|
|
|
|
|
|
|
|
1186
Na temelju članka 194. Zakona o radu (»Narodne
novine«, broj 137/04 – pročišćeni tekst) HRVATSKE CESTE, d.o.o., Zagreb, Vončinina 3
(u daljnjem tekstu: poslodavac) i Nezavisni
sindikat radnika Hrvatskih cesta, Zagreb, Vončinina 3
(u daljnjem tekstu: sindikat) zaključili su u Zagrebu 13. travnja 2005. godine
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu:
Ugovor) utvrđuju se prava i obveze njegovih potpisnika i uređuju pitanja iz
radnih odnosa ili ona u vezi s radnim odnosima radnika kod poslodavca.
Članak 2.
Prema odredbama ovog Ugovora poslodavac je
HRVATSKE CESTE, društvo s ograničenom odgovornošću, za upravljanje, građenje i
održavanje državnih cesta, Zagreb, Vončinina 3 za
koje radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.
Prema odredbama ovog Ugovora radnik je fizička
osoba koja obavlja određene poslove za poslodavca na temelju ugovora o radu.
Članak 3.
Odredbe ovog Ugovora obvezuju i primjenjuju se
na njegove potpisnike i na osobe koje prema odredbama Zakona o radu mogu biti
stranke Ugovora, a koje mu naknadno pristupe.
Ugovor obvezuje i primjenjuje se na sve radnike
koji su u radnom odnosu u Društvu.
Ovaj se Ugovor primjenjuje na području Republike
Hrvatske.
Članak 4.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se izravno, ako
za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim
aktima poslodavca.
Opći akti moraju biti u skladu s ovim Ugovorom.
Ako bi općim aktima poslodavca pojedino pravo
radnika korisnika prava iz Ugovora bilo manje od prava utvrđenog ovim Ugovorom,
izravno se primjenjuju odredbe ovog Ugovora.
Članak 5.
Sklapanjem ovog Ugovora između ugovornih
stranaka potpisnika i osoba na koje se primjenjuje nastaju obvezno-pravni
odnosi, koji se mogu mijenjati samo pod uvjetima utvrđenim ovim Ugovorom.
Stranke potpisnice ovog Ugovora i osobe na koje
se on primjenjuje, dužne su u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe.
Zbog povrede obveza iz ovog Ugovora, oštećena
stranka ili osoba na koju se on primjenjuje, može tražiti naknadu pretrpljene
štete sukladno zakonu.
Članak 6.
Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na
novog poslodavca prenese Društvo ili dio Društva, na novog poslodavca se
prenose i svi ugovori o radu radnika koji rade u Društvu ili dijelu Društva
koji je predmet prenošenja, a na radnike se do sklapanja novog Kolektivnog
ugovora, a najdulje dvije godine, nastavlja primjenjivati ovaj Ugovor.
Radnik čiji je ugovor o radu prenesen u svezi sa
stavkom 1. ovoga članka, zadržava u svezi s otkazom, otkaznim rokovima,
otpremninom i svim drugim pitanjima iz radnog odnosa sva prava koja je stekao
do dana prijenosa ugovora o radu.
Poslodavac se obvezuje da će u slučaju prestanka
rada društva ili poduzeća kojemu je prenesen dio Društva ili je dio društva
(poduzeća) dan u zakup, u svezi s ovim člankom u razdoblju kraćem od šest
mjeseci, preuzeti na rad radnike tog društva te s njima ponovno sklopiti ugovor
o radu.
Članak 7.
U slučaju promjena i u tijeku promjena iz članka
6. ovog Ugovora, a prije donošenja važnih odluka i realizacije istih,
poslodavac se obvezuje pravovremeno o svemu obavijestiti sindikat, koji je
stranka ovog Ugovora, te se o svim pitanjima s njime konzultirati.
ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Članak 8.
Postupak zasnivanja radnog odnosa s novim
radnicima pokreće se na prijedlog direktora sektora uz suglasnost predsjednika
Uprave Društva.
Članak 9.
Uvjeti i način zapošljavanja radnika u Društvu
rješavat će se na temelju zakonskih propisa, Pravilnika o radu i Pravilnika o
plaćama Društva.
Članak 10.
Radni odnos zasniva se pisanim ugovorom o radu
između poslodavca i izabranog kandidata.
Članak 11.
Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno
vrijeme.
Prilikom zasnivanja radnog odnosa ugovara se
probni rad u trajanju od tri do šest mjeseci zavisno o stupnju stručne spreme
radnika.
Članak 12.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti i na
određeno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu.
Članak 13.
Poslodavac može zasnovati radni odnos na
neodređeno vrijeme s osobom koja je završila školsko obrazovanje radi njenog osposobljavanja za samostalno
obavljanje poslova na radnim mjestima u struci, odnosno na radnim mjestima iz
zanimanja za koje se školovala (u nastavku teksta: pripravnik).
Iznimno pripravnik se može primiti u radni odnos
i na određeno vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža, a radni odnos
prestaje istekom roka utvrđenog u ugovoru o radu.
Članak 14.
Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku mora
sadržavati odredbe o:
1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno
sjedištu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili
glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se
radnik zapošljava ili kratak popis i opis poslova,
4. danu otpočinjanja rada,
5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora
o radu na određeno vrijeme,
6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji
radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme
sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja toga odmora,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati
radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u
vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja
otkaznih rokova,
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te
razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Umjesto odredaba iz točke 6., 7., 8. i 9.
prethodnog stavka ovog članka može se u ugovoru o radu uputiti na odredbe ovog
Kolektivnog ugovora ili na druge odgovarajuće zakone, propise i pravilnike.
Članak 15.
Poslodavac je obvezan radniku u radnom odnosu
osigurati obavljanje posla
za koje je sklopio ugovor o radu, te mu isplatiti plaću, a radnik je obvezan
prema uputama i nalozima poslodavca, u skladu s naravi i vrstom rada osobno obavljati
preuzeti posao.
Članak 16.
Poslodavac može radnicima odobriti obavljanje
posla kod kuće, u sljedećim slučajevima:
– samohranom roditelju do šest godina starosti
djeteta,
– roditelju djeteta s teškim invaliditetom,
neodređeno,
– teško pokretnom invalidu domovinskog rata,
– teško pokretnom invalidu rada.
Obavljanje posla kod kuće može se odobriti samo
za vrstu posla ako kod kuće postoje svi potrebni uvjeti za kvalitetno i potpuno
obavljanje poslova radnog mjesta za koji je radnik zasnovao radni odnos.
Članak 17.
Poslodavac se obvezuje da neće ustupati poslove
drugim pravnim i fizičkim osobama, čije bi ustupanje
moglo izazvati smanjenje broja radnika kod poslodavca.
RADNO VRIJEME
Članak 18.
Poslodavac će pisanom odlukom utvrditi početak i
završetak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena, kao i klizno
radno vrijeme, o čemu je obvezan pravodobno prije donošenja iste savjetovati se
sa sindikatom, strankom ovog Ugovora.
Odluka iz stavka 1. ovog članka mora biti u
skladu s odredbama ovog Ugovora, a donijet će se u roku 30 dana od potpisivanja
ovog Ugovora.
Puno radno vrijeme
Članak 19.
Puno radno vrijeme utvrđuje se u trajanju od 40
sati tjedno. Radni tjedan u pravilu traje pet radnih dana (ponedjeljak – petak)
s početkom u 8 sati i završetkom u 16 sati.
Članak 20.
Radno vrijeme se može utvrditi i kao klizno
radno vrijeme s odstupanjem od 60 minuta na početku, odnosno na završetku rada.
Članak 21.
Sve odluke o radnom vremenu i njegovom rasporedu
i kliznom radnom vremenu donijet će Uprava Društva u roku 30 dana od dana
sklapanja ovog Ugovora, poštujući pri tom zakonska ograničenja za pojedine
kategorije radnika (zabrana noćnog ili prekovremenog rada).
Nepuno radno vrijeme
Članak 22.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti i za
nepuno radno vrijeme kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne
zahtijeva rad u punom radnom vremenu.
Skraćeno radno vrijeme
Članak 23.
Na poslovima odnosno radnim mjestima na kojima
se ni uz primjenu mjera zaštite na radu ne može zaštititi radnika od štetnih
utjecaja radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na
zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Svaka stranka ovog Ugovora može Ministarstvu
nadležnom za rad predložiti donošenje pravilnika kojim se utvrđuju pitanja iz
stavka 1. ovog članka.
Zaposlenik koji radi sa skraćenim radnim
vremenom sva prava ostvaruje kao da radi u punom radnom vremenu.
Prekovremeni rad
Članak 24.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega
posla i u drugim slučajevima prijeke potrebe, radnik na pisani zahtjev
poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena najviše do 10 sati tjedno.
U slučaju neizostavne hitnosti poslodavac može
prekovremeni rad naložiti i usmeno uz naknadnu (prvi radni dan) pisanu potvrdu
usmenog zahtjeva.
Prekovremeni rad se ne može narediti radniku
kojemu je zbog posebnih okolnosti zabranjeno raditi dulje od punog radnog
vremena, sukladno Zakonu o radu.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 25.
Ako narav posla to zahtijeva, puno radno vrijeme
može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom
drugog razdoblja kraće od punog radnog vremena, s time da ukupno radno vrijeme
ne prijeđe puno radno vrijeme za to razdoblje.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne
smije biti duže od 52 sata tjedno.
Za poslove sezonske naravi poslodavac može
preraspodijeliti radno vrijeme i duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60
sati, o čemu će dva puta godišnje izvješćivati sindikat.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se
prekovremenim radom.
Rad u smjenama
Članak 26.
Smjenskim radom, u smislu ovog Ugovora smatra se
rad organiziran u najmanje dvije smjene s punim radnim vremenom.
ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Članak 27.
Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima
svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta.
Vrijeme odmora iz stavka 1. ovog članka ubraja
se u radno vrijeme, a radnik ne može odmor koristiti na početku ni na kraju
radnog vremena.
Dnevni odmor
Članak 28.
Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna
radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Članak 29.
Radnica se može izuzetno koristiti pravom na
stanku za dojenje djeteta i pravom na dnevni odmor u trajanju od neprekidno 2,5
sata dnevno, samo uz predočenje potvrde ovlaštenog liječnika da doji dijete i
to do dvije godine starosti djeteta.
Tjedni odmor
Članak 30.
Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju
najmanje 48 sati neprekidno, (u pravilu subotom i nedjeljom), a ako je prijeko
potrebno raditi u dane odmora radniku će se osigurati odmor u pravilu prvi
sljedeći radni dan, a najkasnije tijekom tjedna.
Godišnji odmor
Članak 31.
Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora na
koje radnik ima pravo svake kalendarske godine je 18 radnih dana.
Malodobni radnik ima pravo na godišnji odmor u
trajanju najmanje 24 radna dana.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, a s
obzirom da je rad organiziran u 5 radnih dana u tjednu, subota se ne računa u
trajanje godišnjeg odmora.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se
blagdani i neradni dani određeni zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti,
koje je utvrdio ovlašteni liječnik i dani plaćenog dopusta utvrđeni Ugovorom.
Članak 32.
Ništavan je sporazum o odricanju prava na
godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Članak 33.
Radnik koji se prvi puta zaposli ili koji ima
prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana stječe pravo na godišnji
odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada.
Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za
rad, vojne službe ili
drugog Zakonom određenog opravdanog odsustvovanja s rada ne ubraja se u rok iz
stavka 1. ovog članka.
Članak 34.
Radnik ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora
za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju:
• ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao
radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka čekanja nije stekao pravo na
godišnji odmor
• ako radni odnos prestane prije završetka
šestomjesečnog roka čekanja prava na godišnji odmor
• ako radni odnos prestane prije 1. srpnja
tekuće godine, osim ako radnik odlazi u mirovinu u kojem slučaju ima pravo na
puni broj dana godišnjeg odmora.
U izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na
način iz stavka 1. ovog članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora
zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.
Članak 35.
Trajanje godišnjeg odmora radnika određuje se
tako da se na zakonski minimum od 18 radnih dana dodaju radni dani prema
sljedećim mjerilima:
1. Prema
složenosti poslova odnosno radnih zadataka:
• za radnike koji obnašaju poslove člana Uprave
i predsjednika Uprave Društva, direktora sektora
i šefa odjela 6
radnih dana
• za radnike koji obnašaju poslove radnog
mjesta za koje je
predviđena VSS 5
radnih dana
• za radnike koji obnašaju poslove radnog
mjesta za koje je predviđena
VŠS 4
radna dana
• za radnike koji obnašaju poslove radnog
mjesta za koje je
predviđena SSS i VKV 3
radna dana
• za ostale radnike 2
radna dana
2. Prema
radnom stažu:
• do 2 godine 2
radna dana
• od 2 do 10 godina 5
radnih dana
• od 10 do 15 godina 6
radnih dana
• od 15 do 20 godina 7
radnih dana
• od 20 do 30 godina 8
radnih dana
• od 30 godina na dalje 10
radnih dana
3. Prema
posebnim socijalnim uvjetima u kojima radnik živi:
• radniku mlađem od 18
godina 7
radnih dana
• invalidnim osobama 4
radna dana
• roditelju djeteta do 7
godina 4
radna dana
• roditelju dvoje djece
ili više djece do 10 godina 5
radnih dana
• samohranom roditelju
djeteta do 10 godina 5
radnih dana
• jednom od roditelja djeteta sa smetnjama u
psihofizičkom razvoju ili utvrđenom invaliditetu
na osnovi nalaza
zdravstvene organizacije 5
radnih dana
4. Prema
posebnim uvjetima rada:
• radniku koji radi u
smjenskom radu 1
radni dan
Ukupno trajanje godišnjeg odmora po svim
mjerilima iz ovog članka ne može iznositi više od 30 radnih dana.
Članak 36.
Slijepi radnik ima pravo 35 radnih dana
godišnjeg odmora bez obzira na prethodno utvrđene kriterije.
Članak 37.
Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva
dijela.
Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima,
prvi dio u trajanju od najmanje 12 radnih dana neprekidno, mora iskoristiti
tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora
iskoristiti u skladu rasporeda korištenja godišnjeg odmora, a najkasnije do 30.
lipnja iduće godine.
Članak 38.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje
poslodavac uzimajući u obzir potrebe organizacije rada i potrebe i mogućnosti
za odmor radnika.
Članak 39.
Obavijest o korištenju godišnjeg odmora obavezno
se dostavlja radniku najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg
odmora.
Članak 40.
Radnik koji nije koristio godišnji odmor ili je
prekinuo korištenje godišnjeg odmora u kalendarskoj godini u kojoj je stečen,
zbog bolesti ili porodnog dopusta, ima pravo taj godišnji odmor iskoristiti do
30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini
koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.
Članak 41.
Pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to
pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu iskoristio kod prethodnog
poslodavca.
Prilikom prestanka ugovora o radu poslodavac je
dužan radniku izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora.
Ako radniku prestane radni odnos protivno
njegovoj volji (poslovno i osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu) poslodavac će
mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka, a za koje
vrijeme otkazni rok ne teče.
Članak 42.
Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo
koristiti kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje
tri dana prije početka korištenja.
Članak 43.
Radnik koji zbog novačenja u Hrvatsku vojsku ili
radne obveze nije koristio godišnji odmor ima pravo koristiti neiskorišteni
godišnji odmor po razvojačenju odnosno po prestanku radne obveze.
Plaćeni dopust
Članak 44.
Radnik ima pravo odsustvovati s rada do sedam
radnih dana ukupno u jednoj kalendarskoj godini uz naknadu plaće (plaćeni
dopust) u sljedećim slučajevima:
• prilikom sklapanja
braka 5
dana
• prilikom rođenja
djeteta 5
dana
• u slučaju smrti člana
uže obitelji 5
dana
• u slučaju smrti roditelja supružnika, djedova
i baka, braće i sestara 4
dana
• za polaganje stručnog
ispita 5
dana
• u slučaju teže bolesti člana uže
obitelji(supruga, roditelja i
djece) izvan mjesta
stanovanja 3
dana
• u slučaju selidbe u
istom mjestu 3
dana
• u slučaju selidbe na
udaljenost veću od 50 km 4
dana
• u slučaju elementarne
nepogode 5 dana
• prilikom stupanja u
brak člana uže obitelji 2
dana
• za pripreme za odlazak
na odsluženje vojnog roka 2
dana
• dobrovoljni davaoci za
svako davanje krvi 2
dana.
Radnik iznimno ima pravo na plaćeni dopust u
trajanju i više od ukupno 7 radnih dana, ako se u toku iste godine ponovi
slučaj potrebe iz ovog članka.
Članak 45.
Članovima uže obitelji radnika smatraju se:
suprug, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supruzi, braća i sestre,
pastorčad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje, očuh i
maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan
uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u vanbračnoj zajednici.
Članak 46.
Glede stjecanja prava iz radnih odnosa ili u
svezi s radnim odnosom, razdoblje plaćenog dopusta smatra se vremenom
provedenim na radu.
Neplaćeni dopust
Članak 47.
Poslodavac može radniku na njegovu pisanu i obrazloženu
molbu odobriti odsustvovanje s rada bez naknade plaće do 30 dana u kalendarskoj
godini u sljedećim slučajevima:
• njega člana uže obitelji
• gradnja ili popravak kuće ili stana
• liječenje na vlastiti trošak
• izobrazbe, osposobljavanja, usavršavanja ili
specijalizacije na vlastiti trošak
• te u drugim opravdanim slučajevima.
Za vrijeme neplaćenog dopusta, prava i obveze iz
radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drugačije
određeno.
Kada to okolnosti zahtijevaju neplaćeni dopust u
slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti radniku i preko 30 dana.
PLAĆA ZA IZVRŠENI RAD
Članak 48.
Za obavljeni rad radnik ima pravo na plaću koja
se sastoji od:
• osnovne plaće utvrđene na osnovi složenosti
poslova radnog mjesta na kojemu radnik radi i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu,
• dodatka na plaću za radni staž,
• dodatka na plaću za posebne uvjete rada,
• dodatka na plaću u visini od 600,00 kuna.
• dodatka na plaću za policu osnovnog dopunskog
zdravstvenog osiguranja
U smislu ovog Ugovora plaća uključuje i sve
zakonom propisane doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez na dohodak i
ostalo.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme
kada ne radi, a u slučajevima koji su određeni ovim Ugovorom, Pravilnikom o radu,
Pravilnikom o plaćama, naknadama plaća i drugim primanjima u HC i Zakonom.
Članak 49.
Prema ovom Ugovoru plaćom se smatra bruto-plaća
radnika.
Članak 50.
Radnicima se plaća isplaćuje:
• nakon obavljenog posla,
• u novcu,
• u razdobljima koja ne smiju biti duža od
mjesec dana,
• jednokratno i to najkasnije do 15.-og u
mjesecu za prethodni mjesec.
Članak 51.
Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i
uobičajeni radni učinak na poslovima radnog mjesta na kojem radnik radi, predstavlja
umnožak osnovice i koeficijenta složenosti poslova.
Osnovna plaća utvrđuje se za mogući mjesečni
fond sati na bazi 40-satnog radnog tjedna.
Utvrđena najniža osnovna plaća – osnovica za
obračun plaće iznosi 2.403,60 kuna.
Osnovica plaće uvećavat će se za razdoblje
siječanj – prosinac za stopu rasta BDP-a u prethodnoj godini.
Svaka strana ovog Ugovora može podnijeti zahtjev
za korekciju najniže osnovne plaće koju je druga ugovorna strana dužna
razmotriti i ocijeniti te se na prijedlog pismeno očitovati u roku 15 dana od
dana dostavljanja zahtjeva.
Postupak pregovaranja o korekciji najniže
osnovne plaće mora biti okončan u roku 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva.
Plaća radnika utvrđuje se tako da se pomnoži
osnovica od 2.403,60 kuna s pripadajućim koeficijentom (ugovoreni koeficijent
plaće svakog radnika) uvećan za dodatak s osnova navršenih godina radnog staža
radnika, te pribroji dodatak od 600,00 kuna, te dodatak za cijenu police
osnovnog dopunskog zdravstvenog osiguranja, a čemu se pridodaju pripadajući
dodaci na uvjete rada.
Članak 52.
Na temelju ovog Ugovora, Pravilnikom o radu
razvrstavaju se i vrednuju pojedini poslovi, odnosno radna mjesta po grupama i
koeficijentima, a na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim
mjestima.
Složenost poslova, radnog mjesta, prema
odredbama ovog ugovora, uključuje značaj radnog mjesta u poslovanju, potreban
stupanj izobrazbe za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti
radnog mjesta, specijalistička znanja, potrebnu radnu vještinu radnika, ali i
psihofizičke osobine za rad na određenom radnom mjestu.
Sva radna mjesta u Društvu vrednuju se na osnovi
složenosti i opsega poslova i normalnih uvjeta rada.
Radna mjesta razvrstavaju se u devet grupa, a
odnos grupe najniže i najviše vrednovanih radnih mjesta iznosi 1,20 : 9,60.
Članak 53.
Radna mjesta u Društvu razvrstavaju se u
sljedeće grupe poslova i koeficijenata:
___________________________________________________________
Grupa poslova Koeficijenti
Od – do
___________________________________________________________
I. Grupa poslova podrazumijeva jednostavan
rutinski rad koji ne
zahtjeva posebnu izobrazbu 1,20
- 1,40
II. Grupa poslova podrazumijeva manje složene
poslove i zadatke, odnosno rad pomoću
jednostavnih sredstava za rad za koji su
dovoljna pismena uputstva. 1,40
– 1,80
III. Grupa podrazumijeva srednje složene poslove
i zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu
pojavu novih poslova 1,80
– 2,40
IV. Grupa podrazumijeva složenije i raznovrsnije
poslove i zadatke, za čije su obavljanje
potrebne
konzultacije u njihovu
izvršavanju 2,40
– 3,00
V. Grupa poslova podrazumijeva složenije poslove
i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj
samostalnosti
u izvršavanju poslova i
zadataka 3,00
– 3,60
VI. Grupa poslova podrazumijeva poslove koji
zahtijevaju samostalnost i veći stupanj
kreativnosti u njihovu
izvršavanju 3,60
– 4,20
VII. Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene
poslove koji zahtijevaju inicijativu i
kreativnost
radnika projektiranja
poslova i zadataka 4,20
– 4,80
VIII. Grupa poslova podrazumijeva vrlo složene
poslove koji zahtijevaju inicijativu i
kreativnost
radnika te dodatna specijalistička znanja
potrebna za obavljanje
tih poslova 4,80
– 7,50
IX. Grupa poslova podrazumijeva najsloženije
poslove
i zadatke s najvećim značajem za vođenje
poslovanja,
kreativne poslove i
zadatke, istraživački rad, itd. 7,50 – 9,60
Članak 54.
Svakom se radniku osobno utvrđuje koeficijent
ovisno o složenosti i opsegu radnog mjesta unutar grupe poslova.
Koeficijent složenosti i opsega radnog mjesta
unutar grupe poslova predlaže direktor sektora, a odluku donosi predsjednik
Uprave.
Članak 55.
Za obračun sati radnika, kao vrijeme provedeno na
radu primjenjuju se sljedeće vrijednosti:
• za rad u redovnom
radnom vremenu 100%
• za rad duži od punog
radnog vremena 100%
• za dane blagdana i
neradne dane 100%
• za prekid rada bez
krivnje radnika 70%
• za dežurstvo za
vrijeme radnog vremena 80%
• za dežurstvo izvan
radnog vremena 25%
• za dežurstvo na dane
blagdana i neradne dane 50%
• za obveznu prisutnost kod kuće na dane
blagdana i neradne dane 20%
• za obvezu prisutnost
kod kuće u ostale dane 10%
Članak 56.
Obračun i isplata plaće radnicima Društva vrši
se za mjesečni fond sati (prosječni godišnji fond sati).
Za sate radnika preko mjesečnog fonda sati
ostvarene po raznim osnovama iz prethodnog članka, direktori Sektora dužni su
izraditi preraspodjelu radnog vremena u skladu s potrebama obnašanja poslova.
Članak 57.
Osnovna plaća radnika (ugovoreni koeficijent)
uvećava se za svaku navršenu godinu radnog staža (efektivni rad) radnika za
0,5%.
Pravo na povećanje plaće prema stavku 1. ovog
članka pripada radniku za radni staž koji je upisan u radnu knjižicu i uvećan
za tekući radni staž u Društvu.
Članak 58.
Osnovna plaća radnika uvećava se:
• za dodatak u visini od 600,00 kuna mjesečno i
• za dodatak za policu osnovnog dopunskog
zdravstvenog osiguranja.
Članak 59.
Radniku se uvećava osnovna plaća za teže uvjete
rada od normalnih za određeno radno mjesto i to za efektivne sate provedene na
radu pod otežanim uvjetima rada:
– radniku za rad na
uređaju za pregled mostova za 25%
– radniku za rad u
tunelu za 25%
Pod otežanim uvjetima rada smatra se rad u tehnološkim
uvjetima i u radnoj sredini u kojima se mjerama zaštite na radu ne mogu u
cijelosti odstraniti štetni utjecaji na zdravlje radnika.
Članak 60.
Osnovna plaća prema efektivnim satima provedenim
na radu uvećava se
• za rad noću 35%
• za prekovremeni rad 50%
• za rad nedjeljom 35%
• za rad u smjenskom
radu u drugoj smjeni 10%
• za rad subotom 25%.
Za rad na dane blagdana i neradne dane utvrđene
Zakonom te na dan Uskrsa radnici imaju pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu
za 50%.
Članak 61.
U slučaju kada radnik po nalogu ovlaštenog
rukovoditelja privremeno, a najmanje mjesec dana, obavlja poslove drugog
privremeno odsutnog radnika (god. odmor, bolovanje i dr.)
te kada su ti poslovi vrednovani višim koeficijentom od poslova koje on inače
obavlja temeljem ugovora o radu, radniku za to vrijeme pripada povoljnija
plaća.
Članak 62.
Pripravnicima koji su sklopili s Društvom ugovor
o radu, u toku trajanja pripravničkog staža obračunavat će se osnovna plaća u
visini 70% radnog mjesta na kojemu pripravnik radi.
NAKNADA PLAĆE
Članak 63.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini koju
bi primio da je to vrijeme proveo na redovnom radu u sljedećim slučajevima:
• za vrijeme godišnjeg odmora,
• za vrijeme plaćenog dopusta,
• za vrijeme blagdana i neradnih dana utvrđenih
Zakonom,
• za vrijeme obrazovanja prema potrebama
Društva,
• za vrijeme prekvalifikacije i stručnog
osposobljavanja,
• za vrijeme obavljanja drugih funkcija
utvrđenih aktima Društva i drugim propisima,
• za vrijeme sudjelovanja u vježbama oružanih
snaga i civilne zaštite,
• ako radnik odbije raditi jer nisu provedene
mjere zaštite na radu, uslijed čega mu prijeti opasnost po život i zdravlje,
• ako dođe na posao, a prethodnog dana ili
ranije nije obaviješten da se toga dana neće raditi,
• ako dođe do prekida rada, ali ne krivnjom
radnika.
Članak 64.
Ako radnik ne ispuni svoju obvezu u pogledu
uspješnog završetka obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja
ili ne ostane na radu u Društvu nakon školovanja još onoliko vremena koliko je
to ugovorom utvrđeno, obvezan je vratiti cijeli iznos koji mu je isplaćen kao
naknada plaće, uz primjenu inflatornih koeficijenata.
Rok vraćanja sredstava utvrđuje se ugovorom.
Članak 65.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme
bolovanja na teret Društva do 42 dana.
U slučaju odsutnosti s rada do 42 dana zbog
privremene nesposobnosti prouzročene bolešću, radniku pripada naknada u iznosu
od 90% plaće radnika u prethodnom mjesecu.
U slučaju bolovanja ili liječenja zbog povrede
na radu, na službenom putovanju ili zbog
profesionalne bolesti radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na
teret Društva do 42 dana u iznosu od 100% plaće radnika u prethodnom mjesecu.
Za vrijeme bolovanja za koje radnik prima
naknadu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, i to isključivo za
bolovanje koje nastupi zbog povrede na radu, na službenom putovanju ili
profesionalne bolesti Društvo će radniku isplatiti razliku između naknade koja
se radniku za te slučajeve isplaćuje za prva 42 dana bolovanja i naknade koju
radniku isplaćuje HZZO nakon 42 dana bolovanja.
Članak 66.
Radnik koji obavlja poslove sindikalnog
povjerenika ima pravo na naknadu plaće za vrijeme odsutnosti zbog obavljanja
tih poslova u iznosu koji odgovara plaći koju bi ostvario da je to vrijeme
proveo na redovnom radu.
Članak 67.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme
prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje, ako nije moguće da se radom
u slobodne dane ili dane tjednog odmora nadoknadi izgubljeno radno vrijeme.
Naknada iznosi 70% plaće koju bi radnik primio
da je to vrijeme proveo na redovnom radu.
PRIGODNE NAGRADE I
DAROVI
Članak 68.
Radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za
ukupni neprekidni radni staž u Društvu u maksimalnom neoporezivom iznosu
važećim u trenutku isplate.
Jubilarna nagrada isplaćuje se sljedeći mjesec
nakon mjeseca u kojem je radnik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.
U ukupni neprekidni radni staž iz stavka 1. ovog
članka računa se i ukupni neprekidni radni staž navršen kod prednika Društva kao
i u tijelima državne uprave u koje je na rad radnik upućen iz radnog odnosa iz
Društva ili prednika Društva.
Članak 69.
Radnik ima pravo na isplatu jednokratnog dodatka
na plaću u mjesecu prije korištenja godišnjeg odmora u iznosu od 50 % prosječne isplaćene bruto plaće Društva u prethodnom
mjesecu.
Članak 70.
Radnicima će se isplatiti prigodna godišnja
nagrada u dva dijela u iznosima prema odluci Uprave kao dodatak na plaću
povodom uskrsnih i božićnih blagdana. Ukupan iznos prigodne godišnje nagrade utvrđuje
se u visini maksimalno neoporezivog iznosa u trenutku isplate drugog dijela nagrade povodom božićnih blagdana.
Članak 71.
Radnicima će se u toku godine uručiti dar u
naravi u visini maksimalno neoporezivog neto iznosa u trenutku darivanja.
Pravo na prigodnu godišnju nagradu tj. dodatak na plaću i dar u naravi imaju radnici koji su u
trenutku darivanja u radnom odnosu u Društvu najmanje tri mjeseca.
Članak 72.
Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana radnik
ima pravo na prigodni dar za svako dijete do 15 godina starosti, u vrijednosti
maksimalnog neoporezivog iznosa, sukladno propisima važećim u trenutku
darivanja.
Pravo iz prethodnog stavka imaju radnici samo za
djecu koja su radi korištenja poreznih olakšica upisana u porezne kartice
radnika kao uzdržavani članovi uže obitelji.
DRUGA PRIMANJA RADNIKA
Članak 73.
Radnici Društva imaju pravo na druga primanja i
to:
• otpremnine pri odlasku u mirovinu,
• otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani
otkaz
• dokup mirovine
• otpremnina po sklopljenom sporazumu radnika i
poslodavca o prestanku radnog odnosa radi odlaska u mirovinu
• pomoći,
• dnevnice,
• troškove prijevoza za vrijeme službenog puta,
• terenski dodatak,
• troškove prijevoza na posao i s posla,
• odvojeni život.
Članak 74.
Kada radnik Društva odlazi u mirovinu pripada mu
pravo na otpremninu u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno propisima
važećim u trenutku isplate.
Članak 75.
Radnik koji ima s Društvom sklopljen ugovor o
radu, a kojem se otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se
otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u
visini maksimalno neoporezivog iznosa važećeg u trenutku isplate, ali ne manje
od jedne trećine prosječne bruto plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije
prestanka radnog odnosa za svaku navršenu godinu rada u Društvu.
U navršene godine rada iz prethodnog stavka
računa se i radni staž navršen kod prednika Društva.
Plaće koje se isplaćuju na osnovu menadžerskih
ugovora ne mogu biti osnovica za određivanje otpremnine.
Članak 76.
Radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje
prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o
mirovinskom osiguranju, u trenutku umirovljenja dokupit će se dio mirovine koji
bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i navršen određeni
mirovinski staž.
Dokup mirovine provodit će se u slučaju potrebe
i interesa Društva za smanjenje broja zaposlenih radnika s uvjetima za mirovinu
provođenjem dobrovoljnog prestanka radnog odnosa putem sporazumnog prestanka
ugovora o radu.
Dokup mirovine provodit će se posebnim odlukama
Društva.
Članak 77.
Uprava Društva može donijeti odluku o sklapanju
sporazumnog prekida radnog odnosa radi odlaska u
mirovinu uz isplatu otpremnine s radnicima koji ispunjavaju uvjete za
ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema
odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, a najviše do 5 godina.
Ovim će se radnicima osim otpremnine iz čl. 74. ovog Kolektivnog ugovora
isplatiti otpremnina u iznosu koji predstavlja razliku primanja između
radnikove ukupne neto plaće i ukupne izračunate mirovine za vrijeme od
prestanka radnog odnosa do navršenih 65 godina života radnika.
Maksimalni iznos ove otpremnine ne može biti
veći od 200.000,00 kuna neto.
Otpremnina će se radnicima isplatiti najkasnije
u roku 30 dana od dana prestanka radnog odnosa utvrđenog Sporazumom o prestanku
ugovora o radu.
Ovakav vid umirovljenja provodit će se posebnim
odlukama Društva.
Članak 78.
Radnik ili njegova obitelj ima pravo na
solidarnu pomoć u maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u
trenutku svake pojedine isplate u sljedećim slučajevima:
• smrti radnika,
• smrti člana uže obitelji,
• neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana, uključujući
porodni dopust, jedan put godišnje,
• invalidnosti radnika,
• uklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i
šteta uz predočenje dokumentacije o procjeni štete.
Pod članom uže obitelji u smislu ovog članka
smatraju se supružnik, djeca i roditelji radnika.
U slučaju rođenja djeteta radniku će se
isplatiti potpora od 3.000,00 kuna neto.
Članak 79.
Kada je radnik upućen na službeni put pripada mu
dnevnica i naknada za troškove noćenja.
Dnevnica se priznaje u maksimalnom neoporezivom
iznosu, sukladno važećim propisima u trenutku svake pojedine isplate.
Troškovi noćenja utvrđuju se i obračunavaju na
način kako je to regulirano za tijela državne uprave, sukladno važećim
propisima u trenutku svake pojedine isplate.
Dnevnica za službeno putovanje jednaka je za sve
radnike u Društvu.
Članak 80.
Puna dnevnica priznaje se kada se na službenom
putu provede neprekidno preko 12 do 24 sata.
Pola dnevnice priznaje se kada se na službenom
putu provede neprekidno preko 8 do 12 sati.
Članak 81.
Nalog za službeno putovanje radnika izdaje
predsjednik Uprave Društva ili po njemu ovlaštena osoba.
Obračun putnog naloga radnik je obvezan
podnijeti likvidatoru u roku tri dana po povratku s puta.
Članak 82.
Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo
utvrđuju se i obračunavaju na način kako je to regulirano za tijela državne
uprave.
Članak 83.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza
na službenom putu u visini stvarnih troškova prema priloženim računima, osim
računa o korištenju rent-a-cara, odnosno taxi službe, koju isplatu posebno odobrava predsjednik
Uprave Društva ili po njemu ovlaštena osoba.
Članak 84.
Radnik ima pravo na naknadu troškova za upotrebu
vlastitog automobila u službene svrhe, pod uvjetom da se time ne povećavaju
troškovi putovanja u odnosu na troškove najjeftinijeg javnog prijevoza ili
korištenja službenog vozila.
Visina naknade troškova za upotrebu vlastitog
automobila u službene svrhe utvrđuje se u maksimalno neoporezivom iznosu u
vrijeme završetka putovanja, a obračunava se u putnom nalogu.
Upotrebu vlastitog automobila u službene svrhe
odobrava predsjednik Uprave Društva ili po njemu ovlaštena osoba.
Članak 85.
Radnik za vrijeme rada i boravka na terenu izvan
i unutar sjedišta Društva, odnosno područja ispostave, ima pravo na naknadu
koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu (u daljnjem
tekstu: terenski dodatak).
Mjesto obavljanja rada na terenu mora biti
udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta Društva, područja ispostave te
prebivališta ili boravišta radnika.
Svim radnicima pripada pod istim uvjetima jednak
terenski dodatak.
Nalog za rad na terenu izdaje i potpisuje
predsjednik Uprave Društva ili po njemu ovlaštena osoba.
Članak 86.
Kada radnik radi na terenu izvan sjedišta Društva,
područja ispostave, odnosno prebivališta ili boravišta najmanje efektivno 12
sati pripada mu dnevni terenski dodatak u maksimalnom neoporezivom iznosu
sukladno propisima važećim u trenutku svake pojedine isplate.
Kada radnik radi na terenu u okviru područja
ispostave najmanje efektivno 12 sati i vraća se kući, pripada mu dnevno
terenski dodatak u visini 70% iznosa iz stavka 1. ovog članka.
Kada radnik radi na terenu i ne vraća se kući, a
osiguran mu je smještaj i prehrana, nema pravo na terenski dodatak.
Članak 87.
Pod područjem ispostave podrazumijeva se:
• za radnike čije je sjedište ustrojbena
jedinica u sjedištu Društva – područje ispostave
Zagreb
• za radnike čije je sjedište ustrojbena
jedinica u Zagrebu, a rade na području ispostave (dislocirani radnici)–
područje ispostave u kojem radnik radi
• za sve ostale radnike Društva – područje
ispostave u kojoj rade.
Članak 88.
Troškovi noćenja nisu uključeni u iznos
terenskog dodatka, a utvrđuju se i obračunavaju na način kako je to regulirano
za tijela državne uprave, sukladno važećim propisima u trenutku svake pojedine
isplate.
Dnevnice i terenski dodatak međusobno se
isključuju.
Članak 89.
Radnici Društva imaju pravo na naknadu troškova
prijevoza na posao i s posla u punom iznosu putne karte javnog prijevoza na
temelju potvrde ili cijene javnog prometa, umanjene za regres ako ga daje javni
prijevoznik.
Radnici koji imaju osiguran prijevoz od strane
Društva imaju pravo na naknadu troškova prijevoza u visini putne karte javnog
prijevoza do stajališta prijevoza osiguranog od strane Društva.
Radnicima koji nisu u mogućnosti koristiti javni
prijevoz, naknada se isplaćuje na osnovi cijene po
jednom kilometru javnog prijevoza.
Radnici kojima je odobreno korištenje službenog
vozila Društva Odlukom predsjednika Uprave od 0 do 24 sata nemaju pravo na
naknadu troškova prijevoza.
Članak 90.
Kada je radnik zbog potrebe posla odvojen od
obitelji pripada mu pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u
maksimalnom neoporezivom iznosu, sukladno propisima važećim u trenutku svake
pojedine isplate.
Pravo na naknadu za odvojeni život ugovara se
ugovorom o radu.
POSEBNE ODREDBE
Članak 91.
Društvo u okviru svojih financijskih mogućnosti
može odobriti isplatu stipendije, odnosno pomoći djeci svojih umrlih, odnosno
poginulih radnika.
Članak 92.
Osnovica za isplatu stipendije, odnosno pomoći
je maksimalno neoporeziv iznos važeći u trenutku isplate, a isplaćuje se:
• za studente 95
%
• za učenike srednjih
škola 65
%
• za učenike osnovne
škole 50
%.
Članak 93.
Učenicima i studentima na praktičnom radu u
Društvu može se isplatiti naknada, a osnovica za obračun naknade je maksimalno
neoporeziv iznos važeći u trenutku isplate, a isplaćuje se:
• za učenike srednjih škola 50% za mjesec dana
provedenih na praktičnom radu,
• za studente 75% za mjesec dana provedenih na
praktičnom radu.
ZAŠTITA ŽIVOTA,
ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA I SIGURNOSTI PRI RADU
Članak 94.
Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu života
i sigurnosti radnika na radu.
Članak 95.
Poslodavac je dužan štiti dostojanstvo radnika
za vrijeme obavljanja
posla tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju
ili spolnom uznemiravanju.
Članak 96.
Radnik ima pravo na zaštitu pri radu. Pravo na
zaštitu pri radu, imaju sve osobe koje se po bilo kojoj osnovi nalaze na radu
kod poslodavca. Zaštita pri radu obuhvaća mjere usmjerene na stvaranje sigurnih
uvjeta rada.
Članak 97.
Poslodavac je obavezan pri uvođenju novih
tehnologija i rekonstrukcija voditi računa da one ne ugrožavaju zdravlje i
život radnika i da ne utječu štetno na okoliš te je o mogućim utjecajima na
zdravlje i sigurnost radnika obavezan izvijestiti
radnike i povjerenika zaštite pri radu.
Članak 98.
Ugovorne strane utvrđuju da je pitanje zaštite
pri radu i sigurnog rada radnika od temeljne važnosti i da će u provedbi tih
mjera surađivati međusobno, ali i s ovlaštenim tijelima u Republici Hrvatskoj.
Članak 99.
Poslodavac se obvezuje da će svakom radniku o
svom trošku osigurati uvjete za siguran rad propisan Zakonom, općim aktom
poslodavca i ovim Ugovorom.
Poslodavac je obvezan izraditi pregled radnih
mjesta na kojima postoji opasnost narušavanja zdravlja i osigurati sredstva za
nabavu, nabaviti zaštitna sredstva i predati ih radnicima.
Članak 100.
Poslodavac je obavezan poduzimati mjere nužne za
sigurnost i zdravlje radnika, uključujući i mjere za sprječavanje pogibelji na
radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za siguran rad te brigu za
potrebnu organizaciju i sredstva, a u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na
radu.
Članak 101.
Radnik je dužan raditi s dužnom pozornošću i na
način da ne ugrožava svoj život i zdravlje, ali i život i zdravlje drugih
radnika, sigurnost opreme i uređaja
• na radnom mjestu poznavati uvjete i opasnosti
rada, poštivati propisane i priznate mjere zaštite na radu i upute proizvođača
opreme za rad
• održavati i voditi u ispravnom stanju
sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na upotrebu
i rukovanje
• upozoriti na sve kvarove i nedostatke na
uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima, te na pojave pri radu i postupke
drugih osoba koje mogu oštetiti opremu ili ugroziti život ili zdravlje radnika
• pristupiti zdravstvenim i psihofizičkim
pregledima na koje je upućen.
Članak 102.
Prije otpočinjanja rada poslodavac je dužan
radnika upoznati s mjerama zaštite pri radu i svim pravima i obvezama glede
zaštite, odnosno mora ga upoznati s uporabom zaštitnih sredstava na poslovima
koje će obavljati.
Članak 103.
Društvo je obvezno jednom godišnje organizirati
i financirati sistematski zdravstveni pregled za sve radnike Društva, a posebne
preglede za one radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, a
sredstva će osigurati kod izrade godišnjeg financijskog plana.
Poslodavac će, ako za to postoje mogućnosti,
mjere zaštite na pojedinim radnim mjestima provoditi i izvan razine standarda
utvrđenih posebnim propisima.
Poslodavac će osigurati sredstva za pružanje
prve pomoći.
Članak 104.
Poslodavac je dužan poduzimati opće i posebne
mjere zaštite na radu za uredsko i drugo osoblje čiji se rad zasniva na
intenzivnom radu na kompjutorima više od 25 sati tjedno ili 5 sati dnevno.
Poslodavac je obvezan sačiniti popis tih radnih mjesta na kojima je radnicima
ugrožen vid i radnicima na tim radnim mjestima osigurati pregled kod nadležnog
liječnika i osigurati sredstva za nabavu optičkih naočala sa zaštitom.
Članak 105.
Radnik ima pravo odbiti rad na poslu na kojemu
postoji opasnost za zdravlje i život i na kojemu nije provedena zaštita pri
radu te ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svoga postupka i zaštićen
je od bilo kakvih posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima
struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi
odnosno imovine.
Članak 106.
Radnik koji u slučaju ozbiljne prijeteće i
neizbježne opasnosti za život i zdravlje napusti svoje radno mjesto, odnosno
opasno područje ili odbije izvršavati poslove na tom radnom mjestu, ne smije
biti doveden u lošiji položaj zbog svog postupka te ima zaštitu od bilo kakvih
posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti
se opasnosti radi spašavanja života zdravlja ljudi i imovine.
U slučajevima iz ovoga i prethodnog članka te
drugim slučajevima određenim posebnim zakonom, radnik je dužan obavijestiti
odgovornu osobu ili povjerenika zaštite pri radu.
Članak 107.
Radnicima koji rade sa štetnim tvarima ili na
poslovima na kojima je obavezno korištenje radne odjeće zbog prljavštine,
neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i slično, poslodavac mora osigurati
uvjete za pranje i čišćenje tijekom radnog vremena i ventilaciju –
provjetravanje u objektima.
Članak 108.
Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih
naknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao
nadomjestak za primjenu mjera zaštite na radu.
Članak 109.
Poslodavac je dužan osigurati posebne prostorije
u kojima je pušenje dopušteno, sukladno posebnom zakonu.
Članak 110.
Radnik mlađi od osamnaest godina, trudnice i
dojilje i druge osobe u skladu s posebnim propisima ne smiju raditi na
poslovima sa štetnim utjecajima.
Ako se na poslovima na kojima rade osobe iz
prethodnog stavka uoče opasnosti koje ugrožavaju njihov život i zdravlje,
poslodavac je dužan tim radnicima ponuditi drugi ugovor u skladu sa stručnom spremom,
dok traje opasnost.
Dok radi na drugim poslovima iz razloga
navedenih u prethodnom stavku, radniku pripada plaća za poslove koje je ranije obavljao na kojima je utvrđena
opasnost za život i zdravlje, ako je to za njega povoljnije.
Članak 111.
Poslodavac je obavezan prilikom donošenja akata
o sistematizaciji radnih mjesta, a najkasnije u roku 3 mjeseca od dana
potpisivanja ovog ugovora, utvrditi radna mjesta s posebnim uvjetima rada i to
prema sljedećim kriterijima:
• utjecaj okoline: mikrofilmski uvjeti,
zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti
• rad u povećanoj vlazi
• opterećenja, fizički napor, prisilni položaj
tijela pri radu
• psihofizički napor, opterećenje osjetila,
poremećaj prirodnog biološkog ritma, tj. rad u
smjenama, rad uz obaveznu upotrebu osobnih zaštitnih sredstava koja povećavaju
napor ili otežavaju obavljanje
poslova
• povećani rizik od nastanka ozljeda na radu,
profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom te tehnoloških
akcidenata
• rad sa zagađujućim i prljavim tvarima.
Prije utvrđivanja radnih mjesta s posebnim
uvjetima rada poslodavac će se savjetovati sa sindikatom.
Članak 112.
Poslodavac će po radnim mjestima voditi
evidenciju o profesionalnim oboljenjima radnika o čemu će dva puta godišnje
izvješćivati sindikat.
Članak 113.
U provedbi mjera zaštite pri radu, poslodavac je
dužan izvijestiti sindikat dva puta godišnje o stanju sigurnosti i zaštite na
radu i primati primjedbe zaposlenih na primjenu propisa i provedbu mjera
zaštite pri radu. Sindikat ima pravo odrediti svoga povjerenika zaštite na radu
koji mora biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i
zdravlje zaposlenih i primati primjedbe zaposlenih na primjenu propisa i
provedbu mjera zaštite pri radu.
Članak 114.
Povjereniku zaštite na radu kojeg imenuje
sindikat i članu u Odboru za zaštitu na radu, poslodavac će na svoj trošak
osigurati:
• nesmetano obnašanje funkcije, sukladno
posebnim propisima,
• pravo na oslobođenje obveze rada uz naknadu
plaće, 4 sata mjesečno za obnašanje funkcije
• pravo na korištenje prostorija za rad i
sredstava za rad, te administrativno-tehničku pomoć.
OSIGURANJE RADNIKA
Članak 115.
Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim
društvom sklopiti ugovor o osiguranju radnika od posljedica nesretnog slučaja
(nezgode) te osiguranje naknade troškova u slučaju ozljede pri radu ili
profesionalnog oboljenja.
Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim
društvom sklopiti ugovor o kolektivnom osiguranju radnika od posljedica nesretnog slučaja – nezgode, za
vrijeme rada i u slobodno vrijeme tijekom 24 sata.
Poslodavac će o sklopljenom ugovoru o osiguranju
izvijestiti sindikat.
Članak 116.
Poslodavac će za sve zaposlene radnike sklopiti
Ugovor o poslovnoj suradnji u dopunskom zdravstvenom
osiguranju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ili drugom
odgovarajućom ustanovom i snositi trošak osnovne police dopunskog zdravstvenog
osiguranja radnika i pripadajuće doprinose.
OTKAZ UGOVORA O RADU
Članak 117.
Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu
redovitim ili izvanrednim otkazom, zavisno o tome da li se ugovor otkazuje uz
otkazni rok ili bez otkaznog roka.
Članak 118.
Ugovorom o radu može se ugovoriti otkazni rok
(redoviti otkaz) u slučajevima kada taj ugovor otkazuje poslodavac.
Ako ugovorom o radu nije ugovoren otkazni rok,
poslodavac otkazuje ugovor o radu isključivo u rokovima utvrđenim Zakonom o
radu.
U slučaju redovitog otkaza od strane radnika,
otkazni rok utvrđen Zakonom smanjuje se za polovicu, a ako radnik za to ima
osobito važan razlog, otkazni rok može biti i kraći u dogovoru s poslodavcem.
Članak 119.
Radniku kod kojeg je nastupilo smanjenje radne
sposobnosti ili invalidnost ne može se otkazati ugovor o radu bez njegove
suglasnosti već je poslodavac dužan tom radniku ponuditi sklapanje ugovora o
radu po kojem radnik može izvršavati ugovorom preuzete obveze.
Članak 120.
Poslodavac u suradnji s radničkim vijećem ili
sindikatom, tj. sindikalnim povjerenikom donosi program
zbrinjavanja viška radnika kad zbog tehnoloških, organizacijskih i gospodarskih
razloga prestane potreba za radom određenog broja radnika.
Kriterije za program kojim se utvrđuje višak
radnika suglasno donose poslodavac i sindikat.
Članak 121.
U slučaju otkaza ugovora o radu od strane
poslodavca, a iz razloga utvrđenih tehnoloških viškova radnika, najprije se
otkazuje ugovor o radu s radnikom koji ima najmanje radnog staža kod
poslodavca.
Redoslijed otkazivanja ugovora o radu poslodavac
dostavlja sindikatu.
Članak 122.
Ugovor o radu s radnikom može prestati pod
uvjetima i na načine utvrđen Zakonom o radu i ovim Ugovorom.
ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 123.
Radnik koji smatra da mu je poslodavac
povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku 15 (petnaest) dana od
dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za
povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.
Ako poslodavac u roku petnaest dana od dostave
zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu ili mu uopće
ne odgovori na njegov zahtjev, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana
zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom
ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz
stavka 1. ovog članka.
Članak 124.
Radnik ima pravo na povoljnije uvjete rada bez
smanjenja plaće:
• ako je navršio 60 godina starosti
• ako mu do pune mirovine nedostaje do 5 godina
radnog staža, odnosno do 5 godina života prema odredbama Zakona o mirovinskom
osiguranju
• ako mu se tijekom radnog vijeka smanjuje
njegova radna sposobnost zbog povrede na radu, invaliditeta i profesionalnih
bolesti.
Plaća koju je radnik ostvario u mjesecu koji
prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti uvećava se u razmjeru
s rastom prosječne plaće kod poslodavca.
Članak 125.
Radnik koji zbog starosti, općeg zdravstvenog
stanja, fizičke ili psihičke iscrpljenosti, profesionalnog oboljenja, nesreće
na radu, te u drugim slučajevima umanjene radne sposobnosti, ne može više
ostvarivati prosječne rezultate u izvršavanju radnih zadataka ostvaruje pravo
na stjecanje plaće na temelju solidarnosti.
Članak 126.
Radnik ima pravo na plaću s osnova solidarnosti
i u slučaju prekvalifikacije radi obavljanja drugih poslova za poslodavca.
Poslodavac će osigurati povoljnije uvjete rada,
odnosno rad na jednostavnijim poslovima bez umanjenja plaće radniku koju je on
ostvarivao prije nastupanja okolnosti iz prethodnog članka.
Članak 127.
Radniku kojem do stjecanja prava na punu
starosnu mirovinu nedostaje pet godina radnog staža ne može prestati radni
odnos zbog trajnog prestanka potrebe za njegovim radom, a po programu
rješavanja trajnih viškova radnika poslodavac je dužan tom radniku ponuditi rad
na drugom radnom mjestu na kojem on može obavljati poslove za potrebe
poslodavca.
Članak 128.
Radnik koji je utvrđen tehnološkim viškom i s
kojim je raskinut ugovor o radu ima prednost pri zapošljavanju u slučaju
potrebe za radnicima njegove stručne osposobljenosti i kvalifikacija.
Prednost ostvaruje samo onaj radnik koji nije
zaposlen i nalazi se u evidenciji službe za zapošljavanje.
Radniku ovo pravo prestaje kad prođu tri godine
od raskida ugovora o radu.
POVREDE PRAVA IZ RADA
Članak 129.
Radnik koji svojom krivnjom ne ispunjava svoje
obveze preuzete ugovorom o radu čini povredu radne obveze.
Radniku iz stavka 1. ovog članka može se
otkazati ugovor o radu na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom i ovim
Ugovorom.
Radniku se može izreći novčana kazna čija visina
mora biti primjerena šteti, a sukladno s težinom povrede radne obveze, a može
se izvršiti obustavom dijela plaće sukladno Zakonu, ali samo uz pisani
pristanak radnika.
Radnik odgovara za štetu učinjenu osobno, a koja
se mora na primjeren i zakonom dopušten način utvrditi, te radniku pisanim
putem obrazložiti.
Članak 130.
Radnik ima pravo iznijeti svoju obranu prije
redovnog ili izvanrednog otkaza uvjetovanog njegovim ponašanjem. Ako poslodavac
ne omogući obranu radniku, odluka o otkazu je ništavna.
Članak 131.
O povredi radne obveze radnika koja može
utjecati na njegov radnopravni status, poslodavac se
obvezuje o tome u pisanom obliku obavijestiti i zatražiti mišljenje od
sindikalnog povjerenika.
Članak 132.
Poslodavac može izvršiti kontrolu i nadzor nad
radom radnika, na način primjeren struci, u skladu s posebnim propisima.
Pri provođenju kontrole i nadzora iz stavka 1.
poslodavac ne smije narušiti dostojanstvo radnika niti prekoračiti dopuštene
ovlasti.
Članak 133.
Ako poslodavac svojim aktima utvrdi mogućnost
izricanja opomena ili sličnih mjera, kao upozorenje na lakše povrede iz radnog
odnosa, izrečene mjere ili opomene prestaju važiti i brišu se iz evidencije
nakon proteka 2 godine od dana izricanja.
Članak 134.
Prilikom utvrđivanja osobito teških povreda
radnih obveza zbog kojih se može izvanredno otkazati ugovor o radu radniku,
poslodavac mora uzeti u obzir posebnosti poslova, uvjete rada i težinu pri
obavljanju posla, utjecaj okoline i druge karakteristike koje utječu na rad,
koncentraciju i odgovornost radnika.
Da bi se neka povreda mogla okarakterizirati kao
osobito teška povreda radne obveze, poslodavac mora dokazati namjeru radnika da
nanese štetu ili krajnju nepažnju koja je utjecala na nanošenje štete.
Osobito teške povrede radnih obveza, a čijim
počinjenjem se može izvanredno otkazati ugovor o radu su:
• namjerno ili krajnjom nepažnjom nanošenje
velike štete poslodavcu na strojevima, alatima, odnosno sredstvima za rad,
• jednokratno nanošenje novčane štete poslodavcu
u iznosu većem od prosječne plaće radnika koji je štetu nanio,
• neopravdani izostanak s posla u uzastopnom
trajanju od 5 radnih dana,
• ako radnik ugrozi svoj ili tuđe živote,
• povreda propisa o zaštiti od požara,
eksplozije, elementarnih nepogoda i od štetnog djelovanja otrovnih ili drugih
opasnih tvari,
• povreda propisa o obrani, zaštiti i
sigurnosti,
• radnikov dolazak na rad u pijanom ili
drogiranom stanju i njegovo opijanje ili drogiranje za vrijeme rada.
SUDJELOVANJE RADNIKA U
ODLUČIVANJU
Članak 135.
Radnici imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o
pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na
način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu i ovim Ugovorom.
S obzirom na to da kod poslodavca nije
utemeljeno radničko vijeće Sindikat može imenovati jednog sindikalnog povjerenika
koji će u punom radnom vremenu obavljati poslove i zadatke radničkog vijeća.
Sindikalni povjerenik iz ovog članka prima plaću
radnog mjesta u skladu sa sklopljenim ugovorom o radu.
Članak 136.
Radnici Društva neposrednim i tajnim glasovanjem
imenuju i opozivaju svog predstavnika u Nadzorni odbor Društva.
Član Nadzornog odbora iz stavka 1. ovog članka
ima isti pravni položaj kao i drugi imenovani članovi Nadzornog odbora.
DJELOVANJE SINDIKATA
Članak 137.
Radnici imaju pravo organizirati interesnu udrugu
sindikata kod poslodavca u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom.
Članak 138.
Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i
zastupanju interesa svojih članova kod poslodavca.
Članak 139.
Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i
aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno
organiziranje i pravo svakog radnika da postane članom sindikata.
Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja
ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat bio doveden u povlašteni
ili podređeni položaj.
Povredom prava na sindikalno organiziranje bit
će i povreda obveze za davanje podobnosti ili nastojanje od strane ovlaštenih
osoba kod poslodavca da samo s jednim sindikatom obavljaju propisanu sindikalnu
obvezu ili vrše pritisak na radnike da se učlane u jedan sindikat ili da se iz
njega iščlane.
Sindikat se obvezuje da će svoje aktivnosti
provoditi sukladno Zakonu i ovom Ugovoru.
Članak 140.
Stranke ovog Ugovora suglasne su da u dobroj
vjeri i dobroj volji zajednički rješavaju uvjete za rad i djelovanje sindikata.
Poslodavac se obvezuje da će o svom trošku
sindikatu odnosno njegovoj podružnici osigurati sljedeće uvjete:
• prostorije za održavanje sastanaka,
• jednu uredsku prostoriju u sjedištu Društva
opremljenu odgovarajućom opremom za rad (računalo sa mogućnošću pristupa na
mrežu, printer, telefon, faks)
• nesmetano i neposredno korištenje oglasnih
ploča poslodavca,
• umnožavanje dokumenata koji su nužni za
provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili zaštitu prava radnika,
• obračun i ubiranje sindikalne članarine, njeno
prosljeđivanje na račun sindikata, te obustavu sindikalnih i ostalih kredita
• sindikalnom povjereniku osigurati pravo na
troškove putovanja, smještaja i dnevnica sukladno aktu Poslodavca i ovom
Ugovoru.
Poslodavac će za članove Sindikata snositi
troškove (putni nalozi) radi:
• sudjelovanja na sastancima koje organizira
Poslodavac,
• prisustvovanja sastancima pregovaračkih timova
Poslodavca i Sindikata na izradi Kolektivnog ugovora,
• sudjelovanja na sjednicama zajedničkog
povjerenstva koje će tumačiti odredbe ovog ugovora.
Članak 141.
Sindikalni povjerenik ima pravo kod poslodavca
štititi i promicati pojedinačna i kolektivna prava i interese članova
sindikata.
Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku
omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog članka
te pristup podacima važnim za ostvarivanje tog prava.
Sindikalni povjerenik mora svoje pravo i obvezu
iz stavka 1. ovog članka ostvarivati tako da ne šteti djelotvornosti poslovanja
poslodavca.
Na zahtjev poslodavca sindikalni povjerenik
dužan je identificirati se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom koja sadrži
odgovarajuća ovlaštenja.
Članak 142.
Sindikat samostalno imenuje sindikalnog
povjerenika iz redova svojih članova.
Sindikat se obvezuje da će pisano izvijestiti
poslodavca o imenovanju te opozivu sindikalnog povjerenika.
Sindikalni povjerenik prema odredbama ovog
članka obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima plaću u skladu s ovim
Ugovorom i Ugovorom o radu.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te
dužnosti i dvije godine nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti
sindikata nije moguće:
• otkazati ugovor o radu.
• rasporediti na drugo radno mjesto,
• ili na drugi način staviti u nepovoljniji
položaj u odnosu na ostale radnike.
Sindikalni povjerenik kod Poslodavca uživa
zaštitu utvrđenu ovim Ugovorom.
Članak 143.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom
obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnosti smatra
se ozljedom na radu kod Poslodavca.
Poslodavac će na zahtjev sindikata radniku, koji
je izabran na profesionalnu sindikalnu dužnost, omogućiti mirovanje prava i
obveza iz radnog odnosa za vrijeme obavljanja te profesionalne dužnosti.
RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH
SPOROVA I NAČELO SOCIJALNOG MIRA
Članak 144.
Kada rješavanje sporova među strankama ovog
Ugovora nije moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, ustanovljuje se u roku 5
dana, Mirovno vijeće.
Smatra se da je među strankama došlo do spora
ako se one ne sporazume o sklapanju, izmjeni ili obnovi Kolektivnog ugovora,
odnosno o drugim prijedlozima za rješavanje spornih situacija.
Članak 145.
Mirovno vijeće ima 3 (tri) člana. Svaka strana
imenuje po jednog člana u Mirovno vijeće. Stranke u sporu sporazumno imenuju
trećeg člana.
Članak 146.
Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje
strane, a mora se završiti u roku 5 dana od pokrenutog postupka. O pitanjima
koja nisu riješena ovim Ugovorom, a vezano za postupak mirenja, postupak će se
provoditi sukladno odredbama Zakona o radu.
Članak 147.
Stranke mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog
Mirovnog vijeća. Mirenje je bezuspješno ako bilo koja strana pisano izjavi da
mirenje smatra neuspješnim, ako i kada koja od strana ne imenuje člana Mirovnog
vijeća, odnosno ako stranke ne imenuju trećeg člana vijeća.
Svaki sporazum koji stranke postignu mora biti u
pisanom obliku.
Sporazum je sastavni dio Kolektivnog ugovora ako
se na njega odnosi i dopunjuje ga, odnosno mijenja tj.
ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora.
Članak 148.
Ako je mirenje neuspješno, stranke spora mogu
rješavanje spora sporazumno povjeriti arbitraži. Arbitraža ima 7 članova. Svaka
strana imenuje 3 člana. Stranke u sporu sporazumno imenuju sedmog člana.
Predsjednika i njegovog zamjenika obje strane određuju sporazumno.
Postupak pred arbitražom stranke mogu urediti
posebnim aktom.
Arbitraža može odlučivati samo o pitanjima koje
su pred nju iznijele stranke spora.
Članak 149.
Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni
zakona, drugog propisa ili Kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju
odluku na Zakonu, drugom propisu ili Kolektivnom ugovoru.
Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili
obnovi Kolektivnog ugovora, arbitraža će temeljiti svoju odluku na pravičnosti.
Arbitražna odluka mora biti obrazložena.
Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.
Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili
obnovi Kolektivnog ugovora, arbitražna odluka ima pravnu snagu i učinke
Kolektivnog ugovora.
Članak 150.
Stranke se obavezuju da će Arbitražno vijeće
utemeljiti u roku 15 dana od dana nastanka spora, ako su suglasne da spor
povjere arbitraži.
Članak 151.
Postupak pred Arbitražnim vijećem je hitan i
mora se riješiti najkasnije u roku 10 dana od dana iznošenja spora pred
arbitražu.
Članak 152.
Poslodavac će osigurati prostor i
tehničko-administrativna sredstva potrebna za rad Arbitražnog vijeća. Svaka
stranka ovog Ugovora snosi troškove rada člana Arbitražnog vijeća koje je
izabrala dok troškove rada Predsjednika arbitražnog vijeća stranke snose
jednako.
ŠTRAJK
Članak 153.
Radnik ima pravo sudjelovati u štrajku,
organiziranom na način predviđen Zakonom o radu.
Članak 154.
Štrajk organizira i provodi sindikat u skladu sa
Zakonom i sindikalnim pravilima.
Štrajkom upravlja štrajkački odbor. Članovi
štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme trajanja štrajka.
Članak 155.
Sindikat će se suzdržavati od štrajka, ako se
sve odredbe iz ovog Ugovora uredno ispunjavaju.
RJEŠAVANJE STAMBENIH
POTREBA RADNIKA
Članak 156.
Poslodavac će izdvojiti na poseban račun
financijska sredstva za rješavanje stambenih potreba radnika ostvarena na temeljeu odredbi Zakona o prodaji stanova na kojima
postoji stanarsko pravo i njegovih izmjena i dopuna.
Sredstva iz prethodnog članka raspoređivat će se
na temelju odredbi Pravilnika o rješavanju stambenih potreba radnika Hrvatskih
cesta.
Članak 157.
Poslodavac će s bankom koja ponudi najpovoljnije
uvjete kreditiranja sklopiti ugovor o rješavanju stambenih potreba radnika na
koje se odnosi ovaj ugovor.
TRAJANJE I PRIMJENA OVOG
UGOVORA
Članak 158.
Ovaj Ugovor se sklapa na određeno vrijeme u
trajanju od dvije godine i smatra se sklopljenim kada ga potpišu ovlašteni predstavnici stranaka.
Članak 159.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa.
Članak 160.
Na pitanja koja nisu riješena ovim Ugovorom
primjenjuju se odredbe Zakona o radu i drugih propisa, te Pravilnika o radu i
drugih općih akata poslodavca.
IZMJENE, DOPUNE, OBNOVA
Članak 161.
Svaka stranka ovog Ugovora ovlaštena je
predložiti njegove izmjene i dopune.
Prijedlog izmjena i dopuna iz stavka 1. ovog
članka mora biti podnesen u pisanom obliku svim strankama i obrazložen.
Stranka kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu
ili dopunu ovog Ugovora mora se o prijedlogu pisano očitovati predlagatelju u
roku 15 dana od dana primitka prijedloga izmjena i dopuna.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Ugovora
koji je odbijen pisanim putem ne može se ponoviti prije isteka roka od jednog
mjeseca od dana primitka očitovanja kojim se prijedlog odbija.
Članak 162.
Stranke će najmanje 30 dana prije isteka roka na
koji je sklopljen ovaj Ugovor započeti pregovore o sklapanju novog Ugovora.
Članak 163.
Stranke su suglasne da će uložiti sve napore da
postupak pregovaranja za sklapanje Kolektivnog ugovora završe u roku 30 dana od
dana dostave Nacrta Kolektivnog ugovora.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 164.
Stranke ovog Ugovora osnovat će zajedničku
komisiju koja će tumačiti odredbe i pratiti njegovu primjenu. Zajednička
komisija ima 4 člana od kojih svaka stranka imenuje po 2 člana.
Komisija će se sastati prvi puta najkasnije u
roku 60 dana, od sklapanja ovog Ugovora.
Komisija za tumačenje odredbi radi prema
potrebi, a na pisani upit mora se pisano očitovati u roku sedam dana.
Članak 165.
Stranke utvrđuju da je Sindikat, koji je stranka
ovog ugovora, prije njegova potpisivanja Poslodavcu predočio dokument koji mu
daje ovlaštenje da bude stranka ovog Ugovora.
Članak 166.
Stranke su suglasne da će se sve odredbe ovog
Ugovora primjenjivati i nakon proteka vremena na koje je sklopljen, a sve do
sklapanja novog.
Članak 167.
Ovaj Ugovor sačinjen je u 8 istovjetnih
primjeraka od kojih svaka stranka zadržava po 3 primjerka, a 2 primjerka se
dostavljaju Ministarstvu nadležnom za rad.
Članak 168.
Ovaj Ugovor dostavlja se, sukladno Zakonu o
radu, Ministarstvu nadležnom za rad radi upisa u Knjigu evidencije kolektivnih
ugovora i objavljuje na način propisan odredbama pravilnika kojeg donosi
ministar nadležan za rad.
Članak 169.
Tumačenje sadržaja odredbi ovog Ugovora ispravno
je samo iz originalno potpisanog teksta ugovora i njegovih dodataka (aneksa).
Najkasnije 60 dana od potpisivanja ovog Ugovora
poslodavac će uz prethodnu konzultaciju sa Sindikatom preispitati raspored
radnih mjesta unutar pojedinih grupa poslova, s time da se radna mjesta ne mogu
rasporediti s nepovoljnijim koeficijentom od sada utvrđenog.
Zagreb, 13. travnja 2005.
ZA NEZAVISNI SINDIKAT ZA
HRVATSKE CESTE d.o.o.
RADNIKA CESTA I Predsjednik
Uprave
AUTOCESTA U RH Stjepko Boban, dipl. ing., v. r.
Predsjednik Sindikata
Mijat Stanić,
ing.,
v. r.
ZA NEZAVISNI SINDIKAT
RADNIKA HRVATSKIH CESTA d.o.o.
Predsjednik Sindikata
Vesna Videk Glavina, dipl. ing., v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |