KOLEKTIVNI UGOVORI

1562

Kolektivni ugovor

HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d.

 

I. Uvodne odrednice

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze radnika HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. iz rada i na temelju rada te prava i obveze HT – Hrvatskih telekomunikacija d.d. (u daljnjem tekstu: Poslodavac) sukladno Zakonu o radu i ostalim važećim propisima.

Radnik u smislu ovog Ugovora je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za Poslodavca u skladu s ugovorom o radu.

 

Članak 2.

Odrednice ovog Ugovora primjenjivat će se na stranke koje ga potpišu.

 

II. Sklapanje ugovora o radu

Članak 3.

Ugovor o radu, sklopljen u pisanom obliku, mora sadržavati uglavke o:

1. strankama te njihovom prebivalištu, boravištu, odnosno sjedištu,

2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,

4. danu otpočinjanja rada,

5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,

6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora,

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,

9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. stavka 1. ovog članka može se u ugovoru uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, ovaj Ugovor ili pravilnike koji uređuju ta pitanja.

 

Članak 4.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. U ime poslodavca ugovor potpisuje ovlaštena ili opunomoćena osoba.

Radni odnos zasniva se na vrijeme čije trajanje nije unaprijed određeno (radni odnos na neodređeno vrijeme).

Iznimno, radni odnos može se zasnovati i na određeno vrijeme u slučajevima i uvjetima utvrđenima zakonom i Ugovorom.

Ugovor o radu može se izmijeniti bez prethodnog otkazivanja ukoliko postoji suglasnost volja poslodavca i radnika.

 

Članak 5.

Poslodavac može zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme s osobom koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala radi njenog osposobljavanja za samostalno obavljanje poslova na radnim mjestima u struci (u nastavku teksta: pripravnik).

Iznimno, pripravnik se može primiti u radni odnos i na određeno vrijeme radi obavljanja pripravničkog staža, a radni odnos prestaje istekom roka utvrđenog ugovorom o radu.

 

Članak 6.

Ugovaranje i trajanje probnog rada, pripravničkog staža, volonterskog rada i stručnih ispita uredit će se posebnim pravilnikom.

 

Članak 7.

Potrebe za radnicima Poslodavac će prvenstveno rješavati internim natječajima, osim u slučaju potreba za posebnim stručnim znanjima i vještinama od važnosti za poslovanje u konkurentskom okruženju i zapošljavanja mladih visokostručnih kadrova neposredno nakon završetka školovanja.

 

Članak 8.

Poslodavac može određene poslove povjeriti radnicima da ih obavljaju kod kuće, osobito u sljedećim slučajevima:

– majci s djetetom do 6 (šest) godina starosti

– samohranom roditelju s djetetom do 10 (deset) godina starosti

– roditelju djeteta s težim smetnjama u razvoju

– radniku kojem je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad

– radniku kojem je utvrđena neposredna opasnost od nastanka invalidnosti

– invalidu Domovinskog rata

– invalidnoj osobi.

Rad pod uvjetima iz prethodnog stavka može se obavljati ako postoje svi potrebni uvjeti za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je zasnovan radni odnos.

 

Članak 9.

Prigodom zasnivanja radnog odnosa jedinica mjerodavna za ljudske resurse mora omogućiti radniku da se upozna s općim aktima Poslodavca kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti iz radnog odnosa i s ovim Ugovorom.

 

III. Radno vrijeme i rasporedradnog vremena

Članak 10.

Radno vrijeme iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme zaposlenih raspoređeno je na 5 (pet) radnih dana u tjednu.

Uz suglasnost Radničkog vijeća, za poslove prodaje i pružanja usluga korisnicima putem telefona, tjedno radno vrijeme može se rasporediti na 6 (šest) radnih dana u tjednu, ako uvjeti poslovanja to zahtijevaju.

Raspored radnog vremena, odnosno početak i završetak radnog vremena, utvrđuje se posebnom odlukom Uprave Društva ili druge ovlaštene osobe.

O odluci iz prethodnog stavka Poslodavac će se savjetovati s Radničkim vijećem.

O rasporedu i promjeni radnog vremena rukovodeći radnik mora u pisanom obliku obavijestiti radnika 8 (osam) dana prije primjene.

 

Članak 11.

Radnik koji prema ugovoru o radu radi nepuno radno vrijeme ima prava i obveze radnika koji radi puno radno vrijeme, a ostvaruje ih u opsegu koji ovisi o dužini radnog vremena i obavljenom radu.

 

Članak 12.

Rad radnika u vremenu između 22 (dvadesetdva) sata i 6 (šest) sati idućeg dana smatra se noćnim radom.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da pojedini radnik radi noću uzastopno najviše jedan tjedan.

Radno vrijeme noću poseban je uvjet rada pri utvrđivanju prava radnika iz radnog odnosa.

Majka s djetetom do 6 godina života, samohrani roditelj s djetetom do 6 godina, žena starija od 50 godina i muškarac stariji od 55 godina ne mogu se rasporediti na rad noću, osim uz pisanu suglasnost ili na osobni zahtjev.

 

Članak 13.

U pojedinom dijelu Društva može se preraspodijeliti radno vrijeme ako to zahtijeva priroda djelatnosti, odnosno posla, organizacija rada, bolje iskorištavanje sredstava rada, racionalnije korištenje radnog vremena ili obavljanje određenih poslova i zadataka.

Puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti sukladno odrednicama Zakona o radu tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.

Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika, u prosjeku, ne bude duže od punog radnog vremena tijekom jedne kalendarske godine.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom, odnosno posebnim uvjetom rada.

 

Članak 14.

Odluku o preraspodjeli radnog vremena, sukladno odredbama Zakona o radu, donosi Poslodavac uz prethodno pribavljeno mišljenje Radničkog vijeća, a uručuje se radniku najmanje 8 (osam) dana prije preraspodjele.

Radniku na kojeg se odnosi preraspodjela radnog vremena pripadaju prava utvrđena Zakonom, a akontacija plaće u razdoblju u kojem neće raditi isplaćivat će mu se sukladno posebnom pravilniku.

 

Članak 15.

Radniku se može narediti prekovremeni rad samo u slučajevima i pod uvjetima propisanima Zakonom o radu.

Radnik mora dobiti pisani nalog za prekovremeni rad, neposredno prije početka, odnosno najkasnije u roku od 24 (dvadeset i četiri) sata od početka prekovremenog rada.

Potvrda o broju sati obavljenog prekovremenog rada mora biti pisana i dostavljena radniku najkasnije drugi radni dan u mjesecu koji sljedi mjesec u kojem je prekovremeni rad obavljan.

Trudnica, majka s djetetom do 3 (tri) godine starosti, malodob­ni radnik i roditelj koji radi polovicu punog radnog vremena zbog njege teže hendikepiranog djeteta, samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina starosti može raditi prekovremeno samo ako da pisani pristanak.

 

Članak 16.

Pasivno dežurstvo je mjera kojom se otklanja rizik nedolaska radnika na intervenciju za točno određeno vrijeme u izvanrednom slučaju i na taj način se izbjegava predvidiva šteta za Poslodavca.

Za vrijeme pasivnog dežurstva radnik ne mora biti prisutan u prostorima Poslodavca, ali mora biti dostupan i po pozivu doći za točno određeno vrijeme (potrebno vrijeme od mjesta stanovanja do mjesta rada) radi obavljanja hitnih poslova.

Potrebu za pasivnim dežurstvom, trajanje i broj radnika u pasivnom dežurstvu utvrđuje ovlašteni rukovoditelj.

Ovlašteni rukovoditelj može radniku odrediti pasivno dežurstvo samo ako je s radnikom sklopljen ugovor o radu kojim su uređena prava i obveze radnika u svezi s pasivnim dežurstvom sukladno pravilniku.

Poslodavac mora obavijestiti radnika o rasporedu ili promjeni pasivnog dežurstva najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju potrebe za zamjenom drugog radnika.

 

Članak 17.

Odluku o pozivanju radnika na izvanredni rad u slobodno vrijeme (intervencija) donosi ovlaštena osoba Poslodavca samo u slučajevima kada se raspoloživim radnicima ne može osigurati nesmetano pružanje usluga.

 

Članak 18.

Ako priroda poslova i organizacija rada to omogućavaju, Poslodavac može radniku koji radi s punim radnim vremenom, na njegov pisani zahtjev, odobriti da radi kraće od punog radnog vremena.

 

IV. Odmori i dopusti

Članak 19.

Radnik koji radi najmanje 5 (pet) sati dnevno ima svakog rad­nog dana pravo na odmor (stanku) od 30 (trideset) minuta.

Vrijeme odmora koristi se prema rasporedu ovlaštene osobe, s tim da se ne može koristiti na početku i na kraju radnog vremena.

Radnici koji rade dulje od 10 sati dnevno imaju pravo na odmor (stanku) u tijeku rada u dvostrukom trajanju.

Radnici koji obavljaju poslove pružanja usluga korisnicima putem telefona imaju pravo na odmor (stanku) u trajanju od 5 minuta za svaki sat vremena, prema rasporedu ovlaštene osobe.

 

Članak 20.

Radnik ima pravo na odmor između 2 (dva) uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.

Za vrijeme rada na sezonskim poslovima radnik ima pravo na odmor iz prethodnog stavka u trajanju od najmanje 10 (deset) sati neprekidno, a radnik mlađi od 18 (osamnaest) godina starosti u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno.

 

Članak 21.

Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom temeljem rasporeda radnog vremena, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora u istom ili sljedećem tjednu, po mogućnosti prema želji radnika.

 

Članak 22.

Duljina godišnjeg odmora traje minimalno 18 (osamnaest) rad­nih dana i povećava se primjenom sljedećih kriterija:

1.         A. Temeljem grupa složenosti

            – NKV                                                   1 dan

            – PKV, NSS                                       2 dana

            – KV, SSS                                           3 dana

            – VKV, VŠS                                       4 dana

            – VSS                                                   5 dana

            B. Temeljem radnog staža:

            – od 5 do 10 godina radnog staža        2 dana

            – od 10 do 15 godina radnog staža      3 dana

            – od 15 do 20 godina radnog staža      4 dana

            – od 20 do 25 godina radnog staža      6 dana

            – više od 25 godina                             8 dana

2.         Temeljem posebnih socijalnih uvjeta:

            – roditelju djeteta s težim smetnjama u

            razvoju                                                2 dana

            – radniku za svako dijete do 15

            (petnaest)godina starosti                        1 dan

            – samohranom roditelju djeteta do

            15(petnaest) godina starosti                 2 dana

            – radniku s tjelesnim oštećenjem

             iznad 60%                                          2 dana

            – radniku kod kojeg je utvrđena

            Neposredna opasnost od nastanka

            invalidnosti                                          1 dana

            – radniku kojem je utvrđena

            Profesionalna nesposobnost za rad       2 dana

            – invalidu Domovinskog rata                2 dana

            – invalidnoj osobi                                2 dana

            – sudioniku Domovinskog rata               1 dan

3.         Temeljem uvjeta rada:

            – obavljanje poslova prodaje u izravnom

            kontaktu s korisnicima u T-Centru         1 dan

            – obavljanje poslova pružanja usluga

            korisnicima

            putem telefona u službi za korisnike      2 dana

U smislu odredbi ovog članka samohranim roditeljem se smatra roditelj:

– djeteta kojemu otac nije utvrđen

– izvanbračnog djeteta kojemu je otac utvrđen, a ne živi u zajedničkom domaćinstvu

– djeteta kojemu je dijete nakon razvoda braka povjereno na čuvanje i odgoj

– kojemu je bračni drug umro ili proglašen nestalim.

Kriteriji se primjenjuju kumulativno, s tim da godišnji odmor ne može trajati duže od 30 (trideset) radnih dana.

U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se blagdani, neradni dani, subote i nedjelje.

Radnik koji se prvi put zapošljava, ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam) dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog rada.

Ako je radnik zasnovao radni odnos u tijeku kalendarske godine, a nema 6 (šest) mjeseci radnog staža neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini, razmjerno vremenu provedenom na radu u toj godini, ali ne manje od 2 (dva) dana za svaki mjesec proveden na radu.

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.

 

Članak 23.

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela, s tim da prvi dio u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana mora koristiti neprekidno tijekom kalendarske godinu za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Po jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti 2 (dva) puta godišnje na dan koji želi, a još jedan dan ako postoji mogućnost, ali uz obvezu da o tome najmanje 2 (dva) dana ranije obavijesti neposrednog rukovoditelja.

 

Članak 24.

Do kraja kalendarske godine Poslodavac uz savjetovanje Radničkog vijeća, uvažavajući potrebe organizacije rada i osobne potrebe radnika, donosi plan odmora za iduću kalendarsku godinu u kojem utvrđuje trajanje godišnjeg odmora te dan kada će pojedini radnik u tijeku godine početi s korištenjem godišnjeg odmora.

 

Članak 25.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora mora sadržavati sve kriterije po kojima je radniku utvrđena dužina godišnjeg odmora i vrijeme u koje će radnik koristiti godišnji odmor.

Prigodom utvrđivanja dužine godišnjeg odmora pojedinom radniku uzimaju se u obzir svi kriteriji koje radnik ispunjava 30 (trideset) dana prije nastupa korištenja godišnjeg odmora.

Iznimno, kod kriterija radnog iskustva uzimaju se u obzir pune godine radnog staža koje će radnik ispuniti na kraju kalendarske godine za koju se godišnji odmor utvrđuje.

Odluka o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora mora se uručiti radniku najkasnije 30 (trideset) dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

 

Članak 26.

Ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor i o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

 

Članak 27.

Protiv odluke o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora radnik ima pravo podnijeti zahtjev za zaštitu prava Poslodavcu u roku 15 (petnaest) dana od uručenja odluke.

 

Članak 28.

Radnik koji je počeo korištenje godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije iskorišten zbog bolesti ili porodnog dopusta, ima ga pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje 6 (šest) mjeseci u godini koja je prethodila godini u kojoj se vratio na rad.

 

Članak 29.

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 7 (sedam) radnih rada za važne osobne potrebe, s tim da u pojedinim slučajevima ostvaruje pravo na:

– sklapanje braka                                                                                      5 dana

– sklapanje braka djeteta                                                                            1 dan

– rođenje djeteta                                                                                       5 dana

– posvojenje djeteta                                                                                  5 dana

– smrt roditelja, supružnika, djeteta, brata, sestre                                       5 dana

– smrt djeda, bake i roditelja supružnika                                                    3 dana

– selidba                                                                                                   3 dana

– proglašena elementarna nepogoda                                                           5 dana

– teška bolest člana uže obitelji                                                                  4 dana

– za sudjelovanje na kulturnim, sportskim i drugim priredbama do               5 dana

– kada su po nalogu Poslodavca poslani na

preventivno – aktivni odmor do                                                                  7 dana

– svečana prisega u HV (otac i majka)                                                         1 dan

– i u ostalim slučajevima do                                                                        3 dana

Ako u slučajevima iz ovog članka radnik treba putovati u mjesto udaljeno više od 200 km izvan mjesta rada, odobrava mu se 1 dan plaćenog dopusta za putovanje.

Za svaki smrtni slučaj u godini radnik ima pravo na plaćeni dopust bez obzira na ograničenja iz stavka 1. ovog članka.

 

Članak 30.

Radnici – dobrovoljni davaoci krvi ostvaruju pravo na 2 (dva) slobodna dana za svako davanje krvi.

Pravo iz stavka 1. ovog članka može se koristiti isključivo tijekom kalendarske godine u kojoj je ostvareno, a sukladno dogovoru s neposrednim rukovoditeljem.

 

Članak 31.

Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust (npr. za njegu člana obitelji, izgradnju ili popravak kuće ili stana, liječenje, obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje i drugo).

 

V. Zaštita na radu

Članak 32.

Poslodavac je obvezan primjenjivati propise iz područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju zaštite na radu.

Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.

U cilju prilagođavanja tehničkom napretku, Poslodavac je obvezan planirati tehnološki razvoj proizvodnog ili radnog procesa zamjenjujući ih neopasnim ili manje opasnim.

Poslodavac je obvezan kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike i Povjereništvo radnika za zaštitu na radu o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

 

Članak 33.

Poslodavac preuzima obvezu da, u svrhu osiguranja zaštite rad­nika tijekom njihovog rada, osigura provođenje sljedećih mjera:

– osiguranje potrebnih uvjeta za nesmetano obavljanje poslova na radnim mjestima,

– osiguranje uvjeta da se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama može nesmetano odvijati,

– osiguranje mjera zdravstvene zaštite putem obvezatnih zdravstvenih pregleda radnika u posebnim zdravstvenim institucijama i to za radnike koji rade na radnim mjestima s naročito otežanim i posebnim uvjetima rada,

– osiguranje mjera zdravstvene zaštite najmanje jednom godišnje za radnike koji rade puno radno vrijeme s korisnicima usluga,

– osiguranje sve potrebne zaštitne opreme i osobnih zaštitnih sredstava,

– osiguranje uvjeta, odnosno mjera za ostvarivanje boljih uvjeta rada radnika kod kojih postoji povećana opasnost od profesionalnih oboljenja ili nastupa invalidnosti,

– osiguravanje ispravnosti sredstava za rad sukladno propisima o zaštiti na radu i kontrolu u određenim vremenskim razdobljima,

– obavještavanje i osposobljavanje radnika za rad na siguran način.

Poslodavac će povjereniku radnika za zaštitu na radu osigurati pravo uvida u provedbu mjera iz prethodnog stavka ovog članka.

 

Članak 34.

U svezi s provođenjem mjera zaštite na radu povjerenik radnika za zaštitu na radu ima prava i obveze:

– sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih supstanci u radni i proizvodni proces,

– biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,

– primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu,

– prisustvovati inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik,

– pozivati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije od značenja za njihov rad,

– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

– svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na siguran način,

– pristup mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada

– izvješćivati Radničko vijeće o svom radu sukladno Zakonu.

 

Članak 35.

Otežani uvjeti rada koji se ne mogu otkloniti primjenom propisa i mjera zaštite na radu utvrđuju se prema sljedećim kriterijima:

– utjecaj okoline – mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi,

– opterećenja – fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obavezatnu uporabu osobnih zaštitnih sredstava koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova,

– povećani rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom te tehnoloških akcidenata,

– rad sa zagađujućim i prljavim tvarima.

Poslodavac ne može ugovoriti i isplatiti novčanu naknadu radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za propuštenu primjenu propisa zaštite na radu.

 

Članak 36.

Povjereništvo radnika za zaštitu na radu izabire povjerenike koji će poslove povjerenika radnika za zaštitu na radu obavljati u punom radnom vremenu, s time da se u razdoblju 2005. - 2008. utvrđuje pravo na 7 (sedam) povjerenika.

 

Članak 37.

Uvjeti za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu uredit će se posebnim sporazumom, temeljem odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu, u roku od 60 dana od konstituiranja povjereništva radnika za zaštitu na radu.

 

VI. Posebna zaštita radnika

kojima je utvrđena profesionalna

nesposobnost za rad, neposredna

opasnost od nastanka invalidnosti i

radnika pred mirovinom

Članak 38.

Plaća radnika kojemu je utvrđena profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti i radnika nakon završene profesionalne rehabilitacije, prigodom ponude izmijenjenog ugovora o radu, sukladno Zakonu o radu, ne može biti manja od plaće za radno mjesto na kojem je prethodno radio.

 

Članak 39.

Poslodavac je obvezan radniku koji radi nepuno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu bez krivnje radnika ili profesionalnog oboljenja, isplatiti plaću za nepuno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta za koje ima ugovor o radu.

 

Članak 40.

Radniku se ne može ponuditi ugovor o radu s manjim brojem bodova radnog mjesta od onih koje je imao u trenutku navršenja 60 godina (muškarac), odnosno 55 godina (žena) života.

 

VII. Plaće

Članak 41.

Plaća radnika sastoji se od osnovne plaće i dodataka, a sukladno internim aktima poslodavca koji reguliraju pitanje plaća.

 

Članak 42.

Najniža osnovna vrijednost boda iznosi 9,50 kn uz primjenu internih akata kojima se reguliraju plaće, odnosno ugovora o radu, do uvođenja novog sustava plaća.

U slučaju da se novi sustav plaća ne bude primjenjivao od1. listopada 2005. godine, Poslodavac se obvezuje jednokratno isplatiti razliku plaće. Razlika plaće će se izračunati temeljem usklađivanja s indeksom potrošačkih cijena za razdoblje od početka primjene ovog Ugovora do 30. rujna 2005. godine.

 

Članak 43.

Radnik ima pravo na trajni dodatak na plaću u iznosu od500,00 kn mjesečno.

 

Članak 44.

Radnik ima pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.

Regres za korištenje godišnjeg odmora iznosi 7.000,00 kn bruto.

Regres za korištenje godišnjeg odmora isplaćuje se u mjesecu lipnju, nakon isplate plaća.

Radnicima kojima je do početka primjene ovog Ugovora isplaćen regres za 2005. godinu, isplatit će se razlika regresa.

Radnicima koji se zaposle nakon isplate regresa za tekuću godinu, regres se isplaćuje u prosincu nakon isplate plaće.

Radnicima koji steknu pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora isplaćuje se i razmjeran dio regresa.

Radnicima koji su kod prethodnog poslodavca iskoristili prvi dio godišnjeg odmora, a nije im isplaćen regres za tekuću godinu, isplaćuje se razmjeran dio regresa.

 

Članak 45.

Plaća i naknada plaće isplaćuje se do 15. u mjesecu za protekli mjesec.

 

VIII. Povećana plaća

Članak 46.

Osnovna plaća uvećava se:

– za noćni rad                                                        40%

– za prekovremeni rad                                           50%

– za rad subotom                                                   25%

– za rad nedjeljom                                                 35%

– za dvokratni rad                                                 10%

– za popodnevni rad (samo za radnike koji stalno

   rade u popodnevnoj smjeni)                                10%

– za smjenski rad (2. smjena)                                 10%

– za rad na dane blagdana i neradne dane              50%

– za rad na Uskrs i Božić                                       70%

U slučaju nastupanja okolnosti da radnik ostvari pravo po više temelja iz stavka 1. ovog članka osim temeljem prekovremenog rada i rada noću primijenit će se postotak koji je najpovoljniji za radnika.

 

Članak 47.

Naknada za pasivno dežurstvo iznosi radnim danom, subotom, nedjeljom te Uskrsom, blagdanom i neradnim danima utvrđenima zakonom, 15% od osnovne plaće radnika, s uvećanjem za radni staž.

Prigodom obračuna naknade za pasivno dežurstvo ne uzimaju se istodobno i povećanje plaće za rad u posebnim uvjetima (noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i dr.).

 

Članak 48.

U slučaju izvanrednog rada (intervencije) radniku pripada iznos od 200% njegovog radnog sata za utrošeno vrijeme.

 

Članak 49.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja, radniku pripada naknada plaće u visini 85% osnovice utvrđene prema općim propisima.

U slučaju odsutnosti radnika zbog bolovanja uzrokovanog profesionalnom bolesti ili povredom na radu, radniku pripada naknada plaće u visini 100% osnovice utvrđene prema općim propisima.

 

Članak 50.

Članu Radničkog vijeća, povjereniku radnika za zaštitu na radu i sindikalnom povjereniku koji poslove za Radničko vijeće, Povjereništvo radnika za zaštitu na radu i sindikat obavljaju u punom radnom vremenu, pripada plaća kao i sva prava iz radnog odnosa, odnosno ugovora o radu.

 

Članak 51.

Osnovna plaća povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5% i to od prvog dana po isteku mjeseca u kojem je radnik navršio punu godinu radnog staža, do uvođenja novog sustava plaća.

 

Članak 52.

Radnik ima pravo na naknadu plaće kao da radi za razdoblja u kojima ne radi zbog:

– plaćenog dopusta,

– blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

– rada u upravljačkim i sindikalnim tijelima,

– vojne vježbe, vježbe jedinice MUP-a, osposobljavanja i sudjelovanja u obrani i civilnoj zaštiti,

– obrazovanja i prekvalifikacije, stručnog obrazovanja sukladno potrebama Poslodavca,

– zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika,

– sudjelovanja u susretima radnika Poslodavca,

– sindikalnog obrazovanja.

 

IX. Naknade na teret rashoda

Članak 53.

Radniku se priznaju naknade troškova prijevoza na rad i s rada mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih troškova, prema cijeni mjesečne karte.

Radniku se priznaju naknade troškova prijevoza na rad i s rada međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih troškova prijevoza, prema cijeni mjesečne karte.

Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci se utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza.

Ako od mjesta prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada radnika, ili na dijelu te razdaljine, nije organiziran javni prijevoz koji radniku omogućava redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza za tu razdaljinu, odnosno za dio razdaljine bez organiziranog javnog prijevoza, a koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza u sjedište poslodavca.

 

Članak 54.

Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu naknada prijevoznih troškova, troškova noćenja i dnevnica na način i u visini utvrđenoj Pravilnikom o porezu na dohodak i općim aktom Društva.

Naknada troškova i dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo uređuju se na način kako je to uređeno općim aktom Društva.

 

Članak 55.

Kad radnik radi na terenu izvan mjesta svojeg prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno izvan mjesta rada, isplaćuje mu se terenski dodatak u maksimalnom neoporezivom iznosu sukladno propisima važećima u trenutku svake pojedine isplate na ime troškova prehrane i drugih troškova na terenu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret Poslodavca.

Pravo na terenski dodatak ima radnik koji na terenu provede duže od jednog dana.

 

Članak 56.

Naknada troškova za upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdit će se sukladno važećim propisima.

Upotrebu vlastitog vozila u službene svrhe odobrava ovlaštena osoba Poslodavca.

 

Članak 57.

Radniku koji je raspoređen po potrebi posla na rad u drugo mjesto priznaju se selidbeni troškovi:

– prijevoz radnika, članova obitelji i stvari,

– dnevnica radniku za vrijeme putovanja od mjesta prebivališta do mjesta preseljenja.

 

Članak 58.

Poslodavac je dužan u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju osigurati radnika za slučaj ozljede na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti.

Poslodavac će za slučaj smrti radnika kao posljedice nesretnog slučaja na radu isplatiti neto iznos od 75.000,00 kn i četiri osnovne plaće radnika, a za slučaj smrti radnika kao posljedice nesretnog slučaja izvan rada iznos od 30.000,00 kn i četiri osnovne plaće, korisnicima naknade u smislu općeg akta Poslodavca.

Primjenom stavka 2. ovoga članka isključuje se pravo na isplatu pomoći iz članka 63. stavak 1. ovoga Ugovora.

Poslodavac će isplaćivati naknadu za trajno oštećenje organizma nastalo kao posljedica nesretnog slučaja koji se dogodio na radu, prema važećem općem aktu.

Poslodavac će isplaćivati naknadu za posljedice nesretnog slučaja koje su se dogodile izvan rada, prema općem aktu važećem na dan sklapanja ovog Ugovora, ako stupanj invalidnosti prelazi 5%.

 

Članak 59.

Poslodavac će isplatiti radnicima prigodnu isplatu za Uskrs u visini neoporezivog iznosa poklon-bona, u skladu s poreznim propisima, a najmanje u visini od 400,00 kn.

Poslodavac će isplatiti radnicima prigodnu isplatu za Božić u visini neoporezivog iznosa prigodnih nagrada u skladu s poreznim propisima, a najmanje u visini od 2.000,00 kn.

 

Članak 60.

Kada radnik odlazi u mirovinu, pripada mu pravo na isplatu otpremnine u visini od 6 (šest) prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih po radniku kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.

 

Članak 61.

Radnik kojem Poslodavac nakon dvije godine neprekidnog rada u Društvu otkazuje ugovor o radu, osim kada je otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, ima pravo na novčani iznos koji se sastoji od:

– otpremnine propisane Zakonom o radu;

– naknada temeljem prava ostvarenih do isteka otkaznog roka.

Ukoliko radnik iz stavka 1. ovog članka ima minimalno 5 godina radnog staža, ostvaruje pravo i na bruto iznos dodatne otpremnine koja se određuje s obzirom na godine života radnika kako slijedi:

 

Godine života	Bruto iznos dodatne otpremnine
24	180.000,00 kn
25	180.000,00 kn
26	180.000,00 kn
27	180.000,00 kn
28	180.000,00 kn
29	180.000,00 kn
30	180.000,00 kn
31	200.000,00 kn
32	200.000,00 kn
33	200.000,00 kn
34	200.000,00 kn
35	200.000,00 kn
36	200.000,00 kn
37	200.000,00 kn
38	200.000,00 kn
39	200.000,00 kn
40	200.000,00 kn
41	200.000,00 kn
42	203.000,00 kn
43	206.000,00 kn
44	209.000,00 kn
45	212.000,00 kn
46	215.000,00 kn
47	218.000,00 kn
48	221.000,00 kn
49	224.000,00 kn
50	227.000,00 kn
51	250.000,00 kn
52	254.000,00 kn
53	258.000,00 kn
54	260.000,00 kn
55	260.000,00 kn
56	260.000,00 kn
57	260.000,00 kn
58	260.000,00 kn
59	260.000,00 kn
60	260.000,00 kn
61	260.000,00 kn
62	260.000,00 kn
63	260.000,00 kn
64	260.000,00 kn
65	260.000,00 kn

 

 

Bruto iznos otpremnine propisane Zakonom o radu iz stavka 1. ovog članka određuje se u iznosu od jedne trećine prosječne bruto mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u Društvu, a ne može biti veći od šest prosječnih bruto mjesečnih plaća koje je rad­nik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Naknade temeljem prava ostvarenih do isteka otkaznog roka nisu dio novčanog iznosa iz stavka 1. ovog članka, ukoliko su prethodno isplaćeni radniku za godinu u kojoj mu se otkazuje ugovor o radu.

Novčani iznosi obuhvaćeni ovim člankom neće biti niži:

– od 250.000,00 kn bruto za radnike do 31 godine života;

– od 270.000,00 kn bruto za radnike s navršenom 31 godinom života, te radnike s više od 31 godine života.

Novčani iznosi obuhvaćeni ovim člankom isplaćivat će se radnicima kojima se otkazuje ugovor o radu u razdoblju od početka važenja, odnosno primjene ovog Ugovora, do 31. prosinca 2007. godine.

Poslodavac će utvrditi radnike kojima će otkazati ugovor o radu na temelju sljedećeg:

– prestanak potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga;

– nemogućnosti radnika da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti.

 

Članak 62.

Za dugogodišnji rad kod Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu nagrada i to:

– za 10 godina             75%

– za 15 godina             100%

– za 20 godina             125%

– za 25 godina             150%

– za 30 godina             180%

– za 35 godina             225%

– za 40 godina             300%

iznosa jedne prosječne plaće po radniku kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.

Jubilarna nagrada isplaćuje se za navršene godine radnog staža u tekućoj godini, a isplaćuje se u mjesecu kada je navršena puna godina staža.

 

Članak 63.

Radniku ili njegovoj obitelji isplatit će se pomoć u visini prosječne neto plaće isplaćene kod Poslodavca u prethodnom mjesecu:

1. Smrt radnika                                                                                   4 plaće

2. Smrt člana uže obitelji                                                                     2 plaće

Pod članom uže obitelji u smislu ovog članka podrazumijeva se supružnik, djeca i roditelji radnika

3. Nastanak teške invalidnosti 

    – tjelesnog oštećenja radnika                                                          1 plaća

– radnika koji s preostalom radnom sposobnošću        

   radi s polovicom punog radnog vremena

– radnika s tjelesnim oštećenjem preko 51%

Prava iz točke 3. ostvaruju se jednokratno i dokazuju pravomoćnim rješenjem mjerodavne komisije izdanim nakon početka važenja ovog akta.

4. Za neprekidno bolovanje duže od 180 dana jednom godišnje           1 plaća

5. Radniku za rođenje svakog djeteta                                                  1 plaća

6. Radniku za posvojenje svakog djeteta                                            1 plaća

 

Članak 64.

Radniku ili njegovoj obitelji može se isplatiti pomoć u visini koju odredi Poslodavac za slučaj otklanjanja posljedica od proglašene elementarne nepogode i težih bolesti koje iziskuju povećane troškove liječenja.

 

Članak 65.

Sredstva za prigodne poklone djeci radnika isplaćuju se svakom radniku po djetetu u visini neoporezivog dijela dara (poklon), a najmanje u iznosu od 400,00 kn.

Pravo na poklone imaju djeca radnika, djeca umrlih radnika te djeca poginulih i nestalih radnika u Domovinskom ratu do 15 godina starosti navršenih u tekućoj godini.

 

Članak 66.

Novčana pomoć za školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se mjesečno djeci predškolskog uzrasta pa do završetka srednje škole, prema sljedećim kriterijima:

– za djecu predškolskog uzrasta         

  (godinu dana prije škole)                                   500 kn

– za djecu u osmogodišnjoj školi                         900 kn

– za djecu u srednjoj školi                                1.300 kn

a isplata teče od 1. u mjesecu kada je školovanje počelo, odnosno od dana nastupa smrti radnika.

Djeci samohranih roditelja isplaćuje se novčana pomoć za školovanje jednom godišnje, a najkasnije do 1. rujna u tekućoj godini, i to:

– za djecu predškolskog uzrasta         

  (godinu dana prije škole)                                   500 kn

– za djecu u osmogodišnjoj školi                         900 kn

– za djecu u srednjoj školi                                1.300 kn

U smislu odredbi ovog članka samohranim roditeljem se smatra roditelj:

– djeteta kojem otac nije utvrđen

– izvanbračnog djeteta kojem je otac utvrđen a ne živi u zajedničkom domaćinstvu, a ostvaruje pravo na dječji doplatak

– djeteta kojem je dijete nakon razvoda braka povjereno na čuvanje i odgoj, a roditelj ostvaruje pravo na dječji doplatak

– kojem je bračni drug umro ili proglašen nestalim.

 

Članak 67.

Novčanu naknadu zbog premještaja, zbog umanjene radne sposobnosti nastale kao posljedica nesreće na radu, radnik ostvaruje po propisima mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Eventualnu razliku do plaće, koju bi radnik ostvario da nije bilo promjene radnog mjesta zbog umanjenja radne sposobnosti, isplaćuje Poslodavac.

 

Članak 68.

Radnik sa članovima svoje obitelji ima pravo na korištenje rad­ničkih odmarališta uz dogovor sindikata i Poslodavca.

 

Članak 69.

Iz sredstava Poslodavca izdvajaju se jednom godišnje sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika, u visini od 15% prosječne plaće u prethodnom mjesecu.

Sredstva iz prethodnog stavka raspoređuje se na sljedeći način:

– za susrete radnika Poslodavca                   10%

– za kulturno-rekreacijske potrebe                20%

– za preventivno zdravstvene potrebe            60%

– ostalo                                                        10%

U svrhu poboljšanje životnog standarda radnika, internim aktima Društva može se odrediti drukčija raspodjela sredstava od raspodjele definirane stavkom 2. ovog članka.

 

Članak 70.

Poslodavac ima obvezu ponuditi svim radnicima sistematske zdravstvene preglede, sukladno medicinskom standardu, jednom godišnje, počevši od 1. siječnja 2006. godine.

Poslodavac ima obvezu radnicima ponuditi sistematske zdravstvene preglede iz stavka 1. ovog članka najkasnije do 31. ožujka 2006. godine.

Sistematski zdravstveni pregledi iz stavka 1. ovog članka ne odnose se na sistematske zdravstvene preglede koji se moraju provesti temeljem važećih propisa.

 

Članak 71.

Poslodavac će osnovati zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond.

Poslodavac će poduzeti sve potrebne radnje kako bi fond iz stavka 1. ovog članka bio osnovan najkasnije do 1. studenoga 2005. godine.

Poslodavac će izdvojiti sredstva u bruto iznosu od 1.000,00 kn za svakog radnika koji se u roku od 30 dana od dana osnivanja učlani u fond iz stavka 1. ovog članka, a uplata na račun radnika u fondu izvršit će se u neto iznosu nakon odbitka doprinosa, poreza i prireza.

Poslodavac će za svakog radnika učlanjenog u fond iz stavka 1. ovog članka, koji do 1. studenoga 2007. godine uplati na svoj račun u fondu minimalni iznos u visini svoje neto plaće za mjesec travanj 2007. godine ili iznos od 10.000,00 kn, izdvojiti poticajna sredstva u minimalnom bruto iznosu od 2.000,00 kn, a uplata na račun radnika u fondu izvršit će se u neto iznosu nakon odbitka doprinosa, poreza i prireza.

 

X. Otkazni rokovi kod otkaza

ugovora o radu

Članak 72.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

– dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

– mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

– mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

– dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno pet godina,

– dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno deset godina,

– tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

Otkazni rok iz stavka 1. ovoga članka radniku koji je proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.

Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, Poslodavac mu je dužan ispatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje 8 (osam) sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

Odredbe o otkazu primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predlaže radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

 

Članak 73.

Radniku se otkaz ugovora o radu kod Poslodavca s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku.

 

XI. Zbrinjavanje viška radnika

Članak 74.

Za slučaj nastupanja okolnosti zbrinjavanja viška radnika Poslodavac će u suradnji s Radničkim vijećem izraditi program zbrinjavanja viška radnika te poduzeti ostale odgovarajuće radnje sukladno Zakonu o radu.

 

Članak 75.

Prigodom utvrđivanja tehnološkog viška za očuvanje zaposlenja u slučaju iste radne efikasnosti kao kriterij se primjenjuje dužina radnog staža kod Poslodavca.

 

XII. Radničko vijeće

Članak 76.

Radničko vijeće izabire članove koji će poslove za Radničko vijeće obavljati u punom radnom vremenu, s time da se u razdoblju 2005. – 2008. utvrđuje pravo na 7 (sedam) članova.

 

Članak 77.

Ovlasti i uvjeti za rad Radničkog vijeća, uredit će se posebnim sporazumom između Poslodavca i Radničkog vijeća najkasnije 60 dana od konstituiranja, sukladno Zakonu o radu.

 

XIII. Zaštita prava radnika

Članak 78.

U ostvarivanju prava radnika iz radnog odnosa radnik ima pravo zahtijevati zaštitu sukladno odredbama važećih propisa.

Zahtjev za zaštitu prava podnosi se Poslodavcu u roku određenom važećim propisima.

 

XIV. Zaštita dostojanstva radnika

Članak 79.

Poslodavac je dužan radniku osigurati zaštitu od izravne ili neizravne diskriminacije na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnoga stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

 

Članak 80.

Poslodavac je dužan za vrijeme obavljanja poslova štititi dostojanstvo radnika tako da mu osigura uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju od nadređenih, suradnika i osoba s kojima redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Ova zaštita uključuje poduzimanje mjera i postupaka kao što su zabrana rada radnicima koji su pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti, propagiranje pristojnog ponašanja, sprečavanje svakog izazovnog ponašanja, upozorenja radnicima koji uznemiravaju ili spolno uznemiravaju druge radnike i dr.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uvjetovano spolom osobe, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako neželjeno verbalno ili neverbalno, odnosno fizičko ponašanje spolne naravi, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

 

Članak 81.

Poslodavac je dužan radniku osigurati zaštitu od specifičnog oblika ponašanja jedne ili skupine osoba kojim se radnika sustavno psihički zlostavlja i ponižava, s ciljem ugrožavanja ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta (mobing).

 

Članak 82.

Radnik ima pravo ovlaštenoj osobi Poslodavca uputiti pritužbu u svezi sa svim oblicima diskriminacije i zaštite dostojanstva.

Ovlaštena osoba Poslodavca dužna je rješavati pritužbe u svezi sa svim oblicima diskriminacije i zaštite dostojanstva radnika.

 

XV. Odgovornost radnika

Članak 83.

O odgovornosti radnika u svezi sa savjesnim i stručnim obavljanjem poslova uz upute Poslodavca i o odgovornosti radnika za štetu Poslodavcu, odlučuje se sukladno važećim propisima.

 

XVI. Obrazovanje radnika

Članak 84.

Radnici imaju pravo i dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati na radu u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama Poslodavca.

Pravo na obrazovanje radnika uredit će se posebnim pravilnikom.

Međusobna prava i obveze između Poslodavca i radnika koji je upućen na obrazovanje od strane Poslodavca uređuju se posebnim ugovorom.

Prigodom obrazovanja radnici imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit             3 dana

– za završni rad            5 dana

Radnici koje Poslodavac nije uputio na obrazovanje imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit             1 dan

– za završni rad            3 dana

Ukoliko se radnik obrazuje u ustanovi koja je udaljena više od 200 (dvjesto) kilometara od mjesta rada, odobrava mu se dodatno 1 (jedan) dan za put.

 

XVII. Uvjeti za rad sindikata

Članak 85.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ne smije biti spriječena ili ometana ukoliko on djeluje u skladu sa statutom sindikata, Zakonom o radu i ostalim važećim propisima.

 

Članak 86.

Sindikat ima pravo na jednog zaštićenog povjerenika na svakih 75 članova – radnika Poslodavca.

Sindikat je obvezan Poslodavca izvijestiti o imenima zaštićenih povjerenika i trajanju njihovog mandata.

Svi zaštićeni povjerenici istoga sindikata imaju pravo na 1,5 (jedan i pol) sat aktivnosti zajedno po članu u radnom vremenu tijekom godine s naknadom plaće.

 

Članak 87.

Sindikat koji okuplja najmanje 20% radnika Društva ima pravo za svakih 750 članova na jednog zaštićenog povjerenika koji sindikalnu aktivnost obavlja puno radno vrijeme.

Osim prava iz prethodnog stavka, Poslodavac je obvezan zaštićenom sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost ne obavlja puno radno vrijeme omogućiti izostanak s rada s naknadom plaće prigodom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozemstvu najduže do 7 (sedam) radnih dana tijekom godine.

 

Članak 88.

Sindikalni povjerenik za svoj rad odgovara samo članstvu i tijelima sindikata.

Sindikalni povjerenik, zbog sindikalnih aktivnosti kojima se štite prava i interesi zaposlenih u skladu sa statutom sindikata, ne može biti pozvan na bilo kakvu odgovornost ili doveden u nepovoljan položaj.

U vrijeme trajanja mandata i jednu godinu nakon isteka mandata zaštićeni sindikalni povjerenik ne može se bez njegove suglasnosti i suglasnosti sindikata:

– premjestiti na drugo radno mjesto kod Poslodavca ili u drugo poduzeće,

– utvrditi kao višak zaposlenih.

Zaštićeni povjerenik ima pravo po prestanku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto u mjesto rada gdje je radio prije odlaska na funkciju, a ukoliko to radno mjesto više ne postoji, onda na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i znanju.

Zaštićenom sindikalnom povjereniku, kojemu je funkcija prestala prije isteka punog mandata, sindikalni imunitet nakon funkcije traje razmjerno vremenu provedenom na funkciji, ali ne više od 6 (šest) mjeseci.

Zaštićeni povjerenik, koji obavlja sindikalnu aktivnost u punom radnom vremenu, zadržava pravo na upućivanje na stručno usavršavanje s obzirom na poslove radnog mjesta za koje ima sklopljen ugovor o radu.

 

Članak 89.

Sindikatu se osiguravaju sljedeći uvjeti:

– ustega članarina i sindikalnih financijskih potreba članovima sindikata putem obračunskih lista

– sloboda sindikalnog izvješćivanja sukladno važećim propisima i etičkim standardima te podjela tiska.

Sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost obavlja u punom radnom vremenu osiguravaju se sljedeći uvjeti:

– odgovarajuće namješten radni prostor veličine do 20m2

– besplatno korištenje jednog telefonskog priključka

– pristup internetu, intranetu, e-mail adresa i distribucijska grupa

– jedan mobilni priključak implementiran u T-HT VPN sustav bez ograničenja – predsjednik

– jedan mobilni priključak implementiran u T-HT VPN sustav 3. kategorije – zamjenik predsjednika

– jedan mobilni priključak implementiran u T-HT VPN sustav 2. kategorije

– potrošni materijal i sitni inventar

Prava iz stavka 2. ovog članka ima sindikat koji okuplja više od 20 % radnika Društva.

 

Članak 90.

Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku i povjereniku radnika za zaštitu na radu omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnima za obnašanje njihove dužnosti te im omogućiti uvid u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava radnika, sukladno internim aktima Poslodavca.

Poslodavac je obvezan omogućiti zaštićenom sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju iz koje je vidljiv obračun zakonskih obveza temeljem plaće.

 

XVIII. Pravo radnika na štrajk

Članak 91.

Radnici imaju pravo na organizirani štrajk, sukladno zakonskim odredbama i pravilima sindikata.

 

Članak 92.

Za organizaciju i provedbu štrajka sindikat koristi sindikalne propise o štrajku s kojima mora upoznati Poslodavca.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor.

Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

 

Članak 93.

Za provođenje štrajka potrebno je utvrditi nužan opseg poslova u Društvu koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, sukladno važećim zakonskim propisima.

Nužan opseg poslovanja utvrdit će se sukladno zakonskim propisima.

 

XIX. Rješavanje sporovaizmeđu potpisnika ugovora

Članak 94.

Za rješavanje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.

Postupak mirenja pokreće se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora.

 

Članak 95.

Mirenje iz prethodnog članka provodi miritelj sukladno Zakonu o radu i drugim važećim propisima.

U postupku mirenja sudjeluju:

– jedan predstavnik Poslodavca

– jedan predstavnik sindikata

– jedan miritelj, sukladno Zakonu o radu i drugim važećim propisima.

 

Članak 96.

Stranke u sporu mogu prihvatiti ili odbiti pisani prijedlog miritelja.

Prijedlog kojega stranke prihvate ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

 

XX. Završne odredbe

Članak 97.

Ugovor je sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana sukladno Zakonu o radu.

 

Članak 98.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu Ugovora, i to u pisanom obliku.

Druga strana je obvezna očitovati se na predložene izmjene ili dopune u roku 15 (petnaest) dana.

Ako druga strana ne prihvati prijedlog izmjene ili dopune u roku 15 (petnaest) dana, pokreće se arbitražni postupak.

 

Članak 99.

Ugovorne strane su suglasne da će se kod uvođenja novog sustava vrednovanja učinka radnika i s tim povezano novog sustava plaća, odnosno naknada, dogovoriti o odgovarajućim izmjenama i dopunama ovog Ugovora.

 

Članak 100.

Svaki potpisnik Ugovora može otkazati Ugovor, ali je dužan prethodno najaviti svoje odstupanje pisanim putem, najmanje tri mjeseca prije otkazivanja Ugovora.

 

Članak 101.

Ovaj Ugovor se sklapa na određeno vrijeme.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. lipnja 2005. do 31. svibnja 2006. godine.

Ugovorne strane se obvezuju da će postupak sklapanja novog ugovora početi najkasnije 60 (šezdeset) dana prije isteka roka na koji je ovaj Ugovor sklopljen.

U roku iz stavka 3. ovog članka ugovorne strane mogu ugovoriti i produženo važenje ovog Ugovora.

Ukoliko ovaj Ugovor prestane otkazom, odnosno ukoliko prestane istekom roka na koji je sklopljen, isključuje se produžena primjena pravnih pravila definirana Zakonom o radu, osim za članke 61. i 71. ovog Ugovora za čije je odredbe određen drugi rok primjene.

 

Članak 102.

Poslodavac je dužan uskladiti opće akte s odrednicama Ugovora u roku od 90 (devedeset) dana nakon potpisivanja Ugovora, ako zakonom nije propisan kraći rok.

 

Članak 103.

Poslodavac i sindikat imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odrednica Ugovora i praćenje njihove primjene najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivanja.

Zajedničko tijelo ima četiri člana od kojih po dva člana imenuje svaka ugovorna strana. U slučaju spora oko tumačenja pojedinih odredbi ovoga Ugovora članovi zajedničkog tijela sporazumno će izabrati petoga, nepristranog člana koji mora biti stručan za pitanja koja su se pokazala spornima.

 

Članak 104.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorne strane, svaka u svom dijelu, a troškove postupka mirenja, pripremanja i rada arbitraže i zajedničkog tijela za tumačenje Ugovora, strane dijele proporcionalno.

 

Članak 105.

Ovaj Ugovor se objavljuje u Glasniku HT d.d. – službenom glasilu Poslodavca.

 

Hrvatski sindikat                                  HT – Hrvatske telekomunikacije d.d.

telekomunikacija                                  Predsjednik Uprave

                                                           i glavni izvršni direktor

Josip Pupić, v. r.                                Ivica Mudrinić, v. r.

 

Republički sindikat radnika      HT – Hrvatske telekomunikacije d.d.

Hrvatske                                             Članica Uprave

                                                           i glavna operativna direktorica za ljudske resurse

Jadranko Vehar, v. r.                        Bozana Cathy Gregoire, v. r.