USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
1192
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Petar Klarić, predsjednik, te suci Marijan Hranjski,
Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata
Račan, Smiljko Sokol, Nevenka
Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković,
odlučujući u izbornom sporu o žalbi za zaštitu izbornog prava Hrvatske stranke
prava, Županijskog vijeća Bjelovarsko-bilogorske županije, kojeg zastupa
predsjednik Vladimir Ferenčak, na sjednici održanoj
10. svibnja 2005. godine donio je
ODLUKU
I. Poništava se rješenje Županijskog izbornog
povjerenstva Bjelovarsko-bilogorske županije, klasa: 013-01/05-01/19,urbroj: 2103/1-01-05-8/5 od 6. svibnja 2005. godine.
II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim
novinama«.
Obrazloženje
1. Hrvatska stranka prava, Županijsko vijeće
Bjelovarsko-bilogorske županije (u daljnjem tekstu: žalitelj) osporava rješenje
Županijskog izbornog povjerenstva Bjelovarsko-bilogorske županije (u daljnjem
tekstu: nadležni ŽIP), klasa: 013-01/05-01/19, urbroj:
2103/1-01-05-8/5 od 6. svibnja 2005. godine, kojim je odbijen žaliteljev
prigovor zbog nepravilnosti u postupku određivanja proširenog sastava Općinskog
izbornog povjerenstva Općine Dežanovac.
2. U žalbi se ističe da je nadležni ŽIP
rješenjem, klasa: 013-01/06-01/19, urbroj:
2103/1-01-05-1-8 od 29. travnja 2005. godine, imenovao prošireni sastav
Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dežanovac, ali
da u njemu nisu zastupljeni članovi Hrvatske stranke prava, iako je ta stranka
28. travnja 2005. godine uredno dostavila prijedlog za imenovanje Antuna Kovača
i Lovre Grgića, članova
Hrvatske stranke prava, za člana, odnosno zamjenika člana proširenog sastava
Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dežanovac.
Žalitelj nadalje navodi da je »iz dopisa općine Dežanovac upućenog Županijskom izbornom povjerenstvu
vidljivo da je član Općinskog vijeća Dežanovac i
gospodin Lovro Grgić iz
Hrvatske stranke prava, te da su na dan raspuštanja predstavničkog tijela
općine Dežanovac vladajuće stranke koalicija HSS i
SDP, a oporbene stranke su HDZ i HSP«.
Smatrajući da je osporeno rješenje nadležnog
ŽIP-a nezakonito, žalitelj »ne prihvaća obrazloženje da po stanovištu tog
povjerenstva Hrvatska stranka prava nije stekla svojstvo stranke koja
participira u vijeću općine Dežanovac pa da samim tim
nema niti pravo na svog predstavnika u proširenom sastavu Općinskog izbornog
povjerenstva Dežanovac«.
Zbog toga žalitelj predlaže Ustavnom sudu da
poništi osporeno rješenje »i da Županijsko izborno povjerenstvo Bjelovar donese
novo Rješenje o imenovanju proširenog sastava općinskog izbornog povjerenstva
općine Dežanovac u čijem će sastavu biti i članovi
Hrvatske stranke prava«.
3. Odlučujući o prigovoru žalitelja zbog
nepravilnosti u postupku određivanja proširenog
sastava Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dežanovac,
nadležni ŽIP je utvrdio kako iz službenih, pa time i valjanih te vjerodostojnih
podataka Općine Dežanovac od 25. i 26. travnja te 5.
svibnja 2005. godine slijedi da su na dan raspuštanja Općinskog vijeća Općine Dežanovac vladajuću koaliciju činile Hrvatska seljačka
stranka (HSS) i Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP), a da su oporbene
stranke bile Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Hrvatska stranka prava
(HSP). Nadležni ŽIP nadalje utvrđuje da je »iz navedenih podataka razvidno da
niti jedan vijećnik Općinskog vijeća nije izabran na kandidacijskoj
listi Hrvatske stranke prava, već je vijećnik Lovro Grgić na izborima 2001. godine izabran s liste Hrvatske
pučke stranke, da je 11. travnja 2004. godine pristupio Hrvatskoj stranci
prava«.
Na temelju navedenih podataka nadležni ŽIP
zaključuje da je »Lovro Grgić
izlaskom iz Hrvatske pučke stranke u Općinskom vijeću Općine Dežanovac zadržao svojstvo nezavisnog člana, a samim
njegovim prelaskom iz HPS-a u HSP, prigovaratelj
Hrvatska stranka prava nije stekla svojstvo stanke koja participira u vijeću
Općine Dežanovac, pa samim tim nema niti pravo na
svog predstavnika u proširenom sastavu Općinskog izbornog povjerenstva Općine Dežanovac«.
Žalba je
osnovana.
4. Za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja
nadležnog ŽIP-a pravno su relevantne sljedeće činjenice:
– na lokalnim izborima održanim 2001. godine, Lovro Grgić izabran je za
vijećnika Općinskog vijeća Općine Dežanovac s liste
Hrvatske pučke stranke,
– nakon izbora, odnosno tijekom svoga mandata
vijećnik Lovro Grgić
istupio je iz Hrvatske pučke stranke, te se učlanio u Hrvatsku stranku prava
(11. travnja 2004. godine),
– Hrvatska stranka prava do 11. travnja 2004.
godine nije bila zastupljena u Općinskom vijeću Općine Dežanovac
ni s jednim članom,
– od dana istupanja vijećnika Lovre Grgića iz Hrvatske pučke
stranke, ta stranka nije zastupljena u Općinskom vijeću Općine Dežanovac,
– na dan raspuštanja Općinskog vijeća Općine Dežanovac, vijećnici su bili članovi sljedećih političkih
stranaka: 6 članova HSS-a i 3 člana SDP-a (ukupno 9 vijećnika iz vladajuće
koalicije), 4 člana HDZ-a i 1 član HSP-a (ukupno 5 vijećnika iz oporbenih
političkih stranaka). Dva vijećnika imala su status nezavisnih članova
izabranih s lista političkih stranaka (HDZ-a i HSLS-a).
Na temelju prethodno navedenog neosporno
utvrđenog činjeničnog stanja, Ustavni sud je u izbornom sporu trebao odgovoriti
na sljedeće pravno pitanje: je li osnovano pravno stajalište nadležnog ŽIP-a
prema kojem se Hrvatska stranka prava ne može smatrati ovlaštenim
predlagateljem članova proširenog sastava Općinskog izbornog povjerenstva
Općine Dežanovac?
5. Člankom 27. stavkom 3. Zakona o izboru
članova predstavničkih
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«,
broj 33/01., 10/02. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:
U-I-39/2002, 155/02. – članak 43. stavak 2. Ustavnog zakona o pravima
nacionalnih manjina, 45/03., 43/04. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske
broj: U-I-2494/2002., 40/05., 44/05. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu:
Zakon o lokalnim izborima) propisano je:
»Članak 27. stavak 3.
(3) Prošireni sastav izbornog povjerenstva
određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi lista za izbor članova
predstavničkog tijela jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode,
a čine ga po dva predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicija i
dva dogovorno predložena predstavnika oporbenih stranaka, odnosno koalicija
sukladno stanačkom sastavu predstavničkog tijela
jedinice. Ako se ne postigne dogovor o dva predstavnika političkih stanaka i
njihovim zamjenicima, njihov se izbor obavlja kockom između predloženih
kandidata.«
U pročišćenom tekstu Zakona o lokalnim izborima
članak 27. označen je kao članak 31.
Ustavni sud utvrđuje da je mjerodavna zakonska
odredba, sadržana u članku 27. (31.) stavku 3. Zakona o lokalnim izborima,
nepotpuna, jer ne propisuje izrijekom vrijeme prema kojem se treba određivati
»stranački sastav predstavničkog tijela jedinice«. Drugim riječima, Zakon o lokalnim
izborima ne propisuje izrijekom koje je stanje stranačkog sastava mjerodavno u
postupku određivanja proširenog sastava nadležnog izbornog povjerenstva (je li
to stanje na dan konstituiranja predstavničkog tijela ili stanje na dan objave
odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora, odnosno o raspuštanju
predstavničkog tijela, ili pak stanje na neki drugi dan). Štoviše, mjerodavni
zakoni ne uređuju situacije nastale promjenama stranačke pripadnosti izabranih
članova predstavničkog tijela, odnosno posljedice tih promjena u odnosu na
prava i obveze samih članova predstavničkog tijela, ali i na položaj političkih
stranaka čiji su članovi tijekom mandata istupili iz njih, pa su time
promijenili stranački sastav predstavničkog tijela koji je postojao na dan
njegova konstituiranja.
6. U takvim okolnostima, Ustavni sud ocjenjuje
da pri popunjavanju navedene zakonske praznine treba poći od ustavnopravnog
značenja predstavničkog tijela, odnosno ustavnopravne naravi predstavničkog
mandata.
Prema članku 132. stavku 2. Ustava, lokalna i
područna (regionalna) predstavnička tijela sastavljena su od članova izabranih
na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg
biračkog prava. Nositelj predstavničkog mandata je, prema tome, isključivo
izabrani član predstavničkog tijela, a ne politička stranka čiji je on član.
Član predstavničkog tijela svojim mandatom slobodno raspolaže, jer članovi
predstavničkih tijela u Republici Hrvatskoj nemaju obvezujući mandat i nisu
opozivi.
Sukladno navedenom, u situaciji kada tijekom
mandata nastupi promjena stranačkog sastava predstavničkog tijela uslijed
istupanja pojedinog vijećnika iz dotadašnje političke stranke i njegova
učlanjenja u drugu političku stranku, mjerodavnom se ima smatrati volja člana predstavničkog
tijela kao isključivog nositelja predstavničkog mandata (u konkretnom slučaju,
vijećnika Općinskog vijeća Općine Dežanovac Lovre Grgića), jer po sili Ustava
on svojim mandatom slobodno raspolaže.
Ustavni sud pritom napominje da je pitanje raspolaganja
slobodnim predstavničkim mandatom predmet zakonskog uređenja, pa ono izlazi
izvan okvira nadležnosti Ustavnog suda pri rješavanju konkretnog izbornog
spora.
7. Slijedom navedenog, Ustavni sud ocjenjuje da
je žalba protiv osporenog rješenja nadležnog ŽIP-a osnovana.
Stoga je na temelju članka 128. alineje 9.
Ustava Republike Hrvatske i članka 87. alineje 3. Ustavnog zakona o Ustavnom
sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. –
pročišćeni tekst), odlučeno kao u izreci.
Točka II. izreke ove odluke temelji se na članku
29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Broj: U-VIIA-2006/2005
Zagreb, 10. svibnja 2005.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
dr. sc. Petar Klarić, v. r.