak mogu imati i druge referencijske napone do 600 V, a brojila za priključak preko mjernih transformatora mogu imati i druge referencijske napone do 400 V.

Članak 22.

Normalna vrijednost referencijske frekvencije je 50 Hz.

Normalna vrijednost referencijske temperature je 23 °C.

Članak 23.

Vlastita potrošnja svakoga naponskog kruga pri referencijskom naponu, referencijskoj temperaturi i referencijskoj frekvenciji ne smije prelaziti vrijednosti dane u tablici 7.

 

Tablica 7.

 

Vrsta brojila	Brojila djelatne energije razreda točnosti			Brojila  jalove energije razreda točnosti
	0,5	1	2	3
Jednofazno	3 W (12 VA)	3 W (12 VA)	2 W (8 VA)	2 W (8 VA)
Trofazno	2 W (12 VA)	2 W (12 VA)	2 W (10 VA)	2 W (10 VA)

 

Vlastita potrošnja svakoga strujnog kruga pri osnovnoj struji, referencijskoj temperaturi i referencijskoj frekvenciji ne smije premašiti vrijednosti dane u tablici 8.

 

Tablica 8.

 

Vrsta brojila	Brojila djelatne energije razreda točnosti			Brojila jalove energije raz­reda točnost
	0,5	1	2	3
Jednofazno i trofazno	6 VA	4 VA	2,5 VA	2,5 VA

 

Članak 24.

Pri referencijskim uvjetima izolacijsko gradivo brojila ne smije tijekom vremena mijenjati svoja dielektrična svojstva u takvom opsegu koja bi bitno utjecala na mjeriteljske osobine brojila.

Članak 25.

Ispitivanje dielektrične čvrstoće provodi se pri ovim normalnim uvjetima rada brojila:

1) lokalna temperatura od 15 °C do 25 °C;

2) relativna vlažnost zraka od 45 % do 75 %;

3) atmosferski tlak od 86 kPa do 106 kPa (860 mbar do 1060 mbar).

Članak 26.

Izolacijsko gradivo brojila mora izdržali dielektrično ispitivanje tijekom 1 minute sinusnim naponom frekvencije 50 Hz iz izvora snage najmanje 500 VA, prema tablici 5.:

Ispitivanje se provodi na brojilu sa zatvorenim kućištem i s postav­ljenim poklopcem i poklopcem priključnice.

 

Tablica 5.

 

Test	Primjena	Ispitni napon	Točke primjene ispitnog napona
A	Brojilo s kučištem zaštite I	2 kV	a) između, s jedne strane, svih strujnih i naponskih krugova kao i pomoćnih krugova s referencijskim naponom preko 40 V, a spojenih međusobno i, s druge strane, zemlje
		2 kV	b) između krugova za koje nije predviđeno da u radu budu međusobno spojeni.
B	Brojilo s izolacijskim kućištem zaštite II	4 kV	a) između, s jedne strane, svih strujnih i naponskih krugova, kao i pomoćnih krugova s referencijskim naponom preko 40 V, a spojenih međusobno i, s druge strane, zemlje: 1)
		2 kV	b) između krugova za koje nije predviđeno da u radu budu međusobno spojeni.
		–	c) vizualni pregled kućišta brojila prema uvjetima u IEC 62052-11

 

Članak 27.

Pri ispitivanju dielektrične čvrstoće brojila moraju biti zadovoljeni ovi zahtjevi:

1) brojilo s kovinskim kućištem mora biti postavljeno na ravnu kovinsku ploču

2) brojilo s kućištem od izolacijskog gradiva mora biti omotano kovinskom folijom i postavljeno na ravnu kovinsku ploču s kojom su spojeni svi kovinski dijelovi kućišta, pristupačni na zatvorenom brojilu

3) strujni i naponski krugovi te nosač mjernih sustava moraju biti međusobno spojeni

4) ispitni sinusni napon mora biti priključen između stezaljki i kovinske folije, odnosno kovinske ploče, a razmak između stezaljki i kovinske folije, odnosno kovinske ploče mora iznositi najmanje 2 cm.

Ispitni napon treba postepeno povećavati do određene vrijednosti.

Izolacija između strujnih i naponskih krugova, koji su namijenjeni za priključak na istu fazu, a u normalnom radu brojila su povezani mostićem, mora izdržati dielektrično ispitivanje sinusnim naponom efektivne vrijednosti 1 000 V, frekvencije 50 Hz, u trajanju od jedne minute, kada je mostić rastavljen.

Članak 28.

Dielektrična čvrstoća između vijaka priključnice i njezina poklopca ispituje se prema uvjetu propisanome u članku 26. ovoga pravilnika, pri čemu su vijci toliko odvijeni da otvor stezaljki bude slobodan, a poklopac priključnice pričvršćen na priključnicu.

Članak 29.

Ako se ispitivanje dielektrične čvrstoće brojila ponavlja, brojilo mora izdržati ispitni sinusni napon koji iznosi 80 % od propisanoga ispitnog napona u članku 26. ovoga pravilnika.

Članak 30.

Ispitivanje izolacije provodi se udarnim naponom oblika 1,2/50 μs, tjemene vrijednosti 7 kV s deset impulsa jednog polariteta i deset impulsa obrnutog polariteta.

Članak 31.

Pri ispitivanju uz referencijske uvjete i pri bilo kojem opterećenju do najveće snage te ispitivanju pri promjenama utjecajnih veličina propisanih ovim pravilnikom, brojilo ne smije šumiti.

Članak 32.

Pri normalnim uvjetima rada brojila njegovi namoti i izolacija ne smiju se zagrijati do temperature koja bi mogla utjecati na ispravan rad brojila.

Pri ispitivanju utjecaja zagrijavanja pri najvišoj struji I_max i 1,15 referencijskog napona U_n, brojilo ne smije doseći temperaturu koja bi mogla nepovoljno utjecati na rad brojila. Porast temperature promatranih dijelova brojila pri temperaturi okoline brojila od 40 °C ne smije prelaziti vrijednosti dane u tablici 9:

 

Tablica 9.

 

Dio brojila	Porast temperature (K)
Namoti	60
Vanjske površine kućišta	25

 

Odredbe stavka 2. ovog članka odnose se i na pomoćne krugove brojila koji su povremeno priključeni za vrijeme duže od vremena koje odgovara njihovoj vremenskoj toplinskoj stalnici.

Za vrijeme ispitivanja, koje traje dva sata, brojilo ne smije biti izloženo utjecaju strujanja zraka niti izravnome sunčevom zračenju.

Nakon ispitivanja, brojilo ne smije imati nikakva oštećenja i mora zadovoljavati zahtjeve dielektričnog ispitivanja dane u članku 26. ovog pravilnika.

Porast temperature namota mjeri se metodom mjerenja promjene otpora pojedinih krugova, pri čemu se otpor mjeri između priključnih stezaljki. Pri mjerenju otpora kruga, vodiči koji se upotrebljavaju za priključenje brojila moraju biti dugi oko 1 m, a takvog presjeka da gustoća struje ne bude veća od 4 A/mm².  

Članak 33.

Uvjeti uz koje se obavlja ispitivanje:

1) kućište brojila mora biti zatvoreno

2) kod trofaznih brojila, pri redoslijedu faza koji je označen u shemi spoja, naponi i struje moraju biti uravnoteženi, a odstupanja ne smiju prelaziti vrijednosti dane u tablici 10.

3) utjecajne veličine moraju imati referencijsku vrijednost s odstupanjima danim u tablici 11.

4) naponski krugovi brojila moraju biti priključeni na referencijski napon, odnosno na napon pri kojem se obavlja ispitivanje:

– najmanje 4 h prije početka ispitivanja brojila razreda točnosti 0,5

– najmanje 2 h prije početka ispitivanja brojila razreda točnosti 1

– najmanje 1 h prije početka ispitivanja brojila razreda točnosti 2 i brojila jalove energije razreda točnosti 3.

5) ispitivanje brojila jalove energije obavlja se pri induktivnom ili kapacitivnom opterećenju, ovisno o namjeni brojila.

 

Tablica 10.

           

	Brojila djelatne energije, razreda točnosti			Brojila jalove energije, razreda točnosti
	0,5	1	2	3
Napon između faze i nule ili između bilo koje dvije faze ne smije odstupati od odgovarajućega srednjeg napona više od	± 0,5 %	± 1 %	± 1 %	± 1 %
Struja ne smije odstupati od odgovarajuće srednje struje više od	± 1 %	± 2 %	± 2 %	± 2 %
Fazni kut struje prema odgovarajućem naponu između faze i nule ne smije pri bilo kojem faktoru snage odstupati više od	2°	2°	2°	2°

 

 

Tablica 11.

 

Utjecajne veličine	Referencijska vrijednost	Dopušteno odstupanje
		Brojila djelatne energije, razreda točnosti			Brojila jalove energije, razreda točnosti
		0,5	1	2	3
Temperatura okoline ako nije označena*	Referencijska temperatura ili 23 °C ako nije označena*	± 1 °C	± 2 °C	± 2 °C	± 2 °C
Radni položaj	Vertikalni radni položaj**	± 0,5°	± 0,5°	± 0,5°	± 0,5°
Napon	Referencijski napon	± 0,5 %	± 1,0 %	± 1,0 %	± 1,0 %
Frekvencija	Referencijska frekvencija	± 0,2 %	± 0,3 %	± 0,5 %	± 0,5 %
Oblik vala	Sinusni napon i sinusna struja	Faktor izobličenja manji od:			5 %
		2 %	2 %	3 %
Magnetna indukcija stranog podrijetla pri referencijskoj frekvenciji	0 (nula)	Vrijednost indukcije koja ne uzrokuje varijaciju relativne pogreške veću od:***
		± 0,1 %	± 0,2 %	± 0,3 %	± 0,3 %

 

OPASKE:

* Ako je ispitivanje obavljeno na temperaturi koja se razlikuje od referencijske temperature, rezultat se ispravlja primjenom određenoga temperaturnog koeficijenta brojila.

** Konstrukcija brojila treba biti takva da osigurava vertikalni položaj (u dvije međusobno okomite ravnine »naprijed – nazad« i »lijevo – desno«) kad je:

– osnovna ploča brojila postavljena na vertikalnu podlogu

– referencijski rub (npr. donji rub priključnice), ili referencijska crta obilježena na brojilu, vodoravna.

*** Ispitivanje se obavlja:

– kod jednofaznog brojila odredi se pogreška pri normalnom priključku, a zatim pri obrnutom priključku strujnoga i naponskog kruga. Polovica razlike između tih dviju pogrešaka jest varijacija relativne pogreške. Ako je kut magnetne indukcije stranog podrijetla nepoznat, ispitivanje se obavlja pri 0,1 I_o, cos φ = 1 i 0,2 I_o, cos φ = 0,5

– kod trofaznog brojila obavljaju se tri mjerenja pri opterećenju 0,1 I_o, cos φ = 1, a nakon svakog mjerenja priključci strujnih i naponskih krugova promijene se za 120°, bez promjene redoslijeda faza. Vrijednost varijacije re­lativne pogreške je najveća razlika između svake od pogrešaka određene na navedeni način i njihove srednje vrijednosti.

Članak 34.

Kod ispitivanja praznog hoda (stanje bez opterećenja), rotor brojila mora stajati, tako da u otvoru pločice brojčanika bude vidljiv znak na kolutu rotora.

Kod ispitivanja praznog hoda, rotor brojila mora stajati kod napona između 80 % i 110 % referencijskog napona Un.

Kod brojila koja imaju brojčanik s kolutima, u radu (zahvatu) mora biti samo kolut najniže mjesne vrijednosti brojača, tj. kolut koji se naj­brže okreće.

Pri ispitivanju praznog hoda brojilo može biti izloženo lakom potresu.

Članak 35.

Rotor brojila mora krenuti bez potresa (polazak) i neprekidno se okretati pri struji čije su vrijednosti dane u tablici 12.

 

Tablica 12.

 

           

	Vrijednost struje
	Faktor snage cos φ	Brojila djelatne energije, razreda točnosti			Faktor snage sin φ (ind. ili kap.)	Brojila jalove energije, razreda točnosti
		0,5	1	2		3
Brojila za izravni priključak	1	–	0,004 Io	0,005 Io	1	0,01 Io
Brojila za priključak preko strujnih transformatora	1	0,002 In	0,002 In	0,003 In	1	0,01 In

 

 

Pri ispitivanju polaska rotor brojila treba načiniti najmanje jedan pun okret. Kod brojila koja imaju brojčanik s kolutima, pri takvu ispitivanju mogu biti najviše dva koluta u radu (zahvatu).

Članak 36.

Pri ispitivanju brojila u referencijskim uvjetima danim u članku 33. ovog pravilnika, postotni iznos pogrešaka ne smije premašiti vrijednosti dane u tablicama 13 i 14.

Granice dopuštenih pogrešaka jednofaznih i trofaznih brojila pri uravnoteženom opterećenju dane su u tablici 13.

 

Tablica 13.

 

Vrijednost struje (A)		Granice dopuštenih pogrešaka (%)
Brojila za izravni priključak	Brojila za priključak preko mjernih transformatora	Faktor snage cos φ	Brojila djelatne energije, razreda točnosti			Faktor snage sin φ (ind. ili kap.)	Brojila jalove energije, razreda točnosti
			0,5	1	2		3
0,05 Io ≤ I ≤ 0,1 Io	0,02 In ≤ I < 0,05 In	1	± 1,0	± 1,5	± 2,5
0,1 Io	0,1 In					1	± 4,0
0,1 Io ≤ I ≤ Imax	0,05 In ≤ I ≤ Imax	1	± 0,5	± 1,0	± 2,0
0,2 Io ≤ I ≤ Imax	0,2 In ≤ I ≤ Imax					1	± 3,0
0,5 Io ≤ I ≤ Imax	0,5 In ≤ I ≤ Imax					0,5	± 3,0
0,1 Io ≤ I ≤ 0,2 Io	0,05 In ≤ I ≤ 0,1 In	0,5 ind.	± 1,3	± 1,5	± 2,5
		0,8 kap.	± 1,3	± 1,5	-

 

Granice dopuštenih pogrešaka trofaznih brojila opterećenih jednofazno, pri uravnoteženom trofaznom naponu dane su u tablici 14.

 

Tablica 14.

 

Vrijednost struje (A)		Granice dopuštenih pogrešaka (%)
Brojila za izravni priključak	Brojila za priključak preko mjernih trans­formatora	Faktor snage cos φ	Brojila djelatne energije, razreda točnosti			Faktor snage sin φ (ind. ili kap.)	Brojila jalove energije, razreda točnosti
			0,5	1	2		3
0,2 Io ≤ I ≤ Io	0,1 In ≤ I ≤ In	1	± 1,5	± 2,0	± 3,0
0,2 Io ≤ I ≤ Io	0,2 In ≤ I ≤ In					1	± 4,0
0,5 Io	0,2 In	0,5 ind.	± 1,5	± 2,0	–
Io	In	0,5 ind.	± 1,5	± 2,0	± 3,0
Io	In					0,5	± 4,0

 

 

Pri provjeri granica dopuštenih pogrešaka iz tablice 14. ovog članka, ispitivanje se obavlja postupno za svaki sustav za pokretanje.

Razlika između postotne pogreške trofaznog brojila opterećenog jednofazno osnovnom strujom pri faktoru snage jednakome jedan, i postupne pogreške pri uravnoteženom opterećenju, ne smije iznositi više od ovih vrijednosti:

1) 1 % za brojila razreda točnosti 0,5 %

2) 1,5 % za brojila razreda točnosti 1

3) 2,5 % za brojila razreda točnosti 2 i za brojila reaktivne energije razreda točnosti 3.

Članak 37.

Pri ispitivanju stalnice brojila provjerava se ispravnost odnosa između broja okretaja rotora i pokazivanja brojača.

Članak 38.

Zbog nesigurnosti mjerenja i drugih parametara koji utječu na točnost mjerenja pri ispitivanju tipa brojila, neki rezultati ispitivanja mogu biti izvan granica postotne pogreške danih u tablicama 13. i 14., članka 36. ovog pravilnika.

Ako se apscisna os pomakne paralelno samoj sebi za vrijednost danu u tablici 15. iz ovog članka, a svi rezultati ispitivanja pri tome ostanu u granicama pogrešaka danim u tablicama 13. i 14. članka 36. ovog pravilnika, brojilo je ispravno.

 

Tablica 15.

 

	Brojila djelatne energije, razreda točnosti			Brojila jalove energije, razreda točnosti
	0,5	1	2	3
Dopušteno pomicanje apscisne osi u %	0,3	0,5	1,0	1,0

 

Članak 39.

Pri određivanju promjene pogreške uzrokovane promjenom jedne od utjecajnih veličina, vrijednosti svih ostalih utjecajnih veličina trebaju zadovoljavati uvjete propisane u članku 33. ovoga pravilnika.

Utjecajne veličine koje se uzimaju u obzir za određivanje referencijskih uvjeta uz koje se obavlja ispitivanje i za određivanje promjene postotne pogreške uzrokovanih njihovom promjenom su:

1) temperatura okoline

2) radni položaj

3) napon

4) frekvencija

5) oblik valova

6) magnetna indukcija stranog podrijetla.

Dodatna postotna pogreška uzrokovana promjenom temperature okoline određuje se ispitivanjem u zatvorenome prostoru u kojem nema propuha. Prije ispitivanja brojilo mora biti izloženo temperaturi okoline oko tri sata tako da se temperatura u unutrašnjosti kućišta brojila ustali.

Srednji temperaturni koeficijent za određenu temperaturu određuje se u temperaturnom rasponu od 20 K, i to 10 K iznad i 10 K ispod te temperature. U svakom slučaju, temperatura okoline ne smije biti niža od 0 °C ni viša od 40 °C.

Srednji temperaturni koeficijent treba u svakom slučaju biti određen barem za referencijsku temperaturu brojila, i on pri promjeni temperature okoline za ± 10 K ne smije premašiti vrijednosti dane u tablici 16.

 

Tablica 16.

 

Vrijednost struje (A)		Srednji temperaturni koeficijent (%/K)
Brojila za izravni priključak	Brojila za priključak preko mjernih transformatora	Faktor snage cos φ	Brojila djelatne energije, razreda točnosti			Faktor snage sin φ (ind. ili kap.)	Brojila jalove energije, razreda točnosti
			0,5	1	2		3
0,1 Io ≤ I ≤ Imax	0,05 In ≤ I ≤ Imax	1	0,03	0,05	0,10	1	0,15
0,2 Io ≤ I ≤ Imax	0,1 In ≤ I ≤ Imax	0,5 ind.	0,05	0,07	0,15	0,5	0,25

 

 

Varijacije uzrokovane promjenom ostalih utjecajnih veličina dane su u tablici 17.

 

Tablica 17.

 

Promjene utjecajne veličine prema referencijskim uvjetima	Vrijednost struje (A)		Dodatna postotna pogreška
	Brojila za izravni priključak	Brojila za priključak preko mjernih transformatora	Faktor snage cos φ	Brojila djelatne energije, razreda točnosti			Faktor snage sin φ (ind. ili kap.)	Brojila jalove energije, razreda točnosti
				0,5	1	2		3
Kosi položaj 3°	0,05 Io	0,02 In	1	1,5	2,0	3,0	1	3,0
	Io  i Imax	In i Imax	1	0,3	0,4	0,5	1	1,0
Napon ± 10 %	0,1 Io	0,1 In	1	0,8	1,0	1,5	1	2,0
	0,5 Imax	0,5 Imax	1	0,5	0,7	1,0
	0,5 Imax	0,5 Imax	0,5 ind	0,7	1,0	1,5
	Io  ≤ I ≤ Imax	In ≤ I ≤ Imax					1	1,5
Frekvencija ± 5 %	0,1 Io	0,1 In	1	0,7	1,0	1,5	1	2,5
	0,5 Imax	0,5 Imax	1	0,6	0,8	1,3
	0,5 Imax	0,5 Imax	0,5 ind	0,8	1,0	1,5
	Io	In					1	2,5
	Io	In					0,5	2,5
Promijenjeni redoslijed faza	0,5 Io ≤ I ≤ Imax	0,5 In ≤ I ≤ Imax	1	1,5	1,5	1,5
	0,5 Io	0,5 In	1	2,0	2,0	2,0
				(jednofazno opterećenje)
Magnetska indukcija stranog podrijetla 0,5 mT1)	Io	In	1	1,5	2,0	3,0	1	3,0
Oblik valova: 10 % trećeg harmonika u struji2)	Io	In	1	0,5	0,6	0,8
Magnetsko polje pomoć­nih krugova3)	0,05 Io	0,02 In	1	0,3	0,5	1,0
Mehaničko opterećenje jednotarifnog i višetarifnog brojčanika4)	0,05 Io	0,02 In	1	0,8	1,5	2,0

                       

 

1) Magnetna indukcija stranog podrijetla od 0,5 mT proizvedena od struje iste frekvencije koja ima napon priključen na brojilo, uz najpovoljnije uvjete faze i smjera, ne smiju uzrokovati dodatnu postotnu pogrešku koja premašuje vrijednosti dane u tablici iz ovog člana.

Brojilo je izloženo magnetnoj indukciji od 0,5 mT, ako se postavi u centar kružnog svitka srednjeg promjera 1 m, kvadratnog presjeka male radijalne debljine u odnosu prema promjeru i koji ima 400 amperzavoja.

Ispitivanje se obavlja za sljedeća tri smjera magnetne indukcije stranog podrijetla prema položaju brojila:

– vektor indukcije okomit na osnovnu ploču brojila

– vektor indukcije vertikalan

– vektor indukcije vodoravan i paralelan s osnovnom pločom brojila.

2) Faktor izobličenja napona treba biti manji od 1 %.

Dodatna postotna pogreška treba biti određena pod najnepovoljnijim faz­nim kutom trećeg harmonika u usporedbi s osnovnim valom struje.

3) Priključci pomoćnog kruga trebaju biti točno označeni, ili imati sustav priključivanja koji onemogućuje pogrešku u priključivanju.

Dodatna postotna pogreška ne smije premašiti vrijednosti dane u tablici 17. iz ovog članka, ako se brojilo ispituje s priključenim pomoćnim krugovima čije magnetno polje ima najveći utjecaj na pokazivanje brojila.

4) Kompenzacija utjecaja mehaničkog opterećenja brojčanika obavlja se pri ugađanju brojila.

Promjene postotnih pogrešaka uzrokovane promjenom utjecajnih veličina iz stavka 2. ovog članka određuju se samo pri ispitivanju tipa brojila.

Članak 40.

Utjecaj kratkotrajnih strujnih preopterećenja (kratki spoj) ispituje se na ovaj način:

1) ispitni krug za ispitivanje kratkotrajnih strujnih preopterećenja je bez induktiviteta;

2) brojilo djelatne energije za izravni priključak mora izdržati ispitivanje strujom kratkog spoja, čija tjemena vrijednost iznosi 50 I_max (ne više od 7000 A), koja održava vrijednost iznad 25 I_max za vrijeme 1 ms.

3) brojilo za priključak preko strujnoga transformatora mora podnijeti struju 20 I_max u trajanju  od 0,5 s;

4) brojila jalove energije za izravni priključak moraju izdržati, za vrijeme 0,5 sekundi, struju koja iznosi:

– 30 I_max, ako osnovna struja nije veća od 10 A;

– 20 I_max, ako je osnovna struja veća od 10 A.

5) brojilo se mora vratiti na početnu temperaturu s naponskim krugovima napajanim jedan sat referencijskim naponom, nakon što je prije toga bilo izloženo ispitivanju propisanom u točki 2),  točki 3) ili točki 4) ovoga članka;

Promjene pogreške nakon ovog ispitivanja, pri osnovnoj odnosno nazivnoj struji i faktoru snage jednakom 1, ne smiju prelaziti vrijednosti navedene u tablici 18.:

 

Tablica 18.

 

Vrsta brojila	Vrijednost struje	Dodatna postotna pogreška
		Faktor snage cos φ	Brojila djelatne energije, razreda točnosti			Faktor snage sin φ (ind. ili kap.)	Brojila jalove energije, razreda točnosti
			0,5	1	2		3
Brojila za izravni priključak	Io	1	–	1,5	1,5	1	1,5
Brojila za priključak preko mjernih transformatora	Io	1	0,3	0,5	1,0	1	1,5

 

Članak 41.

Utjecaj vlastitoga grijanja ispituje se na ovaj način:

1) pri otvorenim strujnim krugovima naponski krugovi moraju biti priključeni na referencijski napon najmanje:

– 4 h za brojila razreda točnosti 0,5

– 2 h za brojila razreda točnosti 1

– 1 h za brojila razreda točnosti 2 i za brojila reaktivne energije razreda točnosti 3.

2) brojilo se optereti najvećom strujom pri faktoru snage jednakom jedan, a pogreška brojila se određuje neposredno nakon opterećenja;

3) ispitivanje se provoditi najmanje 1 sat u dovoljno kratkim vremenskim razmacima, a svakako dok promjena pogreške tijekom 20 min nije manja od 0,2 %;

4) isto se ispitivanje provodi uz faktor snage 0,5 induktivno.

Promjena postotne pogreške prouzročena vlastitim zagrijavanjem ne smije premašiti vrijednosti dane u tablici 19.

 

Tablica 19.

 

Vrijednost struje	Faktor snage cos φ	Dopuštena promjena postotne pogreške
		Brojila djelatne energije, razreda točnosti			Faktor snage sin φ (ind. ili kap.)	Brojila jalove energije, razreda točnosti
		0,5	1	2		3
Imax.	1	0,5	0,7	1,0	1	1,0
	0,5 ind.	0,7	1,0	1,5	0,5	1,5

 

III. NATPISI I OZNAKE

Članak 42.

Brojilo mora imati na vidljivome mjestu natpisnu pločicu na kojoj su ispisani podaci, oznake i simboli.

Natpisi i oznake moraju biti ispisani na hrvatskome jeziku, trajno i lako čitljivi u normalnim uvjetima rada brojila.

Članak 43.

Na natpisnoj pločici moraju biti navedeni sljedeći podaci:

1) ime i naziv ili znak proizvođača i mjesto proizvodnje;

2) tvornička oznaka tipa brojila;

3) vrsta brojila (npr. »Jednofazno brojilo«, »Trofazno brojilo«, »Trofazno brojilo jalove energije«, »Trofazno transformatorsko brojilo« itd.);

Specijalna namjena brojila ne mora biti označena, ako se ona jasno vidi iz samog oblika brojila pri zatvorenom kućištu brojila. To se odnosi i na brojila s višetarifnim brojčanikom.

4) serijski broj i godina proizvodnje; ako je serijski broj označen na pločici pričvršćenoj na poklopac brojila, isti broj mora biti označen na nosaču mjernog sustava ili na osnovnoj ploči brojila.

5) referencijski napon u »V« ili »kV« (npr. 3 x 230/400 V);

6) podaci o osnovnoj struji, a za brojila s proširenim strujnim mjernim opsegom i podaci o najvećoj struji u »A« (npr. 10 A, 10 – 30A), s tim da se najveća struja brojila, koja iznosi 1,2 puta vrijednost osnovne struje, ne označava;

Kod transformatorskih brojila mora se ispred vrijednosti struje brojila označiti nazivna vrijednost struje strujnoga mjernog transformatora,

7) referencijska frekvencija u »Hz« (npr. 50 Hz);

8) stalnica brojila u o./kWh, odnosno o./kvarh (npr. 600 o./kWh, 1000 o./kvarh);

9) razred točnosti (npr. 2 ili razred 2);

10) službena oznaka mjerila;

11) mjerna jedinica (npr. »kWh« ili »MWh« za brojila djelatne energije ili »kvarh« ili »Mvarh« za brojila jalove energije), koja se mora nalaziti na pločici brojčanika ili među osnovnim podacima brojila;

Ako brojilo ima brojčanik s kružnim ljestvicama, mjesna vrijednost kružne ljestvice mora biti označena brojevima: 0,01, 0,1, 1, 10, 100, 1 000 itd.;

12) znak »kvadrat u kvadratu« za brojila s izolacijskim kućištem razreda zaštite II;

13) shema spajanja ili broj sheme spajanja;

14) natpis »suprotno registriranje spriječeno« ili odgovarajući simbol za brojila s napravom za sprječavanje suprotnog registriranja;

15) označene sve stezaljke na priključnici prema standardnoj shemi spoja;

16) natpis »transformatorsko brojilo«, odnosno odgovarajući simbol za brojilo za priključak preko mjernih transformatora. Taj natpis može biti ispisan na posebnoj natpisnoj pločici ili kombiniran s ostalim glavnim podacima o brojilu, npr. »trofazno transformatorsko brojilo«.

Transformatorsko brojilo mora imati posebnu natpisnu pločicu, na kojoj će se moći naknadno upisati podaci o mjernim transformatorima i o stalnici transformacije kojom treba množiti pokazivanje brojača da bi se dobila energija na primarnoj strani mjernih transformatora;

17) natpis »Za rad pri 40 °C« ili »40 °C « za brojila namijenjena za rad pri višoj temperaturi od 23 °C.

Eventualno povećanje kapaciteta brojača s kolutima mora biti označeno na pločici brojčanika (npr. x 100, x 1 000).

Primjeri označivanja referencijskog napona dani su u tablici 20.

 

Tablica 20.

 

Vrsta mreže	Vrsta brojila	Primjeri označivanja napona
		Brojila za izravni priključak	Brojila za priključak preko mjernih transformatora
			s primarnim brojačem	sa sekundarnim brojačem
Jednofazna s dva vodiča	Jednofazno	230 V	10000/100 V	100 V
Trofazna s tri vodiča	Trofazno s dva sustava za pokretanje	3 x 400 V	3 x 10000/100 V	3 x 100 V
Trofazna s četiri vodiča	Trofazno s tri sustava za pokretanje	3 x 230/400 V	3 x 10000/√3/100/√3 V 3 x 10/√3/0,1/√3 kV	3 x 100/√3 V

 

Primjeri označivanja struje dani su u tablici 21.

 

Tablica 21.

 

Primjeri označivanja struja
Brojila za izravni priključak		Brojila za priključak preko mjernih transformatora
Osnovna struja Io	Osnovna Io -najveća struja Imax.	s primarnim brojčanikom		sa sekundarnim (poluprimarnim) brojčanikom
10 A	10 – 40 A	100/5 A	100/5(3-6) A 100-200/1-2(0,4-2) A	5 A 1 A	5(3-6) A 1-2(1-2) A
20 A	20 – 60 A	500/5 A 200/1 A	500/5(1,5-6) A 200-400/1-2(1-2) A	5 A	1-2(0,4-2) A 5(2,5-10) A
10 A	10 – 60 A	200/1 A	500/1(0,4-1,2) A 100-500/1-5(1-6) A	1 A	1(0,3-1,2) A 1-5(1-6) A

 

Ako su brojila izrađena tako da pri popravku, ugađanju i ispitivanju treba primijeniti neki neuobičajeni način rukovanja, moraju imati natpis ili simbol koji upozorava na to, npr. »ležajeve ne podmazivati«, »brojčanik ne čistiti benzinom«.

Na namotu naponskog kruga moraju biti naznačeni podaci o namotu; broj zavoja i promjer žice.

Brojila čija se dodatna naprava ne priključuje na referencijski na­pon brojila, a iz sheme veze brojila ne može se vidjeti veličina napona na koji se ona priključuje, moraju imati natpis koji upozorava na to. Umjesto natpisa dopuštena je upotreba odgovarajućih simbola.

Podaci o vlasniku brojila mogu biti posebno označeni na brojilu.

Članak 44.

Shema spoja određuje način spajanja vanjskih vodiča s električnim krugovima brojila, a prema potrebi, i unutarnji spoj brojila s dodatnim i tarifnim napravama.

Iz sheme spoja brojila koje se rabi u mjernoj grupi s drugim napravama (npr. s mjernim transformatorima ili ukupnim satovima) mora se jasno vidjeti način spajanja brojila s tim napravama.

Svako brojilo mora biti opskrbljeno shemom spoja. Shema spoja mora biti naznačena na natpisnoj pločici brojila, odnosno jednom dijelu pločice brojčanika ili na unutarnjoj strani poklopca priključnice.

Sheme spoja moraju biti nacrtane tako da pri normalnim uvjetima rada brojila ostanu trajno vidljive. Sheme spoja moraju se crtati simbolima i oznakama koji su predviđeni odgovarajućim hrvatskim normama.

Oznake na priključnici brojila moraju odgovarati oznakama u shemi spoja.

Priključak brojila mora odgovarati standardnim shemama spoja koje su predviđene odgovarajućim hrvatskim normama.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 011-02/05-07/18

Urbroj: 558-03/10-05-1

Zagreb, 23. ožujka 2005.

 

Ravnatelj

Državnog zavoda za mjeriteljstvo

dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r.