|
|
|
|
|
|
|
|
1789
Na temelju članka 1021. stavak 3. alineja 5. Pomorskog zakonika alineja (»Narodne novine«, br. 181/04) ministar mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske donosi
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske,
Članak 2.
U smislu ovog Pravilnika smatra se da je:
1. zapovjednik broda je osoba koja upravlja brodom, te osoba koja upravlja plutajućim objektom;
2. zapovjednik jahte je osoba koja upravlja jahtom;
3. voditelj brodice je osoba koja upravlja brodicom;
4. tegljenje je svaka usluga koju tegljač pruža drugom brodu ili brodici vučenjem, potiskivanjem, zadržavanjem, pomicanjem ili premještanjem u luci ili izvan luke;
5. brodica, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod i jahta kao i plovila iz članka 5. toč. 15. Pomorskog zakonika koja nisu obuhvaćena pojmom brodice;
6. tijelo koje upravlja lukom jest lučka uprava odnosno ovlaštenik koncesije za luke posebne namjene;
7. kapetanija je lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije.
Članak 3.
(1) Red u lukama provodi tijelo koje upravlja lukom.
(2) Tijelo koje upravlja lukom dužno je posebnim aktom propisati red u luci koji odobrava kapetanija.
(3) Aktom iz stavka 2. ovog članka moraju se propisati, pored ostalog, namjena pojedinog dijela luke, postupak javljanja, načini uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja pomorskih objekata, način kontrole nad obavljanjem tih radnji.
(4) Aktom iz stavka 2. ovog članka određuje se stalni i operativni vez, kao i vez za potrebe javnog linijskog pomorskog prometa i za smještaj javnih brodova.
(5) Tijelo koje upravlja lukom dužno je na vidnom mjestu istaknuti važeću vremensku prognozu izdanu od strane Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda
(6) Nadzor nad provođenjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi kapetanija.
Članak 4.
Kapetanija u obavljanju nadzora nad provođenjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora nadzire osobito:
1. plovidbu, pristajanje, privezivanje, odvezivanje i sidrenje pomorskih objekata;
2. ukrcavanje i iskrcavanje putnika i tereta;
3. održavanje reda na plažama, kupanje, plivanje, ronjenje i športske aktivnosti na moru i na ostalim dijelovima pomorskog dobra;
4. održavanje čistoće obala i mora od onečišćenja s pomorskih objekata.
Članak 5.
Kapetanija nadzire postrojenja, uređaje i naprave smještene u luci i na ostalim dijelovima pomorskog dobra.
II. RED U LUCI
Članak 6.
Zapovjednik broda, zapovjednik jahte, voditelj brodice i odgovorna osoba plutajućeg objekta koji nema zapovjednika, moraju, prilikom plovidbe, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja plovnog objekta u luci tako postupati da tim radnjama ne ugroze ljudske živote i ne onečiste more, te ne nanesu štetu svom plovnom objektu, kao i drugim pomorskim objektima u luci, sudarom, udarom ili nasukanjem.
Članak 7.
(1) Brod koji se nalazi u luci mora biti spreman za manevriranje.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka tijelo koje upravlja lukom uz suglasnost kapetanije može na zahtjev zapovjednika broda odobriti popravak stroja u luci.
Članak 8.
(1) Kad se brod nalazi u luci, na njemu se mora nalaziti onoliko članova koliko je potrebno da se u slučaju opasnosti može sigurno upravljati brodom.
(2) Na brodu iz stavka 1. ovog članka među članovima posade moraju se nalaziti po jedan časnik palube i stroja, a noću i brodska straža, što određuje zapovjednik broda.
(3) Kad se brod nalazi na sidrištu na njemu mora biti posada u sastavu u kojem se obavlja služba na brodu u plovidbi.
Članak 9.
(1) Kad se ribarski brod nalazi u luci, na njemu se mora nalaziti najmanje po jedan član posade službe palube i stroja. Ako su ovi brodovi u skupinama i privezani uz bok jedan drugome, na svaka tri broda mora se nalaziti najmanje po dva člana posade službe palube i stroja.
(2) Iznimno, kapetanija može, ako to dozvoljavaju uvjeti, smanjiti broj članova posade na brodovima iz stavka 1. ovog članka.
Članak 10.
(1) Brod u raspremi, na popravku ili prepravku mora imati danju i noću određeni broj članova posade u straži odnosno stražara.
(2) Broj i sastav osoba iz stavka 1. ovog članka, te stupanj njihova stručnog obrazovanja određuje kapetanija posebno za svaki slučaj.
(3) U lukama posebne namjene kapetanija može odobriti da odredeni broj osoba iz stavka 1. ovog članka čuva više plovnih objekata.
Članak 11.
(1) Pomorski objekti ne smiju u luci ometati javni promet kao i funkcionalnu upotrebu operativnih obala i privezanih mjesta za plovila.
(2) Brodice s brodova privezanih ili usidrenih u luci mogu se nalaziti u moru samo uz prethodno odobrenje tijela koje upravlja lukom koje je dužno o istom obavijestiti kapetaniju.
(3) Tijelo koje upravlja lukom može iz razloga funkcionalne upotrebe operativnih obala i priveznih mjesta za plovila zatražiti od vlasnika plovnog objekta da istog premjesti na drugi vez.
(4) Ukoliko vlasnik nije dostupan odnosno ne udovolji zahtjevu iz stavka 3. ovog članka, tijelo koje upravlja lukom može premjestiti plovni objekt na trošak i rizik vlasnika uz suglasnost kapetanije.
Članak 12.
(1) Tijelo koje upravlja lukom, uz prethodnu obavijest kapetaniji, određuje plovnom objektu mjesto za privez uz operativnu obalu, odnosno mjesto na lučkom sidrištu.
(2) Kapetanija može plovnom objektu iz razloga sigurnosti plovidbe, sigurnosti i zaštite ljudskih života i okoliša, lučkih i drugih objekata uz prethodnu, a iznimno i uz naknadnu obavijest tijela koje upravlja lukom, narediti da se već privezani i usidreni plovni objekt premjesti na drugi vez ili da se pomakne s dodijeljenog mu mjesta, te da se djelomično ili potpuno nakrcani plovni objekt ukloni s operativne obale na određenu poziciju
Članak 13.
Kapetanija će uskratiti suglasnost za privez ili sidrenje plovnog objekta na operativnoj obali ili mjestu za sidrenje iz opravdanih razloga, odnosno kada primi prethodnu obavijest tijela koje upravlja lukom da se time ugrožava sigurnost plovidbe, sigurnost ljudskih života i objekata na obali ili na moru, te ako je plovni objekt u takvom stanju da bi se time onečistilo more.
Članak 14.
(1) Plovni objekt koji se nalazi u luci mora biti privezan odgovarajućim i ispravnim vezovima na napravama za privezivanje (bitve, plutače za vez, alke i sl.).
(2) Tijelo koje upravlja lukom odnosno koncesionar dužno je održavati naprave iz stavka 1. ovog članka te za iste ishoditi odgovarajuće isprave.
(3) Prilikom nadolaska nevremena (oluja, vjetar, valovi i sl.), plovni objekti privezani ili usidreni u luci moraju pojačati svoje vezove odnosno povećati broj sidara, a po naređenju kapetanije i isploviti iz luke ili se skloniti u zavjetrinu.
(4) Ako plovni objekt nema dovoljno bokobrana, vezova ili sidara ako vezovi nisu dovoljne jačine i dužine, odnosno nema odgovarajuću opremu, kapetanija će narediti da se opskrbi odgovarajućom opremom. Ako se brod odnosno brodica ne opskrbi odgovarajućom opremom, kapetanija će mu zabraniti pristajanje iIi sidrenje u luci.
(5) Iznimno, iz razloga sigurnosti plovidbe i
zaštite okoliša, kapetanija može privremeno pr
Članak 15.
(1) Vezovi plovnih objekata privezanih u luci ne smiju ometati plovidbu drugih plovnih objekata, kretanje osoba i vozila po obali, kao i rad lučkih naprava.
(2) Iznimno, ako ne postoji druga mogućnost, kapetanija može dopustiti privez plovnih objekata na način suprotan odredbi iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako je plovni objekt vezan ili usidren u luci dužan je na mjestu gdje vez izlazi iz plovnog objekta danju istaknuti crvenu zastavu, a noću staviti crveno svjetlo vidljivo sa svih strana, te prema potrebi vezove popustiti ili nategnuti odnosno odvezati.
Članak 16.
(1) Ako ispred ili iza broda privezanog uz operativnu obalu u luci može pristati drugi brod, privezani brod mora noću bijelim svjetlom vidljivim sa svih strana označiti svoj pramac ili krmu, a po potrebi i oba ova dijela broda.
(2) Ako je brod tako privezan uz operativnu obalu u luci da mu krajnji dijelovi strše izvan obale, isti se moraju označiti prema odredbi članka 15. stavka 3. ovog Pravilnika.
Članak 17.
Zapovjednik broda, jahte i voditelj brodice, po naređenju tijela koje upravlja lukom uz suglasnost kapetanije, dužan je dozvoliti da se uz plovni objekt privežu jedan ili više drugih plovnih objekata radi održavanja veze s obalom.
Članak 18.
(1) Prilikom odabiranja mjesta za sidrenje osoba koja upravlja plovnim objektom mora voditi računa o mjestima gdje je sidrenje zabranjeno, kao i o usidrenim plovnim objektima.
(2) Sidrenjem se ne smije ometati plovidba drugih plovnih objekata.
Članak 19.
Ako osoba koja upravlja plovnim objektom primijeti da u luci ima predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe ili koji mogu oštetiti druge brodove, brodice, lučke objekte, naprave, uređaje i postrojenja ili onečistiti more, dužni su o tome odmah obavijestiti kapetaniju i tijelo koje upravlja lukom.
Članak 20.
Tijelo koje upravlja lukom dužno je čistiti luku od otpadaka koji ugrožavaju sigurnost plovidbe i onečišćuju more.
Članak 21.
Jahte i brodice dužne su čuvati smeće i otpadna ulja do dolaska u luku, gdje su ih dužne predati.
Članak 22.
Brodovi se rastavljaju (kasiraju) samo u brodogradilištima ili rezalištima.
Članak 23.
(1) Nasukani, neupotrebljivi potonuli pomorski objekt odnosno potonula stvar smije se nalaziti u luci samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom i uz suglasnost kapetanije.
(2) Ako pomorski objekt odnosno potonula stvar iz stavka 1. ovog članka ugrožava sigurnost plovidbe ili postoji opasnost onečišćenja mora, brodar odnosno vlasnik pomorskog objekta ili potonule stvari dužni su, na zahtjev kapetanije, premjestiti pomorski objekt odnosno potonulu stvar iz luke na mjesto koje odredi tijelo koje upravlja lukom.
(3) Ako brodar odnosno vlasnik pomorskog objekta ili potonule stvari ne postupi prema zahtjevu kapetanije iz stavka 2. ovog članka kapetanija će narediti tijelu koje upravlja lukom da pomorski objekt odnosno potonulu stvar.premjesti iz luke na mjesto koje odredi tijelo koje upravlja lukom uz prethodnu suglasnost kapetanije, a na teret i rizik brodara, vlasnika pomorskog objekta, odnosno potonule stvari.
(4) Plovni objekt u raspremi može se držati u luci samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom, uz prethodnu suglasnost kapetanije.
Članak 24.
(1) Brodogradilište mora na vrijeme prijaviti kapetaniji izvlačenje, dokovanje ili spuštanje broda i jahte u more. Kapetanija može odrediti i posebne mjere sigurnosti koje se moraju tom prilikom poduzeti.
(2) Brodice se mogu izvlačiti i držati na području luke samo na mjestima koja odredi tijelo koje upravlja lukom uz suglasnost kapetanije.
Članak 25.
O plovnom objektu koji je privezan u luci dužan je brinuti se brodar odnosno vlasnik plovnog objekta te odgovara za svaku štetu koju plovni objekt počini drugim plovnim objektima, obali, uređajima, napravama ili postrojenjima.
Članak 26.
Ako se na plovnom objektu desi izvanredan događaj osobama, trupu, opremi, stroju odnosno teretu, ili ako se opazi onečišćenje okoliša, osoba koja upravlja plovnim objektom, dužna je o tome bez odlaganja izvijestiti kapetaniju.
Članak 27.
(1) Dok se na plutajućem objektu nalazi plovni objekt, mora se oko istog postaviti zaštitna plutajuća brana.
(2) Iznimno, ako to dozvoljava konfiguracija obale tijelo koje upravlja lukom može postaviti zaštitnu plutajuću branu kojom se ograđuje određeni dio ili cijeli akvatorij luke, uz suglasnost kapetanije.
Članak 28.
(1) Tijelo koje upravlja lukom može aktom iz članka 3. stavka 2. ovog Pravilnika odrediti broj tegljača koje brod mora koristiti u luci.
(2) U slučaju loših vremenskih uvjeta, prenatrpanosti luke, istovremenog manevriranja više plovnih objekata, ili ako plovni objekt prevozi opasne tvari, te u drugim opravdanim slučajevima, kapetanija može odrediti i veći broj tegljača.
Članak 29.
(1) Kad više plovnih objekata istovremeno traži tegljenje, a nema dovoljno tegljača tijelo koje upravlja lukom određuje red prioritetnog tegljenja vodeći računa da Iinijski brodovi imaju prednost priveza.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka kad je ugrožena sigurnost plovidbe i ljudski životi ili može doći do onečišćenja mora, kapetanija određuje red prioritetnog tegljenja.
Članak 30.
(1) U luci je zabranjeno:
1) onemogućiti pristup napravama za privez;
2) premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovnog objekta osim kad je to potrebno radi sprečavanja neposredne i očite štete ili kad je to potrebno zbog dolaska ili odlaska plovnog objekta;
3) vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez i kretati se po njima;
4) neovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privez;
5) oštećivati operativne obale teškim vozilima, smještanjem teških predmeta preko dopuštenog opterećenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje s obalnih zidova obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama;
6) zavarivati, ložiti vatru na otvorenom ognjištu na obali ili na plovnom objektu i na napravama za privez;
7) čistiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;
8) zagađivati zrak ispuštanjem prašine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih količina utvrđenih posebnim propisima;
9) držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda,
10) kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vući ili učiti skijanje na vodi;
11) na istezalištu držati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi držati bilo kakav materijal;
12) obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova;
13) spaljivanje otpada na plovnom objektu;
14) na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe, Ijudskih života i okoliša.
(2) Radnje iz točaka 6., 7., 8., 10., 12., 13. i 14. stavka 1. ovog članka zabranjeno je obavljati i na sidrištu luke.
(3) Radnje iz točaka 2., 6., 7., 9., 10. i 12. stavka 1. ovog članka mogu se obavljati u brodogradilištima, a u ostalim lukama samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom uz suglasnost kapetanije.
Članak 31.
(1) Ribolov, športske i druge aktivnosti mogu se obavljati u luci samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom uz suglasnost kapetanije.
(2) Zabranjeno je obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka kojima se ometa odvijanje pomorskog prometa na prilazu luci osim uz odobrenje kapetanije.
(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka podnosi se tijelu koje upravlja lukom najmanje osam dana prije dana predviđenog za obavljanje ribolova, športske ili druge aktivnosti u luci.
Članak 32.
Ako u luci postoji pokretni most ispod kojeg prolazi plovni put, vrijeme otvaranja mosta i vrijeme trajanja plovidbe mora objaviti i na vidnom mjestu istaknuti pravna osoba odnosno tijelo koje upravlja mostom. Režim plovidbe i način označavanja plovnog puta određuje kapetanija.
Članak 33.
(1) Brodovi, jahte i brodice kad dolaze u luku odnosno kad odlaze iz luke, te za vrijeme plovidbe u luci moraju smanjiti brzinu tako da valovi nastali njihovom plovidbom ne nanesu štetu drugim plovnim objektima, obali i uređajima u luci.
(2) Na istaknuti znak, odnosno objavljeno upozorenje za smanjenje brzine, plovni objekti dužni su pored pomorskih objekata i drugih objekata koje treba zaštiti od valova, te pored mjesta gdje se obavljaju obalni iIi podvodni radovi, ploviti najmanjom brzinom tako da valovi nastali plovidbom ne ometaju radove i ne nanesu štetu.
Članak 34.
(1) Zapovjednik broda kojim se obavlja međunarodni pomorski prijevoz mora najaviti dolazak u luku faksom, elektronskom poštom odnosno putem agenta kapetaniji i tijelu koje upravlja lukom uz slijedeće podatke:
– podaci o brodu: ime broda, država zastave, luka upisa, pozivni znak, IMO broj, MMSI broj, bruto tonaža, nosivost broda, neto tonaža, dužina preko svega, širina, godina gradnje, gaz dolaska, gaz odlaska, luka i država iz koje dolazi, procijenjeno vrijeme dolaska, luka i država odredišta, procijenjeno vrijeme odlaska,
– podaci o teretu: ukrcaj/iskrcaj tereta, vrsta tereta, vrsta i klasa opasnog tereta
– podaci o posadi i putnicima: popis posade i putnika na IMO propisanim obrascima, podaci o ukrcanim/iskrcanim članovima posade i putnika, ukupan broj osoba na brodu.
– podaci o sigurnosti broda: pozicija broda u trenutku slanja podataka, Medunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda (ISSC svjedodžba), s datumom valjanosti i tijelom koje je istu izdalo, ime i prezime časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda (SSO), ime i prezime osobe odgovorne osobe za sigurnosnu zaštitu u društvu (CSO), stupanj sigurnosti broda, posljednjih 10 luka u koje je brod uplovio, podaci o agentu broda.
– mjesto i datum najave, ime i prezime osobe koja je sastavila podatke u najavi, potpis službene osobe
(2) Najava dolaska broda iz stavka 1. ovog članka dostavlja se barem 24 sata prije uplovljenja broda u luku ili najkasnije po isplovljenju iz prethodne luke ako je trajanje putovanja kraće od 24 sata ili ako luka odredišta nije poznata u trenutku isplovljenja iz prethodne luke je promijenjena za vrijeme putovanja, odmah po saznanju tih podataka.
(3) lznimno, brodovi koji obavljaju međunarodni putnički linijski pomorski promet ne moraju najaviti svoj dolazak u luku kada plove između hrvatskih luka.
(4) Brodovi koji uplovljavaju u luke s opasnim teretom na brodu moraju tijelu koje upravlja lukom dostaviti Deklaraciju o opasnim i onečišćujućim tvarima sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari u pomorskom prometu.
Članak 35.
(1) Zapovjednik broda dužan je odmah po dolasku u luku kapetaniji dostaviti Prijavu dolaska broda. U slučaju opravdane spriječenosti Prijava dolaska broda mora se podnijeti najkasnije u roku od 6 sati od privezivanja broda uz operativnu obalu, odnosno u roku od 12 sati od dolaska broda na lučko sidrište.
(2) Prilikom prijave dolaska u luku, zapovjednik broda, dužan je prijaviti kapetaniji svaki izvanredni događaj koji se dogodio tijekom putovanja, a koji ugrožava sigurnost plovidbe, ljudske živote, te onečišćenje mora.
(3) Ako brod uplovi u luku u vrijeme kad kapetanija ne radi, prijava dolaska i odlaska broda podnosi se kapetaniji početkom radnog vremena.
(4) Ako brod iz stavka 1. ovog članka uplovi u luku u kojoj nema kapetanije, prijava dolaska i odlaska podnosi se nadležnoj kapetaniji putem pošte u roku od 24 sata.
(5) Prijava dolaska broda u luku izdaje se na važećem obrascu.
Članak 36.
(1) Kapetanija na osnovi prijave dolaska u luku izdaje brodu koji dolazi iz inozemstva Odobrenje za slobodan promet s obalom.
(2) Odobrenje za slobodni promet s obalom moraju tražiti i brodovi koji dolaze iz domaće luke ako su tijekom putovanja došli u fizičku vezu s brodom odnosno brodicom koja dolazi iz inozemstva.
(3) Odobrenje za slobodni promet s obalom sadrži: ime broda, zastavu pripadnosti, pozivni znak, IMO broj, MMSI broj, luku upisa, bruto tonažu, ime i prezime zapovjednika, ime/naziv brodara, ime/naziv agenta, datum dolaska u luku, prethodnu luku pristajanja, vrstu tereta, ukupan broj osoba na brodu.
Članak 37.
Brodovi, koji podliježu obvezi traženja odobrenja za slobodni promet s obalom, moraju prije dolaska u luku danju istaknuti karantenski znak.
Članak 38.
Uz brod koji nije dobio odobrenje za slobodni promet s obalom može pristati:
1) javni brod;
2) brod odnosno brodica radi pružanja pomoći spašavanja;
3) tegljač radi tegljenja;
4) peljarski brod odnosno brodica radi peljarenja.
Članak 39.
Kada plovni objekt doplovi u luku, a postoji sumnja da su na plovnom objektu osobe koje boluju od karantenske bolesti, kapetanija će o tome obavijestiti nadležno sanitarno tijelo radi pregleda plovnog objekta.
Članak 40.
(1) Zapovjednik broda koji dolazi iz inozemstva mora pored prijave o dolasku u luku kapetaniji predati i opću izjavu, izvadak popisa posade i popis putnika a brodovi hrvatske državne pripadnosti i knjigu popisa posade.
(2) Zapovjednik broda mora u slučaju iz stavka 1. ovog članka dati tijelu nadležnom za poslove zdravstva međunarodnu izjavu o zdravstvenom stanju osoba na brodu.
(3) Opća izjava sadrži: ime i vrstu broda, zastavu, podatke o registraciji broda, tonažu, ime i prezime zapovjednika broda, ime/naziv agenta, kratak opis tereta, broj članova posade, broj putnika, kratak opis putovanja, dan i sat dolaska odnosno odlaska iz luke, luka dolaska/odlaska, mjesto broda u iuci.
(4) Popis posade sadrži: ime i zastavu broda, ime i prezime člana posade, državljanstvo, datum i mjesto rođenja, zvanje i dužnost, broj i mjesto izdanja pomorske knjižice, luka i datum dolaska broda.
(5) Popis putnika sadrži: ime i zastavu broda, ime i prezime putnika, državljanstvo, datum i mjesto rođenja, luku ukrcaja, luku iskrcaja, datum i luka dolaska broda.
(6) Opća izjava, popisa posade i popisa putnika moraju osobito u pogledu sadržaja, potpisnika i tehničkih pojedinosti biti onakvi kako su propisani Konvencijom o olakšicama u međunarodnom pomorskom prometu iz 1965. godine (IMO FAL Convention 1965).
(7) Zapovjednik stranog broda koji uplovljava iz domaće luke mora pored prijave o dolasku broda u luku kapetaniji predati opću izjavu, izvadak popisa posade i popis putnika samo za one osobe koje se iskrcavaju i ukrcavaju u toj luci, a zapovjednik broda hrvatske državne pripadnosti samo prijavu o dolasku broda u luku.
Članak 41.
(1) Brodovi koji plove na redovnoj liniji između hrvatskih luka i luka u inozemstvu mogu umjesto popisa putnika priložiti ukrcajne karte.
(2) Ukrcajna karta sadrži sljedeće podatke: ime i prezime putnika, datum i mjesto rodenja, spol, državljanstvo, podaci o putnicima koji su izrazili potrebu o dodatnoj njezi ili pomoći za slučaj opasnosti, broj i mjesto izdavanja putovnice, potpis putnika.
Članak 42.
(1) Zapovjednik broda, kojim se obavlja međunarodno putovanje mora prilikom odlaska kapetaniji predati prijavu o odlasku broda iz luke, opću izjavu, izvadak popisa posade i popis putnika samo za one osobe koje su ukrcane i iskrcane u toj luci, kao i iskaz tereta.
(2) Zapovjednik broda koji isplovljava u domaću luku, mora prije odlaska broda podnijeti kapetaniji prijavu o odlasku broda iz luke i izvadak popisa posade i popis putnika samo za one osobe koje su ukrcane i iskrcane u toj luci kao i iskaz tereta a za brod hrvatske državne pripadnosti samo prijavu o odlasku broda iz luke, kao i iskaz tereta.
(3) Prijava odlaska broda iz luke podnosi se najkasnije jedan sat prije odlaska broda.
(4) Prijava odlaska broda iz luke izdaje se na važećem obrascu.
(5) Kapetanija na osnovi prijave odlaska broda izdaje Dozvolu odlaska broda.
(6) Dozvola odlaska broda sadrži: ime broda, bruto tonažu, zastavu pripadnosti, luku upisa, ime i prezime zapovjednika, pozivni broj, IMO broj, MMSI broj, ukupan broj osoba na brodu, te prvu odredišnu luku.
Članak 43.
(1) Ako kapetanija utvrdi da se na brodu koji namjerava isploviti iz luke nalaze osobe koje nisu upisane u popis posade odnosno popis putnika, ili da brojno stanje putnika na putničkom brodu ne odgovara iskazu brojnog stanja putnika, zabranit će brodu da isplovi iz luke.
(2) Kapetanija će zabraniti brodu odnosno brodici da isplovi iz luke i u slučaju kad utvrdi da nedostaje propisani minimalni broj članova posade.
Članak 44.
Kapetanija će zabraniti brodu odnosno brodici isplovljenje iz luke ako utvrdi da je ukrcan veći broj osoba, putnika ili veća količina tereta nego što je to dozvoljeno, ili da je teret smješten na način da ugrožava sigurnost broda ili brodice i osoba na njima.
Članak 45.
Kapetanija će zabraniti da brod ili brodica uplovi u luku odnosno isplovi iz luke, ako zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta može biti ugrožena sigurnost broda brodice, odnosno osoba i tereta na njima.
Članak 46.
(1) Nakon završenog ukrcaja odnosno iskrcaja tereta i vozila putnika svaki brod odnosno brodica u luci mora biti spreman isploviti po isteku vremena potrebnog za pripremu broda odnosno brodice za plovidbu.
(2) Po isteku vremena potrebnog za pripremu broda odnosno brodice za plovidbu, a na zahtjev tijela koje upravlja lukom, brod odnosno brodica mora isploviti se premjestiti na vez ili sidrište kojeg odredi tijelo koje upravlja lukom.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, na traženje osobe koja upravlja brodom odnosno brodicom tijelo koje upravlja lukom može odobriti i dulje vrijeme za pripremu broda odnosno brodice za plovidbu na istom ili drugom vezu odnosno sidrištu kojeg ono odredi uz suglasnost kapetanije, ako se radi o radnjama vezanim za sigurnost plovidbe.
Članak 47.
(1) Zapovjednik broda, dužan je prijaviti kapetaniji nestanak samovoljno udaljenje člana posade broda, te svaku drugu promjenu u sastavu posade.
(2) Zapovjednik broda strane zastave dužan je kapetaniji prijaviti promjenu posade i promjenu podataka o brodu nastalu u luci.
Članak 48.
Prilikom opskrbe pogonskim gorivom u luci primjenjuju se posebni propisi o rukovanju i prijevozu opasnih tvari u pomorskom prometu.
Članak 49.
(1) Na plovnom objektu koji boravi u luci zabranjeno je obavljati radnje koje mogu ugroziti ljudske živote, prouzročiti požar, onečistiti more ili nanijeti štetu drugim brodovima i brodicama, te obali, lučkim napravama, uređajima i postrojenjima.
(2) Brodska zviždaljka i zastavni nakit smiju se koristiti u luci samo po prethodnom odobrenju kapetanije. U slučaju nužde i opasnosti, te prilikom manevriranja brodska zviždaljka može se koristiti i bez prethodnog odobrenja kapetanije.
(3) Brod koji obavlja međunarodna putovanja ne smije se vezati u luci bez postavljanja naprava za zaštitu od glodavaca.
Članak 50.
(1) Čišćenje pomorskih objekata od opasnih plinova (degazacija) i od glodavaca (deratizacija te fumigacija tereta) može se prema odluci tijela koje upravlja lukom, i uz prethodnu suglasnost kapetanije, obavljati u luci samo na za to određenim mjestima, na određeni način i u određeno vrijeme.
(2) Ostala čišćenja pomorskih objekata, pri kojima nema opasnosti od nezgoda i onečišćenja mora (dezinfekcija, dezinsekcija i sl.) mogu se na uobičajeni način obavljati na svakom mjestu u luci u svako vrijeme uz odgovarajuće mjere predostrožnosti.
Članak 51.
(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je kada su ugroženi ljudski životi ili sigurnost plovidbe omogućiti brodu, jahti odnosno brodici prvenstvo priveza.
(2) Prvenstvo priveza uz operativnu obalu u Iuci imaju brodovi redovnih linija s objavljenim redom plovidbe, kao i brodovi odnosno brodice, koji prevoze putnike.
(3) Tijelo koje upravlja lukom dužno je osigurati putničkim brodovima na redovnim linijama dovoljno mjesta za privez.
(4) lznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, ako određeni brod, jahta odnosno brodica zbog posebnih razloga mora dobiti prednost može se odrediti drugačiji red prvenstva priveza.
(5) Tijelo koje upravlja lukom dužno je obavijestiti kapetaniju o razlozima zbog kojih je izmijenjen red priveza brodova, jahti odnosno brodica.
Članak 52.
(1) Brod nakon iskrcaja opasnih tvari u tekućem ili plinovitom stanju mora ishoditi od ovlaštenog tijela svjedodžbu o izvršenoj degazaciji ( gas free) ukoliko ide na popravak u raspremu, odnosno prije uplovljenja u drugu luku koja nije petrolejska luka.
(2) Ovlašteno tijelo iz stavka 1. ovog članka dužno je primjerak svjedodžbe o izvršenoj degazaciji dostaviti kapetaniji.
(3) Svjedodžba iz stavka 1. ovog članka mora se obnavljati svaka 24 sata za vrijeme boravka u drugoj luci koja nije petrolejska luka, ako se obavljaju radovi na brodu, odnosno svakih 7 dana ako se brod nalazi u raspremi, ili u kraćim razmacima ako to nalažu okolnosti.
Članak 53.
(1) Opskrba broda ili brodice pogonskim gorivom u luci ne smije započeti prije nego se iskrcaju putnici.
(2) Ukrcavanje putnika na brod ili brodicu može započeti nakon što se brod odnosno brodica opskrbe pogonskim gorivom.
(3) Putnici i njihova prtljaga ne smiju se ukrcavati ni iskrcavati preko brodske ograde.
Članak 54.
(1) Rubni obalni prostor u luci mora biti stalno slobodan, a u dijelu luke gdje se obavlja ukrcaj/iskrcaj putnika mora biti i posebno ograđen ili vidno obilježen od strane ovlaštenika koncesije a ukoliko ga nema od tijela koje upravlja lukom.
(2) Širinu rubnog obalnog prostora određuje tijelo koje upravlja lukom uz suglasnost kapetanije.
Članak 55.
(1) Tijelo koje upravlja lukom, zapovjednik broda i jahte odnosno voditelj brodice prilikom ukrcavanja, iskrcavanja i prekrcavanja putnika i tereta moraju poduzeti potrebite mjere u cilju otklanjanja bilo kakve opasnosti za sigurnost ljudi i imovine, te zaštitu mora od onečišćenja.
(2) Prigodom manipulacije teretom izvršitelj posla mora poduzeti odgovarajuće mjere da se spriječi rasipanje tereta u more i na obalu.
(3) Nakon završenog ukrcavanja, iskrcavanja prekrcavanja tereta obavljanja bilo koje druge radnje, izvršitelj posla dužan je očistiti korišteni dio obalnog prostora.
Članak 56.
(1) Ukrcavanje/iskrcavanje putnika s operativne obale u luci na brod, jahtu i brodicu, obavlja se na dijelu obale koji je za to odreclen i to preko propisanih mostova ili stepenica.
(2) Na dijelu obale koji je određen za ukrcavanje i iskrcavanje putnika tijelo koje upravlja lukom dužno je osigurati mjesto za privez broda odnosno brodice, te slobodan prostor za pristup putnika, te taj dio obale noću primjereno osvijetliti.
(3) lznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ukrcavanje i iskrcavanje putnika može se obavljati i brodicom koja se ne smije približiti brodu prije završetka njegova manevra.
(4) Kapetanija određuje uvjete iz stavka 3. ovog članka.
Članak 57.
Brod, jahta odnosno brodica namijenjena za gospodarske svrhe, mora prigodom ukrcavanja odnosno iskrcavanja putnika i tereta poduzeti ove mjere:
1) Otvor ograde ne smije se otvoriti prije privezivanja uz obalu odnosno prije nego se plovilo zaustavi, a mora se zatvoriti prije nego se isto odveže;
2) Most za ukrcavanje odnosno iskrcavanje putnika i tereta mora biti sigurno i čvrsto postavljen i mora imati dovoljno jake bočne ograde, a na podu pričvršćene poprečne letvice. Noću most mora biti dobro osvijetljen;
3) Stepenice na bokovima zajedno s pomoćnim mostom koji povezuje stepenice s obalom moraju biti dobro pričvršćene, a bočne ograde moraju imati dovoljno jake i sigurno usađene stupove sa zategnutim konopima. Stepenice moraju noću biti dobro osvijetljene. Odgovarajuća zaštitna mreža mora se uvijek nalaziti ispod brodskih stepenica;
4) Grotla skladišta i svi palubni otvori moraju biti ogradeni i tako zatvoreni da se pored preko njih može sigurno prolaziti;
5) Na mostu ili na stepenicama za vrijeme ukrcavanja odnosno iskrcavanja putnika mora biti prisutan najmanje jedan član posade iz službe palube kojemu mora biti na dohvatu kolut za spašavanje s odgovarajućim konopom;
6). Rampa na RO-RO putničkim brodovima koja ujedno služi za ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila ne smije se otvoriti prije nego je brod vezan uz obalu osim u posebnim slučajevima kada brod mora pristajati s otvorenom rampom u kom slučaju pristup otvorenoj rampi treba ograditi. Za vrijeme pristajanja u luku putnicima je zabranjen boravak na palubi između vozila.
7) Na RO-RO putničkim brodovima koji nemaju posebne neovisne prolaze za putnike, ukrcaj/iskrcaj putnika će se obavljati preko brodske rampe, ali ne istovremeno s vozilima.
Članak 58.
(1) Brodice za gospodarske svrhe koje prevoze putnike u luci moraju se nalaziti na određenim mjestima u luci i moraju imati cjenik prijevoznih usluga, a voditelj brodice dužan ga je pokazati na zahtjev putnika ovlaštene osobe.
(2) Kapetanija može odrediti da se na određenim mjestima u luci na vidnom mjestu istakne plovidbeni red prijevoza putnika i cjenik prijevoznih usluga.
(3) Tijelo koje upravlja lukom određuje dnevni broj brodica koje u luci mogu obavljati prijevoz putnika, redoslijed i vrijeme njihova rada, te mjesto i način ukrcavanja i iskrcavanja putnika.
Članak 59.
(1) Vozila ukrcana na RO-RO putničke brodove moraju se smjestiti na način da je između njih osiguran prolaz za posadu i putnike širine ne manje od 400 mm.
(2) Na RO-RO putničkim brodovima u međunarodnoj plovidbi prije početka putovanja vozila moraju biti pričvršćena kako je to propisano odobrenim Priručnikom za pričvršćenje tereta.
(3) Za RO-RO putničke brodove u nacionalnoj plovidbi primjenjuju se zahtjevi za pričvršćenje vozila u skladu sa pravilima HRB, ovisno o kategoriji plovidbe.
(4) Prije nego što RO-RO putnički brod isplovi iz luke i za vrijeme plovidbe vrata za ulaz odnosno izlaz vozila moraju biti potpuno zatvorena i osigurana od otvaranja.
III. PRIJAVLJIVANJE I PRIHVAT OTPADA S PLOVNIH OBJEKATA I OSTATAKA TERETA
Članak 60.
Za potrebe ove Glave pravilnika koriste se sljedeći izrazi:
»otpad« je otpad s plovnih objekata kako je to definirano člankom 2. Uredbe o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke (NN 110/04);
»ostaci tereta« su: bilo kakvi ostaci od tereta u na palubi, brodskim skladištima ili tankovima koji ostanu na brodu nakon iskrcaja tereta i operacija čišćenja, uključujući ukrcajno/ iskrcajne viškove tereta i ostatke od pranja tankova tereta.
Članak 61.
(1) Odredbe ove glave odnose se na:
a) sve brodove, jahte i brodice, bez obzira na zastavu pripadnosti koji uplovljavaju u hrvatske luke, osim ratnih i javnih brodova;
b) sve luke u koje uplovljavanju plovni objekti navedeni u točki a) ovog članka.
(2) Brodovi koji su izuzeti iz odredbi ove glave dužni su koliko god je moguće dostavljati brodski otpad i ostatke od tereta na način u skladu s odredbama ovoga pravilnika.
Članak 62.
(1) Sve luke otvorene za javni promet kao i luke posebne namjene moraju izraditi i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta kako je to definirano člankom 3. toč. 7. Uredbe o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke.
(2) Plan iz stavka 1. ovog članka donosi tijelo koje upravlja lukom uvažavajući interese koncesionara.
(3) Plan iz stavka 1. ovog članka može zbog razloga učinkovitosti tamo gdje je prikladno biti izrađen na regionalnoj razini koji će uključiti pojedine luke, na odgovarajući način da su potrebe i raspoloživost prihvatnih uređaja navedeni za svaku luku posebno.
(4) Plan iz stavka 1. ovog članka odobrava kapetanija na rok ne dulji od tri godine.
(5) U slučaju značajnijih promjena na lučkom području plan je potrebno uskladiti sa nastalim promjenama te dati na odobrenje kapetaniji i izvan roka iz stavka 4. ovog članka.
Članak 63.
(1) Zapovjednik broda, osim ribarskog, kada plovi u hrvatske luke mora potpuno i točno dostaviti kapetaniji i tijelu koje upravlja lukom podatke o brodskom otpadu i ostacima tereta.
(2) Podaci iz stavka 1. ovog članka upisuju se na propisanom obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 1).
(3) Podaci iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se kapetaniji i tijelu koje upravlja lukom barem 24 sata prije dolaska u luku ako je luka odredišta poznata ili odmah po saznanju luke odredišta ako ovi podaci nisu dostupni 24 sata prije uplovljenja ili najkasnije po isplovljenju iz prethodne luke ako je trajanje putovanja kraće od 24 sata.
(4) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju se čuvati na brodu barem do sljedeće luke i moraju se pokazati na zahtjev kapetanije.
Članak 64.
(1) Zapovjednik broda, jahte odnosno voditelj brodice mora prije isplovljenja iz luke predati cjelokupni brodski otpad u lučke prihvatne uređaje.
(2) iznimno, brod može proslijediti u sljedeću luku bez dostavljanja otpada ako je vidljivo iz podataka dostavljenih sukladno članku 63. ovog Pravilnika i Priloga 8. ovog Pravilnika, da na brodu postoji dovoljno prostora za smještaj cjelokupnog otpada koji je nastao i koji će nastati tijekom namjeravanog putovanja broda do luke u kojoj će se taj otpad predati u prihvatne uređaje.
(3) lznimno, kapetanija može narediti brodu iz stavka 2. ovog članka da iskrca otpad prije isplovljenja iz luke ukoliko postoje saznanja da luka odredišta nema odgovarajući prihvatni uređaj ili je luka odredišta nepoznata te postoji rizik da bi otpad mogo biti bačen u more.
(4) Tijelo koje upravlja lukom dužno je osigurati prihvat otpadaka nastalih prilikom čišćenja i redovne upotrebe pomorskih objekata.
(5) Kapetanija će zabraniti isplovljenje plovnih objekata ukoliko ne postupe sukladno stavku 3. ovog članka.
Članak 65.
(1) Troškovi prihvata otpada u lukama uključujući obradu i odlaganje otpada podmiruju se na odgovarajući način iz Nakade za korištenje prihvatnih uređaja.
(2) Visinu naknade iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Ministar na prijedlog tijela koje upravlja lukom a ista se utvrđuje prema bruto tonaži, kategoriji i vrsti broda. Naknada se može odrediti i u umanjenom iznosu ovisno o opremljenosti broda postrojenjima za obradu otpada.
(3) Naknada iz stavka 1. ovog članka odnosi se na sve brodove osim ribarskih brodova.
(4) Tijelo koje upravlja lukom dužno je odluku o visini naknade iz stavka 1. ovog članka koje se primjenjuje u luci objaviti na odgovarajući način i na prikladnom mjestu.
Članak 66.
Ukoliko su brodovi koji obavljaju domaći linijski putnički promet predali otpad iz članka 64. ovog Pravilnika, te platili naknadu iz članka 65. ovog Pravilnika u jednoj od luka određene brodske linije, oslobođeni su obaveze predaje otpada i plaćanja naknade u drugim lukama na toj liniji.
Članak 67.
(1) Zapovjednik broda koji uplovljava u hrvatske luke dužan je dostaviti ostatke tereta u lučke prihvatne uređaje u skladu s odredbama MARPOL 73/78 Konvencije.
(2) Troškove prihvata ostataka tereta s broda dužan je nadoknaditi korisnik prihvatnih uređaja.
(3) Iznimno, brod može proslijediti u sljedeću luku bez dostavljanja ostataka tereta ako je vidljivo iz podataka dostavljenih sukladno članku 63. ovog Pravilnika i Priloga 8. ovog Pravilnika, da na brodu postoji dovoljno prostora za smještaj ostataka tereta na brodu do luke u kojoj će se ostatak tereta predati u prihvatne uređaje.
(4) lznimno, kapetanija može narediti brodu iz stavka 2. ovog članka da iskrca ostatke tereta prije isplovljenja iz luke ukoliko postoje saznanja da luka odredišta nema odgovarajući prihvatni uređaj« ili je luka odredišta nepoznata te postoji stoga rizik da bi ostaci tereta mogli biti bačeni u more.
(5) Kapetanija će zabraniti isplovljenje brodu ukoliko ne postupi po naredbi iz stavka 4. ovog članka.
IV. RED NA OSTALIM DIJELOVIMA UNUTARNJIH MORSKIH VODA I TERITORIJALNOG MORA REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 68.
Plovni objekti dok plove kroz tjesnace, kanale, ušća rijeka, pored nezaštićenih obala i mjesta gdje se izvode obalni iIi podvodni radovi i na mjestima gdje su postavljeni i objavljeni znakovi upozorenja, dužni su ploviti takvom brzinom da valovi izazvani njegovom plovidbom ne ugroze i ne nanesu štetu drugim pomorskim objektima na obali na moru, te obalnim podvodnim radovima.
Članak 69.
(1) Ovlaštenici koncesije, ovlaštenici koncesijskog odobrenja, jedinice lokalne samouprave (gradovi, općine), jedinice područne (regionalne) samouprave (županija) dužni su objekte sredstva koji su izgrađeni ili postavljeni na obali ili unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske održavati u stanju koje ne predstavlja opasnost za ljudske živote i sigurnost plovidbe, sukladno posebnim propisima.
(2) Kapetanija može odrediti mjere koje se moraju poduzeti da se ti objekti odnosno sredstva dovedu u ispravno stanje, ili će narediti njihovo uklanjanje.
Članak 70.
(1) Pomorski objekti te drugi objekti koji mogu ometati plovidbu moraju biti danju i noću propisno označeni, kako je to određeno posebnim propisima i međunarodnim IALA sustavom.
(2) Uvjete i način plovidbe brodova i brodica pokraj objekata iz stavka 1. ovog članka određuje kapetanija.
Članak 71.
(1) Športske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje kapetanije.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovog članka mora se podnijeti kapetaniji najmanje osam dana prije dana početka športske ili druge aktivnosti.
(3) U odobrenju iz stavka 1. ovog članka kapetanija određuje mjere koje se moraju poduzeti prilikom obavljanja športske ili druge aktivnosti na plovnom putu.
Članak 72.
(1) Brodovi, jahte, brodice i hidroavioni prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju se približavati obali, i to:
1. brodovi i hidroavioni, na udaljenost manju od 300 m;
2. jahte na udaljenost manju od 150 m;
3. motorne brodice i jedrilice na udaljenost manju od 50 m.
(2) Polijetanje/slijetanje hidroavionom kapetanija može odobriti na udaljnosti manjoj od 300 m uz uvijet da mjesto polijetanja/slijetanja bude objavljeno u Oglasu za pomorce.
(3) lznimno plovila iz stavka 1. ovog članka mogu ploviti i na manjim udaljenostima od obale radi uplovljenja u luku i sidrište ili pristajanja uz obalu ako to zahtijeva konfiguracija plovnog puta, ali su pri tome dužni smanjiti brzinu u tolikoj mjeri da mogu lako i brzo obaviti manevar skretanja i zaustavljanja.
(4) Brodice na vesla, daske za jedrenje i jahanje na valovima, kanui, kajaci, gondole, sandoline i pedaline smiju ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 m od obale.
(5) U vodenom prostoru pored plaže jahte i brodice moraju ploviti na udaljenosti većoj od 50 m od ograde uređene plaže, odnosno 150 m od obale prirodne plaže.
(6) Gliseri i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zračnom jastuku i sl.) mogu glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale i to na području na kojem istima nije zabranjeno glisirati.
(7) Područja na kojima je gliserima i brodicama za mlazni pogon zabranjeno glisirati, određuje kapetanija.
Članak 73.
Zabranjeno je sa pomorskih objekata kopna na bilo koji način (radio, vizualno ili zvučno) davati lažne signale i poruke za opasnost, hitnost i sigurnost, kao i lažne znakove identifikacije.
Članak 74.
(1) Polijetanje i slijetanje padobranom na pomorskom dobru dozvoljeno je samo s propisano obilježenih površina.
(2) Prolazak glisera i brodice na mlazni pogon do područja na kojem glisiranje nije zabranjeno moguće je obavljati, najmanjom mogućom brzinom.
(3) Ukoliko se glisiranjem obavlja gospodarska djelatnost, gliser i brodica na mlazni pogon prolazak iz stavka 2. ovog članka moraju obavljati u propisano označenom vodenom prolazu.
(4) Označavanje vodenog prolaza iz stavka 3. ovog članka obavlja ovlaštenik koncesije, odnosno koncesijskog odobrenja, na način koji odredi kapetanija.
Članak 75.
Zabranjeno je, bez odobrenja kapetanije, kupanje i plivanje u lukama i prilazima luka, uskim vodenim prolazima i kanalima i u kojima se obavlja plovidba,
Članak 76.
Zabranjeno je jedrenje na dasci u području ulaza u luku, u uskim prolazima gdje se odvija plovidba brodova i brodica, te unutar uređene plaže.
Članak 77.
(1) Osobe koje obavljaju podvodni ribolov ili neku drugu aktivnost pod morem moraju za vrijeme ronjenja po morskoj površini za sobom povlačiti žuti ili narančasti balon čiji promjer ne smije biti manji od 30 cm.
(2) Ako se održava športsko natjecanje u podvodnom ribolovu ili nekoj drugoj aktivnosti pod morem, način označavanja natjecatelja i prostora za natjecanje određuje kapetanija.
Članak 78.
(1) Zabranjeno je kupačima plivati izvan ograđenog vodenog prostora uređene plaže.
(2) Zabranjeno je kupačima plivati na udaljenosti većoj od 100 m od obale prirodne plaže.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka kupači mogu plivati i na udaljenosti većoj od 100 m u vodenom prostoru prirodne plaže koja po svojoj konfiguraciji onemogućuje plovidbu (plićaci, sprudovi, hridi, grebeni i sl.).
Članak 79.
Odredbe iz članka 6., članka 7. stavak 1., članka 8., članka 9., članka 10. stavak 1., članka 11., članka 12. stavak 1., članaka 14., 15., 16., 17., 18. i 19., članaka 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 28., članka 29. stavak 1., članka 30. stavak 1. točka 1., 2., 3., 4., 5., 7., 8., 11. i 14., članaka 32., 38., 39., 44., 45., 46., 47., 48., 49., 50., 51., 52., 53., 55., 56., 57., 58. i 59. ovog pravilnika odgovarajuće se primjenjuju i na održavanje reda na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
Članak 80.
(1) Radi ukrcavanja i iskrcavanja tereta putnika brodovi, jahte i brodice namijenene za gospodarske svrhe, mogu privremeno pristajati i izvan luke.
(2) Kapetanija utvrđuje da li postoje uvjeti iz stavka 1. ovog članka, te određuje način i vrijeme podnošenja prijave dolaksa odnosno odlaska broda.
V. INSPEKCIJSKI NADZOR
Članak 81.
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog Pravilnika obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe i drugi ovlašteni djelatnici Ministarstva i kapetanije.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 82.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti pravilnik o održavanju reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, te granicama plovidbe brodova i brodica izvan luka (»Narodne novine«, br. 91/94 i 161/98).
Članak 83.
Tijelo koje uporavlja lukom dužno je akt iz članka 3. stavak 2. ovog članka donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Članak 84.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/05-02/43
Urbroj: 530-04/05-6
Zagreb, 30. lipnja 2005.
Ministar
Božidar Kalmeta, v. r.
|
|
|
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga |