|
|
|
|
|
|
|
|
1253
Na temelju članka 157. točka 8. Zakona o zračnom
prometu (»Narodne novine«, broj 132/98 i 178/04), ministar mora, turizma,
prometa i razvitka donosi
I. OPĆE ODREDBE
PODRUČJE PRIMJENE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način održavanja
te pregledanja uzletno-sletnih staza (u daljnjem tekstu USS-a), drugih staza,
stajanka i drugih površina na aerodromu koje služe za kretanje zrakoplova (u
daljnjem tekstu: operativne površine) i način održavanja objekata, instalacija,
uređaja, opreme i sredstava aerodromskih službi koji omogućavaju sigurno
uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova kao i prihvat i otpremu
zrakoplova, putnika i stvari.
Članak 2.
Održavanje operativnih površina i održavanje objekata,
instalacija, uređaja, opreme i sredstava iz člana 1. ovoga Pravilnika obavlja
se na način propisan ovim Pravilnikom odnosno u skladu s uputama proizvođača
uređaja i opreme.
Članak 3.
Preglede i održavanje operativnih površina,
instalacija i uređaja svjetlosne signalizacije te poslove zimske službe smiju
obavljati samo osobe koje posjeduju potvrde o osposobljenosti za obavljanje tih
poslova.
Članak 4.
Održavanje može biti redovito i pojačano.
Članak 5.
(1) Redovito održavanje obuhvaća radove manjeg
opsega, a naročito: pregled operativnih površina, objekata, instalacija,
uređaja, opreme i sredstava koji omogućavaju sigurno uzlijetanje, slijetanje i
boravak zrakoplova, prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari (u daljnjem
tekstu: pregledi), poduzimanje preventivnih mjera, popravke, otklanjanje
nedostataka i čišćenje operativnih površina, objekata, instalacija, uređaja,
opreme i sredstava i sl.
(2) Redovito održavanje obavlja se na temelju
važeće dokumentacije (dokumentacija izvedenog stanja, odnosno prema uputama
proizvođača za održavanje opreme ili uređaja).
Članak 6.
(1) Pojačano održavanje obuhvaća obnove
operativnih površina i objekata, instalacija i uređaja kojima se osiguravaju
njihova trajnost i pouzdanost, bez promjene tehničkih karakteristika.
(2) Pojačano održavanje, po pravilu se obavlja
periodično i po potrebi, a radovi se izvode na temelju prethodno izrađene
tehničke dokumentacije.
(3) O obavljenom pojačanom održavanju vodi se
dokumentacija koju operator aerodroma mora čuvati u svojoj arhivi, sve dok je
predmet pojačanog održavanja u uporabi.
Članak 7.
Izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju
sljedeća značenja:
1) suhi snijeg: snijeg koji se moţe otpuhati i koji se raspada poslije pokuđaja
stvaranja snjeţne grude, čija zapreminska masa iznosi
pribliţno 0,35 kg/dmł;
2) vlažni snijeg: snijeg koji se sjedinjuje kada
se stegne rukama i od kojega se moţe stvoriti snjeţna gruda, čija zapreminska masa iznosi pribliţno od 0,35 do 0,50 kg/dmł;
3) sabijeni snijeg: snijeg koji je sabijen u čvrstu
masu koja se ne moţe viđe
sabijati i mijenjati oblik, a koja se lomi u komade pri podizanju, čija
zapreminska masa iznosi pribliţno 0,5 i viđe kg/dmł;
4) bljuzgavica: voda zasiăena
snijegom koja se pri gaţenju unaokolo raspljusne, a čija zapreminska masa iznosi pribliţno od 0,5 do 0,8 kg/dmł;
5) vlažna površina za kretanje zrakoplova:
površina čija je boja promijenjena zbog vlažnosti;
6) mokra površina za kretanje zrakoplova:
površina natopljena vodom, ali bez vidljivog sloja vode;
7) barice: voda zadržana u udubljenjima;
8) vodeni sloj: vidljivi sloj vode kojim je
pokrivena operativna površina.
II. PREGLEDI
Članak 8.
Operator aerodroma obvezan je voditi
dokumentaciju o obavljenim pregledima u obliku obrazaca, dnevnika, zapisnika ili
izvješća, a koju je obvezan čuvati najmanje pet godina u svojoj arhivi.
Članak 9.
(1) Redoviti pregled operativnih površina,
instalacija i uređaja za svjetlosno obilježavanje (svjetla USS-a, staza za
vožnju i stajanka, svjetla prilaza, pokazivači nagiba prilaženja, svjetla za
obilježavanje prepreka i dr.) obavlja se najmanje dva
puta na dan u vrijeme u kojem se aerodrom koristi na način koji ne ometa
promet.
(2) Prvi redoviti pregled iz stavka 1. ovoga
članka obavlja se prije prvog jutarnjeg redovitog leta, a ako je vrijeme u
kojem se aerodrom koristi za zračni promet manje od 24 sata prvi redoviti
pregled obavlja se prije otvaranje aerodroma za zračni promet.
(3) Drugi redoviti pregled obavlja se neposredno
prije nastupanja noći.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
pregledi se obavljaju i u kraćim vremenskim intervalima, ali ne dužim od 2
sata, ako su površine za kretanje zrakoplova pokrivene snijegom, ledom, bljuzgavicom, slanom, odnosno ako nastanu sljedeće
promjene i to:
1) promjena koeficijenta trenja od 0,05;
2) promjena debljine sloja veća od 20 mm za suhi
snijeg, veća od 10 mm za vlažni snijeg i veća od 5 mm za bljuzgavicu;
3) promjena raspoložive dužine ili širine USS-e
od 10% ili više;
4) bilo koja promjena u vrsti atmosferskog
taloga ili površini, koja zahtijeva izmjene u dijelu F ili T izvješća (obrazac br. 2);
5) formiranje snježnih nanosa duž jedne ili obje
strane USS-e kada se objavljuje promjena razmaka od osi USS-e;
6) bilo koja promjena intenziteta ili
uočljivosti svjetala USS-e;
7) promjena bilo kojih drugih uvjeta za koje se
na temelju iskustava i poznavanja lokalnih uvjeta zna da su bitni.
(4) Pregled iz stavka 1. ovoga članka obavlja se
i ako to zahtijeva nadležna kontrola zračnog prometa, odnosno zrakoplovni
inspektor.
Članak 10.
(1) Izvješće o obavljenom pregledu izrađuje se
na obrascu broj 1, a ako na operativnim površinama ima snijega, leda,
bljuzgavice ili slane na obrascu broj 2.
(2) Izgled i sadržaj obrasca 1 i obrasca 2 iz
stavka 1. ovoga članka prikazani su u Dodatku 1 i Dodatku 2 ovoga Pravilnika i
čine njegov sastavni dio.
Članak 11.
Operator aerodroma, izvješće iz članka 10. ovoga
Pravilnika dostavlja, bez odlaganja, nadležnoj kontroli zračnog prometa.
Članak 12.
(1) Ako se na operativnim površinama, uređajima za
svjetlosno obilježavanje predviđa čišćenje ili drugi radovi, operator
aerodroma, dužan je najmanje 2 sata prije početka radova obavijestiti nadležnu
kontrolu zračnog prometa da će aerodrom biti zatvoren, odnosno najmanje 30
minuta prije završetka svih radova da će aerodrom biti ponovo otvoren.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka,
aerodrom se može odmah zatvoriti ako nastanu iznenadne pojave (nenadan snježni
pljusak, kiša koja se ledi, poplava, potres, prekid napajanja električnom
energijom zbog oštećenja kabela i sl.).
Članak 13.
Operator aerodroma dužan je redovno pratiti
izvješća Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Članak 14.
(1) Pregled USS-a obavlja se po dijelovima.
(2) Dijelovi iz stavka 1. ovoga članka iste su
dužine i obilježavaju se rimskim brojevima I, II i III, s tim što je dio I
uvijek prva trećina dužine USS-e, gledano od praga s nižom brojnom oznakom.
Članak 15.
Pregled staza za vožnju obavlja se po
dijelovima, a podjela na dijelove obavlja se u skladu s odredbom članka 14.
stavak 2. ovoga Pravilnika.
Članak 16.
(1) Dubina atmosferskog taloga (snijega i
bljuzgavice) mjeri se pomoću mjerne šipke na čitavoj dužini USS-e na razmaku od
3 m do 10 m, sa obje strane osi USS-e.
(2) Razmak između dvije mjerne točke može
iznositi najviše 10% od dužine USS-e.
(3) Razmak između kraja USS-e i prve i
posljednje mjerne točke mora iznositi približno 5% od dužine USS-e, računajući
od krajeva USS-e.
(4) Srednja vrijednost debljine atmosferskog
taloga za svaku trećinu USS-e izračunava se na temelju izmjerenih vrijednosti
iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.
Članak 17.
(1) Operator aerodroma dužan je pored pregleda
USS-a, obavljati pregled površina uz rub operativnih površina.
(2) Visina naslaga snijega uz rub operativnih
površina utvrđuje se mjerenjem najveće visine tih naslaga, izražene u
centimetrima i udaljenosti od ruba operativnih površina, izražene u metrima.
Članak 18.
(1) Uvjeti kočenja na operativnim površinama
provjeravaju se mjerenjem i izračunavanjem koeficijenta trenja.
(2) Uvjeti kočenja na USS-i provjeravaju se kada
je površina djelomično ili u potpunosti pokrivena snijegom, ledom,
bljuzgavicom, slanom ili vodom, a na drugim operativnim površinama kada se može
procijeniti da će ti uvjeti biti nepovoljni za kretanje zrakoplova.
(3) Koeficijent trenja mjeri se duž dvije mjerne
linije koje su paralelne s osi USS-e, na razmaku od 3 m do 10 m s obje strane
osi.
(4) Za svaki dio USS-e određuje se srednji
koeficijent trenja.
(5) Ako se mjerenje obavlja kontinualnim
mjernim uređajima, srednja vrijednost izračunava se na temelju podataka
registriranih za svaku trećinu USS-e, a ako se mjerenje vrši kočionim vozilom – srednja vrijednost koeficijenta trenja
izračunava se na temelju najmanje devet mjerenja duž svake od dvije mjerne linije,
s tim što se obuhvaća cijela dužina USS-e. Razmak između dvije mjerne točke
mora biti oko 10% od upotrebljive dužine USS-e.
Članak 19.
Uvjeti kočenja provjeravaju se uvijek kada
nastanu okolnosti koje mogu utjecati na promjenu koeficijenta trenja.
Članak 20.
(1) Koeficijent trenja mjeri se uređajima koji
su predviđeni standardima Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva
(ICAO).
(2) Uređaj kojim se mjeri koeficijent trenja
mora biti baždaren prema uputama proizvođača uređaja.
(3) Mjerenja se obavljaju pod uvjetom koje
odredi proizvođač za svaki uređaj posebno i za određeno stanje površina
(brzina, tehnika kočenja, težina, pritisak pneumatika, snijeg, voda i sl.).
Članak 21.
(1) Za mjerenje koeficijenta trenja na površini
USS-e koja je pokrivena zbijenim snijegom i ledom,
mogu se koristiti kontinualni mjerni uređaji (npr. skidometar, uređaj za
mjerenje površinskog trenja – Friction tester, – metar) ili
vozilo s dijagonalnim kočenjem.
(2) Ako se na površini USS-e nalazi zbijeni
snijeg, led ili vrlo tanak sloj suhog snijega može se koristiti uređaj za
mjerenje usporenja (tapleymetar ili Jamesov uređaj za mjerenje usporenja).
(3) Osim uređaja iz stavka 2. ovoga članka, mogu
se koristiti i drugi uređaji ako je izvršena korelacija s najmanje jednim od
tipova uređaja iz stavka 1. ovog članka.
(4) Uređaj za mjerenje usporenja ili vozilo s
dijagonalnim kočenjem ne može se koristiti na površinama pokrivenim snijegom
pršićem ili bljuzgavicom.
Napomena: ostale odredbe, prilozi i dodaci ispušteni su u ovom info pregledu
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |