DRŽAVNI ZAVOD ZA MJERITELJSTVO

1568

Na temelju članka 16. stavak 3. Zakona o mjeriteljstvu (»Narod­ne novine« broj 163/03), ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK

O MJERITELJSKIM I TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA INDUKCIJSKA BROJILA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se pravilnikom propisuju mjeriteljski i tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljavati indukcijska brojila djelatne električne energije razreda točnosti 0,5, 1 i 2 i indukcijska brojila jalove električne energije razreda točnosti 3 (u daljnjem tekstu: brojila).

 

Članak 2.

Odredbe ovoga pravilnika ne odnose se na:

1) brojila djelatne energije kod kojih napon na priključnim stezaljkama prelazi 600 V (linijski napon brojila za trofazne sustave);

2) prijenosna brojila;

3) međusklopove za prijenos podataka do registra brojila.

 

Članak 3.

Izrazi u ovome pravilniku znače:

1) brojilo električne energije – integracijski uređaj koji mjeri električnu energiju u vatsatima ili u decimalnim višekratnicima te je­dinice;

2) indukcijsko brojilo – brojilo kod kojeg magnetski tokovi proizvedeni od struja u namotima nepokretnih elektromagneta i sustav za kočenje djeluju na inducirane struje u pokretnom dijelu – rotoru, što izaziva njegovo kretanje, koje je razmjerno opterećenju;

3) jednofazna djelatna energija – vremenski integral umnoška efektivne vrijednosti napona, struje i faktora snage. Faktor snage kod sinusnog napona i sinusne struje jest cos ö, gdje je ö fazna razlika između napona i struje;

4) višefazna djelatna energija – algebarski zbroj djelatnih energija pojedinih faza;

5) jednofazna jalova energija – energija koju mjeri brojilo jalove energije ako kroz njegov strujni krug protječe ista struja, a naponski krug mu je priključen na napon koji je po veličini jednak stvarnome naponu, ali je prema njemu pomaknut za 90°;

6) višefazna jalova energija – algebarski zbroj jalovih energija pojedinih faza;

7) faktor izobličenja (distorzija) – odnos efektivne vrijednosti ostatka (dobivenog odbijanjem nesinusne veličine od osnovnog harmonika) i efektivne vrijednosti nesinusne veličine;

8) postotni faktor izobličenja – u postocima izražena vrijednost faktora izobličenja.

 

Članak 4.

Pod brojilima, prema ovome pravilniku, podrazumijeva se:

1) brojilo djelatne energije (djelatno brojilo) koje mjeri djelatnu električnu energiju u jedinicama za energiju;

2) brojilo jalove energije (jalovo brojilo) koje mjeri jalovu električnu energiju u jedinicama za energiju;

Egzaktno brojilo jalove energije je brojilo jalove električne energije čiji unutarnji kut sustava za pokretanje iznosi 180° odnosno 0°.

Brojilo jalove energije s umjetnim spojem je brojilo jalove energije s unutarnjim kutom sustava za pokretanje različitim od 180° odnosno 0°.

3) transformatorsko brojilo je brojilo koje je namijenjeno za priključak na mjerni transformator odnosno na mjerne transformatore;

Brojilo s primarnim brojčanikom je transformatorsko brojilo kod kojeg električna energije zabilježena na brojčaniku odgovara električnoj energiji na primarnoj strani mjernih transformatora.

Brojilo sa sekundarnim (poluprimarnim) brojčanikom je transformatorsko brojilo kod kojega pokazivanje brojača treba množiti sa stalnicom (konstantom) transformacije da se dobije električna energija na primarnoj strani mjernih transformatora.

4) višetarifno brojilo je brojilo s dva ili više brojača, koji u određenim vremenskim razmacima bilježe električnu energiju različitih tarifa;

5) brojilo za registraciju vršne električne snage (maksimalno brojilo) je brojilo s dodatnom napravom koja mjeri najveću vrijednost srednje snage u razdoblju između dvaju uzastopnih očitavanja;

6) brojilo s davačem impulsa je brojilo s dodatnom napravom koja daje impulse, koji odgovaraju određenoj količini električne energije, koji služi za daljinsko mjerenje.

 

Članak 5.

Dijelovi konstrukcije indukcijskog brojila, prema ovom pravilniku, su ovi:

1) mjerni sustav brojila sastoji se od sustava za pokretanje, pokret­ni dio – rotor i sustav za kočenje;

2) sustav za pokretanje je aktivni dio brojila koji proizvodi okretni moment djelovanjem svojih magnetnih tokova na inducirane struje u pokretnom dijelu – rotoru;

Sustav za pokretanje sastoji se od naponskoga i strujnog elektromagneta, s napravama za ugađanje.

3) sustav za kočenje je dio brojila koji proizvodi moment kočenja djelovanjem svoga magnetnog toka na induciranje struje u pokretnome dijelu – rotoru;

Sustav za kočenje sastoji se od jednoga ili više trajnih magneta i naprave za njihovo ugađanje.

4) pokretni dio – rotor je dio brojila na koji djeluju magnetni tokovi nepokretnih elektromagneta i sustava za kočenje i koji pokreće brojčanik;

5) brojčanik je dio brojila koji služi za registriranje izmjerene električne energije;

Brojač je dio brojčanika koji služi za očitavanje izmjerene elek­trične energije.

Višetarifni brojčanik je brojčanik s dva ili više brojača koji u određenim vremenskim razmacima registriraju izmjerenu električnu energiju (brojilo s dvotarifnim brojčanikom najčešće se naziva dvotarifnim brojilom, a s trotarifnim brojčanikom – trotarifnim brojilom).

6) kućište brojila sastoji se od osnovne ploče i poklopca brojila;

Osnovna ploča je stražnji dio kućišta brojila koja, u pravilu, služi za njegovo pričvršćivanje. Na osnovnu ploču pričvršćeni su nosač mjernog sustava, priključnica i poklopac brojila.

Poklopac brojila je prednji dio kućišta brojila koji može biti izrađen od prozirnog gradiva, a ako nije izrađen od prozirnog gradiva, mora imati jedan prozorčić ili više prozorčića, tako da je omogućeno promatranje brojčanika i rotora.

7) nosač mjernog sustava je dio brojila na koji su pričvršćeni sustav za pokretanje i brojčanik, sustav za kočenje i ležajevi rotora, a u nekim slučajevima i naprave za ugađanje;

8) priključnica povezuje vanjske vodiče s električnim krugovima unutar brojila, a izrađuje se od izolacijskog gradiva i u njoj su smještene kovinske stezaljke;

Poklopac priključnice je dio brojila koji pokriva priključnicu i krajeve vodiča i štiti priključne elemente koji ostvaruju vezu brojila s vanjskim vodičima.

9) strujni krug u kojem se uspostavlja struja mjerene veličine odnosno struja koja je njoj razmjerna;

10) pomoćni krug, tj. električni krug unutar kućišta brojila kojega čine namoti tarifnih i dodatnih naprava i unutarnje veze brojila preko kojih se tarifne i dodatne naprave povezuju s odgovarajućim napravama, odnosno električnim krugovima (npr. uklopni sat, relej, brojač impulsa i dr.)

11) naponski krug koji je priključen na napon električnog kruga mjerene veličine, odnosno na napon koji je njemu razmjeran.

 

Članak 6.

Osnovne veličine prema ovome pravilniku su ove:

1) osnovna struja (Io) je efektivna vrijednost struje prema kojoj su određene izvjesne značajke brojila;

2) najveća struja (Imax) je najveća efektivna vrijednost struje kod koje brojilo mora zadovoljavati mjeriteljske zahtjeve propisane ovim pravilnikom;

3) toplinska struja (It) je efektivna vrijednost struje koju brojilo mora trajno podnositi bez oštećenja;

4) osnovna (najveća) snaga je umnožak osnovne (najveće) struje, referencijskog napona i faktora snage jednakog jedinici;

5) referencijski napon je napon prema kojemu su određene izvjesne značajke brojila;

6) referencijska frekvencija je frekvencija prema kojoj su određene izvjesne značajke brojila;

7) referencijska temperatura je vrijednost temperature okoline za koju je brojilo namijenjeno;

8) stalnica brojila je vrijednost određena odnosom energije zabilježene brojilom, i toj energiji odgovarajućeg broja okretaja rotora;

9) osnovna brzina okretanja je nazivna vrijednost brzine okretanja rotora, izražena u okretajima u minuti, pri referencijskim uvjetima i osnovnoj snazi;

10) osnovni okretni moment je nazivna vrijednost okretnog momenta koji djeluje na rotor kad on miruje pri referencijskim uvjetima i osnovnoj snazi;

11) stanje brojača je brojčana vrijednost dana položajem koluta, ljestvica i kazaljki, uzimajući u obzir moguću decimalnu podjelu, odnosno faktor za povišenje mjesne vrijednosti;

Stanje brojača izražava se u jedinicama mjerene veličine.

12) pokazivanje brojača je razlika dvaju stanja brojača u vremenskome razmaku između dvaju čitanja;

Pokazivanje brojača izražava se u jedinicama mjerene veličine.

13) podatak brojača je stvarna vrijednost mjerene veličine ako se uzme u obzir i eventualna konstanta transformacije;

Ako je brojilo priključeno izravno ili preko mjernih transformatora i opremljeno primarnim brojačem, podatak brojača jednak je pokazivanju brojača. Kod brojila s poluprimarnim ili sekundarnim brojačem, pokazivanje brojača treba množiti stalnicom transformacije da bi se dobio podatak brojača.

14) stalnica (konstanta) transformacije je nazivni odnos transformacije strujnog transformatora pri poluizravnome mjerenju, odnosno umnožak nazivnih odnosa transformacije strujnih i naponskih mjernih transformatora pri neizravnome mjerenju;

15) kapacitet brojača je podatak izražen u jedinicama mjerene veličine, što ga pokaže brojač kad njegov kolut, ljestvica odnosno kazaljka najveće mjesne vrijednosti napravi jedan punokretaj;

16) protočno vrijeme brojača je u satima izražen kvocijent između kapaciteta brojača i najveće snage;

17) prijenosni odnos brojčanika je ukupni prijenosni odnos broja okretaja posljednjeg koluta, ljestvice odnosno kazaljke prema broju okretaja rotora;

18) zračna udaljenost je najkraća udaljenost mjerena u zraku između dvaju vodljivih dijelova

strujna staza je najkraća udaljenost mjerena na vanjskoj površini izolacije između dvaju vodljivih dijelova, pri čemu se ne uzimaju u obzir raspori manji od 1 mm odnosno raspori ukupne širine 1 mm;

19) tip brojila je oznaka kojom se označava ista vrsta brojila što ih je proizveo isti proizvođač, a koja imaju:

– iste mjeriteljske značajke

– istu konstrukciju elemenata koji određuju mjeriteljske značajke

– isti broj amperzavoja i isti broj volti po zavoju za naponski elektromagnet

– isti odnos najveće struje prema osnovnoj struji.

Brojila istog tipa mogu imati više vrijednosti osnovne struje i referencijskog napona.

Tip brojila proizvođač označava nizom slova ili brojeva, ili njihovom kombinacijom.

20) ispitivanje tipa brojila je ispitivanje koje se provodi na uzorku brojila tog tipa da se utvrdi zadovoljava li brojilo tehničke i mjeriteljske zahtjeve propisane ovim pravilnikom i odgovarajućom normom.

 

Članak 7.

Utjecajna veličina je veličina koju brojilo ne mjeri, a utječe na mjerenje brojila.

Referencijski uvjeti su vrijednosti utjecajnih veličina kod kojih brojilo zadovoljava mjeriteljske zahtjeve u pogledu točnosti.

 

Članak 8.

Apsolutna pogreška je algebarska razlika između energije registrirane brojilom i prave vrijednosti energije.

Relativna pogreška je kvocijent apsolutne pogreške i prave vrijednosti energije.

Postotna pogreška je vrijednost relativne pogreške pomnožena sa 100.

Varijacija je algebarska razlika između mjerenih vrijednosti energije, ako odabrana utjecajna veličina dobiva uzastopce dvije određene vrijednosti.

Srednji temperaturni koeficijent je kvocijent varijacije pogreške u postocima i promjene temperature koja stvara tu varijaciju.

 

Članak 9.

Točnost brojila je sposobnost brojila da izmjeri energiju jednaku pravoj vrijednosti energije. Točnost brojila određena je granicama pogreške i granicama varijacije.

Razred točnosti je broj koji je jednak apsolutnoj vrijednosti brojčanog iznosa dopuštene pogreške brojila pri osnovnoj snazi, uz referencijske uvjete.