|
|
|
|
963
Na temelju članka 2. stavka 3. i članka 103. podstavka
2. Zakona o otpadu (»Narodne novine«, broj 178/2004), Vlada Republike Hrvatske
je na sjednici održanoj 7. travnja 2005. godine donijela
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Uredbom određuju kategorije, vrste i
klasifikacija otpada ovisno svojstvima i mjestu nastanka otpada, te utvrđuje
katalog otpada, lista opasnog otpada i popis otpada u prekograničnom prometu.
Članak 2.
Otpad je određen sljedećim kategorijama:
Q1 Ostaci
iz proizvodnje ili uporabe koji nisu drugačije specificirani;
Q2 Proizvodi
koji ne odgovaraju normama;
Q3 Proizvodi
kojima je rok za odgovarajuću uporabu istekao;
Q4 Materijali
koji su prosuti, odnosno proliveni, izgubljeni ili su pretrpjeli neku drugu
nezgodu, uključujući i sve druge materijale, opremu itd., koji su onečišćeni
kao posljedica takve nezgode;
Q5 Materijali
koji su zagađeni ili onečišćeni planiranim djelovanjem (npr. ostaci nakon
postupaka čišćenja, ambalaža, spremnici itd.);
Q6 Neuporabljivi
dijelovi (npr. odbačene baterije i akumulatori, istrošeni katalizatori itd.);
Q7 Tvari
koje više ne zadovoljavaju kakvoćom (npr. onečišćene kiseline, onečišćena
otapala, istrošene soli za otvrdnjavanje);
Q8 Ostaci
iz proizvodnih procesa (npr. šljaka, destilacijski talog itd.);
Q9 Ostaci
od procesa uklanjanja onečišćenja (npr. muljevi iz uređaja za pročišćavanje,
prašina iz filtra za zrak, istrošeni filtri itd.);
Q10 Ostaci
strojne i završne obrade (npr. tokarske strugotine, proizvodno iverje itd.);
Q11 Ostaci
od vađenja i prerade sirovina (npr. jalovina, talog iz naftnih polja itd.);
Q12 Onečišćene
tvari (npr. ulja onečišćena PCB-om/polikloriranim bifenilom itd.);
Q13 Materijali,
tvari i proizvodi čija je uporaba zakonom zabranjena;
Q14 Proizvodi
koje posjednik više neće koristiti (npr. iz poljoprivrede, kućanstava, ureda,
trgovačkih djelatnosti ili dućana);
Q15 Onečišćeni
materijali, tvari i proizvodi nastali kao rezultat sanacije tla;
Q16 Svi
materijali, tvari ili proizvodi koji nisu navedeni u gornjim kategorijama.
Članak 3.
(1) Na temelju kategorija iz članka 2. ove
Uredbe, s obzirom na svojstva kojima djeluje na zdravlje ljudi i okoliš, otpad
se klasificira kao:
–
inertni otpad
–
neopasni otpad
–
opasni otpad.
(2) Inertni otpad je otpad koji ne podliježe
značajnim fizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama. Inertni otpad nije
topljiv, nije zapaljiv, na bilo koje druge načine fizikalno ili kemijski ne
reagira niti je biorazgradiv. S tvarima s kojima dolazi u dodir ne djeluje tako
da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta ili na
povećanje dozvoljenih emisija u okoliš. Vodotopivost, sadržaj onečišćujućih
tvari u vodenom ekstraktu i ekotoksičnost vodenog ekstrakta (eluata) inertnog
otpada mora biti zanemariva i ne smije u nijednom propisanom parametru
ugrožavati kakvoću površinskih ili podzemnih voda.
(3) Neopasni otpad je svaki otpad koji nema neko
od svojstava utvrđenih u Prilogu II. ove Uredbe.
(4) Opasni otpad je otpad određen kategorijama
(generičkim tipovima) i sastavinama, a obvezno sadrži jedno ili više od
svojstava, utvrđenih Listom opasnog otpada.
(5) Lista opasnog otpada sastavni je dio ove
Uredbe, a čine ju:
– Prilog I. ove Uredbe kojim su utvrđene
kategorije ili generički tipovi opasnog otpada sastavljeni u skladu s njihovom
prirodom ili aktivnošću koja ih proizvodi i
–Prilog II. ove Uredbe kojim su utvrđena
svojstva otpada koja ga čine opasnim za zdravlje ljudi i okoliš.
(6) Opasni otpad je i svaki drugi otpad koji
sadrži jedno od svojstava iz Priloga II. ove Uredbe ili je pomiješan s otpadom
iz Priloga I. ove Uredbe.
Članak 4.
(1) Na temelju kategorija iz članka 2. ove Uredbe,
kao sastavni dio Uredbe, utvrđuje se Katalog otpada.
(2) U Katalogu otpada otpad se razvrstava u
dvadeset grupa ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, odnosno o djelatnostima
koje ga generiraju (stvaraju).
(3) Svaka grupa iz stavka 2. ovoga članka sadrži
podgrupe kojima se otpad razvrstava prema procesu u kojem je nastao.
(4) Podgrupom iz stavka 3. ovoga članka otpad se
razvrstava u vrste prema dijelu procesa u kojem je nastao otpad.
(5) Grupa otpada označava se dvoznamenkastim
brojem. Taj broj označava djelatnost u kojoj je nastao i iz koje potječe otpad.
(6) Podgrupa unutar grupe označava se
četveroznamenkastim brojem tako da su prve dvije znamenke toga broja istovjetne
znamenkama grupe, a treća i četvrta znamenka označavaju proces u kojem je otpad
nastao.
(7) Vrste otpada s obzirom na dijelove procesa
nastanka unutar podgrupe označene su šesteroznamenkastim brojem na način da su
prve četiri znamenke istovjetne podgrupi, a peta i šesta znamenka označavaju
dio procesa nastanka otpada.
Članak 5.
(1) Katalog otpada iz članka 4. stavka 1. sadrži
popis djelatnosti koje generiraju (u kojima nastaje) otpad te popis otpada
prema svojstvima i mjestu nastanka, a s obzirom na grupe, podgrupe i vrste
otpada.
(2) Grupe, podgrupe i vrste otpada u Katalogu otpada
označene su »ključnim brojem« koji je sadržajem sukladan odredbama članka 4.,
stavaka 5., 6. i 7. ove Uredbe.
(3) U Katalogu otpada pojedine vrste otpada
označene su zvjezdicom (*). Otpad označen zvjezdicom (*) smatra se opasnim
otpadom kada ispunjava uvjete iz članka 3. stavaka 4. ili 6. ove Uredbe.
(4) Osim sadržaja propisanog stavkom 1. ovoga
članka Katalog otpada sadrži i preporučene postupke obrade pojedinih vrsta
otpada.
(5) Preporučeni postupci obrade otpada iz stavka
4. ovoga članka odnose se na otpad koji se nije mogao izbjeći i čija se korisna
svojstva (materijalna ili energetska) ne mogu ponovo iskoristiti/uporabiti, a
uz odgovarajuću vrstu otpada u Katalogu otpada označeni su oznakama sljedećeg
značenja:
– K/F – kemijsko-fizikalni,
– B – biološki,
– T – termički,
– O – odlaganje otpada,
– K – kondicioniranje otpada,
– (+) – obrada se preporučuje.
Članak 6.
(1) Preporučeni postupci obrade otpada iz članka
5. stavka 5. ove Uredbe imaju sljedeće značenje:
– Kemijsko-fizikalni postupci obrade otpada su
postupci kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih
kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: neutralizacija,
taloženje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje,
filtracija, sedimentacija, reverzna osmoza i derivatizacija.
– Biološki postupci obrade otpada su postupci
koji biološkim metodama mijenjaju kemijska, fizikalna i biološka svojstva
otpada, a mogu biti aerobna i anaerobna razgradnja.
– Termički postupci obrade otpada su postupci uporabom
topline pod nužnim i propisanim uvjetima. Provode se s ciljem mijenjanja
kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a mogu biti: spaljivanje,
piroliza, isparavanje, sterilizacija, destilacija, sinteriranje, žarenje,
taljenje, zataljivanje u staklo i slični postupci.
– Kondicioniranje otpada je priprema za određeni
način zbrinjavanja i uporabe otpada, a može biti: usitnjavanje, ovlaživanje,
pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, očvršćivanje, stabilizacija te postupci
kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrži otpad.
(2) Otpad i otpadne tvari koji nastaju nakon
postupaka obrade iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka imaju drukčija
kemijska, fizikalna, odnosno biološka svojstva u odnosu na otpad i otpadne
tvari iz kojih su obradom nastali, te se oni u Katalogu otpada označavaju
drugim ključnim brojem.
(3) Otpad i otpadne tvari koji nastaju nakon
postupaka iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka, u pravilu, ne mijenjaju
fizikalno-kemijska, odnosno biološka svojstva u odnosu na otpad, odnosno
otpadnu tvar iz koje su nastali, te u Katalogu otpada zadržavaju isti ključni
broj. Kada u postupku kondicioniranja otpada i otpadne tvari nastane otpad,
odnosno otpadna tvar drugih fizikalno-kemijskih, odnosno bioloških svojstava,
tada se oni u Katalogu otpada označavaju novim ključnim brojem.
Članak 7.
(1) Kada je u Katalogu otpada za pojedinu vrstu
otpada preporučen postupak obrade »O« odlaganje otpada, taj postupak se provodi
sukladno posebnom propisu.
(2) Kada je u Katalogu otpada za pojedinu vrstu
otpada obrada preporučena oznakom (+) tada se ona provodi sukladno postupku
koji je u katalogu otpada označen tom oznakom.
Članak 8.
(1) Ključni broj otpada iz Kataloga otpada, radi
kontrole i nadzora prekograničnog prometa, u dokumentima o prekograničnom
prometu obvezno se identificira s identifikacijskom oznakom otpada - sadržanom
u Popisu otpada kojega čine »zeleni«, »žuti« i »crveni« popis te popis »A« i
»B«.
(2) Popis otpada iz stavka 1. ovoga članka
sadržan je u prilozima ove Uredbe:
– u Prilogu III. – »Zeleni popis« otpada,
–u Prilogu IV. – »Žuti popis« otpada,
– u Prilogu V. – »Crveni popis« otpada,
– u Prilogu VI. – »Popis A « i »Popis B« otpada.
(3) Prilozi iz stavka 2. ovoga članka sastavni
su dio ove Uredbe.
Članak 9.
Stupanjem na snagu ove Uredbe u Pravilniku o
vrstama otpada (»Narodne novine«, broj 27/96), u članku 1. riječi: »vrste
otpada ovisno svojstvima i mjestu nastanka« te članci 2., 3., 6., 7., 8., 9. i
10. i Katalog otpada, kao sastavni dio Pravilnika, brišu se.
Članak 10.
Ova
Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:
310-33/05-01/02
Urbroj:
5030115-05-1
Zagreb,
7. travnja 2005.
Predsjednik
dr. sc. Ivo Sanader, v. r.
Napomena: prilozi i dodaci su ispušteni u ovom info
pregledu
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |