|
|
|
|
|
|
|
|
1001
Na temelju članka 45. stavka 1. Zakona o
knjižnicama (»Narodne novine«, br. 105/97, 5/98. i
104/00) a na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća, ministar kulture, uz
prethodnu suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i športa donosi
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom uređuju mjere zaštite i
očuvanja knjižnične građe i to uvjeti čuvanja, način pohrane i oblici
korištenja knjižnične građe.
Pravilnikom se također uređuje postupak
popisivanja i vrednovanja građe za koju se predmnijeva da ima svojstvo
kulturnoga dobra ili za koju je doneseno rješenje o preventivnoj zaštiti,
odnosno rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra (u daljnjem tekstu:
zaštićena građa), uvjeti i način korištenja, stručnog održavanja te zaštite i
očuvanja te građe, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih
dobara.
SIGURNOST ZGRADA I
OSNOVNE MJERE ZAŠTITE KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 2.
Zgrade u kojima knjižnice obavljaju svoju
djelatnost i prostor koji ih okružuje moraju biti odgovarajuće uređene i
održavane te opremljene sigurnosnim protuprovalnim sustavom i/ili sustavom
nadzora.
Sigurnost zgrada osigurava se uređenjem prostora
oko zgrada, osvjetljavanjem ulaza i nadzorom zgrade.
Mjere sigurnosti moraju se provesti pri
izgradnji i adaptaciji postojećih zgrada knjižnica.
Članak 3.
Knjižnice su dužne sustavno provoditi osnovne
mjere zaštite svoje građe i to zaštitu od:
– poplave,
– požara,
– provale,
– elementarnih nepogoda i
– ratnih razaranja.
Osnovne mjere zaštite provode se postavljanjem
odgovarajućih sigurnosnih sustava (protuprovalnih, vododojavnih,
protupožarnih, i sl.) prema posebnim propisima.
Postavljeni sustavi, kao i električne, vodovodne
i plinske instalacije moraju se redovito održavati. Osoba koju ravnatelj
knjižnice, odnosno voditelj knjižnice u sastavu zaduži za održavanje opreme,
obvezna je voditi ažurnu dokumentaciju.
Članak 4.
Ravnatelj samostalne knjižnice, odnosno voditelj
knjižnice u sastavu dužan je u roku od godine dana od donošenja ovoga
Pravilnika donijeti Plan mjera za slučaj opasnosti iz članka 3. ovoga
Pravilnika i odrediti osobu odgovornu za njegovo provođenje. Pri izradi plana potrebno je voditi računa o
posebnostima knjižnice i knjižnične građe (vrsta građevinskog objekta, okoliš,
vrsta i starost građe i sl.).
Članak 5.
Plan mjera za slučaj opasnosti obvezno sadrži
sljedeće elemente:
1. procjenu ugroženosti tj.
utvrđivanje opasnosti za zgradu i građu,
2. mjere preventivne zaštite kojima se uklanja
ili umanjuje opasnost za zgradu i građu,
3. mjere pripravnosti koje obvezno sadrže:
a) popis postupaka za slučaj opasnosti
b) opis spašavanja građe s prioritetom
spašavanja
c) popis opreme potrebne za spašavanje
d) popis zaposlenika knjižnice koji obvezno
sudjeluju u spašavanju i zbrinjavanju građe i popis dragovoljaca izvan
knjižnice.
e) način osiguranja prostora privremene pohrane
građe
f) način saniranja posljedica s prioritetom
saniranja oštećenja zgrade i građe
g) popis stručnjaka za konzervaciju
građe.
4. plan spašavanja građe tijekom i neposredno
nakon slučajeva iz članka 3. ovoga Pravilnika i
5. plan saniranje posljedica tj.
saniranja oštećenja i restauriranja građe, uz obvezan popis stručnjaka za konzervaciju građe.
UVJETI ČUVANJA
KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 6.
U svrhu trajnog očuvanja knjižnične građe
knjižnice su obvezne štititi građu od uzročnika propadanja – vlage,
prekomjernog sunčevog ili umjetnog svjetla, bioloških i atmosferskih utjecaja i
onečišćenja te odstupanja od optimalne temperature.
Članak 7.
Ravnatelj knjižnice odnosno voditelj knjižnice u
sastavu dužan je odrediti osobu koja će brinuti o čistoći i zračenju prostora
za pohranu i korištenje građe.
U prostoru treba osigurati optimalnu mikroklimu
(relativna vlaga zraka 45 – 60%, temperatura zraka 16 – 20°C), te ga dnevno
čistiti usisavanjem i brisanjem prašine blago vlažnim krpama.
Najmanje jednom godišnje temeljito se čisti
građa, police i prostor uz preventivnu dezinfekciju, a prema potrebi i
dezinsekciju i deratizaciju.
U slučaju potrebe česte dezinfekcije, dezinsekcije
i deratizacije obvezna je konzultacija konzervatora.
Članak 8.
U svrhu zaštite iz članka 7. ovoga Pravilnika
ravnatelj knjižnice ili voditelj knjižnice u sastavu dužan je u spremištima, čitaonicama
i izložbenim prostorima unutar knjižnice osigurati sljedeću opremu:
1. mjerne instrumente za kontinuirano praćenje
temperature i relativne vlage zraka,
2. ovlaživače i/ili odvlaživače zraka
3. ventilatore
4. klima uređaje ili klima ormare radi pohrane
najvrjednije i najosjetljivije građe
5. zaslone, rolete ili druga sredstva zaštite od
prekomjernog svjetla
6. folije s UV-filterima
za prozore i staklene vitrine i fluorescentne lampe
7. ostalu opremu prema potrebi.
NAČIN POHRANE I
PRENOŠENJA KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 9.
Knjižničnu građu treba pohranjivati na police,
ormare za pohranu i ladice odgovarajućih oblika, dimenzija i materijala.
Police i ormari ne smiju se postavljati uz fasadne zidove ni uz izvore topline.
U ormarima je potrebno osigurati stalnu
cirkulaciju zraka otvorima na bočnim stranicama ili tjednim provjetravanjem.
Na mjesta gdje je pohranjena knjižnična građa
postavljaju se prema potrebi držači, podupirači, graničnici i pregrade radi
sprječavanja deformacija i oštećivanja.
Knjižnična građa osjetljiva na manipulaciju
skida se s polica isključivo hvatanjem za hrbat, odnosno, ako to nije moguće
ili ako je građa pohranjena horizontalno ili leži u ladicama, gornji sloj građe
privremeno se odlaže na pomoćni pokretni stol, uzima se tražena građa, a
odložena se potom vraća na mjesto.
Članak 10.
Građa se prenosi ručno, kolicima ili
mehaniziranim transportom.
Građu se ručno prenosi isključivo u čvrstim
kutijama odgovarajućih dimenzija.
Građa za prijenos kolicima slaže se kao i na
policama ili u ladicama, a kolica moraju imati odgovarajuće dimenzije, gumene
kotače i zaštitnu ogradu.
Pri prijevozu građe mehaniziranim transportom
valja voditi računa o dimenzijama i količini građe koja se stavlja u vagone,
zbog mogućega mehaničnog oštećivanja.
NAČIN OBILJEŽAVANJA I
PREGLEDAVANJAKNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 11.
Prilikom uključivanja građe u knjižnični fond
potrebno je pravilno voditi bilješke mekom B grafitnom olovkom i to: kataložne oznake, folijaciju i sl.
Signature se upisuju na prvi slobodni predlist kad je riječ o staroj knjizi, odnosno na poleđinu
lista ukoliko je riječ o neknjižnoj građi (grafike,
crteži, zemljopisne karte te ostali pojedinačni dokumenti).
Prilikom signiranja građe poput mikrofilmova,
ploča, kaseta, disketa, CD-ROM-ova i slično, signature se pišu na naljepnice
ili na trajni papir koji se lijepi trajnim ljepilom na ovitke, omote, košuljice
i sl.
Ex-libris, ako se
koristi, izrađuje se od lužnatog papira i lijepi trajnim ljepilom (metilceluloznim, rižinim ili pšeničnim škrobom).
Članak 12.
Knjižničari obvezno kontinuirano pregledavaju
građu pri čemu odstranjuju sve nepripadajuće umetke
(papire, prešano cvijeće i sl.).
Prilikom obrade i korištenja građe zabranjena je
uporaba ljepljivih vrpci, spajalice, pribadača, kvačica za papir te gumenih
vrpci.
Ukoliko se nepotrebni umeci ne mogu ukloniti sa
stare građe jednostavnim zahvatom, obvezno je konzultirati konzervatora.
Članak 13.
Prilikom pregledavanja građe izdvaja se za
restauriranje oštećena, dotrajala i građa za koju se predmnijeva da će se
daljnjim korištenjem bitno narušiti njena trajnost.
Prije upućivanja građe na restauriranje u
nadležne restauratorske ustanove potrebno je pribaviti suglasnost Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
NAČIN OPREMANJA
KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 14.
Tradicionalna neknjižna
građa kao i trošna i osjetljiva uvezana knjižna građa oprema se zaštitnim
kutijama, mapama, ovitcima, košuljicama, tuljcima, paspartuima
i sl. izrađenima od trajnih materijala koji ne
sadržavaju lignin, sumpor, kiseline i sredstva za
izbjeljivanje.
Ukoliko nije poznat kemijski sastav materijala
od kojih su zaštitni predmeti izrađeni, građa se
obvezno oblaže neutralnim papirom ili poliesterskom folijom. Iznimno, za građu
većih dimenzija može se upotrijebiti neutralna tkanina.
Građa se oblaže neutralnim papirom ili
poliesterskom folijom prilikom pohranjivanja u ladice ili vješanja na metalne
držače u ormarima.
Noviju uvezanu građu može se preventivno zaštiti
oblaganjem korica folijama namijenjenima isključivo zaštiti knjiga, za što
proizvođač jamči certifikatom. Prije upotrebe takvih folija potrebno je
prethodno pribaviti mišljenja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Uporaba folija nije dopuštena za kožne i pergamentne korice te korice zaštićene građe, kao ni za
zavičajne zbirke.
Članak 15.
U svrhu osiguranja kontinuirane dostupnosti
informacija, stariju građu treba pravodobno presnimiti na tehnološki stabilniji
medij.
Građa poput fotodokumenata,
filmova, PVC ploča, zapisa na magnetskom i optičkom mediju pohranjuje se u
zaštitne omotnice ili kutije izrađene od odgovarajućih polimernih materijala
koje se slažu na police ili u ladice jedna do druge. Optimalni uvjeti čuvanja
takve građe su temperatura 16 – 18°C i relativna vlaga zraka 40 – 50%.
PRENOŠENJE KNJIŽNIČNE
GRAĐE NA DRUGE MEDIJE
Članak 16.
Građa se prenosi na drugi medij radi učinkovite
zaštite izvornika, bolje i brže dostupnosti ili za slučaj uništenja izvornika.
Odluku o prenošenju građe na drugi medij donosi
ravnatelj samostalne knjižnice, odnosno voditelj knjižnice u sastavu, uz
obveznu prethodnu konzultaciju s konzervatorom vodeći računa o:
– vrsti građe (rijetka građa)
– stanju izvornika
– zaštiti izvornika od mogućih oštećenja pri
daljnjem korištenju
– broju primjeraka i njihovu razmještaju
– mjerama za zaštitu izvornika
– odgovarajućoj opremi za kvalitetno očitavanje
prenesenog zapisa i
– troškovima i vremenu potrebnom za provođenje
postupka.
Članak 17.
Građa se ovisno o vrijednosti i stanju te raspoloživoj
opremi, prenosi na druge medije:
– fotokopiranjem
– mikrofilmiranjem
– digitalizacijom.
Za prenošenje građe na drugi medij preporučljivo
je mikrofilmiranje zbog standardiziranog postupka te pohrane, umnažanja,
korištenja, razmjene i digitalizacije građe.
Fotokopiranjem se prenosi novija građa (građa
slobodnog pristupa) pri čemu se koriste fotokopirni aparati koji imaju glave za
snimanje položene iznad građe tako da glava leži otvorena pod kutom manjim od
180°.
Građa se na drugi medij može prenositi i
digitalizacijom uz odgovarajuću opremu.
Moguće su i kombinacije navedenih metoda za
prenošenje građe (mikrofilmiranje i digitaliziranje).
NAČIN KORIŠTENJA
KNJIŽNIČNE GRAĐE
Članak 18.
Korištenje knjižnične građe knjižnice uređuju
svojim općim aktom.
U svakoj čitaonici na vidljivom mjestu treba
istaknuti upute o rukovanju građom (standardnom i nestandardnom), kao i upute
o pravilima korištenja građe.
Voditelj odjela za rad s korisnicima u
samostalnim knjižnicama, odnosno voditelj knjižnice u sastavu organizira nadzor
nad korištenjem građe radi sprječavanja krađe, oštećivanja i uništavanja građe
prilikom njezina korištenja u čitaonicama.
POPISIVANJE I
EVIDENTIRANJE ZAŠTIĆENE GRAĐE
Članak 19.
Knjižnice popisuju zaštićenu građu i popis
dostavljaju Ministarstvu kulture – Upravi za zaštitu kulturne baštine –
Konzervatorskom odjelu mjesno nadležnom prema sjedištu knjižnice radi donošenja
rješenja o preventivnoj zaštiti građe ili rješenja o utvrđivanju sredstva
kulturnog dobra.
Na knjižničnu građu koja ima svojstvo kulturnoga
dobra ili za koju se predmnijeva da ima svojstvo kulturnoga dobra (zaštićena
građa) primjenjuje se Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, bez obzira
na mjesto pohrane i vlasništvo građe.
U postupanju s građom iz stavka 1. ovoga članka
knjižnice obvezno surađuju s Ministarstvom kulture – Upravom za zaštitu
kulturne baštine – Konzervatorskim odjelom mjesno nadležnim prema sjedištu
knjižnice.
Članak 20.
Knjižnice obvezno vode evidenciju zaštićene
građe.
Postupak popisivanja zaštićene građe u
knjižnici, kao i popisivanja zaštićene građe izvan knjižnica uređuje se
posebnim aktom knjižnice, kojim se uređuju i posebni uvjeti korištenja te
građe.
Članak 21.
Knjižnice obvezno čuvaju rješenja o preventivnoj
zaštiti i rješenja o upisu njihove građe u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske (u daljnjem tekstu: Registar), koja donosi Ministarstvo kulture, kao i
svu dokumentaciju o toj građi.
Preslik rješenja iz stavka 1.
ovoga članka knjižnice dostavljaju matičnoj knjižnici i Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici u Zagrebu.
POSTUPANJE SA ZAŠTIĆENOM
GRAĐOMI NAČIN KORIŠTENJA
Članak 22.
Knjižnice koje u svom fondu imaju zaštićenu
građu dužne su je mikrofilmirati u dvije kopije
(sigurnosna i radna), a mikrofilm čuvati u optimalnim mikroklimatskim uvjetima.
Obje kopije se izrađuju na srebrno-halogenom
filmu. Za potrebe korisnika radna kopija se može kopirati na film ili na papir,
odnosno skenirati.
Članak 23.
Zaštićena građa ne smije se dati na korištenje u
izvorniku, ni posuđivati niti može biti predmet međuknjižnične
posudbe.
Zaštićena građa se može dati na korištenje na
korisnikov pisani zahtjev iz kojega mora biti razvidno za koje se svrhe građa
koristi.
Zaštićena građa se može koristiti isključivo u
svrhu znanstvenog i istraživačkoga rada te u slučajevima kada je njezino
korištenje bitno za realizaciju vrijednih znanstvenih, kulturoloških,
povijesnih ili obrazovnih studija, edicija, emisija
i filmova o čemu odluku donosi ravnatelj samostalne knjižnice ili voditelj
knjižnice u sastavu, uz obveznu konzultaciju s konzervatorom ili s
konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture mjesno nadležnim prema sjedištu
knjižnice.
Članak 24.
Zaštićena građa može se za potrebe korisnika
snimati, ali isključivo na aparatima konstruiranima za snimanje stare građe i
uz prethodno odobrenje ravnatelja samostalne knjižnice, odnosno voditelja
knjižnice u sastavu.
Za izradu snimke moguće je od korisnika
zatražiti naknadu predviđenu pravilnikom knjižnice iz članka 18. stavka 1. ovoga
Pravilnika.
Nije dopušteno kopiranje zaštićene građe na
aparatima za suho kopiranje (xerox i slično).
Članak 25.
Način izlaganja zaštićene građe mora biti
prilagođen vrsti, obliku, veličini i stanju njezine očuvanosti.
Zaštićena građa može se izlagati i posuđivati za
izlaganje uz obvezno prethodno mikrofilmiranje i dokumentiranje, za što je
odgovoran ravnatelj samostalne knjižnice, odnosno voditelj knjižnice u sastavu.
Pritom valja voditi računa o:
– očuvanosti i stanju građe,
– sigurnosti prostora izložbe (stalni nadzor,
protuprovalne mjere)
– vitrinama za izlaganje (neprobojno staklo i
kemijski stabilni materijali provjereni na hlapljivost, zaštićenost od UV
zračenja, opremljenost lampama i po potrebi apsorbentom),
– mikroklimatskim parametrima (instrumenti za
mjerenje temperature, relativne vlage, svjetla, UV zračenja i atmosferskih
onečišćenja),
– materijalima od kojih su izrađeni podlošci za
izlaganje zaštićene građe i pripadajući pribor (kemijski stabilni materijali,
neutralni kartoni i folije),
– načinu uokvirivanja slika (neutralni muzejski
kartoni, a ukoliko slike vise na nezaštićenim zidovima, graničnici kao zaštita
od dodira posjetitelja).
Zaposlenik knjižnice (po mogućnosti konzervator)
kojega ovlasti ravnatelj samostalne knjižnice, odnosno voditelj knjižnice u
sastavu dužan je utvrditi i provoditi mjere zaštite.
Članak 26.
Zaštićena građa se drugim ustanovama posuđuje
samo uz prethodno odobrenje stručnog povjerenstva
koje imenuje ravnatelj samostalne knjižnice, odnosno voditelj knjižnice u sastavu.
U stručno povjerenstvo obvezno se imenuje konzervator koji vodi brigu o
osiguravanju svih potrebnih mjera zaštite građe prilikom njezine posudbe,
transporta i povrata.
Zahtjev za posudbu zaštićene građe ustanove
dostavljaju najkasnije tri mjeseca prije predviđenog termina otvaranja izložbe.
O svakoj posudbi zaštićene građe sastavlja se
ugovor u kojemu se obvezno utvrđuje popis građe koja se posuđuje, stanje,
procijenjena vrijednost, polica osiguranja kao prilog ugovoru, potrebne mjere
zaštite, rok vraćanja građe, obveza snošenja troškova opremanja, pakiranja i
transporta građe pri posudbi i povratu te odgovorna osoba.
Prije posudbe obvezno se izrađuje sigurnosna
mikrofilmska snimka i fotodokumentacija zaštićene
građe.
Posuditelj zaštićene građe obavezno
će pri postavi izložbe na vidljivom mjestu istaknuti iz koje je knjižnice građa
posuđena.
Članak 27.
Kod pripreme izložbi na kojima se planira
izlaganje brojnije zaštićene građe, pisani zahtjev za posudbu mora se dostaviti
imatelju građe najkasnije godinu dana prije planiranog termina otvaranja
izložbe.
U roku iz stavka 1. ovoga članka takva će se
građa standardnim konzervatorsko-restauratorskim postupcima pripremiti za
izlaganje u suradnji s Odjelom zaštite knjižnične građe Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu i konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture
mjesno nadležnim prema sjedištu knjižnice.
Članak 28.
Zaštićenu građu dopušteno je izlagati samo ako
su osigurani prihvatljivi mikroklimatski uvjeti (relativna vlažnost zraka 50 – 60%,
temperatura zraka 18 – 22° C i svjetlost do 500 luxa).
Članak 29.
Ukoliko se zaštićena građa koristi radi izrade
pretiska (reprinta), potrebno ju je prethodno mikrofilmirati
i dokumentirati na trošak nakladnika pretiska.
Nakladnik pretiska također je dužan podmiriti
obveze iz članka 112. i 113. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
vezanih uz izradu i korištenje replike kulturnog dobra.
Eventualna oštećenja izvornika dužan je u
potpunosti sanirati nakladnik pretiska o svom trošku.
Članak 30.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od
dana objave u «Narodnim novinama».
Klasa: 612-04/05-01/02Urbroj:
532-10-01/1-05-05Zagreb, 14. travnja 2005.
Ministar
mr. sc. Božo Biškupić, v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |